
ranei i runga i YouTube
Imēnā kua pā tēnei "wā o te aroha" ki tētahi wera puhoi, ehara i te mea he mutunga kore. Ina hoki, e mōhio ana mātou ehara i te mea. I tuhia e St. Maria Faustina Kowalska tenei tirohanga i te tau 1937:
I kite ahau i te Ariki, i a Ihu, ka rite ki te kingi i runga i te nui, e titiro mai ana ki to taatau whenua. engari na te tono a tona whaea I roa te wa o tona atawhai... -Te Atua atawhai ki toku wairua, Rātaka, n. 126I, 1160; tirohia Haere mai te Kingi
I mea atu a Ihu ki te nūn, ka whakatōkia i muri mai:
Kei te whakaroa ahau i te wa o te atawhai mo te hunga hara. Aue te mate mo ratou ki te kore ratou e mohio ki tenei wa o taku haerenga mai ... I mua i te Ra o te Ture, kei te tukuna e au te Ra o te Aroha…—Ibid. n. 1160, 1588
Nō reira, e mārama ana kei te noho tātou i tētahi wā tino ataahua — me tētahi rā paunga. Kei te tata mai te "Ra o te Ture"he rite tonu ki tā te Whakapono e kī nei ko te "Rā o te Ariki." He wā tēnei (ehara i te rā 24-hāora)[1]kite E Rua Nga Ra Atu ina purea e te Atua te whenua i te hunga kino a whakatutuki i āna kupu whakaari ki te hunga tika.[2]kite Te Mano Tau Kāore e kore ko ngā whakakitenga ki a Hato Faustina he tohu mō te tata o tātou ki ngā "wā mutunga".
Māu e whakarite te ao mō taku taenga mai whakamutunga… Kōrero ki te ao mō taku aroha; kia mōhio te tangata katoa ki taku aroha e kore e taea te rapu. He tohu tēnei mō ngā wā mutunga; ā muri iho ka tae mai te Rā o te Tika. —Ihu ki St. Faustina, Te Atua atawhai ki toku wairua, Hainamana, n. 429, 848
Kia pēhea te tata o tātou ki Ko te Tipping Point? Anei ngā take tekau e tata mai ai te Rā o te Tika i tō tātou whakaaro, ā, kua poto haere te mura o tēnei Wā Aroha…
10 Ngā Take He Poto te Pūhiko
I. I poropiti a Hoera i tēnei haora
He mea tika kia whakaarohia te tirohanga whānui, kaua ko te horopaki o tō tātou wā anake.
Kāore anō kia kitea he whakatupuranga pēnei i roto i te hītori, he nui haere tonu te poropititanga i roto i te rautau. Mai i Maria whakakahu, ki ngā kōrero, ki ngā poropititanga, ki ngā moemoeā, me ngā kitenga, kua tino pā mai te nui o ngā whakatūpato me ngā whakahau. Arā, ko te rite tonu ki tā te poropiti a Hoera i whakaahua ai i te wā i mua i te Rā o te Ariki:
'A tēnei ake,' e ai tā te Atua, 'ka ringihia e ahau tētahi wāhanga o tōku wairua ki runga ki ngā kikokiko katoa. Ka poropiti ā koutou tama, ā koutou tamāhine, ka kite ā koutou taitama i ngā kitenga, ka moemoeā ā koutou kaumātua. Ina hoki, ka ringihia e ahau tētahi wāhanga o tōku wairua ki runga ki aku pononga, ki aku pononga wahine i aua rā, ā, ka poropiti rātou. Ā, ka mahia e ahau ngā merekara i te rangi i runga... i mua i te taenga mai o te rā nui, o te rā kororia o te Ariki, ā, ka ora te hunga katoa e karanga ana ki te ingoa o te Ariki.' (Nga Mahi 2: 17-21)
II. Te Whakatūpato a te Magisterium
Ae, ko te 'poropititanga' kua whakahuatia ake nei kei raro i te kāwai o te "whakakitenga tūmataiti." Ahakoa i kī a Pāpa Benedict XIV, "Ka taea e te tangata te whakakore i te whakaae ki te 'whakakitenga tūmataiti' me te kore e whara tika i te Whakapono Katorika, mena ka pena ia, 'me te ngākau māhaki, me te kore take, me te kore whakahawea,'"[3]PAPA PENA XIV, Te Tino Hauora, p. 397 kāore e tika kia warewarehia ngā whakatūpato a te Mana Whakahaere tonu.[4]kite He aha Kaore nga Papa e hamama? Pāpa i muri i te pāpa, mai i a Leo XIII, kua whakaahua mārama i ō tātou wā i roto i te reo mārama e whakaata ana i te poropititanga pono mai i ngā wairua maha. Anei ētahi tauira:
I ēnei rā kua tino maha haere tēnei hara [o te kore whakapono] ā, te āhua nei kua tae mai aua wā pōuri i tohuhia e Hato Paora… (tirohia 2 Teharonika ii., 10) I ngā wā whakamutunga ka kotiti ke ētahi i te whakapono, ka whakarongo ki ngā wairua hē, ki ngā whakaakoranga a ngā rewera. (1 Tim. Iv., 1). —POPE LEO XIII, Divinum te reira Munus, n. 10
I etahi wa ka panuihia e au te waahanga Rongopai o nga waa mutunga ka kite ahau, i tenei waa, kei te puea ake etahi tohu o tenei mutunga. —POPE PAULO VI, Te Muna Paul VI, Jean Guitton, api. 152-153, Tohutoro (7), wh. ix.
… Tera ano pea kua puta i te ao te "Tama a te Whakauru" e kiia nei e te Apotoro. —POPE ST. PIUS X, E Supremi, Maamaa Whakahou Mo Te Whakahouwhai O Nga Mea O Te Karaiti, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903
I roto i tēnei horopaki, ā, i roto i tētahi tohutohu tino pai ki tōku whakatupuranga, i mea te Pāpa Hoani Paora Tuarua:
E nga rangatahi, tena koutou kia tae atu kaitiaki o te ata e whakaatu ana i te taenga mai o te ra ko te Karaiti Aranga! —POPE JUAN PAUL II, Karere a te Matua Tapu ki nga Rangatahi o te Ao, XVII Ao Tangata Rangatahi, n. 3; (cf. Ko te 21: 11-12)
III. Te “aro o te hunga pono”
Ahakoa he tokomaha kāore anō kia kite i tētahi kitenga, i tētahi moemoeā, i tētahi kupu ā-rongo rānei mai i te Ariki, ka uru katoa te hunga kua iriiria ki te "tūranga tohunga, poropiti, me te kīngi o te Karaiti."[5]CCC, n. 897 Nō reira, kei te hunga iriiria te kaha ki te kite i ngā "tohu o ngā wā." E mea ana te Katikīmi,
Na te Maarahi o te Ekalesia, Te Parau Haapiiraa e te Mau Paruru sensis fidelium e mōhio ana [te wairua o te hunga whakapono] ki te mārama me te manaaki i roto i ēnei whakakitenga [poropiti] ahakoa he karanga pono nā te Karaiti, nā tana hunga tapu rānei ki te Hāhi. -Ko te Katorika o te Hahi Katorika, kaore. 67
Kua tūtaki ahau, kua rongo hoki i ngā wairua maha i ngā tekau tau e rua kua pahure ake nei, ahakoa he hunga whakapono noa, he hunga minita rānei, ā, kua kī mai rātou kei te hiahia nui rātou ki te "whakaaro ā-roto"whakarite.” I te piki haere o ngā “tohu o ngā wā,” kei te kaha haere tonu te karanga ā-roto ki te tahuritanga, puta noa i te ao.
IV. Ngā Tohu Whānui — He mea hanga e te tangata?
I poropiti a Ihu:
…ka rongo koutou i ngā pakanga, i ngā rongo pakanga; kia tūpato kei mataku koutou; me puta hoki tēnei mea, engari kāore anō kia tae mai te mutunga. Ka whakatika hoki tētahi iwi ki tētahi iwi, tētahi rangatiratanga ki tētahi rangatiratanga… Ka puta ngā rū whenua nunui, ngā matekai, me ngā mate urutā i ia wāhi ki ia wāhi; ā, ka puta mai ngā mea whakamataku me ngā tohu nunui i te rangi. (Mātiu 24:6-8, Ruka 21:11)
I runga i ngā taunakitanga e tipu haere ana, ko te mea i whakatūpatohia e Ihu i roto i ēnei Rongopai te āhua nei kei te piki haere te koretake hangaia e te tangata ngā raruraru me ngā tohu — e hauhake ana i tā tātou i rui ngātahi ai.
E ai ki ngā raraunga mai i te Uppsala Conflict Data Program (UCDP) i Te Whare Wānanga o Uppsala, i eke te maha o ngā pakanga ā-pūmau puta noa i te ao ki tōna taumata teitei rawa atu i te hītori i te tau 2024.[6]ahorangi.org Ahakoa he iti iho ngā mate, he tohu pea tēnei nō te tika o ngā patu, kua piki ake te tika, kua nui ake hoki te whakamate.
Kia mahara ko te "wā o te aroha noa" i tīmata i te wā i puta mai ai a Tātou Wahine Tapu o Fatima ki ngā tamariki tokotoru i Potukara. I puta mai te māramatanga i a ia, me te mea nei i aukati i tētahi anahera me tana hoari mura kei patu i te whenua.[7]kite Ko Fatima me te Hairi Nui I muri mai ka kī a Pāpa Penetito [Katinara Ratzinger]:
Ko te anahera me te hoari mura i te taha maui o te Whaea o te Atua ka mahara ano ki nga ahua rite i roto i te Pukapuka Whakakitenga. Koinei te tuma o te whakatau e tau mai ana ki te ao. I tenei ra ko te tumanako ka huri te pungarehu o te ao ki te moana ahi kaore ano i te moemoea noa: ko te tangata ake, me ana mahi, i hapai i te hoari mura. —Kardinal Ratzinger, Tuhinga o mua, Vatican.va
E rima tau i muri mai, ka haere tonu ia:
Ko te raru o te whakatau he paanga ano mo tatou, te Hahi i Uropi, Europe me te Hauauru whanui… kei te karanga ano te Ariki ki o tatou taringa ... “Ki te kore koutou e ripeneta ka haere atu ahau ki a koutou ka tango i to turanga rama mai i tona waahi.” —POPE KAUPAPA XVI, Whakatuwhera Homily, Hinota o nga Pihopa, Oketopa 2, 2005, Roma
Mō ngā tohu kē atu i kōrerotia e tō tātou Ariki, he maha ngā kaipūtaiao e kī ana ahakoa kāore ngā taunakitanga hītori e whakaatu ana i te pikinga ake o ngā rū whenua tektonika, he pikinga motuhake, ā-rohe hoki o ngā mahi rū whenua e pā ana ki ngā mahi a te tangata.[8]kite biologyinsights.com
Heoi anō, i tukuna e te Tari Tiaki o Amerika tētahi kōrero tata ki te toru tekau tau ki muri e kī ana ko ngā mea katoa mai i ngā rū whenua ki ngā matekai me ngā mate urutā kei te whakamahia hei patu e ngā iwi maha:
Kei kona ano etahi ripoata, hei tauira, kei te tarai etahi whenua ki te hanga i tetahi mea penei i te Virus Ebola, a he ahuatanga tino morearea tera, hei ki te korero iti ... ko etahi kaimanaiao i o raatau taiwhanga [e] ngana ana ki te tarai i etahi momo he tukumate ka waiho hei iwi motuhake kia taea ai te whakakore i etahi momo iwi me nga iwi; ko etahi kei te hangaia i etahi momo hangarau, etahi momo pepeke e whakangaro ana i nga hua motuhake. Ko etahi kei te whakauru i nga momo mahi whakatumatuma i a raatau ki te whakarereke i te aahua o te ao, te tuku i nga ruu, nga puia mai i te ngaru hiko.—Hekeretari o te Tiaki Whenua, William S. Cohen, 28 Paenga-whāwhā, 1997, 8:45 AM EDT, Tari Tiaki Whenua
Arā, i kite a Ihu i mua ka tae te tangata ki te wāhi e whakangaromia ai ia anō i mua i te wawao mai o te Tika Atua [te āhua nei e whakaahua ana a Hato Hoani i tēnei i roto i ngā taipitopito nui ake ko te te wahi i ngā hiri e whitu i roto i te Whakakitenga Upoko 6 (tirohia Awhi mo te Paanga).]
V. Te karakia whakapakoko
Mehemea i ara ake te ringa tiaki o te Atua ki runga i tana Iwi, ko te wā i uru atu ai rātou ki roto karakia haahi. Nā te mea, ko te ture tuatahi rawa i homai e ia, "Kaua ētahi atu atua mou ki mua i ahau."[9]Exodus 20: 3 Heoi ano…
…i hanga e rātou he kuao kau [koura] i aua rā, i tapaea he patunga tapu ki te whakapakoko, ā, koa ana ki ngā mahi a ō rātou ringa. Nā ka tahuri te Atua, a tukua ana rātou… ki te whakarau ki tua atu o Papurona. (Nga Mahi 7: 41-43)
I tēnei rā, kua hanga e mātou he kuao kau koura hou: hangarau, ā, he mea motuhake ake anō hoki, mātauranga horihori (AI).[10]tirohia ngā kōrero mō ngā tūponotanga o te AI ki konei Ehara i te mea ko te piripono me te aroha o te nuinga o te ao ki ā rātou taputapu anake, engari ināianei kua whakakapia te AI me te karetao mahi a hononga, me te tahuritanga o ētahi ki te hangarau mohio mō te arataki wairua, te whakahari i te hiahia moepuku, me te mātauranga ngaro. Kua huri katoa tātou ki te whakamatautauranga taketake i te Māra o Ētene: ki te kai i te hua rāhui:[11]kite Te Rakau Hou o te Matauranga
E mōhio ana te Atua ko te wā e kai ai kōrua i tētahi o ōna hua, ka mārama ō kōrua kanohi, ā, ka rite kōrua ki ngā atua, e mōhio ana ki te pai, ki te kino. (Genesis 3: 5)
VI. Te Tākaro i te Atua
He hononga tata ki te karakia whakapakoko ko te whakapehapeha o te tangata e mahi ana me te mea he atua ia. Mai i te tārua momo, ki te whakarerekē ira o te DNA o te tangata, ki te hanga pēpi hoahoa, ki te whakaputa i ngā momo ora hou, ki te whakarerekē i te rangi… kua takahia e tō tātou whakatupuranga ngā tikanga matatika hauora me te pūtaiao.
Ko te pōuri e taupoki ana i te Atua, e huna ana i ngā uara, koinei te tūmomo mōrearea tūturu ki tō tātou oranga, ki te ao whānui hoki. Mēnā kei te pōuri tonu te Atua me ngā uara matatika, te rerekētanga i waenga i te pai me te kino, ko ngā "māramatanga" katoa e whakatakoto ana i ēnei mahi hangarau whakamiharo ki roto i a tātou, ehara i te mea ko te ahunga whakamua anake, engari ko ngā mōrearea hoki e whakatakoto ana i a tātou me te ao ki te mōrearea. —POPE BENEDICT XVI, Aranga Kaitiaki mo te Aranga, Paenga-whāwhā 7, 2012
VII. Ngā Tūraru o te Ao
Kei te tata te tangata ki te whakangaromanga i a ia anō, i roto i ngā huarahi maha:
- He maha ngā kaiārahi hangarau, tae atu ki a Elon Musk, e whakapono ana kei te tata te AI ki te eke ki te "motuhake": arā, ka mōhio ake ngā rorohiko i te tangata, ā, ka taea e rātou te whakaaro pēnei i a tātou me te mea he hunga mātau rātou. I kī a Musk i roto i tētahi pou pāpāho pāpori tata nei: "Ko te tau 2026 te tau o te Motuhaketanga."[12]finance.yahoo.com I taua wā anō, kei te whakatūpato ētahi atu o ngā paionia hangarau[13]kite Te Rakau Hou o te Matauranga ka pā mai ngā hua kino o te AI, nā te mea ka ngana pea ia ki te whakakore i ngā tāngata mēnā ka tīmata te AI ki te tatau i ngā tāngata hei tūmomo mōrearea.
- "Ngā pakanga me ngā rongo pakanga". Te āhua nei kei te tino hiahia ngā kaiārahi o te ao ki te Pakanga Tuarua o te Ao. Engari i te wā o ngā patu karihi, ehara i te mea ka mate te tini o te tangata i te taha tika me te taha kore tika o tētahi pakanga atomika, engari ka taea hoki te tuku i te tangata ki ngā ao pōuri.
- Ko te whakarerekē ā-hinengaro i ngā huaketo i roto i ngā taiwhanga kia nui ake ai te whakamate ("rangahau whai hua") he tūmomo mōrearea kino ki te nuinga o te taupori tangata.[14]hei tauira. ki konei, ki konei, ki konei, a ki konei

VIII. Te Ahurea o te Mate
Haunga te karakia whakapakoko, ko te hara e tino karanga ana ki te rangi ko te ringihanga toto.
Kāore te Atua i hanga i te mate, kāore hoki ia e ahuareka ki te matenga o te hunga ora. Nāna hoki i hanga ngā mea katoa kia ora ai rātou… I hanga e te Atua te tangata mō te piraukore, i hanga hoki ia kia rite ki tōna ake āhua ake ake, engari nā te hae o te rewera i uru mai ai te mate ki te ao, ā, ko te hunga o tana rōpū ka pāngia e tēnei mate. (Wis 1:13-14; 2:23-24).
Nō reira, ina kite te Rangi i a tātou e ringihia ana te toto o te hunga harakore en mass nā roto i ngā pakanga, te whakatahe, te whakamate i te tangata, te hemokai koretake me te tini ke atu o ngā huarahi, me whakarongo anō tātou katoa ki ngā mea…
Na ka mea a Ihowa ki a Kaina: "He aha tau i mea ai? "Kei te tangi mai te reo o te toto o tōu teina ki ahau i te whenua" (Gen 4:10). Kei te karanga tonu te reo o te toto i whakahekea e te tangata, mai i tētahi whakatipuranga ki tētahi whakatipuranga, i roto i ngā huarahi hou, rerekē hoki. Ko te pātai a te Ariki: "He aha tau i mahi?", e kore e taea e Kaina te mawhiti, e tukuna ana hoki ki te iwi o ēnei rā, kia mōhio ai rātou ki te whānuitanga me te kaha o ngā whakaekenga ki te ora e mau tonu ana ki te hītori o te tangata… —POPE ST JOHN PAULA II, Evangelium Vitae, kaore. 10
IX. Te Pūmautanga o te Pononga o te Ao
Kei te neke ngā kāwanatanga puta noa i te ao, me te mahi tahi me ngā mana pūtea huna, ki te whakakore i te moni mārō me corral te taupori katoa o te ao ki roto i tētahi pūnaha tuakiri mamati me te pūnaha moni.[15]kite Te tahae nui Kia tutuki tēnei, ka aro turukihia, ka whakahaerea katoatia te kaha o ngā tāngata ki te neke haere noa, ki te hoko mai, ki te hoko atu rānei i tā rātou e pai ai, ki te haereere me te pupuri whenua.[16]kite Te Whananga Whakamutunga Kāore i taea e Penetekota XVI te whakamārama ake i ngā āhuatanga e pā ana ki te tangata:
Ka whakaarohia e maatau nga mana nui o enei ra, mo nga paanga moni kore ingoa ka huri te tangata ki nga pononga, kaore nei i te mea tangata, engari he mana ingoakore e mahi ana te tangata, e whakamamaetia ai nga tangata, e whakamatea ai hoki. Ratou he mana whakangaro, he mana e whakawehi ana i te ao. —BENEDICT XVI, Whakaaro i muri o te panui i te tari mo te Haora Tuatoru, Taone o Vatican, Oketopa 11, 2010
I roto i te kupu, ko te reira Communism ao, ā, kua tata tonu tātou te kite i tōna whakatutuki.[17]kite Te Whakakitenga a Ihaia mo te Communism o te Ao a Ko te Specter of Global Communism Ordo ab chaos — "Whakahau i waho o te pōrearea"—koinā te pepeha o te"mana kore ingoa"e whai ana kia whakakorea te hanganga o nāianei o te ao tangata, me te Hāhi tonu. Tērā pea nā Ihu rāua ko Hato Hoani i whakaahua mai ki a tātou te mea haurangi ka rite te āhua ki: ngā pakanga, te matekai, te hinganga o te ōhanga, ngā mate urutā, me ngā rū whenua.[18]kite Awhi mo te Paanga
X. Te Mararatanga Nui o te Hāhi
te Catechism o te Ekalesia Katorika ta:
E tomo noa te Ekalesia i roto i te hanahana o te basileia na roto noa i teie Pasa hopea, ia pee ana'e oia i to'na Fatu i to'na poheraa e To'na Ti'a-faahou-raa. -CCC, 677
Ko te poropiti a Ezekiel,[19]tirohia Ez 34:1-16 me tō tātou Ariki anō hoki, i kōrero mō te wā e marara ai ngā hipi i te kore hepara.
Kātahi ka mea a Ihu ki a rātou, “I tēnei pō ka whakakorikoria koutou katoa ki ahau: kua oti hoki te tuhituhi, ‘Ka patua e ahau te hepara, ā ka whakamararatia ngā hipi o te kahui’… (Matthew 26: 31)
Ina hoki, e whakaata ana te Katekihama i ēnei kupu e mea ana, "I mua i te taenga tuarua mai o te Karaiti me haere te Hāhi i roto i tētahi whakamātautau whakamutunga ka ruru te whakapono o te tokomaha o te hunga whakapono…” [20]kaore. 675 I whakakitea e Hato Paora ka puta tuatahi he nui te takanga atu i te whakapono — he te taivaraaI kī te ahorangi Katorika me te kaituhi, a Tākuta Ralph Martin:
Kaore ano kia penei te wehenga o te Karaitiana penei i nga ra kua hipa. He pono he "kaitono" tatou mo te Whakahauhau Nui. —Dr. Ko Ralph Martin, he Kaitohutohu mo te Kaunihera Pouaka mo te Rongopai Hou, He aha kei te ao kei te haere? Tuhinga o Whakaata, CTV Edmonton, 1997
Ia au i te taata tuatapapa faaroo pâpa te Kardinal Luigi Ciappi:
I roto i te Tuatoru o ngā Mea Ngaro [o Fatima] kua tohuhia, i roto i ētahi atu mea, ko te taivatanga nui i roto i te Hāhi ka tīmata i te tihi. —Ka korerohia te He mea huna tonu, Christopher A. Ferrara, wh. 43
Tērā pea ko tētahi wāhanga o te "rūrūtanga" ko ngā koretake o ngā whakapono me ngā mahi tautohetohe kua puta mai i Rōma. Hei manaakitanga mō ngā tāne me ngā wāhine takatāpui,[21]kite Nga Kaituku Fiducia)) ki te whakapoauautanga e pā ana ki te Komunio mō te hunga kua whakarerea, kua marenatia anō hoki,((tirohia Amoris Lateitia ki te Hāhi e tautoko ana i te kaupapa tautohenga a te Kotahitanga o ngā Whenua o te Ao hauora a pūtaiao ngā whakaaro, ki ngā whakaaturanga o ngā tāngata o Amazon e piko ana ki a “Papa Whenua” i roto i ngā Māra o Vatican,[22]kite Te Manene Hou - Wahanga III ā, i muri mai ko te katekohe kāore anō kia oti, ā, i ētahi wā he whakahē i te Ngā taitara Mariana… kua tino wiri te mana matatika me te whakapono o te Vatican.
Ko te mea tino whakamiharo pea ko te neke haere mai ki te kore aro ki ngā whakapono [23]kite ki konei or ki konei or ki konei i te mea kua tata te awhi o te hierarki i te ekumene wahi o te kauwhau i te rongopai. I roto i tētahi whaikōrero i te tau 2014, me te mea nei kei te whakatūpato a Benedict i ōna hoa pīhopa, ki te kore ko ōna uri whakakapi:
I ēnei rā, he tokomaha kei te whakaaro me whakaute ngā whakapono tetahi i tetahi, ā, i roto i te kōrero i waenganui i a rātou anō, ka noho hei kaha mō te rangimārie. I roto i tēnei whakaaro, i te nuinga o te wā he whakaaro ko ngā whakapono rerekē he momo rerekē o te ao kotahi, he rite tonu; ko te "karakia" he momo noa e tango ana i ngā āhua rerekē e ai ki ngā ahurea rerekē engari e whakaatu ana i te ao kotahi. Ko te pātai mō te pono, i te tīmatanga i neke ake ai ngā Karaitiana i ngā atu katoa, kua whakatakotoria ki roto i ngā parekete… Ko tēnei whakarēreatanga o te pono te āhua nei he mea pono, he mea whai hua hoki mō te rangimārie i waenga i ngā whakapono o te ao. Heoi anō, he mea whakamate tēnei ki te whakapono… —Tohu ki te Whare Wananga o Pontifical Urbaniana mo te whakatapunga o te whare nui ki a Benedict XVI; panuihia nga korero, Oketopa 21st, 2014; chiesa.espresso.repubblica.it

Pērā i te kihi a Hūra i whakamate i a Ihu, waihoki ko te kihi o te kore aro ki ngā whakapono, te āhua nei kua takaihia ki ngā whakaaro rangatira o te whanaungatanga ā-ao (he mea e kore e taea me te kore te aroha noa o te tahuritanga me te Wairua Tapu) he whakamate i te whakapono Katorika… ā, koinei pea te karere mārama rawa atu e tere haere mai ana te Rā o te Tika.
Na, mo te taenga mai o to tatou Ariki, o Ihu Karaiti, me to tatou huihuinga atu ki a ia, he inoi tenei na matou ki a koutou, e oku teina, kia kaua e hohoro te rurea o o koutou hinengaro, kia kaua hoki e ohorere i roto i te wairua, i te kupu, i te reta ranei e kiia nei na matou, e mea ana kua tae mai te ra o te Ariki. Kei tinihangatia koutou e tetahi i tetahi mea; E kore hoki taua Rā e tae mai, ki te kore e tae mai i mua te tutu, kia whakakitea mai hoki te tangata o te hara, te tama a te whakangaromanga, e whakakeke ana, e whakanui ana i a ia ki runga ake i ngā mea katoa e kiia ana he atua, he mea karakia rānei; kia noho ai ia i te whare tapu o te Atua, kia whakaatu i a ia ko ia te Atua. (2 Tesalonika 2: 1-4)
Te pānui e pā ana
Te Tino Whakahau Porangapu me te Peka Peka
Singularity vs The Single Will
Ka nui te mihi mo o inoi me to tautoko.
Mauruuru koe!
Ki te haerere me Mark i roto te Na Kupu,
paatohia te haki i raro nei ki ohauru.
Kaore e tukuna to imeera ki tetahi atu.
Inaianei kei runga Telegram. Pāwhiri:
Whaia a Tohu me nga tohu o nga wa o te ra i runga i te MeWe:

Whaia nga tuhinga a Maka ki konei:
Whakarongo mai ki enei:
Tuhinga o mua
| ↑1 | kite E Rua Nga Ra Atu |
|---|---|
| ↑2 | kite Te Mano Tau |
| ↑3 | PAPA PENA XIV, Te Tino Hauora, p. 397 |
| ↑4 | kite He aha Kaore nga Papa e hamama? |
| ↑5 | CCC, n. 897 |
| ↑6 | ahorangi.org |
| ↑7 | kite Ko Fatima me te Hairi Nui |
| ↑8 | kite biologyinsights.com |
| ↑9 | Exodus 20: 3 |
| ↑10 | tirohia ngā kōrero mō ngā tūponotanga o te AI ki konei |
| ↑11 | kite Te Rakau Hou o te Matauranga |
| ↑12 | finance.yahoo.com |
| ↑13 | kite Te Rakau Hou o te Matauranga |
| ↑14 | hei tauira. ki konei, ki konei, ki konei, a ki konei |
| ↑15 | kite Te tahae nui |
| ↑16 | kite Te Whananga Whakamutunga |
| ↑17 | kite Te Whakakitenga a Ihaia mo te Communism o te Ao a Ko te Specter of Global Communism |
| ↑18 | kite Awhi mo te Paanga |
| ↑19 | tirohia Ez 34:1-16 |
| ↑20 | kaore. 675 |
| ↑21 | kite Nga Kaituku Fiducia)) ki te whakapoauautanga e pā ana ki te Komunio mō te hunga kua whakarerea, kua marenatia anō hoki,((tirohia Amoris Lateitia |
| ↑22 | kite Te Manene Hou - Wahanga III |
| ↑23 | kite ki konei or ki konei or ki konei |


