
O nisi taimi i le avea ai ma ulugalii faaipoipo tatou te le maua. E le mafai ona tatou agai i luma. Atonu e lagona foi e pei ua uma, malepelepe e le mafai ona toe faaleleia. Sa ou i ai iina. I taimi faapenei, “e le mafaia e tagata, a e mafaia e le Atua mea uma lava” (Mataio 19:26).
O le aʻoaʻoga o loo mulimuli mai, mai se puna e leʻi faatalitalia, o le auala lea a le Atua e mafai ai mea uma—e aofia ai le toetū o se faaipoipoga e foliga mai ua oti. Afai o lau faaipoipoga o loʻo i ai i lenei nofoaga pe tusa lava pe na o le amataga, ou te faʻamalosia oe e faitau faʻatasi ma lou toʻalua, talanoa faʻaalia, ona faia lea o filifiliga mautu e mafai ai e le Atua ona faia vavega i lau mafutaga.
Afai e te loto i ai, loʻu atalii e, e aʻoaʻoina oe,
ma afai e te faʻaaogaina oe lava e te atamai ai.
(Sira 6:32)
… pe afai tatou te savavali i le malamalama faapei ona i ai o ia i le malamalama,
ona tatou mafuta ai lea o le tasi i le isi. ( 1 Ioane 1:6 )
pe faalogo pea YouTube.
Ei soo se mea lava ou te liliu atu i ai i nei aso, e foliga mai o faaipoipoga ua solomuli i lalo o le mamafa o tofotofoga tetele. E tele mafuaaga e mafua ai, ae pe a taʻua ni nai mea: o manuʻa e leʻi faʻamaloloina, le matua, manatu faapito, o le faʻalelalolagi o sosaiete ma ona faʻamalosi i le aiga, faʻateleina o le tagata taʻitoʻatasi, o le paʻu o catechesis i le Ekalesia ma e le masalomia, tonu osofa'iga faaleagaga i faaipoipoga. O tane ma ava o maa faavae e le mafai ona suia o le malo. E pei ona ta’ua e St. John Paul II i se tasi taimi, “O le lumanai o le lalolagi ma le Ekalesia e ui atu i le aiga.”[1]Familiaris Consortio, l. 75 O le mea lea:
… O le taua mulimuli i le va o le Alii ma le nofoaiga a Satani e faatatau i le faaipoipoga ma le aiga…. —Sr. O Lucia, tagata vaʻai o Fatima, i le faʻatalatalanoaga ma Katinale Carlo Caffara, le akiepikopō o Bologna, mai le mekasini. Leo o Padre Pio, Mati 2008; cf. rorate-caeli.blogspot.com
Peitaʻi, o lenei manatunatuga i le taimi nei e lē o faatatau i faafitauli i fafo o loo tatou fesagaʻia o ni ulugalii faaipoipo, ae o le auala tonu e foʻia ai i le fesoasoani a le Atua. Mo lenei mea, matou te liliu atu i se puna e le taumateina: le aʻoaʻoga a le Catechism i luga tatalo…
Faaipoipoga — O se Faata o le Alofa Paia
O le mau faale-Tusi Paia e tatalaina ai le fesoasoani faaola a le Atua o loo maua i le faatonuga a St. Paul i le faaipoipoga:
Ia faamaulalo le tasi i le isi ona o le migao ia Keriso… O se mealilo tele lenei, ae Ou te tautala e faatatau ia Keriso ma le Ekalesia. (Efeso 5: 21, 32)
Le alofa o Iesu ia i tatou, ma le auala tatou te alolofa ai ia te Ia, o le a faʻataʻitaʻiga e mafai ona tatou tauaveina i totonu o a tatou faaipoipoga. O le faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o la matou mafutaga faatasi ma Keriso, lea e fai mai le Catechism tatalo.
O lea la, e 10 manatu autū e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le “mea lilo” o la tatou faiā ma le Atua ma faatatauina i a tatou faaipoipoga. O nei mea sa faasaoina ola i la'u lava faaipoipoga ma le soifua maloloina o le ma mafutaga. O le a ou taʻua muamua le mea o loʻo aʻoaʻo mai e le Catechism e uiga i le tatalo (A), ona faʻatatau lea i le faaipoipoga Kerisiano (B).
10 Ki e Puipuia ai Lau Faaipoipoga
I. Sootaga
A. E iai sau faiā ma le Atua? O le Catechism o lo'o manino i le uiga o lena mafutaga:
O le tagata, na foafoaina o ia i le “foliga o le Atua” [ua] valaauina i se sootaga vavalalata ma le Atua… tatalo e o le mafutaga ola a le fanau a le Atua ma lo latou Tama o lē e silisili ona lelei, ma lona Alo o Iesu Keriso ma le Agaga Paia. -Catechism o le Ekalesia Katoliko (CCC), Le. 299, 2565
Afai e te le tatalo, e leai sau mafutaga. Ae o le ā le tatalo?
O le tatalo manatunatu loloto i lo’u manatu e leai lava se isi mea na i lo o se fefaasoaai vavalalata i le va o uo; o lona uiga o le faaalu soo o le taimi e tuua ai na o Ia o lē ua tatou iloa e alofa ia i tatou. —CCC, 2709 (St. Theresa o Avila)
Afai e te le o tautala ia Iesu pe faalogo foi i Lona siufofoga, e leai se sootaga.
Mafaufau pe toafia tagata Katoliko e o atu i le Misasa i Aso Sa uma ma talia le Eucharist, o se faailoga o le mafutaga faalefaaipoipoga: E tuuina atu moni lava e Keriso Lona Tino i Lana Faaipoipoga, le Ekalesia, ona talia moni ai lea o Ia. Ae ui i lea, e to'afia ua tuua lenei Faamanatuga e le suia, e leai se loloto o le alofa po o le malamalama ia Keriso nai lo le taimi na latou savavali ai? O le mea moni, po o le a lava le alofa tunoa e finagalo o Ia e tuuina atu ia i latou e masani lava ona faamaimauina. Aisea? Aua e leai so latou sootaga ma Ia i fafo o le Misasa, ma o lena mafutaga e tatalo. E tatau ona tatou atiina aʻe a patino mafutaga ma le Atua i fafo atu o le Liturgy ina ia fua mai lena mafutaga - ma ia faʻaalia lelei le mauaina o le alofa tunoa o le Eucharist Paia.
E. E faapena foʻi, o le faatasiga lelei o le tane ma le avā e sili mamao atu nai lo se olaga masani feusuaʻiga. E lē taumatea e mafai ona saosaolaumea le faatasiga faafitafita i le māfana ma le tuputupu aʻe o le alofa ma le faigauo, ae e lē faapea! E ono aoga foi pe afai e leai se sootaga e talanoa ai. E pei o le Misasa, e mafai ona alu i le na o le faia o gaioiga. O lea, e tāua ai i le tane ma le avā ona “faaavanoa soʻo se taimi e na o ai” ina ia mafai ai ona “fefaasoaai vavalalata” ma faalogologo i loto o le tasi ma le isi.
II. Mafutaga = Tautinoga
T. E pei ona fai mai St. Teresa, o le tatalo o lona uiga o le fa'aaluina o le taimi na o oe. Ma o lea,
…o le olaga tatalo o le masani lea o le i ai i le afioaga o le Atua paia faatolu ma i le mafutaga ma Ia… O le tatalo manatunatu loloto e saili atu ia te ia “le ua alofagia e lo’u agaga.” —CCC, 2709,
O le mea lea, o le mafutaga e manaʻomia ai le ositaulaga taimi.
Le filifiliga o le taimi ma le umi o le tatalo e afua mai i le loto naunau, e fa'aalia mea lilo o le loto. E le faia e se tasi le tatalo manatunatu pe a maua e se tasi le taimi: e faia e se tasi le taimi mo le Alii, ma le naunautaiga mausali e aua le fiu, e tusa lava po o a tofotofoga ma matutu e oo i ai se tasi. —CCC, 2710
Saili muamua le malo o le Atua ma Lana amiotonu… (Mataio 6: 33)
B. A e tafao faamasani ma ua e alofa, o le faaavanoaina o taimi mo le tasi ma le isi e leai se faafitauli! Ae a uma le honeymoon o afea
pili, pepe, ma le biology e kiki i totonu… o le taimi e mou atu. E le mafai e se tasi ona na o le tuua o lenei taimi fetufaai faatasi “na'o le taimi e maua ai e se tasi le taimi.” E afe mea o le a fa'alavelave. Nai lo o lea, e tatau ona tatou “saili muamua” la tatou faiā ma fai taimi mo le tasi ma le isi, tusa lava pe tatau ona faʻatulagaina ma tusia i luga o le kalena.
Pe a ou faia le “filifiliga” ma se “naunautaiga maumauaʻi” e faamuamua loʻu toʻalua nai lo isi mea uma e mafai ma mea e manaʻomia, aemaise lava o mea e fiafia i ai, o le a faaalia moni ai lava “mea lilo o le loto”: pe o se faamuamua ea loʻu toalua? Pe ua faamalieina o latou loto ma manaoga? Pe ua na ona ou faatali mo loʻu toalua e feiloai my manaʻoga?
E tusa lava po o a tofotofoga po o le matutu ou te oo i ai i la tatou mafutaga, o taimi tonu lava na tuuto faatasi e tatou te tatalaina ai vaieli fou o le alofa tunoa.
III. O le Fa'alogo e Aumaia ai le Ola i So'otaga
A. Epikopo Eugene Cooney na fai mai ia te au i se tasi taimi na te lei iloaina lava se ositaulaga na tuua le perisitua e lei taofia muamua le tatalo.
O le tatalo o le ola lea o le loto fou. —CCC, n.2697
Afai o le “tatalo o le ola lea o le loto fou” ua tuuina mai i le Papatisoga, o lona uiga e manino mai, leai le ola tatalo o le maliu o le loto. Ae pe o se olaga tatalo maloloina e na o se mataupu o le faia o tatalo e aʻoaʻoina e ala i le tauloto pe faitau mai se tusi? I se isi itu, o se mataala faalogologo i le isi.
O le tatalo manatunatu loloto o le faʻalogo le Afioga a le Atua. —CCC, 2716[2]O loo ola ma aoga le Upu a le Atua, e sili atu lona maai nai lo soo se pelu e faatau maai ona itu e lua, e oo lava i le va o le agaga ma le agaga, o sooga ma le su, e mafai ona iloatino ai manatunatuga ma mafaufauga o le loto. ( Eperu 4:12 ).
E oo lava ia Iesu sa faaalu se taimi na o ia e faalogo ai i le finagalo o Lona Tamā.[3]“Na alu aʻe o ia i le mauga na o ia e tatalo ai.” — Mataio 14:23 E faapena foi…
E le mafai ona tatou tatalo “i taimi uma” pe a fai tatou te le tatalo i taimi maoti, ma le loto i ai. -CCCe, o le.2697 [4]“… pe a e tatalo, ia e alu i lou afeafe i totonu, ma tapuni le faitotoʻa, ma tatalo i lou Tamā o i le mea lilo. O lou Tamā foʻi o lē e silasila mai i le mea lilo, na te tauia oe.” — Mataio 6:6
A leai, tatou te lamatia le talatalanoa i le Atua i le aso atoa (pe afai e leai) ae e le mafai lava ona taofi e faalogo ia te Ia. O le nofo to'atasi lava lea ma le Atua e fa'afilemuina ai o tatou lava loto faʻalogo Lana Afioga foa'i-ola.
B. O le tele o fa'aipoipoga e fa'aolaola pe a muta le feso'ota'iga anoa. E le lava le tau ina felafoa'i i ni nai tautalaga laiti i lea mea ma lea mea, o ni tali muimui, po o le lue atu o le ulu o le loto. E tatau ona tatou faʻaalu se taimi faalogo i le tasi, “faalogo” i upu a le tasi. O lenei faʻalogo, fai mai le Catechism, o le "le tautinoga alofa”[5]CCC, 2716 e fesoʻotaʻi ai aʻu i loʻu toʻalua ina ia mafai ona faʻalogo ma malamalama i le isi ma iloa le mea e tatau ona ou faia e fua mai ai i laʻu faaipoipoga.
Afai ua maumau le ola o la oulua mafutaga, e i ai se taimi, e foliga mai ua e le toe faalogo le tasi i le isi ona o ni mafuaaga se tele, ae le gata i lea, o manuʻa atonu na e faia e le tasi i le isi. Ua oo i le taimi e amata ai ona faalogo le tasi i le isi ma faatagaina le faamalologa a le Atua i totonu o lau mafutaga…
IV. Le Fa'avae o So'oga Moni
T. Ona o lo tatou natura pa'ū ma o le a faaauau pea ona tau faasaga i le "tino", tatou te faigofie ai ona paʻu i lo tatou vaivai. O lea,
… O le lotomaualalo o le faavae o le tatalo… O le ole atu mo se faʻamagaloga o se mea taua lea mo le Eucharistic Liturgy ma sau lava tatalo. —CCC, n. 2559, 2631
… pe a tatou tatalo, pe tatou te tautala mai ea mai le maualuga o lo tatou faamaualuga ma le loto, pe “mai le taele” o se loto lotomaualalo ma le salamo? —CCC, n. 2559
B. O le a mautinoa lava le tulai mai o manu’a i soo se mafutaga, ae maise lava i le va o se tane ma se ava e tutusa le avanoa ma ua valaauina ina ia “faauilalo le tasi i le isi ona o le migao ia Keriso.”[6]Efeso 5: 21 lotomaulalo i luma o le tasi ma le isi e taua. E pei lava ona “le faia e le Atua ia te i tatou e tusa ma a tatou agasala,”[7]Salamo 103: 10 e lē sili ea ona tatou manaʻomia ona onosaia se tasi?
Faamagalo o se “mea e manaʻomia muamua” i le vavalalata i le va o taʻitoʻalua ona e fausia ai le talitonuina ma le faʻaaloalo. Le fa'amagalo o le eleele lea e i ai aa oona ma faamasinoga[8]“Ia faaeteete ina neʻi aveesea e se tasi le alofa tunoa o le Atua, ina neʻi tupu aʻe se aʻa oona e faatupu ai faalavelave.”—Eperu 12:15. e tupu ae ma saili se mea e tupu ai, e fetina ai le alofa.
E tatau ona ou ole atu ma le lotomaualalo mo se faamagaloga pe a ou faatiga i lo'u toalua ma aua le ta'uamiotonuina le ita agasala po o upu faatiga. Pe a sailia e lo’u toalua le faamagaloga, ua faamanatu mai e Iesu ia te a’u e faamagalo “taimi fitugafulu ma le fitu.”[9]Mataio 18:22; Luka 17:4: “Afai foʻi e faafitu ona agaleaga mai o ia iā te oe i le aso e tasi, ma toe foʻi faafitu mai iā te oe ma faapea mai, ‘Ua ou salamō,’ ia e faamagalo iā te ia.” E sili ona taua lenei mea talu ai o lo tatou natura pa'ū, tuputupu aʻe, faʻaosoosoga faapitoa, faʻaletonu o uiga, le matua, ma manuʻa e leʻi faʻamaloloina e mafai ona iloa ai lo tatou faia soo o ia lava mea sese.
Amuia e alolofa atu, aua e alofaina i latou... (Mataio 5: 7)
O le le lotofaamagalo e afaina ai mafutaga. E oo lava i le le faamagalo atu ia i latou i fafo atu o lau faaipoipoga o le a i ai se aafiaga. O lou loto e pei o se vine. Afai e te tipiina mai le vine, o loʻo i ai pea le foliga o le olaga, ae lemu le vine e amata i le mea ma mate. E faapena foi, o le tagata na te taofiofia le faamagaloga i isi, ua taofia le alofa mutimutivale o le Atua ma le tafe mai o Lona alofa tunoa, ma tuua ai le loto o se tasi e magumagu i le vevela o le faamasinoga tonu a le Atua.[10]“Pe a outou tutū e tatalo, ia faamagalo atu i se tasi ua outou tigā ai, ina ia faamagaloina foʻi outou e lo outou Tamā o i le lagi i a outou solitulafono.” — Mareko 11:25
O le faatiga i tagata e afaina ai tagata. Aua nei faatagaina le tiga o lou toalua po o isi na mafua ai ona e faʻafefe mo se taimi umi i lalo o se matapulepule sese, faafoliga o loʻo lelei mea uma, poʻo le tuʻuina atu ia i latou o le tauʻau malulu (o nisi taimi e taʻua o le "tetea le leoa"). O lo'o e tu'uina atu i le fili se avanoa e lulu ai a'a oona. O le umi e te pipiimau ai i se manua, a le o le le faamagalo atu po o le le faailoaina atu ma le lemu o lou toalua i le upumoni, o le sili atu foi lena ona faigata o nei aa ona toso i luga.[11]“E le mafaufau le alofa i le leaga.” — 1 Kori 13:15
I le isi itu, o le tele o lou atiina ae o se mafutaga e faʻaalu taimi faʻatasi i le fealofani ma faalogologo, o le faigofie foi lea ona toe faalelei pe a oo mai ni tiga e le maalofia.
O le mea lea, ‘ia tu‘u ‘ese le pepelo, ‘ia ta‘itasi ma tautala i le mea moni, ‘ia ta‘ito‘atasi i lē la te tuā‘oi, auā o itūtino i tatou o le tasi i le tasi. Ia ita ae aua le agasala; ‘aua ne‘i goto le la i lo ‘outou ita, ‘aua fo‘i ne‘i tu‘u se avanoa mo le tiapolo. (Efeso 4: 25-27)
V. Mafutaga Paleni
T. — E silafia e le Atua, le Fomai Pa'ia o tatou loto, ma e sili atu ona mana'omia nai lo se isi lava talu ona la lalagaina i tatou i le manava. O nei manaoga faaletino, mafaufau, ma le faaleagaga. O lea la, o loo atagia mai i le tatalo i gaoioiga autū e lima:
Faamanuiaga ua faailoa mai ai le gaoioiga faavae o le tatalo faa-Kerisiano: o se feiloaiga i le va o le Atua ma le tagata. —CCC, 2626
faafetai e fa'aalia ai le tatalo a le Ekalesia lea, i le fa'amanatuina o le Eucharist, e fa'aalia ma atili atoatoa ai lona tagata.... —CCC, 2637
Viia o le ituaiga tatalo lea e vave iloa ai o le Atua o le Atua. —CCC, 2639
… e ala i le tatalo a tagi tatou te faailoa atu lo tatou iloa o la tatou faiā ma le Atua. —CCC, 2629
In faufautua, o lē e tatalo “e lē na o lona lava manatu, a o mea foʻi e lelei ai isi.” —CCC, 2635
B. Masalo ua uma ona e faʻaaluina na o oe ma lou toʻalua… ae o e gauai atu i au upu? O a tatou upu e tauave ai le mana o le ola ma le oti.[12]“Maʻeu le telē o le vaomatua ua susunuina i se afi itiiti! O le laulaufaiva foi o le afi lea… tatou te vivii atu ai i le Alii le Tama, tatou te fetuu ai foi i tagata ua faia i le faatusa o le Atua.” — Iakopo 3:5-6, 9 E faapefea ona e faaaogaina lou laulaufaiva ma lou toalua? O oe e le aunoa lafoaʻi o ou faafitauli uma, mafaufauga le lelei, satauro, ma faitioga ia i latou? Ia manatua, o lau tane po o lau avā e lē o lau faufautua, faatonu faaleagaga, po o se fomaʻi. O i latou o au to'alua, o ai e tatau ona avea ma se tasi o au uo mamae. Aua ua fetalai mai Iesu ia i tatou:
Ua ou ta'ua outou uo... (Ioane 15: 15)
O le ā le ituaiga o uō e iai aʻu i loʻu toʻalua? Pe ou te faalogo ma auauna muamua ia i latou… pe fai atu ia latou faalogo ma auauna muamua mai ia te au? Pe ou te saeia ea i latou i aʻu upu pe atiina aʻe i latou? O se tasi e le lelei i taimi uma o loʻo faʻavaivai ... ma o se tasi o mafuaʻaga e ono alu ese ai lou toʻalua mai ia te oe.
O le mea lea, ia outou fefaalaeiauai ma atiina ae le tasi i le isi… Ia agalelei pea lau tautala, ia faamāi i le masima... ( 1 Tesalonia 5:11 , Kolose 4:6 ).
Peitaʻi, e manaʻomia le paleni; e tatau ona tatou i ai iina mo o tatou taitoalua i taimi faigata ma tuu atu ia i latou e faamatuu atu e aunoa ma le faamasino atu.
Ioe, le Atua manaʻo e faafofoga mai ia matou olega ma tatalo faatoga:
Ia lafo atu o outou popolega uma iā te ia auā o loo manatu mai o ia iā te outou. (1 Peter 5: 7)
E pei ona fai mai se tasi, “Afai o lo tatou taulai atu i o tatou taitoalua ma tausia o latou manaoga ona faamalieina lea o o tatou manaoga.” E lē o se tulaga maumauaʻi lenā, ae e pei ona tusia e St. Paulo: “E lē uma le alofa.”[13]1 Cor 13: 8 O lea la o se auala saogalemu. Afai e te alofa i lou toalua, e te manao e faailoa atu o latou tiga ma tauiviga ma ia i ai, i lou gafatia, e “tauave avega a le tasi.”[14]Gal 6: 2 E le o i tatou o le Faaola oo tatou taitoalua; ae e mautinoa lava e mafai ona tatou faailoa atu o latou lagona ma lagolagoina i latou e ala i le tatalo ma le fautua. E pei ona fai mai le Auauna a le Atua Catherine Doherty i se tasi taimi, "E mafai ona tatou faalogo i le agaga o le isi tagata i le ola ai."
E le fa'atatau i le fa'atagaina o uiga fa'aleagaina ma amioga leaga, ae o le avea ma se lagolago i lou to'alua i se auala maloloina. E masani lava pe a tatou saili ia malamalama i se tasi ma na o le faalogo atu ia i latou, e mafai ona sili atu ona latou faatuatuaina o tatou vaaiga pe afai e le o faasaʻoga agamalu.[15]“… e tusa lava pe maua se tasi i se solitulafono, o outou o e faaleagaga ia aoai atu ia te ia ma le loto agamalu, ma vaavaai ia te oe lava, ina neʻi faaosoosoina foi outou. Ia outou tauave avega a le tasi, ina ia outou faataunuuina ai le tulafono a Keriso [o le alofa lea o le tasi i le isi].” — Kalatia 6:1-2
Mulimuli ane, e pei lava ona i ai faamanuiaga, faafetai, ma viiga i le tatalo faa-Kerisiano, e tatau ona i ai i la oulua mafutaga ma lou toalua. Pe ou te vivii atu ea ia i latou mo mea lelei latou te faia, pe na ona faailoa atu o latou masei? Pe ou te faafetai atu ea ia i latou mo osigataulaga latou te faia, pe o le savaliga i aso taitasi i se galuega, kukaina o se meaai, po o le faia o tagamea, po o le manatu faatauvaa i ai? Pe ou te faamanuia ea ia i latou e ala i le feiloai i la latou gagana alofa faapitoa (tatou te oo atu i lena mea e le o toe mamao), pe faatoa tali atu pe a fetaui la'u gagana?
Ia manatua pe o e foaʻi pe talia, ae, e aunoa ma le le amanaiaina o lou manaʻoga moni e faʻalogoina foi. E pei ona fetalai Iesu, “E sili le manuia o le foaʻi atu i lo le talia mai.”[16]Galuega 20: 35 I lena tulaga, e mafai e se tasi ona taʻua saʻo le "Tatalo mo le Filemu" a St. Francis o Assisi o le "Tatalo a le Faletua":
Le Alii e, ia e faia aʻu ma meafaigaluega o lou filemu;
a o i ai le ita, ia ou luluina le alofa;
o i ai le manuʻa, faʻamagalo;
o i ai le masalosalo, faʻatuatua;
o i ai le faʻanoanoa, faʻamoemoe;
o i ai le pouliuli, malamalama;
o le mea e i ai le faanoanoa, o le olioli.
Le Matai paia e, tuu mai ia ou le saili tele
ia faamafanafanaina e pei o le faamafanafanaina,
ia malamalama e pei ona malamalama,
ia alofagia pei o le alofa.
Aua o le foai atu tatou te mauaina,
o le fa‘amāgalo atu ‘ua fa‘amāgaloina ai i tatou;
ma o le oti ua tatou fananau mai ai i le ola faavavau.
VI. Alofa moni
T. O lo tatou olaga tatalo e masani ona lagona le mago ma le faigata. Ae o totonu tonu lava o nei toafa tatou te faamaonia lo tatou alofa i le Atua o lē e alofa lē faatuaoia.
O le ofoofogia o le tatalo ua faaalia i tafatafa o le vaieli tatou te o mai ai e saili vai: o iina, e afio mai ai Keriso e feiloai ai ma tagata uma. O ia lea na mua‘i sa‘ili mai ‘iā te i tatou ma fai mai mo se vai. Ua fia inu Iesu; o lana talosaga e afua mai i le loloto o le finagalo o le Atua mo i tatou. —CCC, 2560 [17]“O le auala na tatou iloa ai le alofa, na ia tuuina mai lona soifua mo i tatou; o lea e tatau ai ona tatou tuuina atu o tatou ola mo o tatou uso.” — 1 Ioane 3:16
O le mea moni, e iai le tauvaga ma lo tatou alofa mo le Atua:
… o se mea faalavefau e faailoa mai ai ia i tatou le mea tatou te pipii atu i ai, ma o lenei faailoaga faatauvaa i luma o le Alii e tatau ona fafaguina ai lo tatou alofa sili mo ia ma taitai atu ai i tatou ma le naunautai e ofo atu ia te ia o tatou loto ina ia faamamaina. O iina o loo taoto ai le taua, o le filifiliga po o ai matai e auauna i ai. —CCC, 2729
B. O nisi e faaipoipo ma se manatu faapi'opi'o o le alofa (eros) e aunoa ma le malamalama e faapea i le fatu o faaipoipoga faa-Kerisiano, e tatau ona iai agape alofa - o le tuuina atu atoatoa o oe lava. O le taimi lava e liliu atu ai taitoalua i totonu, saili mo o latou lava manaʻoga, tuʻinanau ma manaʻo e faʻateʻaina a latou paaga, o le nofo lelei e vave ona mou ese ma e masani ona faʻaalia i le saʻo. taua.[18]“O fea ea mai ai taua ma o fea e sau ai misa ia te outou? E lē o o outou tuʻinanau ea ua tau ai le taua i totonu o o outou tino?” — Iakopo 4:1
O ā “faalavelave” i lau faaipoipoga e taofia ai oe mai le “alofa e oo i le gataaga,” e pei ona faia e Iesu mo i tatou? Pe e faamuamua ea au mea e te fiafia i ai, taaloga, faafiafiaga, ma faamafanafanaga i lou toalua? Afai o lea, o se valaau manino lenei e "tuu atu lou ola" mo lau pele. E le faapea o le lafoai o mea e te fiafia i ai, taʻitasi, ae o le naunau e ositaulaga pe a talafeagai ai ou manaʻoga mo manaʻoga o lou toʻalua (ma le aiga).
O le isi fa'aopoopoga o faamasinoga tatou te pipii atu io tatou taitoalua. O faamasinoga e mamana, e mafai ona fausia ni puipui e le mafai ona sao i le va o oe ma lou toalua. E le na'o ni a'a oona ae o vao matutua. Faʻaeteete, aua o le a vave ona latou fetinaʻiina le fatu lelei i lau faaipoipoga ma taʻitaʻia ai i le faʻaumatiaga atoatoa.
O St. Ignatius o Loyola o loʻo i ai ni fautuaga matagofie i le auala e galue ai i le le femalamalamaaʻi: tuʻuina atu e le tasi i le isi le manuia o le masalosalo:
Soʻo se kerisiano lelei uma e tatau ona latou sauniuni e tuʻuina atu se faʻauiga lelei i le isi faamatalaga nai lo le faʻasalaina. Ae a le mafai ona ia faia, tuu ia ia e fesili pe faʻafefea ona malamalama le isi. Ma afai e malamalama le tama mulimuli i le leaga, ia faasaʻo le muamua ia te ia ma le alofa. Afai e le lava lena, tuu i le Kerisiano faʻataʻitaʻi auala talafeagai uma e aumai le isi i se faʻamatalaga saʻo ina ia mafai ona faʻaolaina. -Toleniga Faaleagaga, l. 22
Sui inoino i alofa: filifili e fa'atatau i fa'amoemoega sili o lau paga, e tusa lava pe le'o atoatoa la latou fa'ao'o. Pe a feeseeseaʻi, ia matuā naunau e tumau i le mataupu ma ʻalofia le faaosoosoga e taumafai e tapuni lou toʻalua i se leo saua ma upu faatigā. Tuu atu ia i latou e faailoa mai o latou manatu, e tusa lava pe sese. Ma aloese mai le toe aumaia o manuʻa ua mavae ua uma ona e faamagaloina, aua "e le mafaufau le alofa i le leaga" (1 Cor 13: 15).
O le isi fasiotiga o fesootaiga maloloina o le faamaualuga. Afai ou te tetee ma mumusu e taʻu atu le avanoa ua ou sese, e mafai ona ou afaina ai le faatuatuaina o loʻu toʻalua ma oʻo ai foi i se siosiomaga o le fefe poʻo le manaʻo e talanoa. Ae o lesi foi itu, o le upumoni o le a faasaolotoina ai oe — e oo lava i le upu moni faigata lea ou te manaomia i nisi taimi ona ou faalogo i ai mai loʻu toalua. O le mea lea lotomaualalo o le faavae lea o la tatou mafutaga. E faatumauina ai a tatou fesootaiga i le malamalama ma taitai atu ai i se faigauo loloto ma le faaaumea.
… afai tatou te savavali i le malamalama faapei ona i ai o ia i le malamalama, ona tatou mafuta ai lea o le tasi i le isi, o le toto foi o lona Alo o Iesu e faamamaina ai i tatou i agasala uma lava. ‘Āfai tatou te fai atu, “E leai sa tatou agasala,” ‘ua tatou fa‘asesēina i tatou lava, ma e lē o i totonu ‘iā te i tatou le ‘upu moni. Afai tatou te taʻutaʻu atu a tatou agasala, e faamaoni ma amiotonu o ia, e na te faamagaloina a tatou agasala ma faamamāina i tatou mai i mea sesē uma lava. ‘Āfai tatou te fai atu, “Matou te le‘i agasala,” ‘ua tatou faia ai o ia ma pepelo, e lē o i totonu ‘iā te i tatou lana afioga. — 1 Ioane 1:6-10
VII. Tausia le "Spark" Ola
A. A e iloa e alofagia oe, e suia ai mea uma.
Pe tatou te iloa pe leai, o le tatalo o le feiloaiga lea o le fia inu o le Atua ma i tatou. E fia inu le Atua ina ia tatou fia feinu ia te ia. —CCC, n. 2560
B. E masani ona tatou faalogo atu i ulugalii o faapea mai: “Ua leiloa le ma aloiafi.” Ia, sa le tatau lava ona tumau o se aloiafi! Sa fa'amoemoe e tupu a'e e avea ma se afi ona sosoo ai lea ma se afi malu e fa'asalalau atu ai lona mafanafana i lau fanau, fanau a lau fanau, ma le nu'u.
E le o se mea moni le taumafai e faatumauina le malosi alofa o o tatou talavou. E pei lava
O le natura e i ai ona vaitau, e faapena foi a tatou faaipoipoga ma suiga i le tino o se tamaitai pe a uma ona fanauina, o manaoga o le olaga faaleaiga ma mea tau tupe, o le faagasologa o le matua, menopause, ma isi. Ae e le o lona uiga e tatau ona pe le afi. E mate le Romance pe a mafutaga oti. Pe afai ua e lagona ua mou atu lou “fia inu” o le tasi i le isi, atonu ona ua lē o toe tautala le tasi i le isi i le gagana alofa.
Dr. Gary Chapman ua fa'apu'upu'u i lalo i le 5 gagana alofa. O le aʻoaʻoina o le gagana alofa a lou toʻalua o se auala aoga e faʻafetaui ai lo latou galala mo le alofa ma lou alofa. O lenei mea e mafai ona fa'amumu ai le afi i totonu o latou loto aua e fa'aalia ai e te fia inu foi mo i latou, e te popole. O le faʻaalia o lenei gagana alofa, e tusa lava pe faʻavaivai lau paaga i la latou vaega, e taua lava ona e te alofa e aunoa ma le faitauina o le tau. Auā foʻi, na e folafola atu i le fata faitaulaga e faamaoni le tasi i le isi “i aso lelei ma aso leaga, i maʻi ma le malosi, seʻia tuueseeseina i tatou e le oti.” O le a lau gagana alofa? O le a lau paaga?
- Upu o le fa'amaoniga: Afai o upu fa'amaonia o lau gagana alofa, o upu e fausia ai oe. E te manuia i le tautala alofa, viiga, faamalosiauga, ma faamalo. O upu mamafa ma faitioga e mafai ona faʻalavelaveina oe mo se taimi umi.
- Galuega o Auaunaga: Soo se mea lava e faia ma le loto i ai e lau paaga e fa'amama ai lau galuega, o se fa'ailoga lea o le alofa ia te oe. E te lagona le tausiga pe a vacuum lau paaga ae e te le'i oo i ai pe fai oe i le taeao o se mea e te'i ai. I le isi itu, o folafolaga le manuia po o le paie e mafai ona e lagona ai le le taua.
- Mauaina o meaalofa: A e tautala i lenei gagana alofa, o se meaalofa mafaufau e faʻaalia ai oe e faʻapitoa. I se faʻatusatusaga, o meaalofa lautele ma mea faʻapitoa faʻagaloina e iai le faʻafeagai. O lenei gagana alofa e le o ni mea faitino – e mafai ona faigofie e pei o le mauaina o lau meaai e sili ona e fiafia i ai pe a uma se aso leaga.
- Taimi lelei: Ia te oe, e leai se mea e fai mai e alofagia oe e pei o le gauai atoatoa. A iai moni lau paga (ae le tilotilo i la latou telefoni), e te lagona ai le taua. O le le mafai ona fa'alogo lelei po'o ni taimi uumi e aunoa ma se taimi ta'ito'atasi e mafai ona e lagona ai le le alofagia.
- Pa'i fa'aletino: O le uulima, kisi, fusi, ma isi pa'i o lau auala sili lea e fa'aalia ma maua ai le alofa. O pa'i talafeagai e fa'ailoa atu ai le mafanafana ma le saogalemu, a'o le fa'atamala fa'aletino e mafai ona fa'avevesi ai le va o oe ma lau paga. [Manatua: o le tuinanau o le alofa ave e sili ai le tuuina atu o. E oo lava i lou toʻalua o le a lagona le faʻaaogaina i na paʻi faaletino.]
Tuu le mea o loʻo i luga i le suʻega! O gagana alofa o le auala sili lea ona vave e iloa ai le mea moni i tua o le upu a St. Paul:
O lē e alofa i lana avā e alofa o ia iā te ia lava. (Efeso 5: 28)
VIII. Faalagolago
T. E i ai se elemene faavae o le mafutaga o loo taoto i le fatu o lo tatou natura pa'ū: faatuatuaina.
O le tagata, ua faaosoosoina e le tiapolo, ia mate i lona loto lona faatuatuaga i Lē na Foafoaina o ia, ma ua faaaogāsesēina lona saʻolotoga, ua lē usiusitai ai i le faatonuga a le Atua. O le mea lea e aofia ai le agasala muamua a le tagata. O agasala uma mulimuli ane o le le usiusitai i le Atua ma le leai o se faatuatua i lona agalelei. —CCC, 397
O le fa'atuatuaga faigofie ma le fa'amaoni, fa'amaualalo ma le fa'amautinoaga fiafia, o uiga tatau ia mo se tasi e tatalo i le Tamā. —CCC, 2797
O le mea lea e le mafai ai ona faatau le faaolataga. Totogiina i le toto o Keriso, o se meaalofa foaʻifua mai le Atua tatou te maua e ala i faatuatua i le Atua Foafoa.[19]“Auā o le alofa tunoa ua faaolaina ai outou i le faatuatua.”—Efeso 2:8 Afai o le lotomaualalo o le faavae lea o le tatalo, o le faalagolago (faaalia i le usiusitai i le Atua) o le mea lea e fausia ai se aiga i o tatou loto mo le Alii e afio ai i totonu:
O se e alofa mai ia te aʻu, e tausi i laʻu upu, e alofa foi loʻu Tama ia te ia, tatou te o foi ia te ia, ma tatou nonofo ma ia. (Ioane 14: 23)[20]Na fetalai Iesu i St. Faustina: “Ua mumū aʻe le afi o le alofa mutimutivale—ua tagi mai e faaumatia; Ou te manao e sasaa atu pea i luga o agaga; e le fia talitonu agaga i Lo'u lelei.” -Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Tusi, n. 177
B. O loʻo i ai se mataupu e sili atu ona loloto, o le a faʻaalia ai le faʻaaliga o le gagana alofa a le isi o se faʻamalositino gaogao - ma o le mea lena pe a iai se malepe atoatoa o le faatuatuaina.
O se mafutaga e aunoa ma se faatuatuaina e pei o se faavae naumati e aunoa ma se fale. E fausia le faatuatuaina i taimi e faaalu na o ia, e ala i le faalogo ma le totoa, e ala i le faamagalo atu, feiloai i le gagana alofa a le isi, ma le toe faaleleia ma le suia o mea i le olaga o se tasi e faatiga ai le isi. A e faia lenei mea, o loʻo e fausia se malutaga mo le loto o lou toʻalua - lea e taʻua e nisi o se "nofoaga saogalemu."
Ae afai e le o i ai iina le puipui ma le taualuga o le alofa agape, e oo lava i le faavae o le lotomaualalo - o se tasi e fai soo "Ou te faamalie atu" ae e le suia lava - e le o se malutaga mo le loto o lou toalua. O se tasi ua “faaaogā tatau lona saʻolotoga,” e pei o Atamu, atonu o le a vaai i le lelei moni o loo ia vaai i ai ma le faitio ma le masalosalo ona ua gau le faatuatuaina.
E faapefea ona e toe faafoʻisia le faatuatuaina o lau faaipoipoga? Ou te talitonu e amata faapitoa lava i le tane, e i ai sana matafaioi faapitoa i le faatasiga, e pei foi o Keriso i Lana Ekalesia. Na tausolomua Iesu e alofa mai iā i tatou muamua: “Ua tatou alolofa auā na ia muai alofa mai ia i tatou.”[21]1 Ioane 4:19; Mataio 20:28: “… e leʻi sau le Atalii o le tagata ina ia auauna mai tagata iā te ia, a ia auauna atu ma foaʻi atu lona ola e fai ma togiola mo tagata e toʻatele.” O lea ua valaauina ai le tane e taʻimua i le faavaeina o se “fale faatuatuaina” i lana faaipoipoga.
O le tane o le ulu ia o lana avā e pei o Keriso o le ulu o le Ekalesia, o ia lava o le faaola o le tino. E pei ona i lalo o le Ekalesia ia Keriso, e tatau foi i ava ona usiusitai ia latou tane i mea uma lava. O ‘outou tane, ‘ia ‘outou alolofa atu i a ‘outou avā, fa‘apei o Keriso fo‘i ‘ona alofa i le ekalesia ma tu‘uina atu o ia e ia e fa‘apa‘iaina ai o ia, ma fa‘amamā ‘iā te ia i le tā‘ele i le vai i le afioga. (Efeso 5: 23-26)
O le tane o le “ositaulaga” o lona aiga.
…o le aiga o le aiga ua ta’ua tonu lava o “le ekalesia i totonu o aiga,” o se nuu o le alofa tunoa ma le tatalo, o se aoga o uiga lelei faaletagata ma le alofa faaKerisiano. —CCC, l. 1666
O le matafaioi a le tagata o se mataupu faavae faaleagaga ma se faatulagaga na faatuina e le Atua mai lava i le amataga.[22]cf. Kene 2:23, 3:16 O le matafaioi a le tane ua tofia e le Atua e “taʻele” lana avā ma lona aiga i le Afioga a le Atua e ala i lana faaaʻoaʻoga ola ma tatalo faaleaiga, ma avea ai le aiga o se nofoaga.
lea e mafai ona tupu ai le alofa ma fesootaiga.[23]O se faataitaiga mausali lenei o le auala e mafai ai e lenei mataupu faavae faaleagaga ona faatino… O se suesuega na faia i Suetena i le 1994 na maua ai afai e auai uma le tama ma le tina i le lotu, o le 33 pasene o a latou fanau o le a iu o ni tagata lotu masani, ma o le 41 pasene o le a iu ina le auai soo. Ia, afai e le masani le tama ma le tina masani, na o le 3 pasene o tamaiti o le a mulimuli ane avea ma tagata masani, ae o le isi 59 pasene o le a le masani ai. Ma o le mea lenei e ofo ai: “O le a le mea e tupu pe a fai e masani le tama ae le masani le tina pe le faataitai? O le mea e tulaga ese ai, o le pasene o fanau e masani ona alu aʻe mai le 33 pasene i le 38 pasene i le tina e le masani ai ma i le 44 pasene i le [tina] e le masani ai, e peiseai e tuputupu aʻe le faamaoni i le tautinoga a le tamā e tusa ma le faapalapala, lē ano, po o le ita o tina.” —Le Upu Moni e Uiga i Tagata & Lotu: I le Taua o Tama i le Lotu saunia e Robbie Low; faʻavae i luga o suʻesuʻega: "O le faitau aofaʻi o uiga o gagana ma faʻalelotu kulupu i Suiselani" saunia e Werner Haug ma Phillipe Warner o le Federal Statistics Office, Neuchatel; Volume 2 o le faitau aofai o tagata, Nu O se galuega tele, ioe, ae o Iesu o lou malosi ma lou faʻataʻitaʻiga.
O le upu tane e sau mai le faaPeretania tuai o le “tanā”, o le tausia ma le galueaina o fua o faatoaga, manu, ma isi. Ua faapea mai o le ava e totō mea e avatu e lana tane ia te ia ona toe tomanatu ai lea o ia i mea na faafaileleina i lo la va. O le mataupu faavae tonu lava lea faaleagaga na aoao mai e Iesu lea e maua ai e le Ekalesia Lana Afioga o se “fatu” lea, pe a maua i le eleele lelei, o le a toe foi mai “e selau, pe onogafulu, pe tolugafulu.”[24]Mataio 13: 23 O le ituaiga palapala i totonu o le aiga e faalagolago tele i le faatoaga a le tamaloa. Afai e saua se tane, afai e faalelalolagi ma le le gaoia, e pule i lana ava ma sina alofa itiiti mo ona sese ma vaivaiga, ona amata ai lea ona malepelepe le vaega lona lua o le aoaoga a St.
O ‘outou avā, ia usiusita‘i i a ‘outou tane, e pei ‘ona tatau i le Ali‘i. ( Kolose 3:18, 19-XNUMX ).
O le avea ma ulu o lau ava (ma le aiga) e le o le taupulepule ae o le taʻitaʻia; e le o le pule ae o le taitaiga - aua o Iesu e "agamalu ma lotomaualalo."[25]Mati 11: 29 E faatatau i le tausiga ma le galueaina o le eleele o le loto o lau avā ma totō i totonu fatu o lau auaunaga, agamalu, ma lau tautalaga e ola ai.
Afai e le mafai e i tatou o alii ona faataitai ia Keriso o le ulu o le Ekalesia, o lona uiga o le a faaletonu le faatuatuaina, o le a tulai mai lagona pe tanumia, o le a faaletonu fesootaiga pe a le o le le faamaoni, ma o le a amata ona malepelepe le mafutaga ma a tatou ava. Pe a tatou toilalo i le avea ai ma tane, e valaauina pea ava i le amio lelei lototoa:
E fa‘apea fo‘i ‘outou avā, ‘ia usiusita‘i i a ‘outou tane, e tusa lava pe lē usiusita‘i nisi i le ‘upu, e mafai ‘ona fa‘atosinaina i latou e aunoa ma se ‘upu i le amio a a latou avā, pe a latou va‘ai atu i la ‘outou amio fa‘aaloalo ma le mamā. (1 Peter 3: 1-2)
Ae ose tulaga faaletonu lava. O le auala e toso ese ai o le amata toe fausia o le faatuatuaina, amata i le aso i le tuuto atu i le faasoa soo atu o o outou loto ma lotomaulalo faalogo…
IX. Aoao ia “Na o le Avea”
A. O le alofa i le va o i tatou ma lo tatou Foafoa e oo i lona maualuga pe a tatou manatunatu moni le tasi i le isi i se fefaaaliaiga lemu o le alofa.
O le manatunatu loloto o le a mata o le fa'atuatua, fa'amauina ia Iesu. "Ou te tilotilo atu ia te ia ma e tilotilo mai ia te aʻu" (Fai mai le Curé of Ars)... O le tatalo manatunatu loloto o le filemu, o le “faatusa o le lalolagi a sau” po o le “alofa filemu.” O upu i lenei ituaiga tatalo e le o ni tautalaga; e pei i latou o se mū e fafaga ai le afi o le alofa. —CCC, 2715, 2717
E. O se tasi o uiga sili ona matagofie o le alofa maloloina, pe i le va o i tatou ma le Atua po o le va o taitoalua, o le mafai lea ona “tau lava”; ia tilotilo le tasi i le isi mata ma iloa, e aunoa ma se upu, ua alofagia oe. A o aʻoaʻo ina ia “tau lava” ae lē o le “faia” i taimi uma atonu o se mea e tatau ona e mafaufau i ai i le tasi itu, ae o se mea foi e iu ina fanau mai o se taunuuga o le faatuatuaga loloto ma le fausiaina i luga o le faavae o le lotomaualalo. O le taimi lava e fausia ai puipui o le alofa, ua iu lava ina maua e lau faaipoipoga se sulufaiga matagofie e maua ai le malologa o le tasi i le isi.
Afai o oe o se tagata pisi pe pisi le gutu, aoao e na o le faatasi ma lou toʻalua, taofi le leoa pe a uma ona e feusuaʻi, auai atoatoa ia i latou e aunoa ma le faʻatumuina o le ea i upu, pe toe, naʻo le tuʻuina atu o lou toʻalua taimi e faʻatautaia ai. Ia vave ona faalogo, faagesegese ona tali atu. Mo le to'alua e mana'omia le taimi e fa'agasolo ai ina ia mafai ona tali atu (pei o fatu e mana'omia le taimi e totogo ai) ia tu'uina atu ia i latou lena avanoa maloloina mo mafaufauga ma toe fa'aleleia. O le manatunatu loloto i le tatalo, o se taimi foʻi lea e galueaʻiina ma totō ai le alofa o le Atua.
Po o e faaalu ea se taimi e faamemelo ai i le lamepa o mata o lou toʻalua? Na fetalai Iesu,
O le lamepa o le tino o le mata. (Mataio 6: 22)
Afai ua fai si leva talu ona lua tutu ma na o le tilotilo atu i mata o le tasi ma le isi, tago le tasi i le isi ma manatua lena "alofa muamua" sa ia te oe mo le tasi ma le isi.[26]“… ua e leiloa le alofa sa ia te oe i le taimi muamua.” — Faaaliga 2:4 Na ou tusia lenei pese mo la'u Fa'aipoipo.
X. Lou Olaga i totonu
T. E ui o le taulaiga o lenei manatunatuga o le puipuia lea o lau faaipoipoga, ae ua tatau nei ona iloa lelei le manaomia o le tatalo, o lona uiga, lau sootaga ma le Atua! O le a manuia foi i se faatinoga o lou loto ma le matala e tuputupu ae ai i le alofa.
E le mafai ona fa'aitiitia le tatalo i le sasaa fa'afuase'i o lagona i totonu: ina ia mafai ona tatalo, e tatau i se tasi ona i ai le loto e tatalo. E lē lava foʻi le iloa o mea o loo faaalia mai e le Tusi Paia e uiga i le tatalo: e tatau foʻi ona aʻoaʻoina se tasi i le auala e tatalo ai. —CCC, 2560
O aʻu o le vine, o outou o lala. Po o ai lava e tumau ia te aʻu ma aʻu ia te ia o le a fua tele, aua a aunoa ma aʻu e leai se mea e te mafaia. (Ioane 15: 5)
B. O lau aso faaipoipo o lau tautinoga lea; o lau faaipoipoga o loo ola i lena mea. E manaomia ai le galue, ositaulaga, ma le lototoa. I aso uma, e tatau ona tatou “loto” e tuuina atu o tatou ola mo a tatou taitoalua ma fanau. E le lava le na o le iloa o mea o loo tusia i luga ae ia lototele ma le naunautai e faataunuu.
E sa'o tonu lava lau sootaga patino ma Iesu, e ala i se olaga tatalo i aso uma ma tuuto, ina ia avea oe ma alii po o se tamaitai e te manaomia e avea ai mo lou toalua ma lou aiga. O le tatalo e faamalolo, suia, ma mamanuina oe e le Atua e avea ma se tane po o se ava faaolaola. Auā na fetalai Iesu, "A aunoa ma aʻu, e te le mafaia se mea." Ioe,
O le tatalo e alu i le alofa tunoa tatou te manaʻomia mo le faʻaaloalo. —CCC, 2010
Afai e leai sau olaga tatalo, ia tautino nei e faaalu na o oe, e le gata i lou toalua, ae muamua ma le faamuamua ma le Atua. O le faatulagaga tatau lea mo lou olaga ma lou faaipoipoga.[27]“E te alofa atu i le Alii lou Atua, ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa. O le poloaiga sili lea ma le muamua. E faapena foi lona lua: Ia e alofa atu i le lua te tuaoi [i le toalua] ia pei o oe lava ia te oe.” — Mataio 22:37-39
Mulimuli ane, e tāua ona oulua tatalo o se ulugalii, auā o oulua o le “tino e tasi” i luma o le silafaga a le Atua.[28]Gen 2: 24 E ala i le tatalo faatasi, e te valaaulia ai le paaga lona tolu i lau faaipoipoga e nofo i totonu ia te oe ma fesoasoani ia te oe i au tauiviga ia tumau le lotogatasi: o le Agaga Paia.
O le Agaga Paia, o loo nofo i totonu o i latou o e talitonu ma uluola ma pule i le Ekalesia atoa, o le na te aumaia lena mafutaga matagofie a le au faatuatua ma tuufaatasia ai i latou i le vavalalata ia Keriso, o ia o le mataupu faavae o le lotogatasi o le Ekalesia. —CCC, 813
O le Atua o lou Sini
O se lapataiga taua lenei i mea uma o loʻo taʻua i luga: aua lava neʻi e vaʻai i lou toʻalua mo mea e na o le Atua e mafai ona foaʻi mai, o lona uiga, o le olioli ma le fiafia faalelagi e maua mai i le mafutaga ma Ia. “Ua na o le Atua lava e malolo ai loʻu agaga…”, na tusia ai e Tavita.[29]Salamo 62: 2 Afai e te taumafai e saili lenei filemu uiga ese mai lou toʻalua, e le gata o le a e le faamalieina, ae e mafai ona e faia ni sootaga faʻalagona e mafai ona oʻo atu ai i le faʻalagolago, o se taamilosaga o amioga le lelei, le manuia o faʻamoemoega, ita ma isi mea. Na tuuina mai e le Atua ia i tatou o tatou taitoalua “aua e le lelei ona nofo toatasi o le tagata.”[30]Kenese 2: 18 O ia o se soa e te malaga faatasi ma oe i le loto o le Atua, aua le suia. E toe faapea foi, o le mafutaga faalefaaipoipoga e faasino i le mealilo a Keriso ma Lana Ekalesia. O oe ma e maualuga atu le valaauga o lou toalua nai lo lau galuega: o le avea ma Faaipoipoga a Keriso. O iina o loo taoto ai le faataunuuina o manaoga uma…
O le manaʻoga mo le Atua ua tusia i le loto o le tagata, aua o le tagata na faia e le Atua ma mo le Atua… —CCC, 27
I le faaiuga, ou te fia faasoa atu se isi pese alofa na ou tusia na ou usuina i faaipoipoga. O loo taʻua ai le auala e faasino atu ai i le Atua le alofa o se paaga. Afai o loo fesoasoani lou toalua ia te oe e te latalata atili atu ia Iesu, ia e mautinoa o loo e ola i lau galuega e tusa ai ma Ona faamoemoega.
Ia e iloa o loo ou tatalo mo ulugalii faaipoipo uma i fafo. Aua nei mou atu le faamoemoe. Faatasi ai ma le Atua, e mafai mea uma.
Faʻatau Fesootai
Tagata Feusuaiga ma le Saolotoga
E mana'omia la outou lagolago a o tatou amata le 2025.
Faafetai!
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:

Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
| ↑1 | Familiaris Consortio, l. 75 |
|---|---|
| ↑2 | O loo ola ma aoga le Upu a le Atua, e sili atu lona maai nai lo soo se pelu e faatau maai ona itu e lua, e oo lava i le va o le agaga ma le agaga, o sooga ma le su, e mafai ona iloatino ai manatunatuga ma mafaufauga o le loto. ( Eperu 4:12 ). |
| ↑3 | “Na alu aʻe o ia i le mauga na o ia e tatalo ai.” — Mataio 14:23 |
| ↑4 | “… pe a e tatalo, ia e alu i lou afeafe i totonu, ma tapuni le faitotoʻa, ma tatalo i lou Tamā o i le mea lilo. O lou Tamā foʻi o lē e silasila mai i le mea lilo, na te tauia oe.” — Mataio 6:6 |
| ↑5 | CCC, 2716 |
| ↑6 | Efeso 5: 21 |
| ↑7 | Salamo 103: 10 |
| ↑8 | “Ia faaeteete ina neʻi aveesea e se tasi le alofa tunoa o le Atua, ina neʻi tupu aʻe se aʻa oona e faatupu ai faalavelave.”—Eperu 12:15. |
| ↑9 | Mataio 18:22; Luka 17:4: “Afai foʻi e faafitu ona agaleaga mai o ia iā te oe i le aso e tasi, ma toe foʻi faafitu mai iā te oe ma faapea mai, ‘Ua ou salamō,’ ia e faamagalo iā te ia.” |
| ↑10 | “Pe a outou tutū e tatalo, ia faamagalo atu i se tasi ua outou tigā ai, ina ia faamagaloina foʻi outou e lo outou Tamā o i le lagi i a outou solitulafono.” — Mareko 11:25 |
| ↑11 | “E le mafaufau le alofa i le leaga.” — 1 Kori 13:15 |
| ↑12 | “Maʻeu le telē o le vaomatua ua susunuina i se afi itiiti! O le laulaufaiva foi o le afi lea… tatou te vivii atu ai i le Alii le Tama, tatou te fetuu ai foi i tagata ua faia i le faatusa o le Atua.” — Iakopo 3:5-6, 9 |
| ↑13 | 1 Cor 13: 8 |
| ↑14 | Gal 6: 2 |
| ↑15 | “… e tusa lava pe maua se tasi i se solitulafono, o outou o e faaleagaga ia aoai atu ia te ia ma le loto agamalu, ma vaavaai ia te oe lava, ina neʻi faaosoosoina foi outou. Ia outou tauave avega a le tasi, ina ia outou faataunuuina ai le tulafono a Keriso [o le alofa lea o le tasi i le isi].” — Kalatia 6:1-2 |
| ↑16 | Galuega 20: 35 |
| ↑17 | “O le auala na tatou iloa ai le alofa, na ia tuuina mai lona soifua mo i tatou; o lea e tatau ai ona tatou tuuina atu o tatou ola mo o tatou uso.” — 1 Ioane 3:16 |
| ↑18 | “O fea ea mai ai taua ma o fea e sau ai misa ia te outou? E lē o o outou tuʻinanau ea ua tau ai le taua i totonu o o outou tino?” — Iakopo 4:1 |
| ↑19 | “Auā o le alofa tunoa ua faaolaina ai outou i le faatuatua.”—Efeso 2:8 |
| ↑20 | Na fetalai Iesu i St. Faustina: “Ua mumū aʻe le afi o le alofa mutimutivale—ua tagi mai e faaumatia; Ou te manao e sasaa atu pea i luga o agaga; e le fia talitonu agaga i Lo'u lelei.” -Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Tusi, n. 177 |
| ↑21 | 1 Ioane 4:19; Mataio 20:28: “… e leʻi sau le Atalii o le tagata ina ia auauna mai tagata iā te ia, a ia auauna atu ma foaʻi atu lona ola e fai ma togiola mo tagata e toʻatele.” |
| ↑22 | cf. Kene 2:23, 3:16 |
| ↑23 | O se faataitaiga mausali lenei o le auala e mafai ai e lenei mataupu faavae faaleagaga ona faatino… O se suesuega na faia i Suetena i le 1994 na maua ai afai e auai uma le tama ma le tina i le lotu, o le 33 pasene o a latou fanau o le a iu o ni tagata lotu masani, ma o le 41 pasene o le a iu ina le auai soo. Ia, afai e le masani le tama ma le tina masani, na o le 3 pasene o tamaiti o le a mulimuli ane avea ma tagata masani, ae o le isi 59 pasene o le a le masani ai. Ma o le mea lenei e ofo ai: “O le a le mea e tupu pe a fai e masani le tama ae le masani le tina pe le faataitai? O le mea e tulaga ese ai, o le pasene o fanau e masani ona alu aʻe mai le 33 pasene i le 38 pasene i le tina e le masani ai ma i le 44 pasene i le [tina] e le masani ai, e peiseai e tuputupu aʻe le faamaoni i le tautinoga a le tamā e tusa ma le faapalapala, lē ano, po o le ita o tina.” —Le Upu Moni e Uiga i Tagata & Lotu: I le Taua o Tama i le Lotu saunia e Robbie Low; faʻavae i luga o suʻesuʻega: "O le faitau aofaʻi o uiga o gagana ma faʻalelotu kulupu i Suiselani" saunia e Werner Haug ma Phillipe Warner o le Federal Statistics Office, Neuchatel; Volume 2 o le faitau aofai o tagata, Nu |
| ↑24 | Mataio 13: 23 |
| ↑25 | Mati 11: 29 |
| ↑26 | “… ua e leiloa le alofa sa ia te oe i le taimi muamua.” — Faaaliga 2:4 |
| ↑27 | “E te alofa atu i le Alii lou Atua, ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa. O le poloaiga sili lea ma le muamua. E faapena foi lona lua: Ia e alofa atu i le lua te tuaoi [i le toalua] ia pei o oe lava ia te oe.” — Mataio 22:37-39 |
| ↑28 | Gen 2: 24 |
| ↑29 | Salamo 62: 2 |
| ↑30 | Kenese 2: 18 |


