O Siʻi Le veli?

  

WE o loʻo soifua i ni aso uiga ese. E leai se fesili. E oʻo lava i le lalolagi le lalolagi ua maua i le maʻitaga lagona o suiga i le ea.

O le mea e ese ai, atonu, o le tele o tagata e masani ona lafoaʻia le talitonuga o soʻo se talanoaga o "taimi o le iʻuga," poʻo le faʻamamaina mai le Atua, o loʻo vaʻaia lona lua. O le lona lua faigatā vaai. 

E foliga mai ia te aʻu o se tulimanu o le veli ua siʻi aʻe ma ua tatou malamalama i Tusitusiga Paia e feagai ma "taimi faʻaiʻu" i fou moli ma lanu. E leai se fesili o tusitusiga ma upu na ou tuʻuina atu iinei o faʻailoa mai ai suiga tetele i le lagi. E i ai aʻu, i lalo o le taʻitaʻiga a loʻu faatonu faʻaleagaga, tusia ma talanoa e uiga i mea na ua tuʻuina e le Aliʻi i loʻu loto, e masani ona i ai ma se lagona o le silisili mamafa or mu. Ae ua ou fesiligia foi le fesili, “O mea ea ia le taimi? ” Ioe, o le mea sili, ua na o ni nai vaʻaiga vaʻai ua tatou maua.

Ua tatou ola i “taimi e gata ai” talu ona afio aʻe Iesu i le Lagi, ma faatalitali i Lona toe afio mai. Ae ui i lea, o le mea ou te faatatau i ai iinei pe a ou tautala i "taimi iʻuga" o lena tupulaga fa'apitoa o loo ta'ua i Evagelia o le a oo i puapuaga ma mamalu o le nofoaiga a Keriso o le a oo mai.

I aso uma e mavae atu, e foliga mai ia te au, ua alu ese le puao.

 
O FA'ailoga

Po o tatou iai ea i lenā vaitaimi o tigā o le tigā na fetalai i ai Iesu?

E sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo; e i ai mafui‘e tetele, ma oge ma fa‘ama‘i i nu‘u ‘ese‘ese; e i ai fo‘i mea mata‘utia ma fa‘ailoga tetele mai le lagi… O le amataga ia o tigā uma lava. ( Luka 21:10-11; Mata 24:8 ).

Pe a tatou mafaufau i upu "malo i le malo", e mafai foi ona faauigaina o le "ituaiga e faasaga i ituaiga" i totonu o se sosaiete po o se atunuu. Ma ua tatou vaʻaia le faʻalavelave faʻafuaseʻi o lenei mea, aemaise lava i le leaga o le fasioti tagata (mafaufau ia Yugoslavia, Rwanda, Iraq, ma Sudan, aʻo tatou talanoa-o nei mea uma i taimi lata mai nei.)

E ui e le o faʻateleina mafuiʻe atoa e tusa ai ma seismologists, o le aofaʻi o tagata e aʻafia i mafuiʻe ona o le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi ma le faʻaleagaina o le siosiomaga. O le mea lea, o mafui'e i la tatou augatupulaga ua matua faateleina. Ma e faapefea ona tatou lē amanaʻia le tele o tagata maliliu i mafuiʻe talu ai nei i vaega o le lalolagi? O le mafui'e a Asia lea na tupu ai se galulolo i le 2005 e na'o le tasi. Na maliliu ai toeitiiti atoa le kuata miliona.  

Matou te iloa o loʻo i ai lapataiga o se faʻamaʻi faʻafuaseʻi i le lalolagi atoa; o lo'o iai fo'i le si'itia lata mai o le popolega i lenei masina i le fa'ama'i manu a Asia. O a'afiaga fou o STD o lo'o alia'e mai, ae maise lava i tupulaga talavou, o STD faʻamaʻi. Ma o loʻo i ai siama e tetee i vailaʻau ma siama fou o loʻo atiaʻe i le lalolagi i sisifo, ae leʻo taʻua ai le faʻamaʻi povi vale. E mata'ina fo'i le tele o ituaiga o meaola e fa'afuase'i ona mate i le sami. Poo luga foi o le laueleele-mo se faataitaiga, o le maliu le mafaamatalaina talu ai nei o 5000 manulele i Ausetalia. 

E tau le iloa e tagata lautele o fa‘ailoga e tutupu i le lagi. I falesa o Marian i le salafa o le kelope, e faitau afe lipoti o tagata o loʻo vaʻaia le la o "taamilo", suia lanu, pe foliga mai ua pa'ū i le eleele i nisi taimi. O ata o Iesu, Maria, Iosefa, po o le Tamaitiiti o Keriso o loo faaali mai i le la e taatele i nei nofoaga o tatalo. O vitio mataʻina lata mai mai Medjugorje o loʻo faʻaalia ai le la o se togi uliuli e mafai ona vaʻaia e mata le lava (vaai i ai iinei). Sa i ai foi ao tulaga ese, mea uiga ese i le masina, ma o le taimi nei, o foliga mataʻina o Comet McNaught lea e ono avea ma kometa sili ona susulu i tala faasolopito. Fai mai aʻo leʻi tupu faʻalavelave tetele i le talafaasolopito, na aliali mai kometa o se ituaiga o faʻailoga ...

E mana'omia e se tasi se fa'amatalaga i le tau? 

E le o iloa foi o miti ma faʻaaliga mamana, o nisi o ia mea na faʻasoa iinei, ma faʻaauau pea ona taunuu i laʻu imeli. O le toʻatele o tagata e talanoa e uiga i miti manino o loʻo latou savavali ai i se laufanua lanu efuefu tuufua. O isi e talanoa e uiga i fetu o loo taamilo ma pauu i le eleele. O nisi o loo faamatala mai faaaliga ma miti o le iliina o pu. Ae o isi o loo faamatala mai ai feteenaiga faamiliteli. O faamatalaga uma ia e mafai ona maua i le Tusi Paia e faatatau i na “taimi iʻuga.”

O se tasi o vaaiga mataʻina e sau mai le falesa i lalo o le eleele i Saina. E pei ona taʻu mai ia te aʻu talu ai nei mai se fesoʻotaʻiga i Amerika i Matu, mo lou iloatino:

E to'alua ni tagata o le mauga na o ifo i totonu o se aai o Saina e su'e se ta'ita'i ta'ita'i faapitoa o le Ekalesia i lalo o le eleele. O lenei tane ma le avā ua matua e lē o ni Kerisiano. Ae i se faaaliga, na tuuina atu ai ia i laua le igoa o lenei fafine e tatau ona latou sailia ma avatu se feau.

Ina ua la maua o ia, na faapea atu le ulugalii, “Na faaali mai iā i maʻua i le lagi se tamāloa ʻava, ma fai mai e ma te ō atu e taʻu atu iā te oe, ‘Ua toe afio mai Iesu.’”

 

O LE UNFOLDING

Ae peitai, pe ua na ona tatou ulufale atu ea i se vaitau o le faamamaina tele ma le suiga?

Fai mai Paulo,

O se vaega tatou te iloa ma sa tatou vavalo foi se vaega, ae a oo mai le atoatoa, ona mavae atu lea o le vaega… (1 Kori 13:9)

Ae pe mafai ea, o le ai ai se faauuga o le malamalama a o tatou agai atu i le atoatoa, lea e faatoa mafai ona tino mai pe a tatou vaai faafesagai ma Keriso? O le mea moni lenei o le aoaoga a le Ekalesia:

Tusa lava pe o le Faʻaaliga ua maeʻa, e leʻi faʻamatalaina atoatoa; e tumau mo le faʻatuatua faʻa-kerisiano e malamalama malie i lona atoaga taua i le gasologa o seneturi. —Catechism a le Ekalesia Katoliko 66

E pei o loo tatou aʻea se mauga i le taufaaiʻuiʻuga o taimi. O augatupulaga taitasi e maualuga teisi atu, ma e mafai ai ona iloa mamao atu nai lo le muamua. Ae o le a iu lava ina oʻo mai se augatupulaga e oʻo atu i le aisa muamua o lenei tumutumu kiona ...

O loo i ai se talanoaga uiga ese i le Feagaiga Tuai lea sa tumau pea i lou mafaufau talu ai nei. I le tusi a Tanielu, o le perofeta i le igoa lava lea e tasi o loo tuuina mai ai faaaliga e faasino i “taimi o le iuga.” ‘Ua tusia ia mea i le tusi, ‘ua fai mai ai le agelu ‘iā te ia:

A o oe Tanielu, ia e nanā le feʻau ma faamaufaailogaina le tusi seʻia oo i le taimi e gata ai; e to'atele o le a pa'u'u'ese ma o le a tupu tele le leaga. ( Tanielu 12:4 )

Ua faamaufaailogaina le tusi seʻi le taimi mulimuli, lea e foliga mai o le a tatalaina i lena taimi. O le taimi, fai mai le agelu, o le a e to'atele o le a pa'u'u'ese ma o le a tupu tele le leaga. Fa'alogo masani? Na fetalai Iesu i le mea lava e tasi e uiga i lena tupulaga patino o “taimi iʻuga.”

Ona o le faateleina o le amio leaga, o le a maalili ai le alofa o le toatele. ( Mataio 24:12 .)

Masalo, o le faailoga sili lea o mea uma i o tatou aso—aemaise lava a o amata e le faasaienisi ona pulea ma suia mea tonu o le olaga. Ma e lei i ai lava se taimi muamua na tatou vaai ai i se pa'u ese mai le Faatuatua e pei o le 40 tausaga talu ai. Peitaʻi, e foliga mai ua faailoa mai e Iesu o le a oo mai lenei faamaaa o loto ina ua mavae o se sauaga tele… o se sauaga ua foliga mai ua latalata mai. 

I isi faaliliuga o le mau a Tanielu, o loo faapea mai “e tupu atili ai le poto.” E foliga mai ia te au o lena malamalama ma le malamalama o le talaʻaga o tatou aso is fa'atupula'ia… e pei o lo'o fa'asolosolo malie mea uma.  

Po o tatala nei le tusi a Tanielu?

 

 

FUA TUSI FAITAU:

O le perofeta:

O le faaaliga o le Faaaliga:

 
 

Kiliki iinei e Faʻamolemole or lesitala i lenei Tusi Faʻamaonia. 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, Faailoga.