Pe Na Te Faʻalogo I Le Tagi a E Matitiva?

 

 

"IOE, e tatau ona tatou alolofa i o tatou fili ma tatalo mo lo latou liuaina, ”o lana maliega lea. “Ae ou te ita ia i latou e faʻaleagaina le taʻumamaina ma le agalelei. Lenei lalolagi ua le maua lana apili ia te aʻu! Faamata e le afio mai ea Keriso i Lana Faʻipoipoipo o le ua faʻasauā ma taufaitagi? ”

O lagona ia o laʻu uo na ma talanoa ina ua uma se tasi o mea sa tupu i laʻu galuega. Sa ou mafaufau loloto i ona mafaufauga, lagona loloto, ae talafeagai. “O le a lau fesili,” na ou fai atu ai, “pe afai e faafofoga le Atua i le tagi a le au mativa?”

 

PE ILOA LE LAVA LE FAIAO?

E oo lava i le vevesi mataʻutia o le Fouvalega Falani, o augatupulaga talu mai lena taimi na latou umiaina le itiiti ifo o le faʻaaloalo mo le ola o le tagata, e oʻo lava i taua. A uma mea uma, o le taimi o le Fouvalega Farani na fanau mai ai le manatu o se "faʻailoga o aia tatau a tagata". Ae ui i lea, e pei ona ou faʻamatalaina i laʻu tusi ma le tele o tusitusiga iinei, o filosofia na fesoasoani i le aumaia o le Fouvalega Farani, o le mea moni, na saunia le ala, e le mo le alualu i luma o le mamalu faaletagata, ae mo lona faʻaleagaina.

O le Fouvalega na faailogaina ai le amataga o se tuueseeseina i le va o le Ekalesia ma le Setete. A'o talafeagai i luga o le tasi tulaga-mo le O le Ekalesia e le o se malo faapolokiki-o le teteʻa ua faʻaleagaina i se isi, e le toe taʻitaʻia ai le Setete e le Atua ma le tulafono faʻale-natura, ae o le pule sili poʻo le pule sili. [1]tausi Lotu ma le Setete? O lea, i le lua selau tausaga ua tuanaʻi, ua oo ai i se va i le va o le Lotu ma le Setete ua matuā lafoaʻia ai le talitonuga i le Atua. I le tuusao tuusao, e faapena foi le talitonuga faapea ua faia i tatou i Lona faatusa. O lea la, ua leiloa e le tagata le “mafaufau ia te ia lava,” ma ua na o se fua o le evolusione, e le mafai, e oo lava i se sosaiete ua faateteleina le manatu faapito ma le matapeapea i meafaitino.

E moni o tupulaga uma e oo i vevesi i totonu o sosaiete i se tasi tulaga po o se isi. Ae o ata uumi o loʻo sosolo i luga o la tatou aganuu i aso nei o loʻo faʻaalia ai se mea e leʻi vaʻaia muamua i le talafaasolopito o le lalolagi. 

Ou te iloa o taimi uma e matautia, ma i taimi uma o mafaufau ogaoga ma le popole, ola mo le mamalu o le Atua ma manaoga o tagata, e le mafai ona manatu i taimi e sili atu ona matautia e pei o latou lava ... e leai. Ma e oʻo mai i le taimi nei ou te taʻutino atu sa i ai ni tulaga lamatia patino i Kerisiano i nisi taimi, e le o iai i lenei taimi. E le masalomia, ae o loʻo ioeina pea lenei mea, ae ou te manatu ... o lo tatou pogisa e ese le ituaiga mai soʻo se mea na muamua atu. O le tulaga lamatia faapitoa o le taimi o loo i o tatou luma o le salalau atu lea o lena mala o le le faamaoni, lea na valoia e le Au Aposetolo ma lo tatou Alii lava Ia o se mala sili ona leaga o taimi mulimuli o le Ekalesia. Ma o se ata lafoia, o se ata masani o taimi mulimuli o loʻo oʻo mai i luga o le lalolagi. —John Henry Cardinal Newman (1801-1890), lauga i le tatalaina o le Seminare a St. Bernard, Oketopa 2, 1873, Le Faʻamaoni o le Lumanaʻi

Talu ai na taʻua e Blessed Newman na upu, ua matuā faalēaogāina ai le ola o le tagata i se tulaga ua oo ai i le faitau selau miliona o tagata ua maliliu ona o le leaga o le Communism ma Fascism, o taua e lua a le lalolagi, ma ua avea le faaupuga “faamamaina o ituaiga” ma mea masani. O suiga na, ua faaosofia i se tulaga faapolokiki, ua avea nei i se tulaga e sili atu ona ogaoga ma taufaasese: fasioti tagata e le faamasinoga.

Faatasi ai ma taunuuga matautia, o se umi talafaasolopito faagasologa ua aapa atu i se suiga-manatu. O le gaioiga na mafua ai ona maua le manatu o le "aia tatau a tagata" - aia tatau na maua i tagata uma ma ao le i faia se Tulafono Faʻavae ma le Setete-o aso nei na maitauina e le feteʻenaʻi. Faʻapitoa lava i se vaitaimi ua folafola aloaia ai le aia tatau a le tagata ma faʻamaonia ai le taua o le ola, o le aia tatau i le ola ua teʻena pe solia, ae maise lava i taimi taua o le olaga: taimi o le fanau mai ma le taimi o le oti… O le mea lea o loʻo tupu foi ile tulaga o polokiki ma le malo: o le uluaʻi ma le faʻavasegaina o le aia i le ola e fesiligia pe faʻafitia i luga o le faʻavae o le palota palota poʻo le loto o se tasi vaega o tagata-tusa lava pe le toʻatele. O le iʻuga leaga lea o le toe felafolafoaʻiga lea e pule e le faʻateʻaina: o le "aia tatau" ua muta ona faʻapea, aua ua le o toe faʻavaeina i luga o le le gaoia mamalu o le tagata, ae ua faia i lalo o le manaʻoga o le malosi vaega. I lenei auala temokalasi, feteʻenaʻi ma ana lava mataupu faʻavae, lelei agaʻi atu i se ituaiga o totalitarianism. —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, "O Le Talalelei o le Ola", Le. 18, 20

I le va fealoai, o le tafia o le mamalu o tagata na atiina ae ai tulaga lelei mo le suiga o feusuaiga e tupu aʻe. Ae o le mea moni, ua na o le taimi ua tuanai fasefulu tausaga pe faapea foi ua tatou vaai i le faapau pepe, ponokalafi, tatala faaipoipoga, ma faiga faatauatane ua matua oso atu i tu ma aganuu.

O se taimi puupuu lava e tusa ma le lua afe tausaga talu ona afio aʻe Keriso i le lagi.  

Ae a'u uo, e le mafai ona ola le lalolagi e aunoa ma le lotogatasi o le alofa tunoa e fusia faatasi ai ona fausaga. E pei ona ta’ua e Sagato Paulo,

E muamua o ia i mea uma, ma o ia e taofiofia ai mea uma. (Kol 1:17)

I le tautalagia o taimi e oʻo mai saʻo aʻo leʻi o i ai se "vaitaimi o le filemu" i le lalolagi, na tusia ai e le Tama o le Ekalesia Lactantius:

Uma le faamasinoga o le a faafememeaiina, ma o le a lepetia tulafono. O le a leai se faʻatuatua i tagata, poʻo le filemu, poʻo le agalelei, poʻo le maasiasi, poʻo le faʻamaoni; ma faʻapena foi ona leai se saogalemu, po o se malo, po o se malologa mai mea leaga.  - Lactantius, Tama o le Ekalesia: Le Divine Institutes, Tusi VII, Mataupu 15, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

E faapefea ona lē vaaia e se tasi i o tatou taimi na upu ua faataunuuina i se auala e lē mafaatusalia? Mai le leiloa o le faatuatua ua salalau atu i le lalolagi atoa, i le vevesi, le agaleaga, faafiafiaga mataga, ma le tele o pepelo; i le tulaga o “faiga faatupu faalavelave” i faiga pi’opi’o i totonu o tulaga maualuluga o malo ma tamaoaiga?

Ae ia malamalama i le mea lenei: o le a iai taimi mataʻutia i aso e gata ai. O le a manatu faapito tagata ma e mananaʻo i tupe, faamaualuluga, faamaualuga, faasaunoa, lē usiusitai i mātua, lē loto faafetai, lē tapuaʻi, lē mataʻuvale, lē toʻafilemu, taufaaleaga, amio matagā, sauā, ʻinoʻino i le lelei, o ē faalata, o le faatamala, o le faamaualuga, o ē e fiafia i mea faafiafia. nai lo le alolofa i le Atua, a o latou faafoliga i tapuaiga ae faafitia lona malosi. ( 2 Timo. 3:1-5 ).

O le mea ou te faalogo i ai i lo'u loto o le Atua le vaai atu i nei faiga le tonu ua pa mai i o tatou luga i se taimi puupuu—aemaise lava le faiga pi’opi’o ma le fasiga o tagata mama. Ua sau o Ia! Ae o loo onosai o Ia, aua a Ia gaoioi, o le a faapena lava vave, ma o le a suia ai le fogāeleele. [2]ff. Foafoaga Toe Fanau!

Na faʻatalitali ma le onosaʻi le Atua i aso o Noa i le taimi na fau ai le vaa, lea na faasaoina mai ai nai tagata, toavalu i latou uma i le vai. (1 Pete 3:20) 

 

O LE MEA lilo O LE LEAGA

I le 1917, o le a aʻoaʻia e se agelu le lalolagi, e tusa ai ma le faamatalaga a le ʻauvaaʻi o Fatima. Ae o lo tatou Tina Amuia—o le Atolaau o le Feagaiga Fou [3]ff. Le Atolaau Sili ma Le Meaalofa Sili— faalavefau. Ma o lea na amata ai le “taimi o le alofa mutimutivale” o loo tatou ola ai nei.

Ou te faaumiumi le taimi o le alofa mutimutivale ona o [tagata agasala]. Ae oi talofa ia i latou pe afai latou te le iloaina lenei taimi o La'u asiasiga. —Iesu, ia St. Faustina, tusi aso, n. 1160, c. Iuni, 1937

Mafaufau i le anoanoai o agaga ua faaolaina i lenei vaitaimi!

Peitaʻi, talu mai le 1917, ua iai mea mataʻutia ma faiga lē tonu. I lenei itu, o loʻo feagai se tasi ma se mealilo ... e leʻi faʻafofoga mai le Atua latou tagi, e pei o le tagi a Hitila?

I se nofoaga faapenei, e le manuia upu. I le iʻuga, e mafai ona i ai na o se filemu mataʻutia—o se filemu o ia lava o se tagi mai le loto i le Atua: Le Alii e, aiseā ua e filemu ai? E mafai faapefea ona e onosaia nei mea uma? —POPE PENETIKA XVI, i nofoaga o le oti i Auschwitz, Polani; Washington Post, Me 29th, 2006

Ioe, o le tuufaatasiga o le Tautua Paia ma le saolotoga o le tagata e filifili ai, o se mea mataʻutia ae faʻalavelave i le taimi. [4]ff. O Maa o Feteenaiga Ae aua nei galo ia i tatou o le mea lena finagalo o le tagata o loo faaauau pea ona aai i le fua faasaina; o le tagata o loo faaauau pea ona faaumatia lona uso o “Apelu.”

O le fesili a le Alii: “O le a lau mea ua fai?”, E le mafai e Kaino ona sola ese, o loo tuuina atu foi i tagata i aso nei, ina ia latou iloa ai le tele ma le mamafa o osofaʻiga faasaga i le ola lea e faaauau pea ona faailogaina le tala faasolopito o tagata… Po o ai lava e osofaia le ola o le tagata , i nisi auala osofaia le Atua lava ia. —POPE JOHN PAUL II, Evangelium Vitae; n 10

O le ā le umi e mafai ai e tagata ona faaauau ona osofaʻia le Atua?

 

MATA'U?

Mai lea taimi i lea taimi e tusi mai ai tagata ia te a'u ma faapea mai latou te iloa e taufaafefe tele a'u savali (e uiga i upu faavaloaga a se sau sauaga ma aoaiga ma isi).

Ae o le a, ou te fesili atu ai, e sili atu ona taufaafefe nai lo se tupulaga o loo faaauau pea ona faaumatia le faitau afe o pepe i aso uma—o se faiga faatiga e o le e leʻi fananau mai lagona aua e leai se vai fa'aoga? O le a le mea e sili atu ona mataʻutia nai lo na "saienitisi" o loʻo faʻavasegaina a tatou fualaau faisua ma fatu taunuuga le maalofia, ao fetu'una'i o tatou tau? O le a le mea e sili atu ona mataʻutia nai lo i latou o loʻo, i le igoa o le "fomaʻi", o loʻo faia afuafua manu-tagata? E sili atu le faʻalavelave nai lo i latou e manaʻo ai aoao tamaiti aoga faataitai o “agalelei” o le faasotoma? E sili atu le faanoanoa nai lo tasi i le toafa talavou fai konekarate STD? E sili atu le faʻalavelave nai lo se "taua i le mataʻutia" o lona uiga saunia o le eleele mo se feteenaiga faaniukilia? 

Le lalolagi ua ua leiloa lona mama, i le uiga o loo tatou agai atu i tua atu o tuaoi e le mafai ona suia faaletagata [5]vaʻai Le Taʻotoga Faʻapitoa

O fa'avae ua fa'aumatia, o le a se mea e mafai e le tagata amiotonu? ( Salamo 11 ) 

E mafai ona latou fetagisi. E faafofoga mai le Atua. Ua afio mai.

A ‘alalaga o ē amiotonu, ‘ua fa‘afofoga mai ai le ALI‘I ‘iā te i latou, ‘ua ia lavea‘iina fo‘i i latou i o latou puapuagā uma. E latalata mai Ieova i ē loto momomo; ma e na te faaolaina i latou o e loto nutimomoia. E tele puapuagā o le tagata amiotonu, a e lavea‘iina o ia e le ALI‘I ai mea uma lava. ( Salamo 34 ) 

Afio mai le Alii e Iesu! Faafofoga mai i le alaga o e matitiva! O mai e fa'afouina le fogā'ele'ele! Aveese uma le amioleaga ina ia manumalo le faamasinoga tonu ma le filemu! Matou te ole atu foi, le Atua lo matou Tama, e pei ona e faamamaina le kanesa o le agasala, ia e faamamaina foi le tagata agasala. Le Alii e, ia e alofa mai ia i matou! Na e finagalo ina ia faaolaina tagata uma. Ona faaolaina lea o i matou uma, ae tuu le gata tuai e aunoa ma se agaga e tasi e ai. Ia tuʻimomomoina e le mulivae o lou Tina lona manumalo uma, ma foaʻi atu i tagata agasala uma—le faapaʻu pepe, le tagata fai ponokalafi, le fasioti tagata, ma tagata agasala uma, e aofia ai aʻu, lau auauna, le Alii—lou alofa mutimutivale ma le faaolataga. Afio mai le Alii e Iesu! Faafofoga mai i le alaga o e matitiva!

Amuia e fia aai ma fia inu i le faamasinoga tonu; e maoona i latou. ( Mata 5:6 ) 

O le iloa faʻatali, a o onosaʻi ma le onosaʻi tofotofoga, e taua mo le tagata faʻatuatua ia mafai ona "maua le mea na folafolaina" (Epe 10:36) —POPE BENEDICT XVI, faʻamaumauga Fetalai Salvi (Sefe I Le Faamoemoe), Le. 8

 

Muamua lomia Aperila 6th, 2008.

 

FAITAU FUAFUAGA:

 

 

 

Kiliki iinei e Faʻamolemole or lesitala i lenei Tusi Faʻamaonia.

E mafai ona e fesoasoani i lenei aufaigaluega tumau i auala e fa:
1. Tatalo mo i matou
2. Sefuluai io tatou manaʻoga
3. Faasalalauina savali i isi!
4. Fa'atau le musika ma le tusi a Mareko:

 

O LE FAʻAFETAI TUPE
tusia e Mark Mallett


lafo $ 75 pe sili atu, ma maua 50% toese of
Tusi a Mareko ma ana musika uma

i le faleoloa i luga ole laiga malupuipuia.


"O le iʻuga o le faʻamoemoe ma le olioli! … Se manino taiala & faʻamatalaga mo taimi ua tatou i ai ma taimi o loʻo tatou agaʻi atu i ai."  —John LaBriola, Faʻasolosolo Katoliko Solder

"… o se tusi ofoofogia.”  —Joan Tardif, Malamalama Katoliko

"Le Fetauiga Mulimuli o se meaalofa o le alofa tunoa i le Ekalesia.” —Michael D. O'Brien, tusitala o Tama Elia

"Na tusia e Mark Mallett se tusi e tatau ona faitau, o se tusi e manaʻomia vade mecum mo taimi taua i luma atu, ma se taiala mo le ola suʻesuʻeina lelei i luitau o loʻo faʻafefeteina i luga o le Ekalesia, lo tatou malo, ma le lalolagi… O le Fetauaiga Mulimuli o le a saunia ai le tagata faitau, e leai se isi lava galuega ua ou faitauina, e feagai ma taimi o loʻo i o tatou luma. ma le lototele, malamalama, ma le alofa tunoa ma le mautinoa o le taua aemaise lava o lenei taua silisili ea le Alii.” —O le ua tuai Fr. Joseph Langford, MC, Co-founder, Missionaries of Charity Fathers, Tusitala o Tina Teresa: I le Ataata o le Tatou Fafine, ma Afi lilo a Tina Teresa

“I nei aso o le vevesi ma le taufaa’ole’ole, o le faamanatu a Keriso ina ia mataala o loo tatagi malosi mai i loto o i latou e alolofa ia te Ia… O lenei tusi taua fou a Mark Mallett e mafai ona fesoasoani ia te oe e matamata ma tatalo atili ai ma le naunautai a o tutupu mai mea le mautonu. O se faamanatu malosi e faapea, po o le a lava le pogisa ma le faigata e ono oo mai, “E sili o Ia o loo i totonu ia te oe i lo o i le lalolagi.”  —Patrick Madrid, o le tusitala o Saili ma Laveaʻi ma Talafatu a Pope

 

Avanoa i

www.markmallett.com

-------

Kiliki i lalo e faʻaliliu lenei itulau i seisi gagana:

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 tausi Lotu ma le Setete?
2 ff. Foafoaga Toe Fanau!
3 ff. Le Atolaau Sili ma Le Meaalofa Sili
4 ff. O Maa o Feteenaiga
5 vaʻai Le Taʻotoga Faʻapitoa
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.