O se Papauli Uliuli?

 

 

 

TULAFONO Na lafoa e Pope Benedict XVI lona ofisa, ua ou mauaina le tele o imeli e fesiligia ai valoʻaga faapope, mai ia St. Malachi e oʻo mai i lenei vaitaimi. Sili ona taʻutaʻua o aso nei valoʻaga e matua feteʻenaʻi. Tasi le “tagata vaai” fai mai o Benedict XVI o le a avea ma pope mulimuli mulimuli ma o soʻo se pope i le lumanai e le mai le Atua, ae o le isi talanoa e uiga i se agaga filifilia saunia e taʻitaʻia le Ekalesia i taimi o puapuaga. E mafai ona ou taʻu atu nei ia te oe a itiiti mai o se tasi o "valoʻaga" i luga atu e feteʻenaʻi lava ma le Mau ma le Uputuu Paia. 

Ona o le salalau solo o masalosaloga ma le le mautonu ua salalau solo i le tele o itu, e lelei le toe asiasia o lenei tusitusiga i luga o a Iesu ma Lana Ekalesia na faaauau pea ona aʻoaʻo ma malamalama mo le 2000 tausaga. Seʻi oʻu faʻaopopoa atu i lenei folasaga puʻupuʻu: afai o aʻu o le tiapolo — i le taimi nei i le Ekalesia ma le lalolagi - o le a ou faia le mea sili ou te mafaia e faʻaleaga ai le perisitua, faʻavaivaia le pule a le Tama Paʻia, lulu le masalosalo i le Magisterium, ma taumafai e faia. talitonu le au talitonu e mafai ona latou faalagolago nei i o latou lava lagona loloto ma faaaliga tumaʻoti.

Pau lava lena, o se fua mo le taufaasese.

 

Faʻasalalau muamua Oketopa 6, 2008…

 

O I LENEI o se mataupu ou te talitonu ua le mautonu ai le tele o agaga. Ou te tatalo, faatasi ai ma le fesoasoani a Keriso, o le a e maua ai e le gata i le filemu, ae o le toe faʻafouina talitonuina i lenei mafaufauga loloto.

 

O Se Paʻu Uliuli

E i ai talanoaga, e le gata i faʻaevagelia liʻo, ae faʻapea foi i nisi o Katoliko atonu e aliali mai o se "pope uliuli" [1]nb O le "uliuli" e le faʻasino i le lanu o lona paʻu ae faʻasino i le leaga poʻo le pogisa; cf. Efe 6:12 —O se paʻu o loʻo galulue faʻatasi ma se lotu fou a le lalolagi faʻafuaseʻi ona faʻasesēina le miliona o tagata. (O nisi, i le mea moni, talitonu sa i ai pope sese i nofoaga talu mai Vatican II.)

Masalo o lenei manatu e faʻavae i luga o le vaega i luga o le masalomia savali na tuuina mai i le 1846 ia Melanie Calvat i La Salette, Farani. Vaega o loʻo faitauina:

Roma o le a le maua le faʻatuatua ma avea ma nofoa o le Anetikeriso.

 

O LE A LE MEA IESU FAI

E i ai upu tautala ia Simona Peteru e le i faia i se isi tagata soifua i le lalolagi:

Ou te fai atu ia te oe, o oe o Peteru, ma luga o lenei papa o le a ou atiaʻe ai laʻu ekalesia, ma o le a le manumalo faitotoʻa o seoli ia te ia. O le a ou avatu ia te oe ki o le malo o le lagi. Soo se mea e te fusifusia i le lalolagi o le a fusifusia foi i le lagi; ma o se mea e te tatalaina i le lalolagi o le a tatalaina foi i le lagi. (Mata 16: 18-19)

Iloilo ma le faʻaeteete nei upu. Na faaigoa e Iesu ia Simona le igoa "Peteru" o lona uiga o le "papa." I Lana aʻoaʻoga, fai mai Iesu,

Soo se tasi e faʻalogo i aʻu upu nei ma galue i ai o le a pei o se tagata poto na fausia lona fale i luga o le papa. Na to mai timuga, na oo mai lologa, ma agi mai matagi ma taia le fale. Ae e leʻi iʻu i lalo; na faʻamau faʻamau i luga o le papa. (Mata 7: 24-25)

O ai e mafai ona poto nai lo o Keriso? Na Ia fausia Lona fale — Lana Ekalesia — luga o le oneone po o luga o le papa? Afai e te fai mai "oneone", o lona uiga ua e faia Keriso pepelo. Afai e te fai atu papa, e tatau foi ona e fai atu "Peteru," aua o lena o le papa lea.

Ou te le mulimuli i se taitai ae o Keriso ma auai i le fesoʻotaʻiga ma leai seisi ae o lau faʻamanuiaga [Pope Tamasi I], o lona uiga, i le nofoa o Pita. Ou te iloa o le papa lea na fausia ai le Ekalesia. -St.Jerome, TA 396, Tusi 15:2

O le Feagaiga Fou o le faʻataunuʻuina o le Feagaiga Tuai. Na tuu atu e Iesu Lana pule - le ki o le malo- ia Pita, e pei lava ona avatua e le Tupu o Tavita lana pule, lana ki, i le pule sili o lona maota tupu, Eliakim: [2]ff. Tupu, ae le o le temokalasi

'Ou te tuʻu foʻi le ki o le' āiga o Tavita i luga o lona tauʻau; pe a ia tatalaina, leai se tasi e tapunia, pe a ia tapunia, leai se tasi e tatalaina. (Is 22:22)

E pei foi ona avea Iesu ma faataunuuga faavavau o le malo o Tavita, e faapena foi Peteru, avea Eliakim ma ovasia o le "maota tupu." Mo le Au Aposetolo ua tofia e faamasino e le Alii:

Amene, ou te fai atu ia te outou, o outou na na mulimuli mai ia te aʻu, i le tausaga fou pe a nofo le Atalii o le Tagata i lona nofoalii o le mamalu, o le a outou nofo i luga o nofoalii e sefululua, ma faamasinoina ituaiga e sefululua o Isaraelu. (Mat 19:28)

Faʻaopopo i lenei pule le le masuia folafolaga na faia e Iesu i le au Aposetolo:

A sau o ia, le Agaga o le mea moni, o le a ia taʻitaʻia oe i mea moni uma. (Ioane 16:13)

Lenei o le mea tonu lea: o faitotoʻa o seoli o le a le manumalo i luga o le mea moni lea na puipuia e ala i le Aposetolo a Keriso-pule. Ae ā Petelu lava ia? E mafai ona manumalo faitotoʻa o seoli ia?

 

O LE FAAVAE

Sa fai atu Iesu ia Peteru:

Sa ou tatalo ina ia aua nei uma lou lava faatuatua; ma pe a e toe foʻi i tua, e tatau ona e faʻamalosia ou uso. (Luka 22:32)

O se faamatalaga mamana lea. Aua fai mai i le taimi e tasi o le a le sao Peter mai le agasala, ae o lea ua tatalo le Alii ia le faʻavaivaia lona faʻatuatua. I lenei auala, atonu na te "faamalosia ou uso." Mulimuli ane, na fai atu Iesu na o Petelu e "fafaga aʻu mamoe."

Sa i ai i le Ekalesia ni pope sili ona agasala i taimi ua tuanaʻi. Peitai, e leai ma seisi o latou i le lua afe talu ai na ia aʻoaʻoina ma le mautinoa se aʻoaʻoga e feteʻenaʻi ma le aʻoaʻoga o le Faʻatuatua na tuʻuina mai e le au Aposetolo i seneturi uma. Lenei lava ia o se vavega ma o se molimau i le moni i upu a Keriso. Peitai, e le o lona uiga latou te leʻi faia ni mea sese. O Peteru lava na aoai e Paulo mo le le "ogatasi ma le moni o le talalelei" [3]Gal 2: 14 e ala i le faʻafoliga faʻafoliga i Nuuese. O isi pope ua latou faʻaleagaina le malosiʻaga faapolokiki poʻo le Ekalesia i le faʻaletonu o le faʻatagaina o manaʻoga, malosi faʻaletino, mataupu o le saienisi, le Crusades, ma isi. aʻoaʻiga poʻo mataupu faʻaletino. Ou te manatua loʻu faitauga i se taimi puʻupuʻu ina ua maeʻa le maliu o John Paul II, i le auala na ia salamo ai ona o lona le mausali i le au tetee O le popo a Pope Benedict XVI na feagai foi ma le lavea ona o le tele o sootaga lautele e le o sona sese, pe a fai.

O pope, i se faaupuga faigofie, e leai patino sese O le Pontiff ua naʻo tagata ma manaʻomia le Faaola pei o isi tagata uma. Atonu na te faʻapalapala. Atonu o le a paʻu atu o ia i ana lava agasala, ma i lona vaivaiga ia taumamao ese mai ona tele tiutetauave, filemu pe a tatau ona ia tautala, pe le amanaiaina nisi o faalavelave a o taulaʻi tele atu i isi. Ae i mataupu o le faʻatuatua ma le amio mama, e taʻitaʻia o ia e le Agaga Paʻia i soʻo se taimi na te faʻauigaina ai le talitonuga o le dogma.

Aua o le mea lava e tasi o loʻo tatou folafolaina ai nei agasala a pope ma lo latou le faʻatusatusaina i le telē o le latou tofiga, e tatau foi ona tatou amanaʻia na tu pea Petelo e avea ma papa e teteʻe atu i mafaufauga, faʻasaga i le faʻaleaogaina o le upu i manatu o le taimi atofaina, faasaga i le puleʻaga i malo o lenei lalolagi. A tatou vaʻaia lenei mea i mea moni o le tala faʻasolopito, tatou te le o faʻamanatuina tagata ae viviʻi i le Aliʻi, na te le tuʻulafoaʻi le Ekalesia ma na manaʻo e faʻaalia o ia o le papa e ala ia Peter, le tamai maa tuʻia: "tino ma le toto" faia e le sefe, a e faʻaola e le Aliʻi ia i latou o aano ma le toto. O le faʻafitia o lenei mea moni e le o se faʻaopoopoina o le faʻatuatua, e le o se faʻaopoopoina o le lotomaualalo, ae o le solomuli mai le lotomaualalo e amanaʻia le Atua pei o ia. O le mea lea, o le folafolaga a le Petrine ma ona faʻafanua iloga i Roma, o loʻo tumau pea i le tulaga loloto o se mafuaʻaga ua toe faʻafouina mo le fiafia; e le manumalo le malosi o seoli ia te ia… —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Valaauina i le Faʻamanatuga, Malamalama i le Ekalesia Aso Nei, Ignatius Press, itu. 73-74

Ioe, le fiafia ile iloaina e le tuʻulafoaʻiina tatou e Keriso, e oʻo lava i taimi pogisa o le Ekalesia. E moni lava, e leai se pope na te leʻi mafaia ona aveina i luma le faʻatuatuaga moni, e ui lava ia te ia lava, ona o le taʻitaʻiga a Keriso, e ala i Ana folafolaga, e Lona Agaga Paʻia, ma le faʻamalosi tino o leai se mea. [4]“O le fesoasoani mai le lagi ua aveina foi i sui o le au aposetolo, ua latou aʻoaʻoina le fesoʻotaʻiga ma le sui o Peter, ma, i se auala faapitoa, i le epikopo o Roma, o le faifeau o le Ekalesia atoa, ae, e aunoa ma le taunuu atu i se sese sese ma e aunoa ma le faaleoina i se "uiga mautinoa," latou fautuaina i le faʻaogaina o le masani a le Magisterium o se aʻoaʻoga e taitai atu ai i se malamalamaaga sili atu o Faʻaaliga i mataupu o le faʻatuatua ma amioga tatau. " -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 892 O Iesu e leʻi sese i Ana aʻoaʻoga, lea tatou te taʻua o le "faaaliga faalelagi," ma tuuina atu ai i le au Aposetolo le sese.

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. (Luka 10:16)

Aunoa ma lenei charism, faʻafefea ona mafai ona tuʻuina atu le faʻatuatua saʻo i augatupulaga i le lumanai e ala i lima o tagata vaivai?

O lenei sese e faʻalauteleina e oʻo atu i le teutupe o le faʻaaliga mai le lagi; e faʻapea foi ona sosolo atu i na elemeni uma o aʻoaʻoga, e aofia ai amioga lelei, a aunoa ma ia upu moni faʻaola o le faʻatuatua e le mafai ona faʻasaoina, faʻamatalaina, pe maitauina. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 2035

Ma le mea moni, o nei faʻaola upu moni e pasi atu e ala i le Aposetolo sui i le fesoʻotaʻiga ma le Pope. [5]vaʻai Le Faʻafitauli Taua faatatau i faʻavae faʻale-Tusi Paia o le "soloaʻiga faʻaaposetolo."

“Ina ia mafai ona faʻasaoina pea le Tala Lelei atoatoa ma ola i totonu o le Ekalesia, na tuʻuina atu ai loa e le au aposetolo epikopo e fai ma latou sui. Na latou tuʻuina atu ia i latou la latou lava tulaga o aʻoaʻoga pule. ” Ioe, "o le talaʻiga faaaposetolo, lea o loʻo faʻaalia i se auala faʻapitoa i tusi musuia, sa faʻasaoina i se laina faifai pea o soloaʻiga. seʻia oʻo i le iʻuga o taimi. " -Catechism o le Ekalesia Katoliko, n. 77 (faatusilima aʻu)

I le "iʻuga o taimi. ” E faʻalautele atu i le ma tala atu o le nofoaiga a le Anetikeriso. Ole aʻoaʻoga lea ole matou talitonuga Katoliko. Ma e tatau ona tatou mautinoa i lenei, aua a sau le Anetikeriso, o aʻoaʻoga a Iesu faasaoina i Lana Ekalesia o le maʻa mautu lea o le a puipuia tatou i le Storm o aʻoaʻoga sese ma taufaasese. O lona uiga o lena, faʻatasi ai ma Maria, le Ekalesia o le atolaau i le taimi nei ma le sau Storm (vaʻai Le Atolaau Sili):

O le [Ekalesia] o le paʻu lea “i le atoaga o le satauro a le Alii, e ala i le manava o le Agaga Paia, folau saogalemu ai i lenei lalolagi.” E tusa ai ma le isi ata pele o Tama Ekalesia, o ia na faʻatusa i le vaa o Noa, na o ia lava na sefe mai le lolo. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 845

O le Tama Paʻia o, na taʻitaʻia e Iesu na tofiaina o ia, vaʻavaʻaia lenei Vaa…

 

FAʻAIʻU MATAGOFIE

O le manatu la i le "pope uliuli" - a itiiti mai e tasi faʻatulafono filifilia - o se manatu mataʻutia e mafai ona faʻaleagaina ai le talitonuina o le leoleo mamoe sili na tofia e Keriso, ae maise lava i nei taimi pogisa o loʻo faʻateleina ai pea perofeta pepelo. E leai sona faʻavae faʻale-Tusi Paia ma feteʻenaʻi ma Tu ma Aga a le Ekalesia.

Ae o le a is mafai?

Na toe fai mai foi le tagata vaai La Salette:

Roma o le a le maua le faʻatuatua ma avea ma nofoa o le Anetikeriso.

O le a tonu le uiga o lenei? Ona o le ogaoga o le taua o lenei valoʻaga e tatau ai ona tatou faʻaeteete ia aua neʻi oʻo i ni faaiuga ogaoga. Faatasi ai ma feau faaperofetaga, e manaʻomia i taimi uma se vaaiga poto o le faʻauigaina. O le "Roma o le a le toe faʻatuatua" o lona uiga o le Ekalesia Katoliko o le a le toe faʻatuatua? Ua taʻu mai e Iesu o le a faia lenei mea tupu, o le a le manumalo faitotoʻa o seoli ia te ia. Faʻamata e faʻapea, i taimi a sau, o le 'aʻai o Roma o le a avea ma tagata matua faʻapaupau i talitonuga ma faʻatinoga ma avea ai ma nofoa o Anetikeriso? Toe, mafai lava, aemaise pe a fai o le Tama Paʻia e faʻamalosi e sola ese le Vatican. O le isi faʻauiga e taʻu mai ai o le liliuese i totonu o le aufailotu ma le aulotu e ono faʻavaivaia ai le faʻaogaina o le Petrine charism faʻapea e oʻo lava i le tele o Katoliko o le a faʻavaivaia i le taufaasese malosiaga o le Anetikeriso. O le mea moni, aʻo leʻi oʻo i Lana palota i le nofoa o Peter, na foliga mai na faʻamatalaina e le Ekalesia Pope Benedict le Ekalesia onapo nei i sea setete. Na ia faʻaalia mai o…

… O se vaʻa ua toeititi magoto, o se vaʻa e alu i totonu vai i itu uma. —Cardinal Ratzinger, Mati 24, 2005, Aso Faraile lelei manatunatu loloto i le Pa'ū Lona Tolu o Keriso

Ae o lenei tulaga vaivai ma vaivai vaivai e le o lona uiga o le Tama Paia o le a leiloa le Katoliko faʻatuatua ma amata ona folafolaina le isi.

O le mea o i ai Petelo, e i ai le Ekalesia. - Ambrose o Milan, TA 389

I se miti faʻaperofetaga a St. John Bosco, [6]ff. Le Da Vinci Code… Faʻataunuuina o Valoaga? na ia vaaia foi Roma o osofaia, e aofia ai ma le foliga mai o le fasioti tagata o le Pope. Peitaʻi, a suia e se tasi, o le Le Tama Paia o le na faatautaia le Ekalesia i vai sousou e ala atu i pou e lua o le Eukalesitia ma Maria seia toʻilalo fili o Keriso. O lona uiga, o le Pope o se leoleo mamoe faamaoni i le "vaitaimi o le filemu." [7]ff. Le Auala na Leiloa ai le Era

Tusa lava pe sa falepuipui le pope, faalilolilo, faamalosia e sola ese, pe faoa e se faʻaletonu filifilia anti-pope [8]"Na feagai le Ekalesia ma ni palota le lelei a le pope, e aofia ai ma le 14th seneturi fevaevaeaʻiga, lea na pulefaʻatasi ai pope e lua o Gregory XI ma Clement VII i le nofoalii. E leai se aoga e fai atu ai, e mafai ona naʻo le tasi moni-filifilia filifilia nofotupu, le lua. Ma o le tasi pope o se faʻamalosiʻau na faʻaeeina i ai le pule sese e ni nai tagatanuʻu katinale na faia se faʻamaoniga saʻo, pei o Clement VII. O le mea na mafua ai ona le aoga lenei konoferate o le leai lea o le tino atoa o katinale ma mulimuli ane ai o le 2/3 o le tele o palota. ” —Faaa. Joseph Iannuzzi, Newsletter, Jan-Jun 2013, Faifeʻau o le Tolutasi Paia poʻo se numera o isi avanoa ono mafai, o le moni sui o le Ekalesia o le a tumau pea pei ona fetalai Keriso: O Pita o le papa. I taimi ua tuanaʻi, sa iai taimi na alu ai le Ekalesia mo ni vaitaimi uumi aʻo faʻatali mo se tasi e sui. I isi taimi, e toʻalua pope na pule tasi i le taimi e tasi: tasi le faʻamaoni, le isi leai. E ui lava i lea, o loʻo taʻitaʻia lava e Keriso Lana Ekalesia talu ai “e le manumalo ai faitotoʻa o seoli ia te ia.” O le faifeau, Rev. Joseph Iannuzzi na ia taʻua talu ai nei:

I le malamalama ai o le lata mai Fepuari 28th avanoa o le pope nofoalii, ma le tautalaga o se antipope ma se ekalesia leai se leoleo, o se tasi o le faamaoni upu moni tupu: I tausaga uma saunia e le Atua ana mamoe ma se palota filifilia lelei, tusa lava pe, pei o Iesu ma Peter , e tatau ona puapuagatia o ia ma fasiotia. Mo Iesu Keriso lava ia na faʻamautuina mo taimi uma se Ekalesia faʻavae maualuga e ala mai ai le faʻamanatuga o le Sakalameta mo le lelei o agaga. —Newsletter, Ianuari-Iuni 2013, Faifeʻau o le Tolutasi Paia; cf. Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 671

O le mea e tatau ona tatou manatuaina i taimi uma (ae maise lava ia tatou) o le lamatiaga o faʻasalalauga pepelo e tuʻuina sese upu i le fofoga o le Tama Paʻia. E i ai foi le matautia moni o loʻo i ai faifeau malosi i Roma o loʻo galulue faasaga i le Tama Paʻia ma le Ekalesia. E talitonu lautele o Freemasonry ua ofi atu i totonu o le Ekalesia Katoliko ua uma ona mafua ai le matua faaleagaina. [9]ff. Lalolagi Fou

O loʻo ou vaʻaia le tele o maturo, e leʻo nei ae ile lumanaʻi. Na ou vaʻaia le lotu lilo (Masonry) ma le faifai pea faʻaleagaina le Ekalesia tele. I tafatafa ane o i latou na ou vaaia ai se manuʻai mataʻutia ua alu aʻe nai le sami. I le lalolagi atoa, o tagata lelei ma amio Atua, aemaise lava i taʻitaʻi lotu, sa sauaina, sauaina, ma tuu i le falepuipui. Na ou maua le lagona o le a avea i latou ma maturo i se aso. A o le Ekalesia na i ai mo le tele o vaega na faʻaleagaina e le vaega faalilolilo, ma ina ua na o le malutaga ma le fatafaʻilagi na tu ai lava, na ou vaʻai atu i le au soli ulufale mai i le Ekalesia ma le Manu Feʻai. —Faamanuia ia Anna-Katharina Emmerich, Me 13th, 1820; upu mai Faamoemoe o e Amioleaga saunia e Ted Flynn itu.156

Atonu tatou te iloa o osofaʻiga faasaga i le Pope ma le Ekalesia e le gata e sau mai fafo; ae, o puapuaga o le Ekalesia e sau mai totonu o le Ekalesia, mai le agasala o loʻo i ai i le Ekalesia. O lenei sa masani ona masani ai le malamalamaaga, ae o aso nei ua tatou vaʻaia i se tulaga taufaafefe moni lava: o le sili sauaga o le Ekalesia e le sau mai fafo fili, ae fanau mai i le agasala i totonu o le Ekalesia. " —POPE BENEDICT XVI, faʻatalanoaga i le vaʻalele i Lisbon, Potukale; Soifuaga Fou i le Olaga, Me 12th, 2010

O malosiaga ma puleʻaga e tautua ai le tiapolo e manaʻo tele i ai tagata manatu o le anti-pope o le pope moni ma o le anti-pope's sese-tumu aʻoaʻoga o le moni aʻoaʻoga Katoliko. E le gata i lea, e manaʻo tele le fili ia le toe lagona e tagata, faitau, ma mulimuli i le leo o Pita ona o le masalosalo, fefe, po o le masalosalo. Lenei le mafuaʻaga, uso e ma tuafafine, ou te toe fai atu e tatau ona faʻatumu lau lamepa [10]cf. Mata 25: 1-13 ma le suauʻu o le faʻatuatua ma le poto, o le malamalama o Keriso, ina ia e maua ai lou auala i le lumanaʻi pogisa lea e alu ifo i luga o le toʻatele e pei o se "gaoi i le po". [11]vaʻai Le Moliga mumu E faʻatumu a matou lamepa e ala i le tatalo, anapogi, faitau le Afioga a le Atua, aveʻese agasala mai o matou olaga, taʻutaʻu atu e le aunoa, mauaina o le Eukalesitia Paia, ma le alofa i tuaoi.

O le Atua o le alofa lava ia, ma o se tasi e tumau i le alofa tumau pea i le Atua ma le Atua ia te ia. (1 Ioane 4:16)

Ae le o lona uiga tatou te faʻafaileleina se olaga i totonu vavae ese mai le Tino o Keriso, o le Ekalesia. E pei ona faʻamanatu mai e Pope Benedict ia matou i se tasi o ana toe saunoaga o se faʻailoga, o le olaga o le tagata kerisiano e leʻo ola fua.

O le Ekalesia, o le tina ma le faiaʻoga, valaʻauina ona tagata uma e faʻafouina i latou lava faʻaleagaga, ia toe faʻaola i latou lava i le Atua, lafoaʻi le faʻamaualuga ma le faʻapito e ola i le alofa ... I taimi taua o le olaga ma, i le mea moni, i taimi uma o le olaga , o loʻo tatou feagai ma se filifiliga: tatou te mananaʻo e mulimuli i le 'I' poʻo le Atua?—Angelus, St. Peter's Square, Fepuari 17th, 2013; Zenit.org

 

O LE POPE MA LE APOSTASY

Ua lapataʻi mai Sagato Paulo o le ai ai le fouvalega tele po o le liliuese ao lei oo mai le…

… O le tagata o le amioleaga… o le atalii o le malaia, o le na tetee ma faamaualuga o ia lava faasaga i soo se mea e taʻu o atua po o mea tapuaʻi, o lea na ia nofo ai i le malumalu o le Atua, folafolaina o ia lava o le Atua. (2 Tesa 2: 3-4)

Faʻamanuiaina Anne Catherine foliga mai sa i ai se vaʻaiga o se taimi:

Na ou vaai i le au Porotesano malamalama, o fuafuaga na fausia mo le tuʻufaʻatasia o talitonuga faʻalelotu, o le taofiofia o pulega faʻapope ... Ou te leʻi vaʻai i se pope, ae o le epikopo na faʻapa'ū i luma o le Fata Faitaulaga Sili. I lenei vaʻaiga, na ou vaʻai atu i le falesa na faʻatamaʻia e isi vaʻa… Sa taufaʻamataʻu i itu uma… Na latou fausia se lotu tele ma le soʻona fai, o le a taliaina uma tapuaiga ma aia tutusa ... ae o le fata faitaulaga naʻo mea inosia ma faʻatafunaina. E faapena le ekalesia fou… —Faʻamanuia Anne Catherine Emmerich (1774-1824 TA), O Le Soifuaga ma Faaaliga a Anne Catherine EmmerichAperila 12th, 1820

O le ono i ai o le liliuese o le tele o faifeʻau i Roma, o le Tama Paia na tutulieseina mai le Vatican, ma o se anetikeriso foliga mai o lona nofoaga ma faʻateʻaina le "taulaga tumau" o le Misasa [12]cf. Tanielu 8: 23-25 ​​ma le Tanielu 9:27 o loʻo i totonu uma o le tulaga o Tusitusiga Paia. Peitai o le Tama Paia o le a tumau pea o se "papa" e tusa ai ma lana auaunaga i lena le masuia upu moni e "faasaolotoina i tatou." O le afioga a Keriso. Talitonu i le aʻoaʻoga a le pope, e le mo ia, ae mo Le na tofiaina o ia: Iesu, o le na avatua ia te Ia Lana lava pule e fusifusia ma tatala ai, e faʻamasino ai ma faʻamagalo ai, e fafaga ai ma faʻamalosia ai, ma taʻitaʻi ai i Lana upu moni Lana lafu laʻititi… o Iesu, o le na taʻua o ia o "le Papa, o Petelu."

O Ia lea na faavaeina Lana Ekalesia ma fausia i luga o papa, luga o le faʻatuatua o le Aposetolo o Peteru. I upu a St. Augustine, “O Iesu Keriso lo tatou Alii na fausiaina Lona malumalu. E toʻatele e galulue e fau, ae vagana ua faʻalavelave le Alii e fau, e le aoga le galuega o le au fauina. ” —POPE FAAMATALAGA XVI, Vespers Fale, Setema 12th, 2008, Falesa o Notre-Dame, Pale, Farani

Tatalo mo aʻu, ina neʻi ou sola ese ona o le fefe i luko. —POPE FAAMATALAGA XVI, Aiga amataina, Aperila 24, 2005, St. Peter's Square

 

 

FUA TUSI FAITAU:

 

Kiliki iinei e Faʻamolemole or lesitala i lenei Tusi Faʻamaonia.

 


Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 nb O le "uliuli" e le faʻasino i le lanu o lona paʻu ae faʻasino i le leaga poʻo le pogisa; cf. Efe 6:12
2 ff. Tupu, ae le o le temokalasi
3 Gal 2: 14
4 “O le fesoasoani mai le lagi ua aveina foi i sui o le au aposetolo, ua latou aʻoaʻoina le fesoʻotaʻiga ma le sui o Peter, ma, i se auala faapitoa, i le epikopo o Roma, o le faifeau o le Ekalesia atoa, ae, e aunoa ma le taunuu atu i se sese sese ma e aunoa ma le faaleoina i se "uiga mautinoa," latou fautuaina i le faʻaogaina o le masani a le Magisterium o se aʻoaʻoga e taitai atu ai i se malamalamaaga sili atu o Faʻaaliga i mataupu o le faʻatuatua ma amioga tatau. " -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 892
5 vaʻai Le Faʻafitauli Taua faatatau i faʻavae faʻale-Tusi Paia o le "soloaʻiga faʻaaposetolo."
6 ff. Le Da Vinci Code… Faʻataunuuina o Valoaga?
7 ff. Le Auala na Leiloa ai le Era
8 "Na feagai le Ekalesia ma ni palota le lelei a le pope, e aofia ai ma le 14th seneturi fevaevaeaʻiga, lea na pulefaʻatasi ai pope e lua o Gregory XI ma Clement VII i le nofoalii. E leai se aoga e fai atu ai, e mafai ona naʻo le tasi moni-filifilia filifilia nofotupu, le lua. Ma o le tasi pope o se faʻamalosiʻau na faʻaeeina i ai le pule sese e ni nai tagatanuʻu katinale na faia se faʻamaoniga saʻo, pei o Clement VII. O le mea na mafua ai ona le aoga lenei konoferate o le leai lea o le tino atoa o katinale ma mulimuli ane ai o le 2/3 o le tele o palota. ” —Faaa. Joseph Iannuzzi, Newsletter, Jan-Jun 2013, Faifeʻau o le Tolutasi Paia
9 ff. Lalolagi Fou
10 cf. Mata 25: 1-13
11 vaʻai Le Moliga mumu
12 cf. Tanielu 8: 23-25 ​​ma le Tanielu 9:27
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI ma pōpō , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.