Toe foi i Etena?

  Faateʻaina mai le Faatoʻaga o Etena, Thomas Cole, i.1827-1828.
Le Fale Mataʻaga o Fine Arts, Boston, MA, USA

 

Muamua lomia Mati 4, 2009…

 

TULAFONO tagata sa faasaina mai le Faatoʻaga o Etena, ua ia moomoo mo uma fesoʻotaʻiga ma le Atua ma fealofani ma le natura - pe o le tagata iloa pe leai. E ala mai i Lona Alo, ua folafolaina mai e le Atua mea uma e lua. Ae ala ile pepelo, e faapea foi le gata anamua.

 

O LE TAIMI O TofOTAGA

Na lapataia e le Alii Atamu ma Eva o le natura faaletagata e le mafai ona taulimaina le poto o le lelei ma le leaga. O le filifili e 'ai le fua mai le laʻau o le poto-o lona uiga, ia le amanaʻiaina le natura ma le amio lelei a le Atua-o le a faʻatamaia ai tagata. Ae ua uisa le gata:

 E te le oti. Aua e silafia e le Atua a e 'ai i ia mea o le a pupula ou mata, ma o le a avea oe e pei o le Atua, iloa le lelei ma le leaga. (Kenese 3: 4-5)

I totonu o lenei pepelo o loʻo maua ai le lumanaʻi taʻaloga peleni o le perenise o le pouliuli, lea ua amata ona taunuʻu mai. Ina ua maeʻa le faitau afe o tausaga o teuteuina le itu pogisa o tagata soifua, na masalomia na fesili atu Satani i le Atua mo le seneturi ua teʻa e tofotofo ai tagata. O le mea lea e leʻi tuʻu ai Lana Faʻipoipoipo i le pogisa, na faʻatagaina e le Atua le "papa" o le Ekalesia e faʻalogo ma molimauina lenei talosaga leaga i le taimi o le Misasa i le faʻaiuga o le 1800.

Leo XIII na vaʻaia moni lava, i se faʻaaliga, agaga faʻa temoni o loʻo potopoto i luga o le Eternal City (Roma). -Tama Domenico Pechenino, molimau vaaitino; Ephemerides Liturgicae, lipotia mai i le 1995, i. 58-59; www.motherofallpeoples.com

Ina ua tuʻua mai le gaogaosa vaʻaia, na tuua loa e le Tama Paʻia le malumalu ma vave loa ona tusia le "Tatalo ia Sagato Mikaele le Agelu Sili," lea na tufatufaina atu i epikopo o le lalolagi i le 1886 e tatalo ai pe a maeʻa Misasa. Na amata foi ona tusia e Pope Leo tatalo o le tutuli ese o loʻo maua pea i aso nei le Roman Ritual. Na iloa e le pope - ma tatou iloa i le toe tepa i ai - o le luasefulu seneturi o le a avea o se mataga uiga ese i le lalolagi, lea ua oʻo atu nei i lona tumutumuga, a o faʻaosoosoina e Satani le tagata e fausia se "Etena fou." O se fuafuaga faʻafuaseʻi le toe suia o le malaia na aumaia e le uluaʻi agasala i luga o le foafoaga… o se mea e naʻo le Koluse na te mafaia ona fai.

 

O LE “EVE FOU”

Ma le isi, ua faʻatulaga muamua e le gata ona tulaga i luga le fafine. Ina ua maeʻa le amataga o le tautoulu, na fetalai atu le Atua ia Eva:

'Ou te faʻateleina tigā o lou fānau mai; o le a e fanauina ni fanau i le tiga. (Kenese 3:16)

O le laasaga muamua i le suia o le fetuu o le fanau mai o le matua faʻaipoipo. Ina ia mafai ona aveʻesea le tiga o le fanauina o se fanau, o le tali sese na faia i aveese atoa le fanau mai. O le mea lea, o le faʻapapau ma le fanau mai o le fanau na faʻaalia mai o se fua fou o le "filifiliga".

Ae o lau naunautaiga e mo lau tane, ma o le a avea ma ou matai. (Kenese 3:16)

Radical feminism ua faʻatupuina le matafaioi o le tama ma le tama, faʻaititia le fefaʻasoaaʻi eseesega i le va o le tane ma le fafine i se na o le poto masani. O se faʻalavelave e afaina ai le finagalo o le Atua.

O le faʻafitauli o tama o lo o tatou ola ai nei o se elemeni, atonu o le sili ona taua, taufaamataʻu tagata i lona tagata soifua. O le faʻamamaina o le tulaga faʻatama ma le tulaga faatina e fesoʻotaʻi ma le faʻateʻaina o tatou avea ma ataliʻi ma afafine. —POPE BENEDICT XVI (Cardinal Ratzinger), Palermo, Mati 15th, 2000

O le mea moni, e ala i le faʻapapāina ma le teʻena o le faʻataʻitaʻiga faale-agaga i matafaioi a le tane ma le au patele tamaʻitaʻi, ua taumafai ai le tamaʻitaʻi faʻaituaiga e avea fafine ma "matai" o latou lava tino ma iʻuga, ae e afaina ai lo latou faʻavae taua ma le matafaioi o se Eva ("tina o le ola.") I le tapunia o lana meaalofa o le fanautama ma tina, o le Eva fou o le a avea moni ma "tina oe ua oti."

 

O LE “ADAMU FOU”

I le tamaloa na ia fai atu ai, "Ona ua e faʻalogo i lou toʻalua ma 'ai mai le laau na ou faasaina ai oe ona' ai, ia malaia le eleele ona o oe! O le galue o le a e 'ai lona fua i aso uma o lou life. E faʻatupuina e le vao tuitui ma laʻau talatala ia te oe, pe a e 'aʻai i laʻau o le vao. O le afu o ou mata e te maua ai areto e 'ai ai, seʻia e toe foʻi atu i le eleele na aumaia ai oe… ”(Ken 3: 17-19)

e ala i tekinolosi, na folafola mai e le gata o le a faasaolotoina tagata mai taunuuga o le uluai agasala. Komepiuta, telefoni poto, ma televavave faʻamatalaga fesoʻotaʻiga faʻaauau pea ona folafola atu se fiafia, fesoʻotaʻi lalolagi; nano-tekonolosi, robotics, ma microchips folafola itiiti tauto; togafitiina fatu o fualaʻau, fualaʻau, ma fualaʻau e folafola atu leai se aoga, tele faʻaputugatupe; ma se tuai agafesoʻotaʻi o loʻo tulaʻi mai ile New World Order folafolaina tutusa avanoa ma faʻamanuiaga mo tagata uma. Ae i nei tali sese uma, e manino lava o le Etena fou o loʻo faʻaititia ai le tagata i se ituaiga pologa fou lea e avea ai le malo, faʻapotopotoga, ma tekonolosi-o ana mea totino uma e avea ma pule fou.

 

O LE ATA FOU

Na faia e le Atua le tagata i lona faatusa; i le faatusa paia na ia faia ai o ia; o le tane ma le fafine na ia foafoaina i laʻua… Na silasila le Atua i mea uma na ia faia, ma ua sili ona lelei. (Kenese 1:27, 31)

Na musumusu atu le gata i le taliga o Eva, "O le a pupula ou mata ma o le a avea oe pei o atua oe iloa le lelei ma le leaga." Peitai o le fuafuaga a le gata i taimi uma o le suia lea o le fuafuaga a le Atua. O le mea lelei ua taʻua nei o le leaga, a o le leaga ua taʻua o le lelei. Ma o le mea lea, o le faʻatusa paia na faia ai le tagata-aliʻi ma le fafine - o loʻo liliuina, e le gata i le fesuiaʻi o tama / tamaʻitaʻi, ae ala i le toefaʻauiga o feusuaiga lava ia. O le "faatusa paia" o le Tolutasi Paia, le aiga, o le 'auga lea o le gata a le gata. Afai e mafai ona oona le aiga, e faʻapena foi le lumanaʻi o le lalolagi.

O le lumanaʻi o le lalolagi ma le Ekalesia e pasi i totonu o le aiga. —POPE IOANE PAULO II, Familiaris Consortium, n. 75

Faatasi ai ma tamaloloa o loo taumafai nei e toe faia i latou lava i lo latou lava sese foliga, le fuafuaga a le gata o le faatalitonuina o le tagata e mafai ona avea ma le "Foafoa" lava ia.

 

FAʻAFOE SESE

Ona fetalai mai lea o le Atua, "Ia tutupu mai le vao vao; o ituaiga uma o laʻau e fua, ma ituaiga o laʻau fualaʻau i le lalolagi e fua mai ma ona laʻau." (Ken 1:11)

O se tasi o mea mataʻutia ua aliae mai o le gaosia o le tupuaga o le fatu, aemaise lava fatu fatu, ua suia ina ia latou le toe maua ni fatu fatu. O nei "oloa" fou o loʻo pateni ma faʻatau atu i le aufaifaatoʻaga, aʻo fatu na tutupu aʻe i le aluga o taimi ua tiaʻiina mo se "faʻatoʻaga sili atu." O lona uiga, e manaʻomia e tagata totō e faʻatau a latou fatu mai faʻapotopotoga i soʻo se tau ma faʻatapulaʻa latou te faia. O faʻataʻitaʻiga a le Atua ua faʻataʻitaʻia mo se faʻataʻitaʻiga ma le filifili meaʻai, le ata e faigofie ona muta, e leʻo le Etena tele, ae o le oge ua aʻafia le lalolagi.

… Le toefuataiga o le "Parataiso" leiloa ua le toe faʻamoemoeina mai le faʻatuatua, ae mai le faʻatoa mauaina i le va o saienisi ma praxis. E le faapea ua na ona faafitia le faatuatua; ae ua see ese atu i se isi tulaga — o le na o le tumaʻoti ma isi-lalolagi mataupu - ma i le taimi lava e tasi ua avea ma se mea le aoga mo le lalolagi. Lenei polokalame vaʻaia vaʻai vaʻaia fuafuaina le auala o aso nei taimi ma e faʻavaeina ai foʻi le aso nei faʻafitauli o le faʻatuatua o le mea moni o se faʻalavelave o le faʻamoemoe faʻaKerisiano. —POPE FAAMATALAGA XVI, Fetalai Salvie, o le.17

 

FERTILITY SILI

Na faia e le ALIʻI le Atua le tagata aʻi le 'eleʻele o le' eleʻele ma faʻafouina i ona pogaisuisu le mānava o le ola, ma na avea ai le tagata ma mea ola. (Kenese 2: 7)

E ala ile faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga ma tagata afuafua, tagata faʻamaualuluga talitonu ua latou mauaina se auala e le gata faʻalauteleina ai le ola vaʻaia, manava ola i totonu fou Faʻaleoina Na taumafai tagata e tanu le pelu o le oti lea na faasaina ai Atamu ma Eva mai le Faatoaga o Etena. Ua aliali mai se fouga fou - o le agavaʻa e ala i le i vitro faʻamalosia e filifili feusuaʻiga, mata, lauulu, paʻu lanu, ma soifua maloloina, ma avea ai le tamaloa inisinia o lona ia lava faʻaletino lumanaʻi. E le gata i lea, o le tuʻufaʻatasia o tekonolosi ma tupuʻaga "alualu i luma," o le Etena fou o le a mulimuli ane avea nofoia ma se fou ituaiga, le Faleo evolutis, o se sili ona inisinia foafoaga sili mamao atu i le Homo sapiens. E tusa ai ma saienisi faʻa onapo nei, o lenei o le a mafai i totonu o se augatupulaga (matamata i lenei puʻupuʻu ma le maofa vitio).

E faʻaosooso le mafaufau o aso nei ua sili atu tekonolosi mafai tali uma tatou manaʻoga ma laveaʻi i tatou mai uma mataʻutia ma tulaga lamatia e feagai ma tatou. Ae e leai. O taimi uma o lo tatou ola tatou te faʻamoemoe lava i le Atua, o ia tatou te nonofo ai ma faʻagaioia ma avea ai o tatou tagata. Naʻo Ia lava e mafai ona puipuia i tatou mai mea leaga, naʻo Ia lava e mafai ona taʻitaʻia i tatou i taimi o afa o le olaga, naʻo Ia lava e mafai ona aumaia i tatou i se nofoaga saogalemu… —POPE BENEDICT XVI, Floriana, Malta Aperila 18th, 2010, AsiaNews.it

 

Filemu Sese

O lenei le poloaʻiga a le ALII le Atua i le tagata: Aua e te 'ai ai i lena laʻau; O le taimi lava e te 'ai ai, e te matuaʻi oti lava. ”' Ona faʻamanuia lea e le Atua i le aso fitu, ma na faʻapaʻiaina; aua na malolo ai o ia i galuega uma na ia faia i le foafoaga. (Kenese 2: 9, 3)

Na tuu atu e le Alii i tagata “lenei faatulagaga” —o se faatulagaga e i ai ni tuaoi e le mafai ona sopoia, o se faatulagaga, afai e usitaia, semanu e tuua ai Atamu ma Eva i se fealofani atoatoa i le va o Laua Foafoa, i laʻua, ma mea uma na foafoaina pei ona tatou iloa, o se sili atu sili meaalofa na auala mai i le pa'ū e le Koluse cf Rom 11:32). O se faʻatonuga e ala i le togiola na manumalo e ala i puapuaga o Keriso - e mafai ona toe faʻaleleia, e ui e le atoatoa i totonu o tuaoi o taimi.

E lua ni laʻau i le togalaʻau: o le laʻau o le poto ma le laʻau o le ola, ma e fesoʻotaʻi vavalalata. O le faʻatonuga na faʻatuina e le Atua ia faʻaaloalo i Lona poto ma lona poto, Ana fuafuaga ma ana fuafuaga, ina ia mafai ai e le laau o le ola ona faaauau pea ona ola. Ae i le Poloaiga Fou a le Lalolagi-o le faʻasologa o le Etena na ia faia-na faaseseina ai le tagata i le toe aia mai le laʻau o le poto. O le "talalelei" o le Etena fou o fa'aleagaga—o se iloa lilo e uiga i le faʻaiuga o le tagata o se moni temoni pepelo. O le fua faasaina o le faʻatinoina o lenei gnosticism ala i tekinolosi i avea le tagata ma laau o le ola lava ia.

O le "aso fitu" i le Etena fou, o lona uiga o le Tausaga o le Aquarius, o se vaitaimi o le "filemu ma le nofo lelei." E le o se lumanaʻi o le filemu e faʻatupuina e se felagolagomaʻi ma le Foafoa, ae o se filemu sese faʻatonutonuina ma faʻatulafonoina e le pule faʻatonu o relativism - moni, o Daisa To lona uiga o lenei filemu e faalua: ia faia le aso fitu “paia” e tusa ai ma se lotu fou e avea ai le tagata ma atua.

le Tau Fou lea o le tafa o ata o le a nofoia e tagata atoatoa, androgynous tagata o lo o pulea atoatoa tulafono o le natura o le natura. I lenei tulaga, ua tatau ona aveʻesea le faʻaKerisiano ma tuʻuina atu i se lalolagi lotu ma se lalolagi fou.  - ‚Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 4, Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

O le lona lua auala e ala i le "aganuu o le oti": ia aveʻesea mai le lalolagi i latou oe o se avega mamafa i le tagata lava ia, le siosiomaga, po o se "papupuni" i lenei lotu fou, i lenei "filemu." O le Kalapu a Roma, o se lalolagi mafaufau loloto e manatu i le tuputupu aʻe o le faitau aofai o tagata ma le faaitiitia o mea totino, na aumaia ai se faaiuga mataʻutia i lana lipoti i le 1993:

I le sailia ai o se fili fou e tuʻufaʻatasia i matou, na matou o mai ma le manatu o le faʻaleagaina, le taufaʻamataʻu o le vevela o le lalolagi, le lava o le suavai, oge ma isi mea e ono ofi ai le pili. O nei lamatiaga uma e mafua mai i le laveaʻiina o le tagata, ma e naʻo le suia o uiga ma amioga e mafai ai ona latou manumalo. O le fili moni lava, o tagata soifua lava ia. -Alexander King & Bertrand Schneider. Le Muamua Lalolagi Fouvalega, i. 75, 1993.

E i ai le le mautonu le valea o le mataʻutia o loʻo faia i o tatou taimi, fomua i se vaega e na mafaufauga sesē, le mea o le tagata o le fili ma le Atua e le taua.

O le humanism e faʻateʻaina le Atua o se uiga faʻaletagata—POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaonil. 78

O lea la, faitau aofaʻi faʻaititia o se talafeagai auala ma o se iʻuga ia lava. O le poloaʻiga mulimuli a le Atua i foafoaga uma…

Ia fanafanau ma uluola… (Kenese 1:28)

… O le liliu ese. Ma o le gata, i le iuga, o le a faʻaalialia mo ia moni lava o ia:

O ia o se fasioti tagata mai le amataga ma… o le pepelo ma le tamā o pepelo. (Ioane 8:44)

E moni e leai se tasi e mafaufau lelei e mafai ona masalosalo i le mataupu o lenei tauvaga i le va o le tagata ma le Silisili Ese. Tagata, faʻaleagaina lona saolotoga, mafai ona solia le aia tatau ma le silisili ese o le Foafoa o le Universe; Peitai o le manumalo o le a i ai pea ma le Atua - leai, o le toʻilalo ua lata mai lava i le taimi e tulaʻi mai ai le tagata, i lalo o le manatu sese o lona manumalo, ma le faʻaaloalo tele. —POPE ST. PIUS X, E Sili, n. 6, Oketopa 4th, 1903

 

I LE VERGE

A o tatou vaʻai atu i mea o tutupu i le lalolagi o loʻo siʻomia ai tatou, faʻalogo ma le totoʻa i le Leo o le Upu Moni ma leo o mea le saʻo, e tatau ona manino mai o tagata na fausiaina lenei Etena fou—o muaʻi—Oi ii. Latou te talanoa e uiga i le "suiga" ma le "faʻamoemoe," ae o lenei e tusa ai ma le "faʻatonuga fou" e totogi ai le tautala i le Atua e aunoa ma le faʻaaloalo mo le ola mai le afuafua i le natura oti, e aunoa ma le amanaʻia o tuaoi ua faʻatautaia luga o le Laʻau o le Poto. Pau lava le suiga e mafai ona latou aumaia mulimuli ane ai, e le o le tafa mai o le faʻamoemoe ae o le po o le oti.

… Tagata, ua i ai i se tulaga mataʻutia, atonu o le a feagai, e ui lava i lona ofoofogia o le alualu i luma i le poto, lena aso o faʻalavelave pe a na te le iloa se isi filemu nai lo le mataʻutia filemu o le oti. —Pastoral Constitution i luga o le Ekalesia i le Modern World, Second Vatican Council, Liturgi o Itula, Vol IV, i. 475

I lenei itu, o le feʻau faʻaKerisiano e avea ma mea taua.

O le filemu o le fua foi lea o le alofa; o le alofa e sili atu nai lo le mea e mafai ona maua e le faʻamasinoga. O le filemu i le lalolagi, e afua mai i le alofa i le tasi tuaoi, o le faʻailoga ma le iʻuga o le filemu o Keriso e sau mai le Atua le Tama. -Ibid. i. 471

O se feau o le a, i le iuga, manumalo, mo…

...o le malamalama susulu i le pouliuli, ma le pouliuli le manumalo ai. (Ioane 1: 5)

O le Faatoaga o Etena ua leiloa… ae o le “lagi fou ma le lalolagi fou” o loʻo faʻatali mai mo fanau a le Tama. Mo lana fuafuaga ua uma ona faailoa:

Sa fuafuaina e le Atua i le atoaga o taimi e toefuatai mea uma ia Keriso. —Lenten Antiphon, Tatalo i le Afiafi, Vaiaso IV, Liturgi o Itula, i. 1530; cf. Efe 1:10

O le fuafuaga a le Atua e le toe foi moni i Etena, ae agai i le Parataiso. O se vaʻaiga o le pologa faʻalagolago i saolotoga…

A o tu Amerika i lona lava amataga o le faamoemoe, ou te manaʻo i lena faamoemoe ia faataunuuina e ala ia i tatou uma o mai faatasi e fausia le 21st seneturi o le muamua seneturi o se moni lalolagi sosaiete ... kiki-amata nonogatupe ina ia toe nono ai aiga ma pisinisi. —UK Palemia Gordon Brown, TimesOnline.com, Mati 1st, 2009

O le faʻamoemoe moni e leʻo mautinoa. E leai se mea e fai i le cheesy optimism o faiga palota. O le faʻamoemoe e faia ma manaʻomia se tuasivi i tagata talitonu. Ma o le mafuaʻaga lea- mo le mea faʻa-Kerisiano - o le faʻamoemoe e lagolagoina i tatou peʻa o le tali moni i faʻafitauli poʻo filifiliga faigata i le olaga o le "leai, e le mafai," nai lo le "ioe, e mafai." —Areti Epikopo Charles J. Chaput, OFM Cap., Tuʻuina atu ia Kaisara: Le Faiga Faʻaupolokiki a le Katoliko, Fepuari 23rd, 2009, Toronto, Kanata

 

FAITAU FUAFUAGA

 

 

E manaʻomia tele lau lagolago ile taimi lea ole tausaga. Faʻamanuia ma faʻafetai!

 

lesitala

 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, Faailoga.

ua tapunia faamatalaga.