Ola i le Tusi o Faʻaaliga


Le Fafine Faʻaofuina i le La, saunia e John Collier

I LE TAIMI O TATOU TAIA O GUADALUPE

 

O lenei tusitusiga o se taua taua i tua i le mea ou te manaʻo e tusia mulimuli ane luga o le "manu feʻai". O pope mulimuli e tolu (ma Benedict XVI ma John Paul II aemaise lava) na latou faʻailoa manino mai o loʻo tatou ola i le Tusi o Faʻaaliga. Ae muamua, o se tusi na ou mauaina mai se ositaulaga talavou lalelei:

E seasea ou misia se tusi Now Word. Ua ou mauaina lau tusitusiga e matua paleni, lelei suʻesuʻe, ma faʻasino tagata faitau uma i se mea taua tele: faʻamaoni ia Keriso ma Lana Ekalesia. I le aluga o lenei tausaga ua tuanaʻi sa ou maua ai (le mafai ona ou matua faʻamatalaina ia) se lagona o lo o tatou ola i le iʻuga taimi (Ou te iloa na e tusia e uiga i lenei mo sina taimi ae o le mea moni na o le mulimuli lava tausaga ma le afa na amata lavea ai aʻu). E tele naua faʻailoga e foliga mai e taʻu mai ai o le a tupu se mea. Lota e tatalo e uiga i lena mea mautinoa! Ae o se loloto lagona i luga atu uma o le talitonuina ma faalatalata atu i le Alii ma lo tatou Tina Faʻamanuiaina.

O le mea lea na muamua lomia Novema 24th, 2010…

 


Faʻaaliga
Mataupu 12 & 13 e matua oa i faʻatusa, e faʻalauteleina lona uiga, e mafai ai e se tasi ona tusia tusi suʻesuʻeina o isi itu. Ae ii, ou te manaʻo e talanoa e uiga i nei mataupu e tusa ai ma ona po nei ma le vaʻaiga a Tama Paʻia o loʻo iai nei tusitusiga faʻapitoa taua ma taua i o tatou aso. (Afai e te le masani i nei mataupu e lua, e aoga le toe faʻafouina o mea o loʻo i totonu.)

A o ou faasino atu i laʻu tusi Le Fetauiga Mulimuli, O lo tatou Lady of Guadalupe na aliali mai i le 16th seneturi i le ogatotonu o le aganuu o le oti, le Aztec aganuʻu o le faʻataulagaina o tagata. O ana foliga vaaia na mafua ai le liua o le miliona i le lotu Katoliko, ma olopalaina lalo ifo o lona mulivae le "setete" tuleia fasia o tagata taʻumamaina. O lena faʻaaliga o se microcosm ma faʻailoga o le mea o le a sau i le lalolagi ma o lea ua taualuga i o tatou taimi: o se setete tulia aganuʻu o le oti ua salalau lalolagi atoa.

 

Faailoga e lua o taimi mulimuli

Na faamatala e St. Juan Diego le faaaliga a le Tamaitai o Guadalupe:

… O ona ofu na susulu pei o le la, e peiseai ua lafo mai ai ni galu o le malamalama, ma o le maʻa, o le papa na tu ai o ia, na foliga mai na susulu mai ave. —St. Juan Diego, Nican Mopohua, Don Antonio Valeriano (pe tusa o le 1520-1605 TA,), n. 17-18

O le mea moni, e tutusa lelei ma le Faʻaaliga 12: 1, "le fafine ua ofu i le la. ” Ma pei o le 12: 2, sa maʻito o ia.

Ae o le tarako faʻaali foi i le taimi e tasi. Ua faʻailoa mai e Sagato Ioane le tarako o "le gata tuai o le ua igoa o le Tiapolo ma Satani, o le na faaseseina le lalolagi atoa…”(12: 9). Lenei, ua faamatala e Sagato Ioane le natura o le taua i le va o le fafine ma le tarako: o se taua ua uma upu moni, mo Satani “faaseseina le lalolagi atoa… ”

 

MATAUPU 12: LOMIGA SATANI

E taua tele le malamalama i le eseesega i le va o le Mataupu 12 ma le Mataupu 13 o le Faʻaaliga, aua e ui latou te faamatalaina le taua lava e tasi, ae latou te faʻaalia mai lava le agaʻi i luma o satani.

Na faamatala e Iesu le natura o Satani, fai mai,

O ia o le fasioti tagata talu le amataga… o ia o le pepelo ma le tamā o pepelo. (Ioane 8:44)

E leʻi leva ona maeʻa le faʻaaliga a le tatou Tamaʻitaʻi o Guadalupe, ae tu mai loa le tarako, ae i ona foliga masani, o se "pepelo". O lona taufaasese na sau i le foliga o filosofia sese (tagai Mataupu 7 o le Le Fetauiga Mulimuli o loʻo faʻamatalaina ai le amataina o lenei pepelo ile filosofia ole deism lea e alualu i luma i o tatou aso i matapeapea faalelalolagi. Lenei ua fausiaina se tagata taʻitoʻatasi I le taimi o le taimi, na vaaia ai e Pope Pius XI le mataʻutia o le feololo o le talitonuga, ma lapataʻi mai o le mea o le a sau e le naʻo luga. lenei po o lena atunuu, ae o le lalolagi atoa:

O le Katoliko e le ola moni ma faamaoni e tusa ma le Faʻatuatuaga o loʻo ia taʻutino mai, e le o toe avea ma pule o ia lava i nei aso pe a agi le matagi o fetauiga ma sauaga, na matua tafiesea lava, ae o le a tafiesea e aunoa ma se puipuiga i lenei lologa fou o loʻo lamatia ai le lalolagi . Ma o lea, a o ia sauni lona lava faʻaleagaina, o loʻo ia faʻailoa mai le faifai i le igoa o le faʻa-Kerisiano. —POPE PIUS XI, Divini Togiolaina "On Atheistic Communism", n. 43; Mati 19, 1937

Mataupu 12 o le Faʻaaliga faʻamatalaina a finauga faaleagaga, o se taua mo loto na saunia e ni fevaevaeaʻiga se lua i le seneturi muamua ma le afa o le Ekalesia, na totogo i le seneturi lona 16. O se taua i luga o le Upu Moni e pei ona aʻoaʻoina e le Ekalesia ma faʻafitia e ala i faʻamatalaga pepelo ma mafaufauga sese.

O lenei fafine e fai ma sui o Maria, le Tina o le Togiola, ae o ia o le sui i le taimi e tasi le Ekalesia atoa, le Tagata o le Atua o taimi uma, le Ekalesia i taimi uma, ma tiga tele, toe fanaua Keriso. —POPE BENEDICT XVI e faʻatatau i le Faʻaaliga 12: 1; Castel Gandolfo, Italia, AUG. 23, 2006; Zenit

O loʻo taua e John Paul II le mataupu i le Mataupu 12 e ala i le faʻaali mai pe faʻafefea ona avea le fuafuaga a Satani ma alualu i luma lemu ma taliaina le leaga i le lalolagi.

E leai se mea o le a fefe ai e taʻu le igoa muamua o le tiapolo i lona igoa: Le leaga. O le metotia na ia faʻaaogaina ma faʻaauau pea ona ia faʻaaogaina o le le faʻaalia o ia lava, ina ia o le leaga totoina e ia mai le amataga ono maua lona tuputupu aʻe mai le tagata lava ia, mai faiga ma mai fegalegaleaiga i le va o tagata taʻitoʻatasi, mai vasega ma malo-ina ia avea atili atili ai ma se "fausiaina" agasala, ma tau le iloaina o le "aitia" agasala. I se isi faaupuga, ina ia mafai ai e le tagata ona lagona i se uiga faapitoa "saʻoloto" mai le agasala ae i le taimi lava lea e sili atu loloto loloto loloto i ai. —POPE JOHN PAUL II, Tusi Faʻaaposetolo, Dilecti Amici, “I Talavou o le Lalolagi”, Le. 15

O le mailei sili lava: avea ma pologa e aunoa ma le iloaina atoatoa. I se tulaga o le taufaasese, agaga o le a naunau e talia, e pei o se manino foliga mai, o se fou matai

 

MATAUPU 13:   O LE MANU SAU

O le mataupu 12 ma le 13 ua vaevaeina e se mea taua na tupu, o nisi ituaiga o solia atili o le mana o Satani e ala i le fesoasoani a Sagato Mikaele le Agelu Sili lea na lafo ai Satani mai le "lagi" i le "lalolagi". E foliga mai o loʻo tauʻavea uma itu faʻaleagaga (vaʻai Faʻateʻaina o le Tarako) ma se itu tino (vaai O Le Faʻamasinoga Tausaga e Fitu - Vaega IV.)

E le o le iʻuga o lona malosiʻaga, ae o le faʻatulagaina. Ma na faafuasei lava ona suia le malosi. Ua le toe "lafi" Satani i tua o ana tusitusiga pepelo ma pepelo (mo le "na te iloa ua na o sina taimi puupuu”[12:12]), ae ua faʻaalia nei ona foliga e pei ona faʻamatalaina e Iesu ia te ia: a “Fasioti tagata. ” O le aganuʻu o le oti, o loʻo ufitia lava i foliga o "aia tatau a tagata" ma le "faʻapalepale" o le a aveina i lima o se tasi na faʻamatalaina e St. John o se "manu feʻai" o le a lava ia filifili poʻo ai e iai "aia tatau a tagata" ma o ai it o le a "faapalepale." 

Faatasi ai ma taunuuga matautia, o se umi talafaasolopito faagasologa ua aapa atu i se suiga-manatu. O le gaioiga na mafua ai ona maua le manatu o le "aia tatau a tagata" - aia tatau na maua i tagata uma ma ao le i faia se Tulafono Faʻavae ma le Setete-o aso nei na maitauina e le feteʻenaʻi. Faʻapitoa lava i se vaitaimi ua folafola aloaia ai le aia tatau a le tagata ma faʻamaonia ai le taua o le ola, o le aia tatau i le ola ua teʻena pe solia, ae maise lava i taimi taua o le olaga: taimi o le fanau mai ma le taimi o le oti… O le mea lea o loʻo tupu foi ile tulaga o polokiki ma le malo: o le uluaʻi ma le faʻavasegaina o le aia i le ola e fesiligia pe faʻafitia i luga o le faʻavae o le palota palota poʻo le loto o se tasi vaega o tagata-tusa lava pe le toʻatele. O le iʻuga leaga lea o le toe felafolafoaʻiga lea e pule e le faʻateʻaina: o le "aia tatau" ua muta ona faʻapea, aua ua le o toe faʻavaeina i luga o le le gaoia mamalu o le tagata, ae ua faia i lalo o le manaʻoga o le malosi vaega. I lenei auala temokalasi, feteʻenaʻi ma ana lava mataupu faʻavae, lelei agaʻi atu i se ituaiga o totalitarianism. —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, "O Le Talalelei o le Ola", Le. 18, 20

O le taua sili i le va o le "aganuu o le olaga" ma le "aganuu o le oti":

O lenei tauiviga e tutusa lelei ma le taua apocalyptic o loʻo faamatalaina i le (Rev 11: 19-12: 1-6, 10 i le taua i le va o le "fafine ua ofu i le la" ma le "tarako"]. Taua faʻafuaseʻi ma le Ola: o le “aganuʻu o le oti” e taumafai e faʻamalosia o tatou manaʻoga e ola ai, ma ola ai i le atoaga… E tele vaega o le lalolagi e le mautonu e uiga i le mea saʻo ma le mea e sese, ma e i ai le alofa tunoa o i latou le malosiʻaga e "fausia" manatu ma tuʻuina atu i luga o isi.  -POPE JOHN PAUL II, Cherry Creek Malo Park Homily, Denver, Colorado, 1993

O le Pope Penitito foi na ia fafaguina le mataupu e sefulu ma le lua o le Faaaliga e pei ona faataunuuina io tatou taimi.

O le gata… na alu atu le vai mai i lona gutu ina ua mavae le fafine e tafiesea o ia i le āu… (Faʻaaliga 12:15)

O lenei taua o loʻo tatou i ai…… faasaga i malosiaga na faʻatamaʻia le lalolagi, o loʻo taʻua i le mataupu e 12 o le Faʻaaliga… Fai mai o le tarako na faʻataʻitaʻia se vaitafe tele e faasaga i le fafine sola, e tafiesea o ia… Ou te manatu e faigofie e faʻamatalaina le uiga o le vaitafe mo: o nei āu e puleaina tagata uma, ma manaʻo e faʻateʻa le faʻatuatuaga o le Ekalesia, lea e foliga mai e leai se mea e tu ai i luma o le malosiʻaga o nei āu o loʻo faʻaosoina latou lava auala. o mafaufauga, na o le pau le auala o le olaga. —POPE BENEDICT XVI, sauniga muamua o le sinoti faʻapitoa i Sasaʻe tutotonu, Oketopa 10, 2010

Lenei tauiviga mulimuli ane avea ala i le pulega o le "manu feʻai" o le a avea ma se tasi o le lalolagi atoa totalitarianism. Na tusia e St.John:

Na avatu i ai e le tarako lona lava malosi ma lona nofoalii, faatasi ai ma le pule tele. (Faaa 13: 2)

O le mea lea o loʻo faʻailoa mai ma le tiga e Tama Paʻia: o lenei nofoalii na faʻasolosolo lava ona fausiaina mai le taimi o mea mai aʻoaʻoga sese i lalo o foliga o le "malamalama atamai" ma mafaufauga. e aunoa ma faatuatua.

Ae paga lea, o le teteʻe atu i le Agaga Paʻia na faʻamamafaina e Sagato Paulo i totonu ma itu taua e pei o le feteʻenaʻi, tauiviga ma le fouvalega o loʻo tupu i le loto o le tagata, e maua i vaitaimi uma o talafaʻasolopito aemaise i aso nei. itu i fafo, lea e ave pepa sima pei o anotusi o le aganuʻu ma le malo, o se faiga faʻafilosofia, o se talitonuga, se polokalame mo gaioiga ma mo le fausiaina o amioga a tagata. E oʻo atu i ana faʻamatalaga sili ona manino ile matapeʻapeʻa, uma i lona talitonuga faʻavae: o se faʻavae o mafaufauga, ma i lona faʻatinoga faiga: o se metotia o faʻamatalaina ma iloiloina mea moni, ma e faapena foi o se polokalame o amio tutusa. O le faiga na atiaʻe sili ona tele ma oʻo atu i ona sili ona aoga taunuʻuga lenei ituaiga o mafaufauga, talitonuga ma le praxis o dialectical ma tala faʻasolopito materialism, lea o loʻo aloaʻia lava o le autu aano o le Marxism. —POPE IOANE PAULO II, Dominum ma Vivificantem, l. 56

O le mea tonu lava lea na lapatai mai le tatou Lady of Fatima o le a tupu:

Afai e usitaia aʻu talosaga, o le a liua Lusia, ma o le ai ai le filemu; a leai, o le a ia salalau ana mea sese i le lalolagi atoa, ma mafua ai taua ma sauaga a le Ekalesia. - Lau tamaʻitaʻi o Fatima, Savali a Fatima, www.vatican.va

O le faifai malie o le taliaina o mea sese e tau atu ai i se faiga i fafo atu o le lalolagi lea e faʻamaonia ai lenei fouvalega i totonu. A o taʻitaʻi mo le Faʻapotopotoga mo le Aʻoaʻoga o le Faʻatuatua, na taʻua e Katinale Joseph Ratzinger, pe faʻafefea ona faia nei tulaga i fafo atu o le totalitarianism ma le faʻamoemoe e pule.

… Oo tatou tausaga ua vaʻaia le fanau mai o totalitary system ma ituaiga o le saua lea semanu e le mafai i le taimi a o lumanaʻi le tekinolosi osooso i luma ... I aso nei pule mafai ona ati i totonu o le soifuaga loloto o tagata taʻitoʻatasi, ma e oʻo lava i ituaiga o faʻalagolagoina na faia e le vave lapatai faiga e mafai ona faʻailoa mai ai le ono faʻamataʻu i sauaga.  —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Faʻatonuga mo le Saolotoga Faʻakerisiano ma le Faʻasaʻolotoga, Le. 14

E toafia tagata i aso nei latou te taliaina ni soligatulafono i luga o a latou “aia” mo le saogalemu (e pei o le tuʻuina atu i le faʻaleagaina o le radiation poʻo le faʻalauteleina o le “faaleleia atili o paʻu i lalo” i malae vaʻalele). Ae ua lapataʻi mai Sagato Ioane, o se sese saogalemu.

Na latou ifo i le tarako ona o lona pule i le manu feʻai; 'ua latou ifo foʻi i le manu feʻai ma fai atu, “O ai na te mafaia' ona faʻatusatusa i le manu feʻai, po o ai na te mafaia 'ona tau ma ia?” Na avane i le manu feʻai le gutu faʻamaualuga mitamita ma faʻaleaga, ma na tuʻuina atu i ai le pule e galue ai mo le fasefulu-lua masina. (Faaa 13: 4-5)

Pe a fai mai tagata, "Filemu ma le saogalemu," ona faafuaseʻi lea o mala ona oʻo ia i latou, e pei o tiga tigaina i se fafine maʻitaga, ma o le a latou le sosola ese. (1 Tesa 5: 3)

Ma ua tatou vaʻai nei i aso nei pe faʻafefea vevesi i le tamaoaiga, i tulaga mautu faaupufai, ma faavaomalo puipuiga ono mafai ona saunia lelei le auala mo se oka fou tulai. Afai o tagata fiaaai ma fefefe i le va o tagata ma faavaomalo vevesi, latou mautinoa mautinoa o le a liliu atu i le setete e fesoasoani ia i latou. Ioe, o le mea moni, e masani ma e faamoemoeina. O le faʻafitauli i aso nei o le setete le toe amanaʻia le Atua po o Ana tulafono e le suia. Fuafuaina o amioga mama ua vave suia le foliga o polokiki, le fono faitulafono, ma mulimuli ane, lo tatou malamalamaaga o le mea moni. E le toe i ai se nofoaga mo le Atua i le lalolagi nei, ma e i ai ona taunuuga leaga mo le lumanaʻi tusa lava pe puʻupuʻu "fofo" e foliga talafeagai.

Sa fesili mai se tasi ia te aʻu talu ai nei pe o le Malamala RFID, lea ua mafai nei ona tuʻuina i lalo o le paʻu, o le "faʻailoga o le manufeʻai" o loʻo faʻamatalaina i le Mataupu 13: 16-17 o Faʻaaliga o se auala e faʻatonutonu ai pisinisi. Atonu o le fesili a Katinale Ratzinger i lana Faʻatonuga, lea na faʻamaonia e John Paul II i le 1986, e sili atu lona aoga nai lo se isi lava taimi:

Poʻo ai lava umiaina tekinolosi ei ai le mana i luga o le lalolagi ma tagata. O le iʻuga o lenei mea, e oʻo mai i aso nei o ituaiga le tutusa na aliaʻe mai i le va oi latou o loʻo iai le poto ma i latou e faigofie ona faʻaaogaina tekonolosi. O le fou tekonolosi mana e fesoʻotaʻi i le tamaoaiga malosiaga ma tau atu i le taulaʻi o ia… Faʻafefea ona taofia le malosiʻaga o tekonolosi mai le avea ma malosiʻaga o le faʻasauā i tagata soifua poʻo tagata atoa? —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Faʻatonuga mo le Saolotoga Faʻakerisiano ma le Faʻasaʻolotoga, Le. 12

 

O LE PULE SILI

E manaia le matauina o le Mataupu 12, o le tarako tuliloaina le fafine ae le mafai ona faʻaumatia ia. Ua tuuina atu ia te ia “o apaʻau e lua o le aeto tele,”O se faʻailoga o le Atua Tausia ma le puipuiga a le Atua. O le finauga i le Mataupu 12 o le va o le mea moni ma le mea sese. Ma folafola e Iesu o le upu moni o le a manumalo:

… O oe o Peteru, ma luga o lenei papa o le a ou atiaʻe laʻu ekalesia, ma o le oti e le manumalo ia te ia. (Mat 16:18)

Ua toe laga foi e le tarako se vaitafe, a lologa o le "vai" - filosofia faʻaleaganuʻu, talitonuga faʻapaupau, ma le faʻailoga—E tafiesea le fafine. Ae toe tasi, ua fesoasoani ia ia (12:16). O le Ekalesia e le mafai ona faʻaleagaina, ma o lea, o se faʻafitauli, o se maagao i se fou lalolagi tulafono lea e saili e "fauina amioga a tagata" ma "faʻatonutonu" e ala i le "ulu atu i le taʻele o le olaga o tagata taʻitasi." Ma, o le Ekalesia e tatau ona…

… Tau ma le sili ona talafeagai auala ma metotia e tusa ai ma tulaga o taimi ma nofoaga, ina ia aveʻeseina mai sosaiete ma mai le loto o le tagata. —POPE IOANE PAULO II, Dominum ma Vivificantem, l. 56

Ua saili Satani e faaumatia o ia aua…

… O le Ekalesia, i le va fealoai o le malo, o le faailoga ma le malupuipuia o le transendental itu o le tagata soifua. —Vatican II, Gaudium et specs, l. 76

Peitai, i le Mataupu 13, tatou faitau ai o le manufeʻai e manumalo i le au paia:

Na faʻatagaina foʻi ona tau ma le 'au paʻia ma faʻatoʻilaloina i latou, ma na tuʻuina iai le pule i ituaiga uma, tagata, gagana, ma atunuʻu uma. (Faaa 13: 7)

O lenei foliga mai, i le tepa muamua, o se feteʻenaʻi ma le Faʻaaliga 12 ma le puipuiga faʻatagaina le fafine. Peitai, o le mea na folafola atu e Iesu o Lana Ekalesia, Lona Faʻatoafaiava ma Lona Tino Masani, o le a tuʻufaʻatasi manumalo seʻia oʻo i le iʻuga o taimi. Ae pei ona tagata taitoatasi o le au paia, e mafai ona sauaina i tatou, e oʻo lava i le oti.

Ona latou tuʻuina atu lea o oe i sauaga, ma latou fasiotia oe. (Mata 24: 9)

E oʻo lava i aulotu poʻo ekalesia uma o le a mou atu i sauaga o le manu feʻai:

… O tuugalamepa e fitu o ekalesia ia e fitu…
Ia e iloa le mamao na e paʻu ai. Salamo, ma fai galuega na e faia i le taimi muamua. A leai, o le a ou alu atu ia te oe ma aveese lau tuugalamepa mai lona tulaga, seʻi vagana ua e salamo.
(Faaa 1:20; 2: 5)

O le mea ua folafola mai e Keriso o Lana Ekalesia o le a i ai i taimi uma i soo se mea i le lalolagi, tusa lava pe o ona foliga i fafo ua sauaina.

 

TAIMI O SAUNIUNIGA

Ma o lea, a o faʻailoga o taimi ua vave ona tatalaina i o tatou luma, ona o mea uma o loʻo fai mai ai pea Tama Paʻia e uiga i o tatou aso, e tatau ona tatou mataala i le mea o loʻo tupu. Ua ou tusia e uiga i le Galuloloiga o amioga mama, o se tasi ua saunia le ala mo se tu ma aga o le oti. Ae o loo oʻo mai a Tsunami Faʻaleagaga, ma le tasi lenei ono saunia lelei le ala mo le aganuʻu o le oti e avea tino i totonu a manu feʻai.

O la matou sauniuniga la, e le o se fale e faʻaputu ma teu meaʻai, ae o le avea e pei o le Woman of Revelation, o le Tamaʻitaʻi o Guadalupe, e ala i lona faʻatuatua, lotomaulalo ma lona usiusitaʻi, na ia lafoa ai 'olo ma nutililii ai le ulu o le aiga. gata. I aso nei, o lona ata o loʻo tumau pea ona faavavega i luga o St. Juan Diego i le tilma i le selau tausaga talu ona tatau ona pala. O se faʻailoga faʻailoga ia i tatou o tatou o…

… Feagai ai ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le tetee i le Ekalesia, o le Talalelei ma le tetee i le Tala Lelei. —Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA; Aukuso 13, 1976

O la matou sauniuniga o le faʻataʻitaʻi lea ia te ia i le faʻaleagaga fanau, aveʻese mai lenei lalolagi ma sauni e foaʻi, pe a manaʻomia, o tatou lava ola mo le Upu Moni. Ma e pei foi o Maria, o le a faʻapaleina foi i tatou i le Lagi i le mamalu faavavau ma le olioli…

  

FAITAU FUAFUAGA:

Pulea! Pulea!

Le Sili Meshing

Le Numera Sili

Se faasologa o tusitusiga e uiga i le sau Spiritual Tsuanmi:

O le Sili gaogao

O le Faasesē Sili

O le Faʻasesē Sili - Vaega II

O le Faasesē Sili - Vaega III

O le taufaasese afio mai

Lapataiga mai le Taimi ua Tuanaʻi

 

  

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.

ua tapunia faamatalaga.