O Saina

 

I le 2008, sa ou lagonaina le amata ona saunoa o le Alii e uiga i le "Saina." Na taualuga lea i lenei tusitusiga mai le 2011. A o ou faitauina ulutala nei, e foliga mai ua talafeagai lelei le toe lolomiina i lenei po. E foliga mai foʻi ia te aʻu o le tele o "chess" fasi na ou tusiaina mo le tele o tausaga o lea ua see atu i nofoaga. E ui lava o le mafuaʻaga o lenei au aposetolo o le fesoasoani tele lea i le aufaitau e tu o latou vae i le eleele, na fetalai foi lo tatou Alii e "mataala ma tatalo." Ma o lea, matou te mataala pea ma le agaga tatalo…

Ole mea lea na muamua lomia ile 2011. 

 

 

OTI Na lapataia e Benedict ae lei oo i le Kerisimasi o le "gasetoto o mafuaaga" i Sisifo na tuu "le lumanaʻi o le lalolagi" i se tulaga lamatia. Na ia faatatau foi i le paʻu o le Emepaea o Roma, ma aumaia ai se faatusatusaga i le va ma o tatou taimi (tagai I le Eva).

I taimi uma, e i ai le isi malosiʻaga faiaʻe io tatou taimi: Communist China. E ui lava e leʻo iai ni nifo tutusa na faia e le Soviet Union, e tele mea e popole ai ile alu aʻe o lenei malosiʻaga maualuga.

 

MANATUNATUGA I TAGATA

Talu mai le amataga o lenei tusitusiga aposetoloate amata i le lima tausaga talu ai, sa i ai pea se "upu" tumau i loʻu fatu, ma o le "Saina. ” Afai ou te mafaia, ou te manaʻo e aoteleina nisi o manatu eseʻese na ou lafoina i lenei mea i le taimi ua tuanaʻi, ma faaopoopoina isi, aofia ai ma se vavao valoʻaga mai se tasi o Ekalesia a Tama.

I ni tausaga ua tuanaʻi, sa ou alu ai i tua o se aliʻi faipisinisi Saina o savali mai i le auala savali. Sa ou tilotilo atu i ona mata. Na latou pogisa ma gaogao, ae na i ai le osofaʻiga e uiga ia te ia na faʻalavelave ia te aʻu. I lena taimi (ma e faigata ona faamatala), na aumaia ia te aʻu se malamalamaaga, e foliga mai, o Saina o le a "osofaia" Sisifo. O lona uiga, o lenei tamaloa foliga mai o le sui o le talitonuga poʻo le agaga i tua atu o Saina (ae leʻo tagata Saina latou, tele o latou o ni Kerisiano faʻamaoni i le lalo eleele Ekalesia iina). Sa ou teʻi, ae fai atu saʻu tala. Ae o le tele o mea uma ou te tusia iinei, o le a mulimuli ane aumaia e le Aliʻi se faʻamaoniga o Lana fetalaiga, e masani ona ala mai i pope ma Ekalesia a Tama.

E oʻo mai i lena taimi, sa tele aʻu miti, lea e masani ona ou le tuʻuina tele i totonu. Ae tasi le miti faʻapitoa na toe oso mai. Sa ou vaai…

… Fetu i le lagi amata amata ona mimilo i foliga o se liʻo. Ona amata ai lea ona paʻu'ū fetu… faʻafuaseʻi ona avea ma vaʻalele a le militeri uiga ese.

Sa ou nofo i le pito o le moega i se tasi taeao, ma mafaufau loloto i lenei ata, ma ou fesili atu i le Alii pe o le a le uiga o lenei miti. Sa ou lagonaina i loʻu loto: “Vaʻai i le fuʻa a Saina.”Ma sa ou tilotilo i luga i luga o le upega tafailagi… ma o lea, o se fuʻa ma fetu i se liʻo.

 

TATAU I SAINA

Vaʻai i nuʻu ma vaʻai, ma matua ofo tele! Aua o se galuega o loʻo faia i ou aso e te le talitonu ai, pe a fai na taʻuina atu. Faʻauta foʻi, 'ua' ou faʻatupuina Kaletaia, o le nuʻa ma le le gaoiā, o loʻo savali atu i le lautele o le lauʻeleʻele e fai ni ana fale. Mataʻutia ma le mataʻutia o ia, mai ia te ia lava maua lana tulafono ma lona mamalu. E sili le televave nai lo nameri o ana solofanua, ma e sili lona atamamai nai lo luko i le afiafi. O le solofanua a solofanua, o ana tiʻetiʻei solofanua e sau mai le mea mamao. e sau uma mo le rapine, o latou tuʻufaʻatasiga amata o le a afa e faʻaputuina faʻapagotaina pei o le oneone. (Sapakuka 1: 5)

I le suʻesuʻeina o seisi mataupu, sa ou suʻesuʻe ai i tusitusiga a le tusitala o le ekalesia i le seneturi lona 4 ma le Tama o le Ekalesia, Lactantius. I lana tusitusiga, O Le Inisitituti Paia, na ia faʻasolosolo atu i luga o le Tu ma Agaifanua a le Ekalesia e faʻafitia le sese ma faʻamatala ia augatupulaga mulimuli o le Ekalesia. I luma ole "vaitaimi o le filemu"-O le mea na taʻua e ia ma isi Tama o le" aso fitu "poʻo le" afe tausaga "vaitaimi - Lactantius talanoa e uiga i puapuaga e oʻo atu i lena taimi. O se tasi o na mea o le paʻu o le paoa i Sisifo.

O le pelu o le a sopoia le lalolagi, gagauina i lalo mea uma, ma tuʻu i lalo mea uma o se fua. Ma - e fefe loʻu mafaufau e taʻu atu, ae o le a ou taʻuina atu, aua ua lata ona tupu --- o le mafuaʻaga o lenei faatafunaga ma le le mautonu o lenei; aua o le igoa Roma, lea e pulea ai nei le lalolagi, o le a aveʻesea mai le lalolagi, ma le malo toe foi atu i Asia; ma o Sasaʻe foʻi le toe faʻatonutonu, ma Sisifo o le a faʻaititia i le pologa. —Lactantius, Tama o le Ekalesia: O Aiga Atua, Tusi VII, Mataupu 15, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

E ui lava na ia lagona o lenei suiga ua lata mai lava i lona vaitaimi-ma e mautinoa lava o le Emepaea o Roma i lona tulaga sa i ai muamua na paʻu'ū, e ui lava e le o atoa - O Lactantius na manino talanoa i mea o le a oʻo mai i le faaiuga o lenei vaitaimi.

Ou te le faʻatagaina le malo o Roma ua leai. Mamao mai ai: o le malo o Roma o loʻo tumau pea e oʻo mai i le aso.  —Faamanuia Katinale John Henry Newman (1801-1890), Advent Lauga luga Anetikeriso, Lauga I

O upu a Lactantius e avea ma avega fou ma uiga e tusa ai ma le fetalaiga a le tatou Tamaʻitaʻi i Fatima.

 

FESOASOANI O LE A FAI

O Saina o loʻo i lalo o le pulega a le Communist Party o Saina - o le pati e tasi le malo e faʻatonuina uma vaega o le setete, militeri ma faʻasalalauga. A o Saina sa agavaʻa i ana mataupu, o le talitonuga a le Marxist o loʻo faavae ai ona aʻa o le Komunisi, o loʻo avea pea ma malosiʻaga malosi i lana pulega lautele. O lenei ua manino mai o sauaga o le au Kerisiano ma a latou faʻailoga, pe o lotu, koluse poʻo se isi mea, o loʻo faʻaumatia nei. 

I le faʻaaliga faamaonia o le 1917 i le fanau laiti e toatolu a Potukale, na faaleo ai foi e le tatou Tamaitai lapataiga a pope i le amataga o lena seneturi: o le lalolagi sa agai i lalo i se auala matautia. Fai mai a ia,

A e vaʻai i se po ua suluia e se malamalama le mailoa, ia e iloa o le faʻailoga sili lea na avatu e le Atua ia te oe o le a ia faʻasalaina le lalolagi mo ana solitulafono, e ala i taua, oge, ma sauaga o le Ekalesia ma le Paia. Tama. Ina ia puipuia lenei mea, o le a ou sau e fesili mo le faʻapaʻiaina o Lusia i loʻu Loto mama, ma le Faʻamanatuina o le toe faʻaleleia i Aso Toʻonaʻi Muamua. Afai e usitaia aʻu talosaga, o le a liua Lusia, ma o le ai ai le filemu; a leai, o le a ia salalau ana mea sese i le lalolagi atoa, ma mafua ai taua ma sauaga a le Ekalesia.  -Le Savali a Fatima, www.vatican.va

Mulimuli ane i lena lava tausaga, na pule ai Lenin i Moscow ma Marxist Communism na tu i lona tulaga. O mea o totoe ua tusia i le toto. Na faaali mai lo tatou Tina Faamanatu e lapatai atu o lemea sese ” o Komunisi o le a salalau "i le lalolagi atoa, ua mafua ai taua ma sauaga o le Ekalesia ” vagana ua ausia tuutuuga a le Lagi. Faʻatoʻa oʻo i le sefulu tausaga mulimuli ane ai, ona faia lea o le Faʻapaʻiaina na ia ole atu ai, ma o nisi ia finau pea. Ae o le mea e sili ona leaga, na iai le lalolagi liliu ese mai lona ala o le faʻatafunaga.

Talu ai matou te leʻi amanaʻia lenei apili o le Feau, ua matou vaʻaia ua taunuʻu, o lea ua osofaʻia ai e Lusia le lalolagi i ana mea sese. Ma afai tatou te leʻi vaʻaia le atoaga faʻataunuʻuina o le vaega mulimuli o lenei valoʻaga, o le a tatou agaʻi atu i ai i lea taimi ma lea laa. Afai tatou te le teʻena le ala o le agasala, inoino, taui ma sui, le tonu, solia o aia a le tagata soifua, amio le mama ma le saua, ma isi. —Fatima visionary Sr. Lucia i se tusi ia Pope John Paul II, Me 12th, 1982; www.vatican.va

Na faʻamaonia e le Tama Paʻia le malamalamaaga a Sr Lucia:

O le valaau faaevagelia i le salamo ma le liuaina, faaleoina i le tina le feʻau, tumau tumau talafeagai. E sili atu lona aoga nai lo le onosefulu-lima tausaga talu ai. —POPE JOHN PAUL II, Homily i Fatima Shrine, L'Osservatore Romano, Igilisi Igilisi, Me 17th, 1982.

 

FESOOTAIGA I ASI NEI

O fea ua salalau ai le mea sese a Lusia? E ui o le tamaoaiga o Lusia ma Saina ua sili atu ona maua fua-maketi faamasani i le lua tausaga ua tuanaʻi, o loʻo tumau ai pea faʻafitauli faʻailo e faapea o le Marxist manaʻo e faʻatonutonu ma faʻamalosia o loʻo lalafi pea ... pei o se tarako i lona ana.

[Saina] o loʻo agaʻi atu i le faʻaosofia, pe atonu o loʻo agaʻi atu i le pulega faʻamasino ma le malosi agaifanua. —Cardinal Joseph Zen o Hong Kong, Katoliko News Agency, Me 28, 2008

E sili ona aliali mai lea i Saina pule i le Ekalesia Katoliko, faʻatagaina naʻo le "seti" pulega a le Katoliko. Lenei, ma lona tasi le tamaititi faiga faʻavae, o nisi taimi faʻamalosia faʻamalosia, tuua se ao mataʻutia tautau i luga o Saina malamalamaʻaga o le saolotoga lotu ma le mamalu o le tagata soifua. Lenei o se mataʻutia matauga talu ai lona tulaʻi a o se lalolagi aoao malosiaga.

Na faamamafa atili foi e Pope Pius XI le tetee i le va o le Communism ma le faa-kerisiano, ma ia manino ai e leai se Katoliko e mafai ona lesitala e tusa lava pe feololo le fefesootai. O le mafuaʻaga o le Socialism e faʻavae i luga o se aʻoaʻoga a tagata soifua lea e fusia e le taimi ma e leai se taua o se isi mafuaʻaga nai lo le manuia o mea. Talu ai, ona o lea, ua fautuaina ai se ituaiga o faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia e faʻamoemoe faapitoa lava i le gaosiga, o loʻo tuʻuina ai le ogaoga o se taofiofiga i le saolotoga o tagata, i le taimi lava e tasi o loʻo faʻaleaogaina ai le uiga moni o pulega lautele. — POPE IOANE XXIII, (1958-1963), Encyclical Mater ma Magistra, Me 15, 1961, n. 34

Korea i Matu, Venesuela, ma isi atunuʻu o loʻo mulimuli atu foʻi i le faʻatonuina o le talitonuga a le au Marxist. O le mea e sili ona faateʻia ai, o le Iunaite Setete, i lalo o le malo o loʻo i ai nei, ua faʻateleina ona agaʻi atu i faiga faʻavae lautele. O le mea e malie ai, na tosina mai ai le aoaiga a faatonu o Pravda-O le Soviet Union o se tasi sa avea ma malosiʻaga faasalalauga pepelo:

E tatau ona fai atu, e pei o le talepeina o se vaituloto tele, o le Amerika lelei i totonu o le Marxism o loʻo tupu ma le manava faʻavavevave, faʻasaga i tua o le pito i lalo o se pasi, leai se aoga mamoe, faʻamalie aʻu pele faitau, o aʻu uiga tagata. — Fautua, Pravda, Aperila 27th, 2009; http://english.pravda.ru/

I le fatu o le lapataiga a le tatou Lady e faapea o Lusia e "Salalau ana mea sese" o le faʻamoemoe sese e mafai e le tagata ona fausia se lalolagi e aunoa ma le Atua, o se utopian faʻatulagaina tagata uma e tutusa faʻavae i luga o le tutusa tufatufaina o oloa, meatotino, ma isi faʻatautaia, ioe, e le taʻitaʻi (s). Ua taʻusalaina e le Catechism lenei "faiga faʻalelotu faʻalelalolagi," saisai mulimuli ane ai lenei talitonuga faʻapolokiki mataʻutia Anetikeriso:

O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i taimi uma lava e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalemesia lea e naʻo le tala atu o le talafaʻasolopito e ala i le eschatological faʻamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ni fesuiaʻiga o lenei pepelo o le malo ina ia oʻo mai i le igoa millenarianism, aemaise ai lava o le "intrinsically faapiopio" faiga faaupufai o se faalelalolagi faalelalolagi. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 676

O le Marian Movement of Priest o se gaioiga i le lalolagi atoa e aofia ai le faitau afe o patele, epikopo, ma katinale. E faʻavae i luga o feʻau na masalomia na tuʻuina atu ia Fr. Stefano Gobbi e le Tamaʻitaʻi Tamaʻi Maria. I le "tusi lanumoana" o nei feʻau, na mauaina Le faʻamaonia, O loʻo fesoʻotaʻia e le tatou Tamaʻitaʻi le "atheistic marxism" i le "tarako" i le Faʻaaliga. Lenei ua foliga mai na ia faʻailoa mai le auala na manuia ai le salalau o mea sese a Lusia talu mai lona faʻaaliga i le 1917:

Le lapoʻa mumu Dragon na alualu i luma i nei tausaga i le faatoʻilaloina o tagata soifua i le sese o le talitonuga ma le le faʻatauaina o le Atua, lea ua faʻasesēina uma malo o le lalolagi. O lea ua alualu i luma i le fausiaina mo ia lava o se fou malo e aunoa ma le Atua, matapeʻapeʻa, manatu faapito, hedonistic, mago ma malulu, o loʻo ia te ia lava fatu o le pala ma o le oti. -I le Faifeau Tama Alo Pele a lo Tatou Tamaʻitaʻi, Savali n. 404, Me 14th, 1989, i. 598, 18th Igilisi Igilisi

Na faapena foi ona tusia e Pope Benedict ni ata tutusa e faamatala ai lenei malosiaga:

Ua tatou vaʻaia lenei malosiʻaga, le malosi o le tarako mumu… i ni auala fou ma eseese. O loʻo i ai i le tulaga o le fia maua o mea faʻalelalolagi manatu e faʻapea e valea le mafaufau i le Atua; e valea le tausi i poloaʻiga a le Atua: o toega ia mai le taimi ua tuanaʻi. O le olaga e naʻo le aoga ona ola mo ia lava. Ave mea uma e mafai ona tatou maua i lenei puʻupuʻu taimi o le olaga. Faʻatau, manatu faapito, ma faʻafiafiaga na o oe e taua. —POPE FAAMATALAGA XVI, Faleomasani, Aukuso 15th, 2007, Le Faʻamanatuina o le Manatu o le Maria Taupou Faʻamanuiaina

O le fesili la, e mata, o Saina-e iloa foi faafuaseʻi i Sisifo o le "tarako mumu" -na i ai se matafaioi e faia i le faʻalelalolagi salalau ma faʻamalosia nei talitonuga?

lata mai: I le mea o se atinaʻe faʻapopoleina, Associated Press lipoti: 

Xi Jinping, ua leva ona avea ma taʻitaʻi sili ona malosi a Saina i le sili atu ma le tasi le augatupulaga, na mauaina se faʻalautelega tele faʻalauteleina a o faia e le au faitulafono le Aso Sa faʻamutaina taimi faʻatapulaʻa o le peresetene na i ai mo le sili atu i le 35 tausaga ma tusia lana filosofia faʻafilosofia i totonu o le atunuʻu faʻavae ... faiga na faia e le taitai Saina o Deng Xiaoping i le 1982 e taofia ai le toe foi i le toto totoʻa o se olaga atoa pulega pulefaʻatusalia e [Mao Zedong's] vevesi 1966-1976 Cultural Revolution. -Associated Press, Mati 12th, 2018

 

SAINA, I ISI FAʻAALIGA TUPE FAʻAALIGA?

Na maliu Stan Rutherford mo ni nai itula ina ua mavae le O se faalavelave tau pisinisi na afaina ai lona tino. Na maliu o ia a o i luga o le laulau tipitipi ma ave i le fale maliu. A o taoto i luga o le gurney, na taʻu mai e Stan ia te aʻu o le "tamai teineitiiti" i se ofu lanumoana ma papaʻe na paʻi ona foliga ma faapea mai, "'Nofo i luga. E i ai galuega e tatau ona fai. '”Na iloa mulimuli ane e le Penetekoso muamua o le Tamaʻitaʻi Faʻamanuia Maria na faʻaali ia te ia. O lona "toe malosi" e le mafaamatalaina i ana fomaʻi. Na taua e Stan e faapea, na "aafia" o ia i le faatuatuaga Katoliko talu ai na te leʻi iloa se mea e uiga i aʻoaʻoga a le Katoliko aʻo leʻi tupu lona faalavelave. Na ia amataina se talaʻiga talaʻiga seʻia oo i lona maliu ia Setema o le 2009. E tele taimi o faʻamalologa na alu ai Stan, ae maise ai, o faʻatagata poʻo ata o le Virgin Virgin na amata suaina suauʻu. Na ou molimauina foi lenei mea i se tasi taimi.

Ina ua ou feiloaʻi ma Stan i le lima tausaga talu ai, o lenei "upu" e uiga ia Saina na mamafa i loʻu fatu. Na ou fesili atu ma le lototele ia te ia pe na fai atu se faamatalaga a le Tamaʻitaʻi, lea e masalomia o lo o faaali atu pea ia te ia, e uiga ia "Saina." Na tali Stan, na malamalama lelei i ai le vaai a "uta uta o tagata Asia" o loʻo taunuʻu i gatai o Amerika. O lenei se osofaʻiga, poʻo le tele o femalagaiga a Saina i Amerika i Matu o le talafatai e ala i pisinisi faʻatau tupe?

I foliga faʻaaliga ia Ida Peerdeman, na fai mai ai le tatou Fafine:

“O le a ou tu i lalo i le ogatotonu o le lalolagi ma faaali atu ia te oe: o lena Amerika, ” ae tusi loa [lo matou Lady] i le isi vaega, fai mai, “Manchuria — o le ai ai tele teteʻe.” Oute vaai i Saina e savali, ma se laina na latou laasia ai. —Luafulu Lima Vaʻa, 10 Tesema, 1950; O Savali a le Tamaʻitaʻi o Atunuu Uma, i. 35. (Faʻamaoni i La Tatou Tamaʻitaʻi o Atunuʻu Uma ua faʻamaonia ekalesia.)

I se feteʻenaʻiga tele i Garabandal, Sepania, na tuuaʻia ai e le tatou Lady se faamatalaga lata mai o afea e tutupu ai i le lumanai, ae maise lava i latou e taʻua "lapataʻiga"Po o le"Malamalama, ”O le a faia. I se faatalanoaga, fai mai le tagata vaai o Conchita:

"A toe omai Komunisi e tutupu mea uma. ”

Na tali le tusitala: “O le a le uiga o lau tala e toe sau?”

“Ioe, pe a toe foʻi mai,” sa ia tali mai.

"O lona uiga o le a faʻaalu Komunisi muamua lena?"

“Ou te le iloa,” Fai mai lana tali, "Na fai mai lava le Virgin Virgin 'pe a toe afio mai le Communism'." -Garabandal - Der Zeigefinger Gottes (Garabandal - Le Tamatamaia o le Atua), Albrecht Weber, n. 2; vaega mai www.motherofallpeoples.com

Na maua tusitusiga a le aliʻi vaʻai, Maria Valtorta Faʻamaonia pope mai ia Pius XII ma Paul VI (e ui lava Poem o le Tamaloa Atua tumau finauga i le i ai i le lisi o "tusi faasaina" mo sina taimi). Peitaʻi, e leai lava se faʻaupuga a le Ekalesia i isi ana tusitusiga na tuʻufaʻatasia i totonu O Le Taimi Faʻaiʻu—nofoaga na taʻua e Valtorta e sau mai le Alii. I se tasi o ia tusi, na taʻu mai ai e Iesu o le fusia e le leaga ma le aganuu o le oti o le a taitai atu ai i le tulai mai o se malosiaga leaga: 

O le a e alu pea i le paʻu. O le a e alu pea ma au felagolagomai o mea leaga, e teuteu ai le auala mo 'Tupu o Sasaʻe,' i se isi faaupuga o fesoasoani o le Alo o le Leaga. —Jesus ia Maria Valtorta, Le Taimi Faʻaiʻu, i. 50, Édition Paulines, 1994

lata mai: Lenei mai le vaʻai Amerika, Jennifer, o ana masalosalo feau mai ia Iesu na tuʻuina atu ia St. John Paul II. O Monsignor Pawel Ptasznik, o se uo vavalalata ma paʻaga a le Pope ma le failautusi a le Setete o Polani mo le Vatican, ona ia unaʻia lea o ia e "faasalalau atu savali i le lalolagi i soo se auala e te mafaia."

Ae le i mafai e le tagata ona suia le kalena o lenei taimi o le a e molimauina le faaletonu tautupe. Naʻo latou e utagia aʻu lapataʻiga o le a saunia. O le a osofaʻia e le itu i Matu le itu taua a Korea e lua. O le a lulu Ierusalema, o le a paʻu Amerika ma Rusia o le a tutu faʻatasi ma Saina e avea ma Pule o le lalolagi fou. Ou te aioi atu i lapataiga o le alofa ma le alofa mutimutivale aua o aʻu o Iesu ma o le aao o le faamasinoga tonu ua lata ona manumalo. —Na molia e Iesu ia Jennifer, Me 22nd, 2012; upu fromjesus.com 

 

MUSIKA O KINA

E naʻo le pau a le mea e mafai e se tasi ona faʻapea, poʻo le a le sao a Saina i le lumanaʻi, e pei foi o faʻaaliga tumaʻoti luga-e aofia ai ma aʻu lava mafaufauga-e faʻatatau i suʻega ma iloatino.

O le mea e manino o Saina o loʻo iai se tulaga maualuga, e faʻapitoa lava i le tamaoaiga o tamaoaiga i Matu o Amerika. O se pasene maualuga o oloa na faatauina mai iinei ua faateleina "Faia i Saina. ” O le sootaga ma Amerika ua aoteleina i lenei auala:

O Saina e faʻatauina tala pepa i le tulaga o le Treasury. E fesoasoani lea e faʻateleina le tau o le tala. I le tali atu ai, Amerika tagata faʻatau maua taugofie Saina oloa ma ulufale inivesi laumua. O le averesi Amerika e faʻamanuiaina e tagata mai fafo o loʻo tuʻuina atu auaunaga taugofie ma naʻo le manaʻomia o fasi pepa i le taui. -Teu tupe, Aperila 6th, 2018

Sa feololo sootaga ma Saina, ma o le pati faaupufai na fesuiaʻi ona "maso auina ese atu," o fata o Walmarts e mafai ona tele lava ona gaogao ma o oloa a le toatele o tagata Amerika i Matu na manatu mama i ai na mou ese atu i se faanatinati. Ae sili atu i lena, o Saina o loʻo ia taofia le tele o aitalafu a Amerika mai fafo malo. Afai latou te filifili e faʻatau atu lena aitalafu ese, e mafai ona atili faʻavaivaia se ua maeʻa mataʻutia tala lafoina le tamaoaiga Amerika i se loloto loloto faʻanoanoaga.

E le gata i lea, o Saina foi na alu i luga o le lalolagi atoa faʻatauina le tamaoaiga o punaoa, fanua, fanua faʻatau fale ma kamupani, taʻitaʻia se tasi lolomiga e faʻaulutalaina se tusitusiga: "Faatau e le Saina le lalolagi. ” O lona uiga, pei o se tagata teutupe ua sauni e toe faʻafoi meatotino mai se tagata sese kamupani, Saina e nofo i se tulaga sili ona lelei tamaoaiga i luga o malo o loʻo solomuli i tafatafa o le tamaoaiga pau.

 

Nifo natia

O le mea e faʻanoanoa ai, o kamupani i Sisifo ma malo ua latou filifili e le amanaʻiaina le tele o faʻamaumauga a aiā tatau a Bejing polofiti. Ae fai mai Steve Mosher o le Population Research Institute, o loʻo faʻavalea e taʻitaʻi o Sisifo, pe a fai latou te manatu o le tele o maketi a Saina ua agaʻi atu i se saolotoga, sili atu temokalasi Saina.

O le mea moni o loʻo tupu aʻe le tamaoaiga o le pulega a Beijing, ua atili ai ona le tagolima i le fale ma faʻasauā i fafo. Teteʻe na toe faʻasaʻolotoina ina ua maeʻa apili a Sisifo mo le faʻamaoni i totonu o le falepuipui. Faʻatemokarasi leaga i Aferika, Asia ma Latina Amerika ua faʻateleina le faʻaleagaina e tupe a Saina o tupe mai fafo. Ua teena e taʻitaʻi o Saina le mea ua latou faifai ai nei i luma o le lautele e pei o "Sisifo" taua. Nai lo lea, latou te faʻaauauina pea le faʻalauiloaina o la latou lava manatu o le tagata e avea ma tagata gauaʻi i le setete ma e leai ni latou aia tatau e mafai ona aveʻese. Latou te mautinoa talitonu o Saina e mafai ona mauoa ma malosi, aʻo totoe ai le tasi-pati faʻatonu ... Saina tumau fusia i se tutasi tutasi vaaiga o le setete. O Hu ma ana paaga na tumau pea le maumauaʻi e le gata i le pule i taimi uma, ae ia suia e le malo o Saina le US e avea ma hegemon. Pau a latou mea e tatau ona fai, pei ona fai mai Deng Xiaoping, "natia o latou gafatia ma vaʻaia o latou taimi." -Stephen Mosher, Nofoaga Suʻesuʻe Institute, "O loʻo faiaʻina nei le taua malulu ma Saina - e ala i le Faʻafoliga e le oi ai", Vasega Faʻavaiaso, Ianuari 19th, 2011

E pei ona taua e se tasi fitafita tuai o Amerika, "O le a osofaʻi e Saina Amerika, ma o le a latou faia e aunoa ma le faapapaina o se pulu e tasi." E le o se mea uiga ese ea le faʻapea i le vaiaso lava lea na talimalo ai le pelesetene Amerika i se taumafataga tele i totonu mamalu o le Peresetene o Saina, na faasilasilaina mai o le a faamaonia John John II - o le paʻu lava lea e tasi na nafa ma se vaega mo le paʻu o le Communism i le USSR! 

Na tuuaia e le taitai pule Rusia, o Vladimir Lenin e faapea:

O le a faʻatau atu e le Kapeteni ia matou le maea e matou te faʻatautau ai.

Atonu o le mea moni o se mimilo upu na tusia e Lenin lava ia:

O le [kapeteni] o le a avatua faʻailoga o le a tautuaina ai matou mo le lagolago a le Communist Party i o latou atunuʻu ma, e ala i le tuʻuina mai ia matou o mea faigaluega ma meafaigaluega faʻapitoa e le o lava ia matou, o le a toe faʻafoʻi mai ai la matou vaegaʻau a le militeri e manaʻomia mo a matou osofaʻiga faʻatatau i le au faʻatau. —BNET, www.findarticles.com

I nisi auala, o le mea tonu lava lea ua tupu. Ua fafagaina e Sisifo le masini tamaoaiga o Saina ua mafai ai ona ia tulai aʻe i se paoa e le mafaatusalia. O le militeli a Saina ua avea nei o tuputupu ae popolega i le lalolagi i Sisifo o piliona e faʻaalu i tausaga uma i le fausiaina faalilolilo o le People's Liberation Army (ma e talitonuina tele piliona o tala e le o faʻamatalaina mo).

 

AISEA FAIGA TUPE?

E i ai le tele o mafuaʻaga ono ala ai ona "osofaʻia" Saina (aemaise i Amerika i Matu). Mai le tamaoaiga tamaoaiga itumalo o Kanata ma tele o suauʻu, vai, ma avanoa (o le nofo a tagata e iai lafoga lafoga a Saina), i le manumalo ma le toʻilalo o le American militeri juggernaut. E tele isi mafuaʻaga e mafua ai ona paʻu'ū lima o le lalolagi i Sisifo. O le a ou avatua le tasi:

maifafano.

Ua ou faʻalogo pea i loʻu fatu…

O lou fanua o le a tuʻuina atu i se tasi peʻa leai se salamo mo le agasala o le faʻapau pepe.  

Na mafua ai le lapataiga mataʻutia mo Kanata i tua i le 2006 (tagai 3 Aai… ma se Lapataʻiga mo Kanata). O loʻo tatou ola i se miti paipa pe a fai tatou te talitonu e mafai ona tatou faʻaauau pea ona fasi ma faʻamamāina meaʻai i le manava ma aua leiloa Puipuiga a le Atua i luga o tatou malo Kerisiano sa avea muamua. O lena faʻapapau pepe faʻaauauina pea i aso nei e ui lava i le lofituina poto faasaienisi, ata puʻeina, ma poto faafomai O loʻo ia i tatou ni mea e le i fananau mai mai le taimi na latou afuafua ai, o se molimau faigata ma leaga i le tatou augatupulaga e tutusa pe a le sili atu i soʻo se aganuu fasioti tagata io tatou luma. Tasi suesuega faaalia ai o le faapau pepe i le Iunaite Setete ua i luga nei o le tulai.

Faʻafuaseʻi ona oʻo mai ia te oe le faʻafanoga e te le o mafaufauina. (Isa 47:11)

Ae faatali mo se minute! Mai le tagata faitau…

Na o loʻu tau mafaufau pe aisea e taʻua ai pea le USA o ni tagata sese? Saina — o nofoaga uma-e le gata i le toese ae fasiotia tamaiti a o pepe e pulea le faitau aofai o tagata. Tele naua isi atunuʻu faʻasaina manaʻoga masani o tagata. Ua fafagaina e le USA le lalolagi; na te lafoina tupe faigata a Amerika i atunuʻu latou te le o faʻafetaia matou, ae ui i lea, o le a tatou puapuagatia?

Ina ua ou faitauina lenei mea, na vave ona oo mai upu ia te aʻu:

Tele mea o le a manaʻomia mai le tagata faʻatuatuaina tele, ma e tele lava mea o le a manaʻomia mai le tagata faʻatuatuaina sili atu. (Luka 12:48)

Ou te talitonu na puipuia ma faasaoina Kanata ma Amerika mai le tele o mala saʻo ona o lo latou agalelei ma le matala i le tele o tagata ma le faʻamaoni o le tele o kerisiano nonofo ai.

Sa ou maua le avanoa e faamalo atu ai i lena atunuu maoae (ISA), mai lona amataga na fausia i luga o le faʻavae o se soʻotaga fealofani i le va o talitonuga faʻalelotu, amio lelei ma faʻapolokiki. —POPE BENEDICT XVI, Fonotaga ma Peresitene George Bush, Aperila 2008

Peitai, o lena fealofani ua faateleina le feeseeseaiga ona o atunuu uma e lua ua vave ona o ese mai o latou amataga faaKerisiano, fausiaina se loloto ma loloto loloto va i le va o le Ekalesia ma le Setete, "taumatau" ma le "agavale", "faasao" ma "saoloto." O le mamao tatou te o ese ai mai o tatou faʻavae, o le atili foi ona tatou o ese mai le puipuiga a le Atua… e pei foi o le atalii faamaumauoa na le maua le puipuiga ina ua ia musu e nofo i lalo o lona tama taualuga.

Na i ai upu malosi a Keriso mo na faresaio na latou manatu o galuega i fafo e ono aoga ia i latou le ola e faavavau, a o le mea moni, sa latou sauaina isi.

Oi talofa ia te outou tusiupu ma faresaio, outou tagata pepelo. Oe totogi le sefuluai o mili ma aneto ma kumina, ma ua le amanaʻiaina mea mamafa o le tulafono: faʻamasinoga ma le alofa mutimutivale ma le faʻamaoni. Nei e tatau ona e faia, aunoa ma le le amanaʻiaina isi. (Mat 23:23)

 

O LE FAʻamasinoga A LE ATUA

Ioe, amata le faamasinoga i le aiga o le Atua (1 Pt 4:17). Ua aoao mai tusitusiga paia o le a tatou faia selesele mea tatou te lulu (Kal 6: 7). I taimi ua tuanaʻi, sa masani ona faʻaaoga e le Atua le "pelu" -taua—O se auala e aʻoaʻi ai Ona tagata. Na lapataia e le tatou Tamaitai i Fatima e faapea "O le a faasala e le Atua le lalolagi mo ana solitulafono, e ala i taua, oge, ma sauaga. "

A inu laʻu pelu i le lagi, faʻauta, e alu ifo i lalo i le faʻamasinoga. (Isaia 34: 5)

E le o se fefe-faʻapoto. O se tiga moni mo le tupulaga le salamo. Ae o le alofa mutimutivale foi, mo se atunuʻu na te faʻateʻaina lana fanau loimata faʻateʻaina lona agaga. O se malo e aʻoaʻoina lana fanau i le tetee i le Tala Lelei, e faʻapogisaina le lumanaʻi. E alofa tele le Tama ia i tatou e faʻatagaina ai ona tatou tosoina se augatupulaga atoa pe sili atu i le atoa pogisa faaleagaga.

Ina ua ia nofo i le nofoa o Pita, na faaleo e Pope Benedict lenei lapataiga:

O le tau faamataʻu o le faamasinoga e aafia ai foi matou, le Ekalesia i Europa, Europa ma Sisifo i se tulaga lautele… o loo alaga foi le Alii i o matou taliga upu o loʻo ia tusi i le Tusi o Faʻaaliga i le Ekalesia i Efeso: "Afai e te le salamo ou te alu atu ia te oe ma aveese lou tuugalamepa mai lona tulaga. " E mafai foi ona aveʻese le malamalama mai ia i tatou ma e lelei ona tatou faʻatagaina lenei lapataʻiga e tatagi mai ma lona faamaoni i o tatou loto, a o tatou tagi atu i le Alii: “Fesoasoani mai ia matou e salamo! Tuʻu mai ia i matou uma le alofa tunoa o le faʻafouga moni! Aua le faʻatagaina lou malamalama i lo matou lotolotoi e feʻila! Faʻamalosia lo matou faʻatuatua, lo matou faʻamoemoe ma lo matou alofa, ina ia mafai ona matou fua mai ni fua lelei! " —POPE BENEDICT XVI, Opening Homily, Sinoti a Epikopo, Oketopa 2, 2005, Roma.

Ua faailoa mai e Benedict o le faaaliga na vaaia e fanau a Fatima e uiga i se agelu o le a ia taia le lalolagi i le pelu afi e le o se faʻailoga o le taimi ua tuanaʻi.

O le agelu ma le pelu afi i le itu tauagavale o le Tina o le Atua na ia manatuaina foi foliga faapena i le Tusi o Faaaliga. O le faʻailo lea o le faʻamataʻu o le faʻamasinoga o loʻo aliali mai i le lalolagi atoa. O aso nei o le manatu e ono liu efuefu le lalolagi e se sami afi e leʻo toe foliga mama atoatoa: o le tagata lava ia, ma ana mea na faia, na fausiaina le pelu afi. -Le Savali a Fatima, www.vatican.va

I lenei tulaga, Saina ono avea ma mea faigaluega o le faʻamamaina, faʻatasi ai ma isi, i taimi o tiga o galuega i o tatou taimi-aemaise ai o Saina faʻalavelaveina faʻalilolilo le faʻatupuina o le militeri. O le Faamaufaʻailoga Lona Lua i le Faʻaaliga o loʻo tautala e uiga i le 'solofanua mumu' o le o loʻo tiʻetiʻe ai o loʻo ia pelu.

Ina ua ia tatalaina le faʻamaufaʻailoga lona lua, na ou faʻalogo i le mea ola lona lua o alaga, "Sau i luma." O le isi solofanua na sau i fafo, o le solofanua mumu. O lē na tiʻetiʻe ai na tuʻuina atu i ai le pule e aveʻese ai le filemu mai le lalolagi, ina ia fefasiaʻi tagata. Ma sa tuuina atu ia te ia se pelu tele. (Faʻa.6: 3-4)

E leʻo faapea o Saina o le "tiʻetiʻe" i lenei vaʻaiga. St. John foliga mai o faʻailoa mai o le pelu o le a mafua ai fevaevaeaʻiga ma taua i totonu ma le va tele malo. O loʻo taʻua foi e Lactantius lenei mea, o tagitagi pea i fetalaiga a Iesu, e le faatatau i le iʻuga o le lalolagi, ae o "tiga tiga" -taua ma tala o taua- e muamua ma o mai faatasi ma le tele o mea na tutupu o letaimi mulimuli. "

Aua o le lalolagi uma o le a i le tulaga o le vāvāō; o le a ita taua i mea uma; o le a fetauaʻi malo uma, ma o le a tetee le tasi i le isi; o loʻo felataʻi feteʻenaʻi ma setete… Ona solia ai lea e le pelu le lalolagi, ma gagauina mea uma, ma tuʻuina i lalo mea uma o se faʻatoʻaga. —Lactantius, Tama o le Ekalesia: O Aiga Atua, Tusi VII, Mataupu 15, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

Ae manatua le mea na ia taʻua muamua, o le "mafuaʻaga o lenei faatafunaga" o le a mafua ona o le suia o le malosiaga mai Sisifo i Asia ma Sasaʻe.

O mea na tutupu na muaʻi taʻu mai e le tatou Tamaʻitaʻi e leai, ma e foliga mai e le tupu faʻatasi. O le mea lea, o le mateina o aso ma le faia o taimi e leai se aoga. O le mea e valaauina ai e le tatou Tina le Ekalesia saunia aua o suiga mataʻutia ia e oʻo mai pe a o le Faʻailoga o Faʻaaliga e mautinoa lava e gagauina. O se sauniuniga o tatalo, anapogi, masani i le Faʻamanatuga, ma mafaufau loloto i le Upu a le Atua a o amata ona tatou ulu atu i totonu Le Itula o le Pelu. Lenei, ma faʻafesoʻotaʻi ma o matou loto uma mo i latou o loʻo tauivi ma leiloa i o tatou taimi.

O tagata o Saina atoa e alofagia e le Atua. O le Ekalesia i lalo o le eleele iina e tele, malosi, ma lototele. E le tatau ona tatou vaʻai i le faitau aofaʻi o Saina, o tagata e masani ona loto maulalo ma galulue malosi, ma masalosaloga poʻo le tauemuga. O i latou foi o fanau a le Atua. Ae, tatou tatau ona tatalo mo o latou taʻitaʻi, ma tatou, pei ona faʻamalosia e Sagato Paulo. Tatalo ia latou taʻitaʻia o latou malo i le filemu nai lo taua, i le faʻauo ma le galulue faʻatasi, nai lo le matapeʻapeʻa, inoino, ma fevaevaeaʻiga.

Ae e oo lava i lenei po i le lalolagi faʻaalia manino faʻailoga o se vaveao o le a oʻo mai, o le aso fou mauaina le sogi o se la fou ma sili ona pupula… O le toetu fou o Iesu e manaʻomia: o le toetu moni, e lē toe taliaina se pule oti… I tagata taʻitoʻatasi, e tatau ona faʻaumatia e Keriso le po o le agasala a tagata i le amataga o le alofa tunoa. I totonu o aiga, o le po o le le faʻaaloalo ma le malulu e tatau ona faʻatulagaina le la o le alofa. I fale gaosi, i taulaga, i atunuʻu, i fanua o le le malamalama ma le ita i le po e tatau ona tupu susulu e pei o le ao, nox sicut maliu illuminabitur, ma o le a iai le misa ma o le ai ai le filemu. —POPE PIUX XII, Urbi ma Orbi lauga, Mati 2, 1957; faʻatau ie

 

FAITAU FUAFUAGA:

Ua lapataʻi mai Pope Benedict o le malo i Sisifo o loʻo lata i le paʻu o le eleele. I le Eva

Se Taimi e tagi ai

3 Aai ma Lapataʻiga mo Kanata

Tusitusiga i luga o le Pa

Tulai Saina

Faia i Saina

35 000 faʻamalosia faʻapapāina tama i le aso i Saina

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, Faailoga ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.