O Le Sau ma Sulufaʻiga

 

LE Tausaga o Matagaluega ua uma… Ae o le a tulaʻi mai se mea e sili atu lona matagofie. O le a avea ma se amataga fou, o se Ekalesia toefuataiina i se vaitau fou. O le mea moni, o Pope Benedict XVI na faʻailoaina lenei lava mea a o avea pea o ia ma katinale:

O le a faʻaititia le Ekalesia i ona itu, e tatau ona toe amata. Peitai, mai lea suʻega e ono tulaʻi mai ai se Ekalesia o le a faʻamalosia i le faʻagaioiga o ni faʻafaigofie, ae ona o lona malosi faʻafouina e vaʻavaʻai i totonu o le ekalesia. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Le Atua ma le Lalolagi, 2001; faʻatalatalanoaga ma Peter Seewald

Atonu na ia taʻua foi, Pope Paul VI, o ia na taʻutaʻu atu, ona o le tuputupu aʻe o le liliuese i le Ekalesia, atonu o le a tuua ai se na o toega oe faamaoni:

E i ai le le mautonu sili, i lenei taimi, i le lalolagi ma i le Ekalesia, ma o le mea o loʻo fesiligia, o le faʻatuatua… O nisi taimi ou te faitau ai i le Evagelia o taimi o le iʻuga ma ou te molimauina, i lenei taimi, nisi o faʻailoga o lenei iʻuga ua aliaʻe mai… O le mea e ofo ai aʻu, pe a ou mafaufau i le lalolagi Katoliko, o totonu o le Katoliko, e foliga mai o nisi taimi e muamua. -faamavae se le Katoliko auala o mafaufauga, ma e mafai ona tupu a taeao le le Katoliko mafaufauga i totonu o le Katoliko, o le a taeao avea ma sili atu malosi. Ae o le a le avea ma sui o le mafaufauga o le Ekalesia. E tatau ona o se lafu laititi e ola, e tusa lava pe laʻititi lava. —POPE PAULO VI, Le Mea Lilo ia Paul VI, Jean Guitton, i. 152-153, Tusitusiga (7), itu. ix.

O le puipuiga faalelagi o lenei lafu laʻitiiti i taimi o lumanaʻi e faʻatatau i lenei tusitusiga ...

 

O LE PUSA SAU

E tatau i le Ekalesia mulimuli Iesu i lona lava Passion. E ala ile Koluse e faʻamamaina ai o ia. Vagana se fatu saito pa'ū i le eleele ma maliu, e le mafai ona fua, Fai mai a ia. [1]cf. Ioane 12:24 E ui lava e masani ona tupu le faʻasatauroina o le Ekalesia, o minute taʻitasi o aso taʻitasi i ona tagata taʻitasi, e tatau ona oʻo mai le taimi, tuʻufaʻatasi, o le a feagai ma le "finauga mulimuli":

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga faaiu lea e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu… E faatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo i lenei Paseka mulimuli, pe a mulimuli atu i lona Alii i lona maliu ma lona Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 675, 677

O lenei faʻamamaina faʻatasi e aofia ai, pei ona faia mo Iesu, a Sauaga Tele ua uma ona iinei ma sau. [2]vaʻai Ua Latalata Sauaga ma Le Pau o Amerika ma le Fouvalega Fou Ae o le a le tuʻulafoaʻia tatou e le Alii. O i latou uma e tumau faamaoni ia te Ia o le a puipuia i le Sulufaiga o Lona Alofa Mutimutivale. Ae o le ai ai foi mo nisi — e le valaauina i le tagatavaleina—faaletino sulufaʻi: nofoaga faʻafanua o le a puipuia ai e le Atua Ona tagata, neʻi tineia le Ekalesia atoa. [3]E ui lava e ono mouʻese le Ekalesia mai le tele o itulagi, ae o le a ia le mou ese atoa lava, e pei ona saʻo le tala a Paul VI, ma e pei ona folafola mai e Keriso: Mata 16:18. Manatua, o ekalesia e fitu o loʻo talanoaina i le mataupu 2-3 o le Faʻaaliga, ua le toe faʻaKerisiano, ae o teritori Isalama.

Ona ua e tausia laʻu savali o le tumau, o le a ou puipuia oe i taimi o tofotofoga o le a oʻo mai i le lalolagi atoa e tofotofoina tagata o le lalolagi. (Faʻa 3:10)

 

O FALEFALEFALEFALEFUA

Ina ua mavae le Malamalama, o le a maluelue le lalolagi mai le faʻataunuuina o le Faamaufaailoga e Fitu o le Fouvalega... na afa savili o suiga [4]vaʻai le Matagi o Suiga ua amata ona agi ma o le a aumaia ai se asiosio o le tele o vevesi ma le mautonu:

A latou luluina le matagi, latou te selesele le asiosio… (Ho. 8: 7)

Ia Setema o le 2006, na ou tusia ai e uiga i se “upu” e leʻi taofia le toe taʻua e le Alii i loʻu loto, e i ai le taimi e iaifaaaunuua”I le lalolagi atoa:

O New Orleans o se microcosm o mea o le a oʻo mai… ua e i ai nei i le toʻafilemu ae le i agi mai le afa.

Ina ua pa le Afa o Katrina, e toatele tagata na nonofo i le tafeaga. E le afaina pe oe mauʻoa pe mativa, papaʻe pe uli, taʻitaʻi lotu poʻo tagata le mautonu [5]cf. Isaia 24:2 —Afai na e alu i ona ala, e tatau ona e alu nei. E i ai le lalolagi "lulu" afio mai, ma o le a gaosia i nisi o itulagi faaaunuua. —Mai Pu o lapataiga - Vaega IV

O nei "matagi" o le a aumaia foi lena taimi sili o le alofa mutimutivale—Le Mata o le Afa—Pe a vaai agaga ia i latou lava i le ala e silasila ai le Atua ia i latou i sina taimi. I lea, lua mea o le a tulaʻi mai le Malamalama: toʻatele tagata o loʻo saʻili i le Atua - ma le toʻatele o loʻo faʻaauau pea ona saʻili mo meaʻai ma fale.

I lena lava taimi i le 2006, sa matou potopoto ai ma se vaega toalaiti o faifeautalai i le afeafe pito i luga o se tamai falelotu i atumauga o Kanata i Sisifo. O iina, a o le i faia le Faʻamanatuga Faʻamanuiaina, na tatou faʻapaʻiaina i tatou lava i le Loto Paia o Iesu. I le filemu filemu o lena taimi, na ou mauaina ai se seasea, tafe, ma le lelei totonu totonu "vaʻaiga" ou te manaʻo e toe faʻasoa atu iinei mo lau iloatino ma tatalo:

Na ou vaaia lena mea, i le lotolotoi o le malepelepe malepelepe o le sosaiete ona o faalavelave matautia, o se "taitai o le lalolagi" o le a aumaia se tali le atoatoa i le tamaoaiga vevesi. O lenei fofo o le a foliga mai e faʻamalolo i le taimi lava e tasi faʻaletupe faigata, faʻapea foi ma le loloto vafealoaʻi manaʻomia o le sosaiete, o lena, o le manaʻoga mo nuu. [Na vave ona ou iloaina o tekonolosi ma le televave o le olaga ua fausia ai se siosiomaga o le tuʻua ma le tuua toatasi—eleele lelei atoatoa mo se fou manatu o le nuu e tulaʻi mai.] I le mea moni, na ou vaʻaia le mea o le a avea ma "nuʻu tutusa" ma nuʻu faʻa-Kerisiano. O nuʻu faʻaKerisiano semanu ua uma ona faʻatuina e ala i le "malamalama" poʻo le "lapataʻiga" pe atonu e vave ona latou [o le a faʻamaoniaina e le silisili ese o le mana o le Agaga Paʻia, ma puipuia i lalo o le ofu o le Tama Tina.]

O "nuu tutusa," i le isi itu, o le a atagia ai le tele o tulaga faatauaina o nuu faa-Kerisiano - fefaasoaaʻi talafeagai o punaoa, o se ituaiga o faaleagaga ma tatalo, tutusa mafaufauga, ma fegalegaleaiga lautele mafai (pe faʻamalosia e avea) e muamua faʻamamaina, lea o le a faʻamalosia ai tagata e faʻatasitasi. O le eseesega o lenei: le tutusa nuu o le a faavae i luga o se fou lotu idealism, fausia i luga o tulaga o amioga mama ma fausia e New Age ma Gnostic filosofia. MA, nei afioʻaga o le a i ai foi meaʻai ma auala mo le ola lelei.

O le faʻaosoosoga mo kerisiano e kolosi o le a matua tele lava, o le a tatou vaʻaia ai aiga vaeluaina, tama liliu faʻasaga i tama, afafine faʻasaga i tina, aiga faʻasaga i aiga Mareko 13:12). Toatele o le a olegia aua o le fou nuu o le a aofia ai le tele o lelei aitia a le nuu Kerisiano (faʻatusa Galuega 2: 44-45), ae ui i lea, o le a gaogao, leai ni uiga fausaga, susulu mai i se malamalama sese, o loʻo taofia e le fefe nai lo le alofa, ma faʻamalosia ma faigofie ona maua mea e manaʻomia o le olaga. Tagata o le a faʻasesēina e le mea lelei-ae folo e le pepelo. [O ia auala o le a avea ma togafiti a Satani, e atagia ai tagata moni faa-kerisiano, ma i lenei tulaga, fausia ai se tetee i le lotu].

A o faʻateleina le fiaʻai ma le faʻailoga tagata, o le a feagai tagata ma se filifiliga: e mafai ona latou faʻaauau pea ona ola i le le saogalemu (tautala tagata) faʻalagolago i le Aliʻi lava ia, pe mafai foi ona latou filifili e 'ai lelei i se faʻafeiloaʻi ma foliga mai e malupuipuia nuʻu. [Atonu o se mautinoa “togi”O le a manaʻomia e auai i nei nuu-o se mautinoa ae mautinoa lava masalosalo pepelo (Faʻaaliga 13: 16-17)].

O i latou e teʻena nei 'aʻai tutusa o le a taʻua e le gata i le faʻateʻaina, ae o faʻafitauli i le tele o le a faʻaseseina i le talitonuina o le "malamalama" o tagata soifua-o le tali i se tagata soifua i faigata ma ua se. [Ma o iinei foi, faiga faatupu faalavelave o leisi elemene taua o le fili o loʻo i ai nei fuafuaga. O nei nuu fou o le a faʻamalieina le au faatupu faalavelave e ala i lenei lotu fou i le lalolagi ma aumaia ai le sese "filemu ma le saogalemu", ma o lea, Christian o le a avea ma "fou faatupu faalavelave" aua latou te tetee i le "filemu" faatuina e le taitai lalolagi.]

E ui lava o le a faʻalogo nei tagata i le faʻaaliga i le Tusi Paʻia e uiga i le matautia o le lalolagi fou (Faʻaaliga 13: 13-15), o le taufaasese o le a matua talitonuina e toatele o le a talitonu Katoliko ia avea ma lena "leaga" lotu faalelalolagi nai lo lena. O le tuʻuina i le oti Kerisiano o le a avea ma se mea talafeagai "gaioiga o le puipuia o ia lava" i le igoa o le "filemu ma le saogalemu".

O le a i ai le le mautonu; o le a tofotofoina uma; ae o le au faamaoni faamaoni o le a manumalo. —Mai O Pu o le Lapataiga - Vaega V

Talu mai lena "vaʻaiga," e foliga mai na faʻamaonia mai e le Aliʻi le tele o ona elemeni, pei o le saunoaga a Pope Benedict i le itu pogisa o tekonolosi. [6]"E le mafai ona tatou faʻafitia le vave tele o suiga o loʻo tutupu i lo tatou lalolagi o loʻo iai foʻi ma faʻalavelave faʻafitauli o le vaeluaina ma le solomuli i le tagata lava ia. O le faʻateleina o le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga faʻaeletise ua i ai nisi mataupu ua feteʻenaʻi ma ua atili ai ona tuʻulafoaʻi. —POPE BENEDICT XVI, saunoaga i le St. Joseph's Church, Aperila 8th, 2008, Yorkville, Niu Ioka; Ofisa o Tala Fou a le Katoliko; tagai foi O le Sili gaogao; ff. Ch. 6 i luga o le "O Atinaʻeina o Tagata ma Tekinolosi", Encyclical Letter: Caritas en Faʻamaonia ma le malamalama lelei i amioga; [7]vaʻai O le a le Upu Moni? le tatalaina o le Vatican o se pepa i luga o le fou tausaga ma le lalolagi a sau lotu; [8]vaʻai O le taufaasese afio mai ma o le paʻu o le tamaoaiga na amata i le 2008. [9]vaʻai Le Sili Faʻaalia Talu ai nei lava, na faatusaina ai e le Tama Paia le paʻu o le tatou malo i le pulega a le Emepaea o Roma, ma taʻua ai e faapea, 'e aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni', e ono lamatia ai le lalolagi i le 'faapologaina ma le togafitia' i se 'malosiaga o le lalolagi.' [10]vaʻai I le Eva

O le mea moni, o le taimi o le sulufaʻiga o le a i le taimi o le lautele soli tulafono. Afai e le o toe i ai ni amioga mama atoatoa, lea e foliga mai ua i ai le tulaga, tatou te leʻi oʻo ea i lena vaitaimi o le soli tulafono? [11]vaʻai Miti a Le Toatasi

Ona o se tulaga faigata tele, ua tatou manaʻomia ai nei ia sili atu nai lo se isi lava taimi muamua ia maua le lototele e vaʻai ai le mea moni i mata ma taʻu mea i o latou igoa saʻo, e aunoa ma le gauaʻi i fetuutuunaʻi fetuʻunaʻi poʻo le faʻaosoosoga o le faʻasesēina o oe lava. I lenei itu, o le faalumaina o le Perofeta e matua tuusao lava: "Oi talofa ia i latou oe taʻua le leaga o le lelei ma le lelei leaga, oe fai le pouliuli ma malamalama ma malamalama ma pouliuli" ( Is 5:20 ). —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, "O Le Talalelei o le Ola", Le. 58

Early Father Father, Caecilius Firmianus Lactantius (250-317 AD), na vaʻaia ma le manino lelei foliga o lenei vaitau o le lumanaʻi ... pe a oʻo i le taimi e sosola ai le au faʻatuatua i le au sulufaʻi paia.

O le taimi o le a lafoina ai le amiotonu, ma itagia ai le mama; o le tagata amio leaga e faoa le mea lelei e pei o fili; poʻo tulafono, poʻo faʻatonuga, poʻo faʻasalaga a le militeri o le a puipuia ... mea uma o le a faafememeaiina ma fusia faatasi e faasaga i le saʻo, ma le tulafono o le natura. O le a faia le lalolagi faatafunaina, e peiseai e se tasi gaoi masani. A tutupu mea ia, ona tuuesea ai lea o e amiotonu ma e mulimuli i le upu moni i latou mai e amioleaga, ma sosola i ai nofo filemu. - Lactantius, O Aiga Atua, Tusi VII, Ch. 17 o Le Atua

Ina ua mavae le Malamalama o le Lotofuatiaifo, o le a fausia ai ni tolauapiga se lua: i latou e taliaina le alofa tunoa e salamo, faʻapea ona ui atu i le faitotoʻa o le Alofa Mutimutivale… ma i latou o le a faʻamaʻaʻaina o latou loto i a latou agasala, ma o lea, o le a fuafuaina e ui atu i le faitotoʻa o le Faʻamasinoga. [12]Ae ou te leʻi sau o se faamasino amiotonu, e muamua ona ou tatalaina le faitotoʻa o Loʻu alofa mutimutivale. O ia o le musu e ui ane i le faitotoʻa o Loʻu alofa mutimutivale e tatau ona ui ane i le faitotoʻa o laʻu faamasinoga… —Faamatalaga a St. Maria Faustina Kowalska, Alofa Tunoa i Loʻu Agagae, o le.1146 O le vaega mulimuli o le a fausiaina le tolauapiga a tagata amioleaga oe, mo le "fasefulu-lua masina", o le a "faatagaina e tau le taua ma le au paia ma manumalo ia i latou" (Faaa 13: 7). O lona uiga, saua, ae le faʻaleagaina. [13]mo nisi faʻamatalaga, vaʻai Sulufaʻi Moni, Faamoemoe Moni

Ua vave ona vaeluaina le lalolagi i ni tolauapiga se lua, o le felagolagomai o aneti-Keriso ma le usoga a Keriso. O laina i le va o nei lua o loʻo tusia. O le a le umi o le taua tatou te le iloa; pe tatau ona faʻamafanafana pelu tatou te le iloa; pe tatau ona faamaligiina le toto matou te le iloa; pe o le a avea o se taua feteʻenaʻi tatou le iloa. Ae i se feteʻenaʻiga i le va o le upu moni ma le pogisa, e le mafai ona leiloa le mea moni. - Epikopo Fulton John Sheen, DD (1895-1979)

 

O FEA OI AI FUAFUAGA…?

“E faʻafefea ona ou taunuʻu atu iina?”

“E faʻafefea ona ou iloa le mea e alu i ai?”

“O afea ou te iloa ai le taimi ou te sola ese ai…?”

O fesili nei na fesiligia ai aʻu e tagata i taimi. O laʻu tali o lenei…

I le Salamo 119 fai mai,

O lau afioga o le sulu mo oʻu vae, o se malamalama mo loʻu ala. (Salamo 119: 105)

O le finagalo o le Alii mo o tatou olaga e pei o se lamepa e lafoina le malamalama i ni nai futu i luma atu - e le o se moli susulu maualuga e mafai ai e se tasi ona vaai mamao atu. Faʻafefea, o fea, ma a o ni liliu i le auala atonu e le o oe poʻo aʻu foʻi ona vaʻaia mamao atu i lenei taimi. Ae afai oe o mulimuli i le finagalo o le Atua mo lou olaga, mai lea taimi i lea taimi, i le ala o le tiute o le taimi, [14]vaʻai O Le Tiute o le Taimi Nei tasi le mea e mautinoa: e taitaiina oe e le ala i le auala tele lena. O le malamalama o le poto o le a faʻaali atu ai ia te oe pe faʻafefea, o fea, ma o afea e te alu ai. E le mafai ona e misia le avanoa pe a fai o oe i le ala saʻo!

O le ki o le lamepa o lou fatu o loʻo iai le Upu, o Iesu lea. O loo afio o Ia ma afio i totonu ia te oe; ua tumu lou fatu ma le suauʻu o le faʻatuatua; o loʻo e faʻalogo i Lona siʻufofoga, ma usitaʻia. Ona ia te oe lea o le malamalama talafeagai mo le lata mai taimi o le a avea ai le La o le Upu Moni uma natia, [15]Talu ai nei na saunoa ai Pope Benedict XVI, o loo tatou ola nei i se "gasetoto o mafaufauga"; cf. I le Eva ma na o le pau le moli o le mumu mumu lea o le poto o loʻo i lou loto. [16]vaʻai Le Moliga mumu ma Le Eclipses e lua mulimuli O sea agaga o le a saunia pe a, i le lotolotoi o le a oo mai le pogisa, le vaeluaga o le po o Anetikeriso Taia, ma taunuu le Matai e faaali le ala e tau atu ai, mulimuli ane, i le Faamanatu Faaipoipoga o le Malo.

O tagata valea, ina ua ave a latou lamepa, latou te leʻi aumaia ni suauʻu, ae o e popoto na aumaia fagu suauʻu ma a latou lamepa. Talu ai na fai si tuai ona tuai o le faʻatoafaiava, na momoe uma latou ma momoe ai. I le vaeluaga o le po, sa alaga, 'Faʻauta, o le faʻatoafaiava! Sau e feiloai ia te ia! ' Ona tutu ai lea i luga o taupou uma ma teuteu a latou lamepa. Ona fai atu ai lea o le vale i e popoto, Au mai ni a outou suauʻu ma matou, aua ua pe a matou lamepa. Ae na popoto tagata popoto, 'Leai, aua atonu e le lava mo i matou ma oe. Alu ane i le aufaʻatau ma faʻatau mai ni mea mo oe. '… (Mat 25: 1-9)

O le atamamai o le a maua le sulufaiga i le Alii, ao le valea o le a sailia le sese malamalama o le tutusa nuu. I e ua le amanaʻiaina le alofa tunoa o le Atua e ala i le Malamalama ma le anoanoai o isi faʻailoga o Lona alofa ma Lona afio mai io latou olaga, o le a faʻatagaina e le Atua (ma le faʻanoanoa tele) latou te mulimuli i a latou ala filifilia: e faʻatumu a latou lamepa i le sese suauʻu… [17]vaʻai O Le Lotogatasi Sese ma vaega II

… Ua auina mai e le Atua ia i latou le pule pepelo ina ia latou talitonu ai i le pepelo, ina ia faasalaina i latou uma e le talitonu i le upu moni ae ua latou talia mea sese. (2 Tesa 2: 11-12)

 

I TUSITUSIGA PAIA

O le a ou toe fai atu foi, o le O le nofoaga sili ona saogalemu e iai o le finagalo lea o le Atua. Afai la e finagalo le Atua ia te oe i le taulaga o Manhattan poʻo le taulaga o Baghdad, o lona uiga o le nofoaga sili lea ona saogalemu e i ai. Ae atonu e oʻo mai se taimi i lenei Afa Sili pe a valaauina oe e le Atua e tuʻua mea uma ma "Go. ” Mata o lau agelu leoleo na te fafaguina oe? Mata o le a faigofie lagona masani? Pe o le a faʻamanuiaina e le Tina Tina poʻo se tagata paʻia i lou fatu?

Ma ina ua lapataʻia o ia i se miti e aua le toe foi ia Herota, sa alu ese ai loa le faifeau i lo latou atunuu i se isi auala. 'Ua ō i lāʻua, faʻauta, o le agelu a le Aliʻi na faʻaali mai' iā Iosefa i le miti, ma fai atu, “Tu ia i luga, ave le tama ma lona tinā, sosola i Aikupito, ma nonofo ai seʻia 'ou taʻu atu' iā te oe. O le a sailia e Herota le tamaititi e fasiotia ai o ia. ” Na tulaʻi Iosefa ma ave le tama ma lona tina i le po ma malaga atu i Aikupito. (Mata 2: 12-14)


Malolo i luga o le Solaaga i Aikupito, Luc Olivier Merson, Farani, 1846–1920

… Na avatu i le fafine apaau e lua o le aeto tele, ina ia mafai ona lele i lona nofoaga i le toafa, lea, mamao mai le gata, na tausia o ia mo le tausaga, lua tausaga, ma le afa-tausaga. (Faʻa 12:14)

Na auina atu e le tupu avefeau… e faasa le taulaga mu, taulaga, ma taulaga i mea paia, e soli ai sapati ma aso tausamiga, e faaleaga le malumalu ma faifeau paia, e fausia fata faitaulaga ma malumalu ma nofoaga paia… Poʻo ai lava e musu e faia e tusa ma le tulafono. O le poloaʻiga a le tupu e tatau ona fasiotia… O le toatele o tagata, o e na lafoaʻi le tulafono, na aufaatasi ma i latou ma faia mea leaga i le laueleele. Sa tuli Isaraelu e lalafi, i soo se mea e maua ai ni lafitaga. (1 Macc 1: 44-53)

Ave le tulaga ia Siona, saili sulufaʻiga e aunoa ma le faatuai! Le mea leaga ou te aumaia mai le itu i matu, ma le faafanoga tele. (Ieremia 4: 6)

Ioe, ioe, o le a iai ni sulufaʻi faʻaletino mo tagata o le Atua. O nisi o mea ua sauniuni…

O le fouvalega ma le tuueseeseina e tatau ona oo mai… o le Taulaga o le a faamutaina ma… o le Atalii o le Tagata e faigata ona maua le faatuatua i le lalolagi… O nei fuaitau uma ua malamalama i le puapuaga o le Anetikeriso o le a tupu i le Ekalesia… Ae o le Ekalesia… o le a le toilalo, ma o le a fafagaina ma faʻasaoina i le lotolotoi o toafa ma tuʻulafoaʻi o le a Ia solomuli ai, pei ona fai mai le Mau, (Apoc. Ch. 12). —St. Francis de Sales

 

O SAUNI MONI…

Ae ui i lea, o nofoaga faʻaletino nei, e le mafai e se tagata ona faʻasaoina le agaga. Pau lava le sulufaʻiga e saogalemu moni o le Loto o lesus. A O le Faʻamanuia Tina o loʻo faia i aso nei o loʻo taʻitaʻia agaga i lenei Safe Harbor of Mercy e ala i le tosoina o i latou i Lona Lava Maʻaleʻale Loto, ma folau saogalemu i lona Alo.

Loʻu Taulagofie Loto o le a fai ma ou malu ma le auala e taʻitaʻia ai oe i le Atua. —Tulaga lua, Iuni 13, 1917, Le Faʻaaliga o Lua Loto i Aso Nei, www.ewtn.com

O na agaga ua o mai e faʻatuatuaina i latou lava i lo Tatou Tina ma tuʻuina i latou lava i le Atua i nei aso o tatou, o latou ia o loʻo aveina lena aloiafi, lena malamalama e aumaia ai le faʻamoemoe i le lalolagi i nuu fou o malamalama… sulufaʻi moni o loʻo iai foʻi latou amataga, ma o le a faʻaauau pea i le Vaitau o le Filemu e fausia se malo fou o le alofa ...

Nei alalafaga o se faʻailoga o le olaola i totonu o le Ekalesia, o se mea faigaluega o faʻavaeina ma faʻaevagelia, ma le mautu amataga amataga mo se sosaiete fou faʻavae i luga o le 'aganuu o le alofa'… O i latou ua mafua ai mo sili atu le faamoemoe mo le olaga o le Ekalesia. — IOANE PAULO II, Le Misiona a le Togiola, Le. 51

Avea outou ma tagata fausiaina o nuʻu, pe a fai o le uluaʻi faʻataʻitaʻiga, e ola ma galue le Upu —JOHN PAULl II, Lauga i Focolare Movement, Roma, Me 3, 1986

Tatalo le Salamo 91, o le tatalo sili o le sulufaiga faʻaletino ma le faaleagaga:

PSALM 91

 

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Ioane 12:24
2 vaʻai Ua Latalata Sauaga ma Le Pau o Amerika ma le Fouvalega Fou
3 E ui lava e ono mouʻese le Ekalesia mai le tele o itulagi, ae o le a ia le mou ese atoa lava, e pei ona saʻo le tala a Paul VI, ma e pei ona folafola mai e Keriso: Mata 16:18. Manatua, o ekalesia e fitu o loʻo talanoaina i le mataupu 2-3 o le Faʻaaliga, ua le toe faʻaKerisiano, ae o teritori Isalama.
4 vaʻai le Matagi o Suiga
5 cf. Isaia 24:2
6 "E le mafai ona tatou faʻafitia le vave tele o suiga o loʻo tutupu i lo tatou lalolagi o loʻo iai foʻi ma faʻalavelave faʻafitauli o le vaeluaina ma le solomuli i le tagata lava ia. O le faʻateleina o le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga faʻaeletise ua i ai nisi mataupu ua feteʻenaʻi ma ua atili ai ona tuʻulafoaʻi. —POPE BENEDICT XVI, saunoaga i le St. Joseph's Church, Aperila 8th, 2008, Yorkville, Niu Ioka; Ofisa o Tala Fou a le Katoliko; tagai foi O le Sili gaogao; ff. Ch. 6 i luga o le "O Atinaʻeina o Tagata ma Tekinolosi", Encyclical Letter: Caritas en Faʻamaonia
7 vaʻai O le a le Upu Moni?
8 vaʻai O le taufaasese afio mai
9 vaʻai Le Sili Faʻaalia
10 vaʻai I le Eva
11 vaʻai Miti a Le Toatasi
12 Ae ou te leʻi sau o se faamasino amiotonu, e muamua ona ou tatalaina le faitotoʻa o Loʻu alofa mutimutivale. O ia o le musu e ui ane i le faitotoʻa o Loʻu alofa mutimutivale e tatau ona ui ane i le faitotoʻa o laʻu faamasinoga… —Faamatalaga a St. Maria Faustina Kowalska, Alofa Tunoa i Loʻu Agagae, o le.1146
13 mo nisi faʻamatalaga, vaʻai Sulufaʻi Moni, Faamoemoe Moni
14 vaʻai O Le Tiute o le Taimi Nei
15 Talu ai nei na saunoa ai Pope Benedict XVI, o loo tatou ola nei i se "gasetoto o mafaufauga"; cf. I le Eva
16 vaʻai Le Moliga mumu ma Le Eclipses e lua mulimuli
17 vaʻai O Le Lotogatasi Sese ma vaega II
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , .