Le Fouvalega Tele

 

AS folafola, ou te manaʻo e faʻasoa atu nisi upu ma mafaufauga na oo mai ia te aʻu i loʻu taimi i Paray-le-Monial, Farani.

 

I LE THRESHOLD… O SE FESOASOANI I LE LALOLAGI

Sa ou matua lagonaina le fetalaiga a le Alii ua tatou i luga o le “paepae”O suiga tetele, o suiga e tiga uma ma lelei. O faʻatusa a le Tusi Paʻia o loʻo faʻaaoga pea o tiga o galuega. E pei ona silafia e se tina, o le galue o se taimi sili ona vevesi - o le faʻaititia o le malologa ona sosoʻo mai ai lea o ni malosiga sili atu ogaoga seʻia oʻo ina fanau mai le pepe… ma o le tiga e vave ona avea ma manatua.

O tiga o galuega a le Ekalesia na tupu i le tele o seneturi. E lua feeseeseaiga tetele na tupu i le feeseeseaiga i le va o Orthodox (East) ma Katoliko (Sisifo) i le amataga o le meleniuma muamua, ona toe faia foi lea i le Porotesano Toefuataiga 500 tausaga mulimuli ane. O nei fouvalega na luluina ai faavae o le Ekalesia, ma taʻe ai ona puipui na mafai ai ona sosolo lemu le "asu a Satani".

… O le asu a Satani o loʻo sosolo atu i totonu o le Ekalesia a le Atua i totonu o taʻetaʻei puipui. —POPE PAULO VI, muamua Aiga i le taimi o le Misasa mo St. Peter & Paul, Iuni 29, 1972

O lenei "asu" o le tusipasi o Satani, filosofia na taitaiina atili ai tagata mai le mea moni. O nei filosofia, na fuga mai i le amataga o feeseeseaiga, na faatuina ai se isi vaaiga i le lalolagi i le talitonuga a le Ekalesia Katoliko na fai mai e "faamalamalamaina" tagata. Ae o le upu "faʻamalamalamaga" o se mea uiga ese.

Na i lo lea, na avea i latou ma mea noa i latou manatu, ma sa faʻapogisaina o latou mafaufau valea. A o latou fai mai ua latou atamamai, na latou valea… (Roma 1: 21-22)

O le vaitaimi o le malamalamaaga na faaiʻuina i le French Revolution (i le 1789-1799) ina ua tulai le "malamalama" ma fouvale faasaga i pulega faaupufai ma lotu. [1]O itu o le Fouvalega na saʻo lava i lo latou osofaʻia o le le tonu i le va o le mauoa ma le mativa ma le faʻaleagaina o le pule. E pei lava ona vavalalata ma vavalalata tiga o tagata faigaluega, e faapena foi le tele o fouvalega na mulimuli mai: le Industrial Revolution, le Communist Revolution, the Sexual Revolution… etc., e tau atu i lo tatou taimi nei.

I le faaiuga o le 2007, na ou lagonaina i totonu o le tina Faamanuiaga fai mai o le 2008 o le "le tausaga o le tatalaina."Ia Oketopa, le masina o Mary, le faʻaletonu o tupe a malo na amataina, o se pa'ū e mafai ona tatou vaʻaia o loʻo faʻaauau pea ona tatala i le lalolagi atoa. E leʻi leva, ae amata ona fetalai mai le Alii i loʻu loto e uiga i le oo mai o se “fetauaiga i le lalolagi atoa.” [2]ff. Fouvalega! Na ou tusi e uiga i lenei ia Fepuari o le 2011 (tagai Lalolagi Fouvalega!).

Aʻo ou i ai i Farani i le vaiaso ua teʻa, na ou lagona le fetalaiga a le Aliʻi o le mea na tupu i le French Revolution o le a toe tupu foi, ae o lenei i se tulaga lautele o le lalolagi. O le monarchy ma feudal system i lea taimi, na unaʻi e le au aristocrats, na faafuaseʻi lava ona soloia i lalo, ma aumaia ai le sili atu o le paleni o le tamaoaiga ma le malosiaga i le va o tagata faifaatoaga ma le vasega pule. Ae ui i lea, o le fouvalega na faʻatatauina ai foi le Ekalesia mo lana iloa vaega i le pulega leaga o pulega.

Aso nei, o tuutuuga mo lenei Lalolagi Fou ua pula. [3]ff. Saili mo le Saolotoga I le taimi nei, o tagatanuu i le salafa o le kelope o loo o atu i auala e faitioina faiga piʻopiʻo o le "vasega pule." I Sasaʻe tutotonu, o nisi faipule ua paʻuʻu lalo ifo o le fouvalega iina. O le mea e ofo ai, e iai foʻi isi mea mataʻutia e tutusa ma le French Revolution. Maualuga le leai o se galuega ma oge faatupu vevesi i le 1789, le tausaga na amata ai le Fouvalega. [4]ff. Lipoti a le Macrohistory ma le Lalolagi, Le French Revolution, i. 1

Naʻo nai uluaʻi ulutala….

Lapataiga a le Nestle Chief mo le Fouvalega o Meaʻai Fou (Oketopa 7, 2011)

O le leai o ni galuega i le lalolagi ua oʻo i tulaga mataʻutia (Ian 25th, 2011)

IMF i le Lalolagi 'Meltdown' Lapataiga (Oketopa 12, 2011)

O leisi mea tutusa, sili ona taua, o le ita pia i le Lotu, i aso la, ma nei…

 

O LE EKALESIA O LE A FAI

E le o toe mamao ona vaʻaia lea e le Ekalesia o sauaga faʻasaga ia te ia, ae maise lava o taʻitaʻi lotu O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega). O tuutuuga mo lea ua pula foi, a o tatou faaauau pea ona vaaia le tele ma tele o solo tetee i soo se mea e alu i ai le Pope. [5]ff. O le Pope: Thermometer o le Liliuese Sili ona taʻutaʻua o le lalolagi gaioiga agaʻi i le faʻataʻitaʻia o isi ituaiga o faʻaipoipoga i tulafono, faʻatonutonu faʻailoga tamaʻitaʻi i aʻoga, ma faʻafilemuina i latou e lagolagoina le tulafono masani ma le amio mama, faʻatulagaina le Ekalesia Katoliko i luga o le fetauiga ma le Setete. [6]ff. Faʻasauā! … Ma Le galulolo o amioga mama

Ua teteʻi nisi i le vaʻai atu i le ata o O se faatagata o lo Tatou Tina Faʻamaʻa na nutililiiina i luga o le eleele i le taimi o le fouvalega talu ai nei i Roma. O le a le faiā a le Tina Faʻamanuia ile maualuga o le leai ni galuega, fesili le tasi tusitala? E tatau ona tatou iloa le mea o tupu: o le Global Revolution o loʻo iinei ma e oʻo mai o se fouvalega faasaga i uma Faiga piʻopiʻo, pe e vaaia pe moni. E le o toe mamao, ona avea lea o le Ekalesia Katoliko ma tagata faatupu faalavelave i totonu o le tatou lalolagi fou totoa - tagata faatupu faalavelave faasaga i le "faapalepale" ma le "tutusa." [7]ff. O Le Lotogatasi Sese O le mafuaʻaga mo lenei sauaga ua saunia e le na o faʻataʻitaʻiga tau feusuaiga i totonu o taʻitaʻi lotu, ae e ala foi i le saolotoga o talitonuga faalelotu ua tele nonoina mai e faatupuina le siosiomaga o amioga mama i o tatou taimi. Ma o lenei amioga lelei ua oʻo atu i le faʻatupuina o le "aganuʻu o le oti."

I se tasi o upu sili ona loloto na ou mauaina i Farani, na ou lagonaina ai le fetalaiga a le Alii: 

O le taimi o le Faʻaaliga. O mea ia na tusia mo ou taimi foi. O le tasi e iai ona mata e mafai ona vaʻai manino i aso o loʻo e soifua ai — le taua mulimuli o lenei vaitau i le va o le malamalama ma le pogisa…. “Ala maia oʻu tagata, ala maia!” Mo le oti tu i lou faitotoʻa. O le malo lea na e valaʻaulia. O le tagata lea na e faʻafeiloaʻi e taumamafa ma oe…. Ua tuulafoaʻiina aʻu e oʻu tagata, lo latou Atua moni e toatasi, e auauna i tupua. I loʻu tulaga, ua faatuina le atua o oe lava o lana soa o le oti, le 'aiga talimalo o outou loto. Foi mai ia te aʻu ae leʻi tuai…

O taeao uma lava i Paray-le-Monial, e tatagi logo o le lotu, Faasilasilaina le Misasa i aso uma.Ou te maofa i le matagofie o lenei leo, o se pese o viiga ua siisii ​​i luga o laufanua o Farani mo seneturi. Ae faafuaseʻi lava, na ou iloaina o nei logo o o le a avea faalologo. [8]ff. “Filemu ia logo”, www.atheistactivist.org Ioe, na ou aʻoaʻoina i nai aso mulimuli ane, i le taimi o le French Revolution, o logo tetele o Notre Dame na tipiina i lalo ma faʻatamaʻia, liusuavai i le afi o le inoino. Sa ou matua faanoanoa lava, ae na ou lagonaina i lena taimi le fetalaiga a le Alii:

Aua le faʻanoanoa i le pasia o nei mea. Mo le mamalu o nei ekalesia o le a solofa i lalo o le mataʻu o le Anetikeriso o le a saili e aveʻese uma ofu o Loʻu mamalu ma le i ai. Ae o lana nofoaiga o le a puʻupuʻu, o lona faavavau umi.

Faʻauta, o le a ou toe fausia loʻu fale, ma o le a sili atu lona mamalu nai lo le mulimuli.

O le fale o loʻo fetalai i ai le Aliʻi e le o le fale na fausia i piliki ma le sima, ae o le malumalu o le Agaga Paʻia, o le Tino o Keriso.  [9]ff. Le Valoaga i Roma E tatau i le Ekalesia ona pasi i le mea e soli ai saito ina ia luluina ai le vao mai le saito i le iʻuga o lenei tausaga. Ae o le saito ua faʻamamaina o le a avea ma atoatoa atoatoa taulaga o viʻiga. [10]ff. Sauniuniga mo le Faaipoipoga

E faʻatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo e ala i lenei Paseka mulimuli, pe a ia mulimuli i lona Aliʻi i lona maliu ma lona Toetu. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 677

 

ITUAII O TOTONU

A o tatou latalata atu i le seleselega i le faaiuga o lenei tausaga, toe tasi foi le fetalaiga a le Alii fetalaiga moni: “e tele le seleselega ae e toʻaitiiti le aufaigaluega… ” [11]Mati 9: 37 Lenei blog i ai mo le autu faʻamoemoe o sauniuniga oe ia avea ma se tasi e faigaluega i lenei seleselega tele. O le mea moni, o le Tama Paia o Faʻamoemoe o le a toe foʻi malo o lalolagi ia Keriso. Peitai, o lona talitonu o le a lelei mea uma, e mauaʻa foi i le mea moni. Na ia lapataia pea lava pea o le "gasetoto o mafuaaga" io tatou taimi ua tuu "le lumanaʻi o le lalolagi" i se tulaga lamatia. [12]ff. I le Eva Ae ui o lea, o le pogisa lava lea e mafai ona faʻagaeʻetia le agaga - pei o le atalii faamaumau oa - e amata le malaga i le fale.

Fai mai le tala a le pope, "O le tagata onapo nei e masani ona le mautonu ma e le mafai ona ia maua ni tali i le tele o fesili e fai ma faalavelave i lona mafaufau. Ae ui i lea, na ia matauina, e le mafai e le tagata ona 'aloʻese mai nei fesili e faatatau i le uiga tonu o oe lava ma le mea moni. ” O le iʻuga, e masani ona faʻavaivai le tagata onapo ma alu ese mai le "sailiga mo le uiga taua o le olaga," ae nofo mo "mea e maua ai ia fiafia puʻupuʻu, o sina taimi faamalieina, ae e le umi ae tuua ai o ia le fiafia ma le faamalieina." —Vatican City, Oketopa 15th, 2011, Katoliko News Agency

Ua ou tusia e uiga i lenei Lelei Tui, ma faʻafefea ona manatu mamafa i lapataʻiga faʻatatau a Benedict. O le tagata e matua faʻalelotu, [13]ff. Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 28 ma o lea, o le a ia saili pea e tapuaʻi se mea, tusa lava pe o lona atamai (pei o le tulaga i le fou atheists). O le mea matautia o lo tatou iloa o le a saili Satani e faʻatumu le gaogao o loʻo taumafai le tagata e lafo ese i lenei Great Revolution. 

Na latou ifo i le tarako ona o lona pule i le manu feʻai; 'ua latou ifo foʻi i le manu feʻai ma fai atu, “O ai na te mafaia' ona faʻatusaina ma le manu feʻai, po o ai na te mafaia 'ona tau? (Faaa 13:4)

Ae o ia ma ana au o le a mulimuli ane toilalo, ma o malo o le a mulimuli ane taliaina Keriso ma le Talalelei mo sina taimi. [14]vaʻai O Popes, ma le Era Dawning Lenei, mea sili, o le vaʻaiga a Uluaʻi Ekalesia Tama i la latou faʻauigaina o Faʻaaliga ma afioga a lo tatou Aliʻi. [15]ff. O Le a Oo Mai le Pule a le Ekalesia ma Le Afio mai o le Malo o le Atua

O le taʻutaʻua o valoʻaga o loʻo feagai ma le “taimi e gata ai” e foliga mai e tasi lo latou taunuuga masani, e faʻailoa atu ni mala tele o loʻo loma i luga o tagata, le manumalo o le Ekalesia, ma le toe faʻafouina o le lalolagi. -Katoliko Encyclopedia, "Valoaga", www.newadvent.org

O le a le taimi faʻatulagaina o nei mea uma? E leai soʻu aitia. Ae o le mea e taua, o tatou Sauni! E i ai ni nai auala e tali atu ai i nei mea uma, ioe. O le a lau mea?

Faʻafiafiaina i pupuni tioata pupula e pei o le rosa, i totonu o Notre Dame, o se tuafafine sa faʻatasi ma matou i la matou malaga faʻamatalaina sina vaega o talaʻaga. "Ina ua iloa o le au Siamani o le a pomuina Pale," na ia musumusu atu ai, "tagata faigaluega na aveina i luga e aveese nei faamalama, lea na teuina loloto i lalo o eleele loloto." Lau pele faitau, e mafai ona tatou le amanaʻiaina lapataiga i luga o lenei 'upega tafaʻilagi (ma o lea ou te tautala e le o saʻu lava, ae o lapataʻiga - vaʻai Aisea ua le alalaga ai pope?) ma faʻafoliga o le a tumau pea a tatou malo malepelepe e pei ona i ai… pe saunia o tatou loto mo taimi faigata ae o taimi faʻamoemoe o lumanaʻi. A o latou puipuia pupuni o Notre Dame e ala i le aveina i lalo o le eleele, e faapena foi, e tatau foi i le Ekalesia, ona ulu atu i le "eleele." O lona uiga, e tatau ona tatou sauniuni mo nei taimi e ala i le ulufale atu i totonu o le loto o le Atua e afio ai, ma o iina, talanoa ma Ia i taimi uma, alofa ia te Ia, ma tuu atu ia te Ia alofa ia i tatou. Aua seʻi vagana ua tatou fesoʻotaʻi ma le Atua, i le alofa ma Ia, faʻatagaina o Ia e suia i tatou, faʻapefea ona avea i tatou ma molimau o Lona alofa ma le alofa mutimutivale i le lalolagi? O le mea moni, a o le upu moni mouʻese mai le lagi o tagata [16]I o tatou aso, pe a oʻo i nofoaga tetele o le lalolagi le faʻatuatua ua i ai i se tulaga mataʻutia o le mou atu e pei o se afi e le o toe i ai le suauʻu, o le sili atu le faʻamuamua o le faia o le Atua i lenei lalolagi ma faʻaali atu i aliʻi ma fafine le ala i le Atua… O le faʻafitauli moni lava i lenei taimi o le tatou talafaʻasolopito o le Atua o loʻo mouʻese mai le lagi tafailagi a tagata, ma, ma le susulu o le malamalama e sau mai le Atua, tagata soifua ua le toe maua ona tulaga, ma faʻateleina mautinoa faʻaleagaina aʻafiaga. -Tusi o Lana Paia Pope Benedict XVI ia Epikopo uma o le Lalolagi, Mati 10, 2009; Katoliko i luga ole laiga e i totonu tonu lava o loto o Lana toe vaega mea o loʻo teu ai le mea moni. E faalagolago lava ia i tatou i le taimi nei le faʻaauauina o le mumū o le afi e ala i le tatalo ma le tuuto i Lona finagalo, neʻi latou feoti. [17]vaʻai Le Candle Mumu, Puipuia o le Loto, ma Manatuao

Ioe, o lenei sauniuniga mo le tele o vaega e leai se eseesega nai lo le auala e tatau ona tatou sauniuni ai mo le iʻuga o tatou lava olaga, lea e mafai ona sili ona lelei i lenei po. O le auala sili ona lelei e sauniuni ai mo le lumanaʻi o le faʻavaeina i le taimi nei, ola i le finagalo o le Atua ma le alofa, faʻavaivai, talitonuina ma fiafiaga. [18]ff. Faamanatuga o le Taimi Nei I lenei auala, e mafai ai ona tatou…

… Faʻailoga o le faʻamoemoe, mafai ona vaʻai i le lumanaʻi ma le mautinoa e sau mai le Aliʻi Iesu, o le na manumalo i le oti ma foaʻi mai ia i tatou le ola faavavau. —POPE BENEDICT XVI, Vatican City, Oketopa 15th, 2011, Katoliko News Agency

 

 

 


Lenei i lana Tusi lona tolu ma lolomiina!

www.thefinalconfrontation.com

 

Kiliki i lalo e faʻaliliu lenei itulau i seisi gagana:

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 O itu o le Fouvalega na saʻo lava i lo latou osofaʻia o le le tonu i le va o le mauoa ma le mativa ma le faʻaleagaina o le pule.
2 ff. Fouvalega!
3 ff. Saili mo le Saolotoga
4 ff. Lipoti a le Macrohistory ma le Lalolagi, Le French Revolution, i. 1
5 ff. O le Pope: Thermometer o le Liliuese
6 ff. Faʻasauā! … Ma Le galulolo o amioga mama
7 ff. O Le Lotogatasi Sese
8 ff. “Filemu ia logo”, www.atheistactivist.org
9 ff. Le Valoaga i Roma
10 ff. Sauniuniga mo le Faaipoipoga
11 Mati 9: 37
12 ff. I le Eva
13 ff. Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 28
14 vaʻai O Popes, ma le Era Dawning
15 ff. O Le a Oo Mai le Pule a le Ekalesia ma Le Afio mai o le Malo o le Atua
16 I o tatou aso, pe a oʻo i nofoaga tetele o le lalolagi le faʻatuatua ua i ai i se tulaga mataʻutia o le mou atu e pei o se afi e le o toe i ai le suauʻu, o le sili atu le faʻamuamua o le faia o le Atua i lenei lalolagi ma faʻaali atu i aliʻi ma fafine le ala i le Atua… O le faʻafitauli moni lava i lenei taimi o le tatou talafaʻasolopito o le Atua o loʻo mouʻese mai le lagi tafailagi a tagata, ma, ma le susulu o le malamalama e sau mai le Atua, tagata soifua ua le toe maua ona tulaga, ma faʻateleina mautinoa faʻaleagaina aʻafiaga. -Tusi o Lana Paia Pope Benedict XVI ia Epikopo uma o le Lalolagi, Mati 10, 2009; Katoliko i luga ole laiga
17 vaʻai Le Candle Mumu, Puipuia o le Loto, ma Manatuao
18 ff. Faamanatuga o le Taimi Nei
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , .