Sauaga! … Ma le galulolo amio mama

 

 

A o toʻatele tagata ua feala mai i le faatupulaia o sauaga o le Ekalesia, o lenei tusitusiga o loo talanoaina ai le mafuaaga, ma le mea o loo agai uma i ai. Muamua lomia Tesema 12th, 2005, Ua ou toe faʻafouina le upu tomua i lalo…

 

O le a ou tu atu e matamata, ma ou tu i luga o le olo, ma vaai atu e vaai po o le a lana tala e fai mai ia te aʻu, ma le mea o le a ou tali atu ai e uiga i laʻu faitioga. 'Ona tali mai lea o le ALIʻI' iā te aʻu: “Tusi le faʻaaliga; ia e faʻamalamalama i papamaa, ina ia sola le tagata na te faitauina. ” (Sapakuka 2: 1-2)

 

LE i ni nai vaiaso ua tuanaʻi, sa ou faʻalogo ai ma le malosi faafouina i loʻu loto o loʻo i ai sauaga - o se "upu" na aliaʻe mai e le Alii i se patele ma aʻu a o ou solomuli i le 2005. A o ou sauni e tusi e uiga i lenei aso, Na ou mauaina le imeli lenei mai le tagata faitau:

Sa fai laʻu miti uiga ese anapo. Na ou ala aʻe i lenei taeao ma upu "Ua sau sauaga. ” Mafaufau pe o maua foi e isi lenei…

O le mea sili lena, le mea na faʻaalia e le Akiepikopo o Timoteo Dolan o Niu Ioka i le vaiaso ua tuanaʻi, e tusa o le mulilua o le faʻaipoipoga na taliaina e avea ma tulafono i Niu Ioka. Na ia tusia…

… Matou te matua popole lava i lenei saolotoga o tapuaiga. Ua uma ona manaʻomia e faatonu le aveʻesea o faʻamaoniga o le saolotoga o tapuaiga, ma tagata solitulafono na valaʻau mo tagata o le faʻatuatua ina ia faamalosia e talia lenei toefaʻamatalaga. Afai o le poto masani o nai isi setete ma atunuʻu o loʻo iai nei le tulafono o soʻo se faʻailoga, o lotu, ma tagata talitonu, o le a le pine ae faʻasauā, taufaʻamataʻu, ma aveina i le faʻamasinoga mo a latou talitonuga o le faʻaipoipoga e i le va o le tasi aliʻi, tasi le fafine, e faʻavavau. , aumaia tamaiti i le lalolagi.—Mai le blog a Archbishop Timothy Dolan, “Some Aftertsts”, Iulai 7, 2011; http://blog.archny.org/?p=1349

O loʻo ia faaleoina Cardinal Alfonso Lopez Trujillo, sa avea ma Peresetene o le Pontifical Council mo le Aiga, o le na fai mai i le lima tausaga talu ai:

"… O le tautala i le puipuiga o le ola ma aia a le aiga ua avea, i nisi sosaiete, o se ituaiga o soligatulafono faasaga i le Setete, o se ituaiga o le le usitaʻi i le Malo ..." —Vatican City, Iuni 28, 2006

Na ia lapatai mai e iai se aso e ono aumaia ai le Ekalesia “i luma o nisi faamasinoga faavaomalo.” O ana upu e ono faʻamaonia e pei o le malosiaga agaʻi i le faʻauigaina o isi ituaiga faʻaipoipoga o se "aia tatau faʻavae" o loʻo faʻamalosia se malosi tele. O loʻo ia i tatou ni vaʻaiga uiga ese ma le faigata ona faʻamatalaina a pulenuu ma polofesa i le "gay gay" savali faʻasolosolo solo faʻatasi ma le le fiafia, i luma o tamaiti ma leoleo (amioga e ono avea ma soligatulafono i soʻo se isi aso o le tausaga), aʻo iai i totonu o latou fono faitulafono, ofisa. o loʻo faʻaleaogaina le tulafono faʻanatura, ua faoa se pule e le maua ma le mafai e le Setete. E leitioa a fai mai Pope Benedict ua i ai nei le "gasetoto o mafuaaga" faapogisaina le lalolagi? [1]ff. I le Eva

E foliga mai e leai se mea e taofi ai lenei galulolo amio mama mai le salalau i le lalolagi atoa. O le taimi lenei o le "galu galu"; latou i ai le aufaipolokiki, lauiloa, faʻalapotopotoga tupe, ma atonu sili atu i lo mea uma, lautele finagalo i latou. O le latou le mauaina o le "aloaia" lagolago a le Ekalesia Katoliko e faaipoipo ia i latou. E le gata i lea, o loʻo faʻaauau pea ona siʻitia le leo o le Ekalesia o le faʻaipoipoga i le va o le fafine ma le tamaloa e le o se faiga masani e suia ma le taimi, ae o se lalolagi lautele ma faʻavae fausiaina o se soifua maloloina sosaiete. Fai mai a ia aua o le upu moni.

O le Ekalesia… ua faamoemoe e faaauau pea ona siisii ​​i luga lona leo i le puipuiga o tagata, tusa lava pe o aiaiga a le Setete ma le toatele o tagata lautele manatu agai i le isi itu. Moni, moni lava, aumaia le malosi mai ia lava ae le mai le aofaʻi o le maliega e faʻaosoina.  —POPE BENEDICT XVI, Vatican, Mati 20, 2006

Ae o lea foi, tatou vaʻaia le leai uma e tu pea le Ekalesia i tafatafa o le upu moni ma le Tama Paʻia. Sa ou talanoa i nisi o patele Amerika na latou taumateina a itiiti mai o le afa o i latou i le seminare na latou aʻoga o ni tamaʻitaʻi, ma o le toʻatele o na tamaloloa na avea ma faifeau ma nisi foi o epikopo. [2]ff. Wormwood E ui lava o lenei mea o se molimau faʻamaonia, o loʻo tumau pea latou i moliaga faʻamaonia na faʻamaonia mai e patele eseese mai itulagi eseese. Mafai "faʻaipoipo faʻaipoipo" ona avea lea o se mataupu o le a fausia a vaevaega I totonu o le Ekalesia pe a fai o le falepuipui e feagai ma taʻitaʻi lotu ona o le taofiofia o se manatu e feteʻenaʻi ma manaoga o le Malo? O le "faʻatagaina" lea na vaʻaia e Sagata Anne Catherine Emmerich i se faʻaaliga?

Sa ou maua foi se isi vaaiga o le puapuaga tele… E foliga mai ia te aʻu o le faatagaga na faatonuina mai le aufailotu e le mafai ona taliaina. Na ou vaʻaia le toʻatele o faifeʻau matutua, ae maise le toʻatasi, na fetagisi ma le tagi. Sa fetagisi foi nai tamaiti laiti… Sa pei na fevaevaeai tagata i ni tolauapiga se lua.  —Faamanuia Anne Catherine Emmerich (1774–1824); O Le Soifuaga ma Faaaliga a Anne Catherine Emmerich; feau mai ia Aperila 12th, 1820

 

O LE GAY WAVE

I ni nai tausaga ua tuanaʻi, na amata ai ona oso aʻe le ita tele faasaga i le Ekalesia, aemaise lava i Amerika. Tetee faasaga i faiga faatemokalasi e tausia le faaipoipo e pei ona faauigaina i le va o se alii ma se tamaitai na alu faafuasei, lototele. O kerisiano na tutulaʻi e tatalo pe tetee i le tetee, na kiki, tulei, faia faamalosi i feusuaʻiga, maʻi feusuaʻi, ma e oo lava foi i le fasiotia o i latou, tusa ai ma molimau ma vitio. Masalo o le mea sili ona mautinoa na o le vaaiga i Kalefonia le mea na tiaʻi ai le koluse a le tinamatua i le eleele ma solia e tagata faʻataʻitaʻi na amata ona faʻaosoina le au faʻataʻitaʻi e "misa." O le mea e malie ai, i le salafa o le lalolagi, le Palemene Hungary pasia tulafono faasaina "amioga mataga pe taufaafefe" i tauatane.

Talu ai nei ia Iulai 2011, o le Palemia o Ontario (lea na amata ai ona avea le ulugaliʻi faʻaipoipoga ma tulafono i Kanata) ua faamalosia uma aʻoga, e aofia ai ma aʻoga Katoliko, e fausia ni tamaʻitaʻi, tamaʻitaʻi, faʻaipoipoga poʻo ni faʻaletulafono o itupa. 

E le o se mataupu e filifilia mo aʻoga poʻo puleaʻoga. A manaʻomia e tamaiti aʻoga, latou te mauaina.  —Peremia Dalton McGuinty, Tala Fou o le Olaga, Iulai, 4th, 2011

I le teʻi le amanaʻiaina o le "saolotoga o lotu," na ia faaauau ai fai mai o le pasia o tulafono e le lava, faailogaina o le Malo manaomia ona faamalosia "amioga":

E tasi le mea… o le suia o se tulafono, ae e ese a le suia o se amioga. O uiga e faʻaalia e o tatou olaga masani ma lo tatou malamalamaaga i le lalolagi. E tatau ona amata lena i le fale ma faʻalautele atu i totonu o o tatou pitonuʻu, e aofia ai a tatou aʻoga.
—Ibid.

I le salafa o le tuaoi i le Iunaite Setete, Kalefonia faatoa pasia se tulafono o le a "manaʻomia" aʻoga e "aʻoaʻoina tamaiti aʻoga e uiga i le saofaga o le lesbian, gay, biseksual ma transgender Amerika." [3]San Francisco keronika, Iulai 15th, 2011 O le mataupu fou e foliga mai o le a aʻoaʻoina tagata uma mai le aʻoga tamaititi i le aoga maualuga e uiga i saofaga i le tauatane ma taua i le talafaasolopito o Amerika. O lenei ituaiga talitonuga faʻamalosi, i luga o tamaiti e le itiiti ifo, o le faʻailoga muamua lava lea ua lata mai sauaga.

Masalo o se siuleo mamao o sauaga tuʻusaʻo o loʻo tupu i Initia Epikopo o lo o lapatai mai o loʻo iai le 'fuafuaga sili e tafiesea le faʻakerisiano.' O loʻo vaʻaia foʻi e Iraki le oso aʻe o le faʻagaio-faʻakerisiano gaioiga a North Korea faʻamaoni faʻaauau pea ona tumau falepuipui falepuipui ma faamaturoina aʻo taumafai le pulega faʻamasino iina e 'tafiesea le faʻa-Kerisiano.' Lenei saolotoga mai le Ekalesia, o le mea moni, o le mea faʻalauiloaina le "gay agenda" o loʻo fautuaina lautele:

… Matou te taumate o le faʻaipoipoga faʻaipoipoga o le a iʻu lava i le tuputupu aʻe o le taliaina o le tauatane ma tauafafine o loʻo amataina nei, e pei ona fefe ai [Epikopo Fred] Henry. Ae o le faʻaipoipo tutusa o le a fesoasoani foi i le lafoaʻia o vailaʻau oona, faasaʻoloto le sosaiete mai le faailoga tagata ma le inoino ua leaga ai aganuu mo se taimi umi, faafetai i se vaega ia Fred Henry ma lana ituaiga. -Kevin Bourassa ma Joe Varnell, Faamamaina Lotu oona i Kanata; Ianuari 18th, 2005; EGALE (Tulaga tutusa mo Gays ma Lesbians Soʻoga) i le tali atu ia Epikopo Henry o Calgary, Kanata, toe taʻua le tulaga amio mama a le Ekalesia i le faaipoipoga.

Ma i Amerika i le 2012, na see Peresitene Barack Obama e aumai tulafono o le soifua maloloina na malosi O faʻalapotopotoga a le Katoliko e pei o falemaʻi ma isi auaunaga faʻalesoifua maloloina e tuʻuina atu ai vailaʻau puipuia ma vailaʻau - e teteʻe atu ai i aʻoaʻoga a le Katoliko. O loʻo tosoina mai se laina i le oneone… Ma e manino lava o loʻo mulimuli isi atunuʻu i le aveʻesea o le saolotoga faʻalelotu.

Ua vave ona vaeluaina le lalolagi i ni tolauapiga se lua, o le felagolagomai o aneti-Keriso ma le usoga a Keriso. O laina i le va o nei lua o loʻo tusia. O le a le umi o le taua tatou te le iloa; pe tatau ona faʻamafanafana pelu tatou te le iloa; pe tatau ona faamaligiina le toto matou te le iloa; pe o le a avea o se taua feteʻenaʻi tatou le iloa. Ae i se feteʻenaʻiga i le va o le upu moni ma le pogisa, e le mafai ona leiloa le mea moni. - Epikopo Fulton John Sheen, DD (1895-1979) 

O se tasi o pito i luga Katinale i le Vatican Curia taʻua o le a le ogatotonu feʻau masani ona faia i luga o lenei 'upega tafaʻilagi: o le atoa Ekalesia atonu o le a ulufale atu i lana ia lava Passion:

Mo nai isi tausaga, Gethsemane o le a le tuʻufuaina. O le a tatou iloa lena togalaau. —James Francis Cardinal Stafford e faʻatatau i le iʻuga o le faiga-palota a Amerika; Maota Peniteniteri o le Aʻoaʻoga Faʻaaposetolo o le Vaʻai Paia, www.LifeSiteNews.com, Novema 17, 2008

Mo lenei mafuaʻaga, ua ou toe lolomiina lenei "upu" mai ia Tesema 2005, ma faʻafouina faʻamatalaga, o se tasi o tusitusiga muamua i luga o lenei 'upega tafaʻilagi o le "fugalaau faaperofetaga" [4]vaʻai O Petala e foliga mai ua amata ona tatalaina vave… 

 

—O LE PETALUA LUA—

 

KERISIMASI TSUNAMI

A o tatou latalata atu i le Aso Kerisimasi, ua tatou latalata foi i le faamanatuina o se tasi o aso nei sili ona tele mala o tatou taimi: o Tesema 26th, 2004 Asia Tsunami.

Na amata faʻatumu e turisi matafaga i lena taeao i le selau o maila o le talafatai. Sa latou i ai iina e fiafia i aso malolo o le Kerisimasi i le la. Na foliga mai ua lelei mea uma. Ae leai.

Na faafuaseʻi lava ona maalu le vai mai le matafaga, ma iloa atu ai le moega o le sami e pei ua faafuaseʻi ona pe le tai. I ni ata, e mafai ona e vaʻai atu i tagata o savavali i totonu o le oneone faʻatoa aliali mai, o pikiina atigi, savalivali solo, matua le iloa lava le lamatiaga lata mai.

Ona faʻaalia lea i luga o le tafatafailagi: sina tamaʻi paʻu papaʻe. Na amata ona tupu aʻe i le lapopoʻa a o latalata i le apitaogalu. O se galulolo mataʻutia, o se tsunami na faia e le mafuʻe lona lua lona tele na faamauina i talaʻaga o seismic (o se mafuiʻe na luluina ai le lalolagi atoa), na faaputuputuina le maualuga ma le malosiaga faataumaoi a o faataamilo atu i taulaga tu taulaga. Na vaʻaia vaʻa o felelei, togiina, paʻu i le galu malosi, seʻia oʻo i le taimi na sau ai i le laueleele, tulei, tuʻimomomoina, faʻatamaia soʻo se mea na i ai i ona ala.

Ae e leʻi uma.

O le sekone, sosoo ai ma le galu lona tolu, faia le tele poʻo le sili atu o faʻaleagaina a o le vai tuleia agai i totonu, saluina atoa nuʻu ma taulaga mai o latou faʻavae.

Na iʻu lava ina muta le osofaʻiga a le sami. Peitai o galu, ua aveʻese a latou vevesi, ua amata nei la latou malaga toe foʻi i le sami, tosoina faatasi ma i latou uma oti ma faʻafanoga na latou mauaina. O le mea e faanoanoa ai, o le toʻatele na sosola ese mai galu fafati mai o galu, ua maua nei i lalo ma leai se mea e tu ai, leai se mea e uʻuina, leai se maa poʻo se eleele e maua ai le saogalemu. Na faʻasusu, e toʻatele na leiloa i le sami, e faʻavavau.

Peitai, sa i ai, tagatanuu i le tele o nofoaga sa latou iloa le mea e fai pe a latou vaaia uluaʻi faʻailoga o le tsunami. Na latou taufetuli atu i eleele maualuluga, i luga o maupuepue ma papa, i le mea na le mafai ona oʻo i ai le fafati o galu.

I le aotelega, toeititi o le kuata miliona tagata na maumau o latou ola.

 

TSUNAMI MORAL

O le a le faiā a lenei mea ma le upu "Sauaga“? O le tolu tausaga ua tuanaʻi, a o ou malaga i Amerika i Matu i asiasiga taamilosaga, o le ata o le galu ua oʻo mai pea i lou mafaufau…

E pei lava ona amata le galulolo Asia i se mafuie, e faapena foi le mea ou te taʻua o le "tsunami morale". O lenei mafuʻe faale-agaga-faaupufai na pesi i le sili atu i le lua selau tausaga talu ai, ina ua leiloa le malosiʻaga o le Ekalesia i le sosaiete a o Fouvalega Farani. O le Liberalism ma le temokalasi na avea ma malosiaga silisili.

O lenei mea na mafua ai se galu malosi o mafaufauga faʻalelalolagi lea na amata faʻalavelaveina le sami o amioga faʻaKerisiano, sa salalau solo i Europa ma Sisifo. Lenei galu mulimuli ane crested i le amataga o le 1960's o se tamai pauna paʻepaʻe: togafiti.

E i ai le tasi aliʻi na vaʻaia faʻailoga o lenei galulolo o le amio mama, ma na ia valaʻaulia le lalolagi atoa e mulimuli ia te ia i le saogalemu o eleele maualuga: Pope Paul VI. I lona encyclical, Humanae Vitae, na ia taʻua foi, o le fasafoaʻiga tama e leʻi iai i le fuafuaga a le Atua mo le alofa faaipoipo. Na ia lapatai mai foi o le taliaina o le puipuiga o le a mafua ai le malepe o le faʻaipoipoga ma le aiga, o le faʻateleina o le le faʻamaoni, faʻaleagaina o le tulaga mamalu o tagata, aemaise lava i fafine, ma le faʻateleina o le faʻapapāina o maʻamaʻi ma le setete faʻatonutonu ituaiga o fanau taofi. 

Naʻo nai toʻatele na mulimuli ile faʻapaʻau, e oʻo lava i taʻitaʻi lotu.

O le taumafanafana o le 1968 o se faʻamaumauga o le sili ona vevela itula a le Atua… T
na te manatua e le galo; e tiga i latou… Latou te nonofo i le asiosio i le mea e afio ai le toʻasā o le Atua. 
—James Francis Cardinal Stafford, Major Penitentiary o le Apostolic Penitentiary o le Holy See, www.LifeSiteNews.com, Novema 17, 2008

Ma o lea, o le galu latalata i le matafaga.

 

OU SAUNIUNI

O ona tagata muamua na afaina ai o na vaa taula i le sami, o lona uiga, aiga. Aʻo faʻasolosolo malamalamaaga o feusuaiga "aunoa ma ni faʻaiuga", na amata ai se teteʻe atu i feusuaiga. "Alofa Saoloto" na avea ma mautauave fou. E pei lava ona amata feoaʻi solo na turisi Asia i luga o matafaga e le o iai ni atigi atigi, e manatu e sefe ma e le afaina, e faapena foi le amataga o le sosaiete i feusuaiga ma ituaiga eseese o feusuaiga, ma le manatu e aoga. O le feusuaiga na teteʻa ma le faʻaipoipoga ae o le "leai-sese" teteʻaga na faʻafaigofie ai mo ulugaliʻi ona faʻamuta a latou ulugaliʻi. Na amata ona felafolafoaʻi ma malepe aiga a o feosofi mai lenei tsunami amio mama i totonu o latou.

Na pa le galu i le matafaga i le amataga o le vaitausaga o le 1970, faʻaleaga le gata i aiga, ae taʻitasi tagata tagata. O le faʻatele o le faia o feusuaʻiga masani na mafua ai le fulafula o "pepe le manaʻomia." Na solia tulafono i le faʻaavanoaina o le faʻapapāina o maʻoti i le "aia tatau." E feteʻenaʻi ma lapataʻiga a le aufaipolokiki o le faapau pepe o le a na o le faaaogaina "seasea lava," na avea ma le fou "fananau mai" faia se fuainumera tagata maliliu i le sefulu o miliona.

O le lona lua, le faʻamagalo galu gogolo gogolo i le matafaga i le 1980's. O le STDS e le mafai ona togafitia e pei o genital herpes ma le AIDS na faʻateleina. Nai lo le taufetuli i nofoaga maualuluga, sa faaauau pea ona uʻu le sosaiete i pou ua nutililii ma paʻuʻu laʻau o lotu. Musika, tifaga, ma le aufaasālalau faʻamalosia ma faʻalauiloa amioga le mama, saili auala e faia alofa alofa nai lo le faia alofa saogalemu.

E oʻo mai i le 1990's, o galu muamua e lua ua faʻataʻamilomiloina le tele o faʻavae lelei o aʻai ma nuʻu, ma o ituaiga uma o eleelea, faʻatafunaina, ma otaota na soloia i luga o le sosaiete. O le maliu mai le leva ma le fou STDS ua avea ma mea ofoofogia, ma na faia ai fua i luga o se tulaga faʻavaomalo e tau ai latou. Ae nai lo le tamoe i le saogalemu o mautu eleele maualuga, sa togiina ia condom e pei o ni ola i totonu o le sami - o se fua le aoga e sefe ai le augatupulaga malemo i le "alofa fua." 

I le amataga o le meleniuma, o le lona tolu malosi galu lavea: ponokalafi. O le taunuʻu mai o le saoasaoa televave initaneti aumaia otaota vale i ofisa uma, fale, aʻoga, ma fale faʻatau. O le tele o faʻaipoipoga na teteʻe atu i galu muamua e lua na faʻatamaiaina e lenei lologa le leoa na mafua ai le lolovaia o vaisu ma loto nutimomoia. E leʻi umi, toeititi o ata uma a le televise, tele o faʻasalalauga, pisinisi musika, e oʻo lava i talafou o tala fou o loʻo paʻu ifo ile le tauagafau ma le tuinanau e faʻatau atu a latou oloa. O feusuaiga na avea ma pala ma mimilo faʻafuaseʻi, le iloaina mai lona faʻamoemoe matagofie.

 

O LE pine faamau 

O le soifuaga o le tagata ua leiloa lona tofi taua, ma le anoanoaʻi, o tagata i laʻasaga uma o le olaga na amata ona vaʻaia o se le talafeagai. Embryos na faʻamisa, tiaʻi, pe faʻataʻitaʻia; saienitisi unaʻia le faʻamalamalamaina o tagata ma fausiaina manu-tagata faʻamomoli; o tagata mamaʻi, ua matutua, ma ua lotovaivai, ua faamatuʻuina ma ua leaga le faiʻai ona o le fia feoti — o faʻamoemoe faigofie uma ia o le saua faʻamalosi o lenei galulolo.

Ae o lana osofaʻiga na foliga mai na oʻo i lona tumutumuga i le 2005. I le taimi nei, o le amio mama faʻavae na toeititi maeʻa maeʻa solo i Europa ma Sisifo. O mea uma sa opeopea-o se ituaiga o taufusi o amioga lelei-lea na le toe ola ai tulafono faʻavae ma tulafono a le Atua, ae poʻo a lava mafaufauga o le pulega malo (poʻo le vaega faʻatalitali) na faʻaola e. Saienitisi, vailaʻau, polokiki, e oʻo lava i le talafaʻasolopito na leiloa ona tulaga faʻavae e pei o le moni o mea taua ma amioga faʻateʻa esea mai le mafaufau lelei ma mafaufauga, ma le poto ua tuanaʻi na pala ma galo.

I le tau mafanafana o le 2005-o le vaega o le galu o galu - Kanata ma Sepania amata ona taʻitaʻia le lalolagi faʻaonapo nei i le tuʻuina i lalo o se faʻavae fou. O lena lava, toe faauigaina o le faʻaipoipoga, o le fausiaina o malo. Lenei, o le ata lava o le Tolutasi: Tama, Atalii, ma Agaga paia, na toe faʻauiga. O le aʻa tonu o tatou tagata, tagata na faia i le "faʻatusa o le Atua," ua liliu. O le galulolo o amioga lelei e le gata na faʻaleagaina ai faʻavae o le sosaiete, ae faʻapea foi le faʻavae taua o le tagata lava ia. Na lapataia e Pope Benedict o le amanaiaina o nei iuni fou o le a taitai atu ai i:

… O le faʻateʻaina o le foliga o le tagata, ma matua mataʻutia lona iʻuga.  - Me, 14, 2005, Roma; Katinale Ratzinger i se tautalaga i luga o le faʻasinomaga a Europa.

Mo le faʻatafunaga o galu e le o maeʻa! Ua latou toe foʻi nei i le sami ma "matua ogaoga taunuuga" mo se lalolagi maua i lo latou undercurrent. Mo nei galu o leai se mea, ae o loʻo malosi pea; latou te foliga mai e le afaina i luga, ae o loʻo i ai se malosiaga loloto. Ua latou tuua se faʻavae ua avea nei ma se fola oneone faʻafuaseʻi, suia. Na taitaiina ai foi lenei lava Pope e lapataʻi e uiga i le tuputupu aʻe…

“… Pulega faʻamalosia o le toe fetuʻunaʻiga” —Katinale Ratzinger, Tatala Fale i Conclave, Aperila 18th, 2004.

O le mea moni, o nei galu foliga mai e leai se aoga o loʻo avea ma latou…

… Fua mulimuli o mea uma, leai se mea ae o le tagata lava ia ma ona manaʻoga. (Ibid.)

 

LE LALOLAGI: agai i TOTALITARIANISM 

O le malosiaga lalo lalo o le pito i luga o le a fou atoa—O se pulega faʻatonu e faʻaogaina le malosi faʻamalosi a le setete e faʻatonutonu ai i latou e le malie i le tuuaia o latou i le "le faʻapalepalega" ma le "faʻailoga tagata," o le "tautala 'inoʻino" ma le "inoino solitulafono."

O lenei tauiviga e tutusa lelei ma le faʻataʻitaʻiga taua ua faʻamatalaina [Faaa 11: 19-12: 1-6, 10 i le taua i le va ”o le fafine ua ofu i le la” ma le o le "tarako"]. Taua faʻafuaseʻi ma le Ola: o le “aganuʻu o le oti” e taumafai e faʻamalosia o tatou manaʻoga e ola ai, ma ola ai i le atoaga… E tele vaega o le lalolagi e le mautonu e uiga i le mea saʻo ma le mea e sese, ma e i ai le alofa tunoa o i latou le malosiʻaga e "fausia" manatu ma tuʻuina atu i luga o isi. —POPE JOHN PAUL II, Cherry Creek State Park Homily, World Youth Day, Denver, Colorado, 1993

O ai i latou o loʻo tuuaʻia i na mea? Muamua lava i latou ua taufetuli i eleele maualuluga—I le Papa, o le Ekalesia lea. O loʻo ia i latou le vaʻai mamao (poto na foaʻiina mai e le Atua) o le vaʻai atu i mea matautia o loʻo iai ma latalata mai ma mea o le a oʻo mai. O loʻo latou tuʻuina atu upu o le faʻamoemoe ma le saogalemu ia latou i totonu o le sami… ae mo le toʻatele, o ni upu le taliaina, e oʻo foi i ni upu inosia.

Ae aua le sese: o le Papa e leʻi tagofia. Na paʻu i ai le au solofanua, palapalā i otaota, ma faaleagaina le tele o lona matagofie, a o pesi mai galu i tafatafa o le tumutumu, ma tosoina atu i totonu o le vai malulu le tele o le aufailotu faapea foi faifeau.

I le va o le 40 tausaga talu ai Humanae Vitae, o le Iunaite Setete ua lafo i luga o faʻatafunaga. —James Francis Cardinal Stafford, Major Penitentiary o le Apostolic Penitentiary o le Holy See, www.LifeSiteNews.com, Novema 17, 2008

Faʻamataʻuga ma lea faʻalavelave ma sauaga ina ua uma sauaga
sasaina faasaga i le Ekalesia, olo i vaega o le Papa. Nai lo le alaga atu o lapataiga i a latou lafu o le galulolo o le a oo mai, o le tele o leoleo mamoe na foliga mai na auai, pe a le taitaiina a latou lafu i lalo i matafaga matautia.

Ioe, o se faigata tele (faʻasuaʻiga faʻamalosi i le perisitua), e tatau ona matou fai atu lena mea. Sa le fiafia mo matou uma. E tai pei lava o le lua o se maugamu, na faafuaseʻi ona sau se ao eleelea, faʻapogisaina ma faʻapogisaina mea uma, o le mea lea na sili atu ai ona faʻafuaseʻi le faiva o le faifeʻau ma sa masalomia uma patele. faapenei foi… O lona iʻuga, o le faʻatuatua ua avea ma mea e le talitonuina, ma ua le toe mafai ai ona faʻalauiloaina le Ekalesia o ia o le fofoga fetalai a le Alii. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, Le Pope, Ekalesia, ma Faʻailoga o Taimi: O Se Talanoaga ma Peter Seewald, itu. 23-25

O lea na faamatala ai e Pope Penitito le Ekalesia i le tasi taimi i le…

… O se vaʻa ua toeititi magoto, o se vaʻa e alu i totonu vai i itu uma. —Cardinal Ratzinger, Mati 24, 2005, Aso Faraile lelei manatunatu loloto i le Pa'ū Lona Tolu o Keriso

 

O SE TOTONU 

Aʻo amata ona toso ifo le vai o le "aganuʻu o le oti" i le sami, o loʻo latou susuina e le gata i le tele o vaega o le sosaiete faʻatasi ma latou. ae o lapopoʻa tetele foi o le Ekalesia-o tagata ia e fai mai o latou o le Katoliko, ae ese le auala e ola ma palota ai. O lenei ua tuua se "toe" o faamaoni i luga o le Papa - o se toe totoina faamalosia faamalosia e tolotolo maualuga luga o le Papa… po o le filemu lemu i le vai i lalo. O le teteʻa ua tupu. Ua vaevaeina mamoe mai 'oti. Malamalama mai le pogisa. Upumoni mai le pepelo.

Ona o se tulaga faigata tele, ua tatou manaʻomia nei sili atu nai lo se isi taimi muamua ia maua le lototele e vaʻai ai le mea moni i mata ma ia valaʻau mea i o latou igoa saʻo, e aunoa ma le lolo atu i fetuunaiga talafeagai pe i le faʻaosoosoga o le faʻasesēina o oe lava. I lenei itu, o le faalumaina o le Perofeta e matua tuusao lava: "Oi talofa ia i latou oe taʻua le leaga o le lelei ma le lelei leaga, oe fai le pouliuli ma malamalama ma malamalama ma pouliuli" ( Is 5:20 ). —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae "O Le Talalelei o le Ola", Le. 58

Faatasi ai ma le pepa talu ai nei a le Ekalesia Katoliko faasaina gays mai le tofi faifeau, ma lona tulaga le mafaagaeetia i le faaipoipo ma feusuaiga feusuaiga, ua faataatia ai le vaega mulimuli. O le upu moni o le a taofia pe mauaina. O lena o le faʻaiuga mulimuli i le va o le "aganuu o le olaga" ma le "aganuu o le oti." O ata ia na muaʻi vaaia e le katinale Polani i se saunoaga i le 1976:

O lea ua tatou tutu nei i le feagai ai ma le feteʻenaʻi o talafaʻasolopito a tagata ua uma ona pasi. Ou te le manatu o lautele lautele o le sosaiete a Amerika poʻo liʻo lautele o le faʻapotopotoga Kerisiano ua latou iloaina lenei mea atoa. O loʻo matou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le tetee i le Ekalesia, o le Tala Lelei ma le tetee ile Tala Lelei. O lenei finauga e taʻoto i totonu o fuafuaga a le Atua. O se faamasinoga o le Ekalesia atoa. . . tatau ona ave i luga.  - toe lolomiina ia Novema 9, 1978, lomiga o O le Journal Wall Street 

Lua tausaga mulimuli ane, na avea ai o ia ma Pope John Paul II.

 

FAAIUGA

O le tsunami Asia na faia moni ia Tesema 25th - North American time. O le aso lenei tatou te faʻamanatuina ai le fanau mai o Iesu. O le amataga foi o le muamua sauaga faasaga i Kerisiano ina ua auina atu e Herota le au Magoi e faailoa i ai le pepe o i ai le pepe o Iesu.

E pei lava ona taʻitaʻia e le Atua Iosefa, Maria, ma le la tama faʻatoa fanau i le saogalemu, e faʻapena foi ona faʻataʻitaʻia e le Atua i tatou - e oʻo lava i taimi o sauaga! Lea foi le Pope lava na lapataʻia le finauga mulimuli na alaga foi "Aua e te fefe!" Ae e tatau ona tatou "mataala ma tatalo," aemaise lava mo le lototele e tumau ai i luga o le Papa, ia tumau ai i le Lafu a leo o le teenaina ma sauaga ua leotele ma faʻasauā. Pipii ia Iesu na fai mai,

Amuia oe pe a 'inoʻino tagata ia te oe, ma pe a tuʻua oe ma faifai ia te oe, ma taʻuleagaina lou igoa ona o le Atalii o le Tagata. Olioli ma osooso i le fiafia i lena aso! Faʻauta, o le a tele lou taui i le lagi. ” (Luka 6: 22-23)

I lona faʻatulagaina o le 265th pope, fai mai Benedict XVI,

O le Atua, o le na avea ma tamaʻi mamoe, na taʻu mai ia i tatou o le lalolagi e faaolaina e Le na Faasatauroina, ae le oi latou na faasatauroina o ia… Tatalo mo aʻu, ina neʻi ou sola ese ona o le fefe i luko.  -Aiga amataina, POPE BENEDICT XVI, Aperila 24, 2005, St. Peter's Square).

Ia tatou tatalo ma se lagona faʻafouina mo le Tama Paʻia ma mo le tasi ma le isi o le a avea ai i tatou ma molimau lototetele a alofa ma le faamaoni ma le faʻamoemoe i o tatou aso. Mo taimi o O le Manumalo o lo tatou Tamaʻitaʻi ua latalata!

—O le Tausamiga a le Faletua o Guadalupe
Tesema 12th, 2005

 

 

O sina puipuiga faigofie:

 

 

FAITAU FUAFUAGA:

  • O Tatou Ola i Taimi o Apokalifa? O le ulutala lea o le tautalaga na tusia e le tusitala Katoliko o Michael O'Brien i Ottawa, Ontario. O se vaʻaiga talafeagai, mamana, ma atamamai — o se vaʻaiga e tatau ona faitauina e patele uma, epikopo, lotu, ma taʻitaʻi. E mafai ona e faitauina tusitusiga o lana tuatusi, faʻapea foʻi ma le minoi Fesili ma le Tali vaitaimi na mulimuli mai (vaʻai mo ulutala uma e lua i luga o lenei sootaga): O Tatou Ola i Taimi o Apokalifa?

 

Kiliki i lalo e faʻaliliu lenei itulau i seisi gagana:

 

 


Lenei i lana Tusi lona tolu ma lolomiina!

www.thefinalconfrontation.com

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. I le Eva
2 ff. Wormwood
3 San Francisco keronika, Iulai 15th, 2011
4 vaʻai O Petala
lafoina i AIGA, O PALAU ma pōpō , , , , , , , , , , .