Lalolagi Fouvalega!

 

… O le faatulagaga a le lalolagi ua luluina. (Salamo 82: 5)
 

PE AFEA Sa ou tusi e uiga taʻamilosaga! i ni nai tausaga talu ai, e le o se upu na faʻaaoga tele i le lautele. Ae o le aso, o loʻo tautalagia i mea uma… Ma o lenei, o upu “suiga o le lalolagi" ua fetolofi solo i le lalolagi atoa. Mai le vevesi i Sasaʻe tutotonu, i Venesuela, Iukureini, ma isi mea i le muimui muamua i le "Tea Party" fouvalega ma le "Faʻaaogaina Wall Street" i Amerika, o le vevesi ua sosolo pei "o se siama.”E moni a ua amata nei le vevesi i le lalolagi atoa.

O le a 'ou faʻaoso Aikupito e tau ma Aikupito: e tau le uso ma le uso, le tuaoi ma le tuaoi,' aʻai le isi 'aʻai, le isi mālō i le isi mālō. (Isaia 19: 2)

Ae o se Fouvalega ua leva ona amata mai ...

 

MAI LE AMATAGA

Mai lava i le amataga, o le Tusi Paʻia na valoia a i le lalolagi atoa fouvalega, o se faiga faaupufai-filosofia, e pei ona tatou iloa nei, oʻo atu e pei o se faititili tele i luga o laufanua o seneturi. O le perofeta o Tanielu na iʻu lava ina vaʻaia o le tulaʻi mai ma le paʻu o le tele o malo o le a iʻu lava i le iʻuga o le emepaea o le lalolagi. Na ia vaai i ai i se faaaliga e pei o se "manu feʻai":

O le manu feʻai lona fa o le lona fa o malo i le lalolagi, ese mai isi uma; o le a ia faʻaumatia le lalolagi uma, talepe i lalo ma nutipalaina ia. O nifo e sefulu e sefulu tupu e sefulu aʻe nai le malo; e tu mai le tasi e mulimuli 'iā te i latou,' ese mai i na o ona luma, o le a tuʻuina i lalo tupu e toʻatolu. (Tanielu 7: 23-24)

St. John, na tusia foi i lalo se vaʻai tutusa o lenei lalolagi malosiʻaga i lana Faʻaaliga:

Ona ou iloa lea o le manufeʻai ua sau mai le sami ma ona nifo e sefulu ma ulu e fitu; o loʻo i ona nifo e sefulu pale pale pale, ma i luga o ona ulu igoa taufaifai ... Na maofa le lalolagi uma i le manu feʻai… ma ua avatua i ai le pule i ituaiga uma, tagata, gagana, ma malo uma. (Faʻaaliga 13: 1,3,7)

O le Early Fathers o le Lotu (Irenaeus, Tertullian, Hippolytus, Cyprian, Cyril, Lactantius, Chrysostom, Jerome, ma Augustine) sa latou le amanaʻia lenei manu feʻai o le Emepaea o Roma. Mai ia o le a tulaʻi mai nei "sefulu tupu".

Peitai o le Anetikeriso lea na taʻua i luga, o le a sau pe a maeʻa taimi o le emepaea o Roma, ma ua latalata mai foi le iʻuga o le lalolagi. E tulaʻi faʻatasi tupu e sefulu o Roma, atonu e eseese a latou nofoaʻiga, peitaʻi i le taimi e tasi. —St. Cyril o Ierusalema, (c. 315-386), Doctor o le Ekalesia, Tautalaga Catechetical, Tautalaga XV, n.12

O le Emepaea o Roma, lea na salalau atu i Europa atoa e oʻo lava i Aferika ma Sasaʻe tutotonu, na vaeluaina i le tele o seneturi. O i latou ia e o mai ai “tupu e toasefulu”.

Ou te talia e pei o Roma, e tusa ai ma le faaaliga a le perofeta o Tanielu, na suitulaga ia Eleni, o lona uiga o Anetikeriso na suitulaga ia Roma, ma lo tatou Faʻaola Keriso na suitulaga ia Anetikeriso. Ae le o mulimuli mai ua sau le Anetikeriso; aua ou te le faʻatagaina ua alu ese le malo o Roma. Mamao mai ai: o loo tumau pea le malo o Roma e oʻo mai lava i aso nei… Ma talu ai o nifo, po o malo, o loʻo i ai pea, o se mea moni, ma o lea tatou te leʻi vaʻaia ai le iʻuga o le malo o Roma. —Faamanuia Katinale John Henry Newman (1801-1890), Le Taimi o Anetikeriso, Lauga 1

O Iesu lava na faʻamatalaina le vevesi e faʻatutu ai le tulaga mo le tulaʻi mai o lenei manu feʻai:

O le a siitaua le tasi malo i le isi atunuu, ma le isi malo i le isi malo…

O le tasi malo i le tasi malo o lona uiga o finauga i totonu o se malo: fevaevaeaʻi… taʻamilosaga. O le mea moni, o le fausiaina o lenei feeseeseaiga o le a tonu lava o le taʻaloga fuafuaga a le "tarako," Satani, o le a tuʻuina atu lona mana i luga o le manu feʻai (Faaa 13: 2).

 

ORDO AB FILIFILIGA

E tele aʻoaʻoga taupulepulevalevale o loʻo taamilo i nei aso. Ae o le a le taupulepulega leaga-e tusa ai ma le Magisterium o le Ekalesia Katoliko-o loo i ai sosaiete faalilolilo galue i tua o le olaga masani o le atunuʻu i le lalolagi atoa, galue e aumaia se faʻatonuga fou lea o le a faʻatonutonu tagata o nei sosaiete o le a mulimuli ane taumafai e pule (matamata Sa Lapataʻia Tatou).

A o ou talimalo i se fale tumaoti i Farani i ni nai tausaga talu ai, na ou tau ai i le isi tusi Peretania na mafai ona ou mauaina i luga o latou fata: “Faalilolilo Sosaiete ma Gaioiga Tetee. ” Na tusia e le tusitala feteʻenaʻi o Nesta Webster (i 1876-1960) o le na tusia tele i luga o le Illuminati [1]mai le Latina moli o lona uiga "faʻamalamalamaina": o se kulupu o tamaloloa mamana e masani ona faatofuina i faiga faataulaitu, o e i augatupulaga, na galulue malosi e aumaia se pulega faa-Komunisi lalolagi. Na ia faasino i le latou sao taua i le aumaia o le French Revolution, le 1848 Revolution, le First World War ma le Bolshevik Revolution i le 1917, lea na faailogaina ai le amataga o le Communism i ona po nei (ma tumau ai pea i ni tulaga eseese i aso nei i North Korea, ōmea, ma isi atunuʻu lautele faʻatasi ma le filosofia faʻavae o le Marxism.) E pei ona ou taʻua i laʻu tusi, Le Fetauiga Mulimuli, o aso nei ituaiga o sosaiete faalilolilo na latou aumaia le malosiaga mai filosofia le lelei o le Enlightenment era. Nei o "fatu" o le Global Revolution o aso nei ua matua fuga (deism, rationalism, materialism, saienitisi, atheism, marxism, komunism, ma isi).

Ae o le filosofia ua naʻo upu seʻi vagana ua faʻaogaina.

Na manaʻomia le faʻatulagaina o Sosaiete a Lilo e faʻafesuiaʻi manatu o le au faifilosofia i se faiga mautu ma faigata mo le faʻatafunaga o le malo. —Nesta Webster, Lalolagi Fouvalega, i. 4

Ordo Ab Chaos o lona uiga "Faʻasologa mai le Faʻalavelave." O le mautauave Latina o 33rd tikeri Freemason, o se vaega faalilolilo na faasalaina tuusaʻo e le Ekalesia Katoliko ona o a latou sini le tausisi i tulafono ma tulafono e sili atu ona leaga i tulaga maualuluga.

O loʻo e iloa lelei lava, ole faʻamoemoe ole mea sili lea ona leaga o le unaʻia lea o tagata e faʻatoʻilaloina le faʻatonuga atoa o mea fai a tagata ma tosoina atu i latou i aʻoaʻoga leaga o lenei Socialism ma Communism… —POPE PIUS IX, Nostis ma Nobiscum, Faʻafiafiaga, n. 18, TESEMA 8, 1849

Ma o lea, ua tatou vaʻai atu nei i le tafatafailagi o le Global Revolution…

Peitaʻi, i le vaitaimi lea, e foliga mai o loʻo tuʻufaʻatasia e vaega o le leaga, ma tauivi ma le malosi faʻatasi, na taʻitaʻia pe lagolagoina e lena faʻalapotopotoga malosi ma le lautele na taʻua o Freemason. Ua le toe faia se mea lilo o latou mafuaʻaga, ua latou tulaʻi nei ma le lototetele e faasaga i le Atua lava ia ... o le latou sini mulimuli lena na faamalosia ai lava ia e vaai - o lona uiga, o le toʻilalo o le toʻilalo o lena tapuaiga atoa ma tulaga faʻapolokiki o le lalolagi o loʻo i ai i aʻoaʻoga faaKerisiano. gaosia, ma le suia o se fou tulaga o mea e tusa ma o latou manatu, lea o le faavae ma tulafono o le a aumaia mai na o Natura masani. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Apri 20l, 1884

 

O LE FUAFUAGA A LE KOMITI FOU

A o ou tusia i O Saina, o le mafuaʻaga tonu lava lea na auina mai ai le tatou Faletua o Fatima e lapatai tagata: o le tatou auala i le taimi nei o le a mafua ai i Rusia salalau "ana mea sese i le lalolagi atoa, ua mafua ai taua ma sauaga o le Ekalesia,”Saunia le ala mo le tulaʻi mai o le lalolagi Communism. O le manu feʻai lea o le Faʻaaliga na te faʻapologaina tagata uma?

… A aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni, o lenei lalolagi malosiʻaga mafai mafua mafuaʻaga muamua ma faia fevaevaeaʻiga fou i totonu o le aiga tagata… tagata ola tamoe fou lamatiaga o le pologa ma togafiti .. —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, n33, 26

Atonu e fesili se tasi, pe faʻapefea, e oʻo foʻi i le Tina a le Atua ona mafai ona taofia le oso aʻe o lenei manu feʻai. O le tali e le mafai. Ae na te mafaia tuai e ala atu i le tatou tatalo. O le faʻaaliga apokalame o le "Fafine faʻaʻofuina i le la" e faʻatuai ai le tulaʻi mai o lenei manu feʻai e ala i le valaauina mo a tatou tatalo ma taulaga e leai se mea itiiti mai o se siuleo mai le amataga Ekalesia:

O loʻo iai foʻi le isi mea e manaʻomia tele mo le faia o a matou tatalo e fai ma sui o le ao o le ao o le ao o le malo. e ala i le faaauau pea o le malo o Roma. E leai la so tatou manaʻoga, ina neʻi oʻo atu i nei mea leaga na tutupu; ma i le tatalo ina ia tolopo lo latou o mai, ua matou avatu la matou fesoasoani i le umi o Roma. —Tertullian (pe tusa 160–225 TA), Tama o le Ekalesia, Faʻasalaga, mataupu 32

O ai e mafai ona finau faapea o lenei Global Revolution ua tolopoina e tusa ai ma le taimi o le Divine Mercy ua faʻatagaina? Na manatu Pope St. Pius X ua leva ona ola le Anetikeriso - i le 1903. O le 1917 na aliaʻe mai ai le Tatou Fafine o Fatima. O le 1972 na ioe ai e Paul VI le "asu a Satani" na sosolo i totonu o le tumutumu o le Ekalesia - o se faaupuga, tele na faauigaina, i Freemasonry na ulufale atu i le pulega sili.

I le seneturi lona 19, Farani ma le tusitala, Fr. Charles Arminjon aoteleina le manumalo "faailoga o taimi" na fausia ai le faavae mo tatou lava:

… Afai tatou te suʻesuʻe ae o sina taimi o faʻailoga o le taimi nei, o faʻamataʻuga o lo tatou tulaga faʻapolokiki ma fouvalega, faʻapea foi ma le alualu i luma o faʻaoga ma le faʻatupulaia o le leaga, e faʻatusa i le alualu i luma o faʻa-aganuʻu ma mea e maua i mea. faʻatonuga, tatou te le mafai ona sese i le muaʻi vaʻai le lalata mai o le afio mai o le tagata o le agasala, ma le aso tuʻufua na valoʻia mai e Keriso. —Faa. Charles Arminjon (pe tusa o le 1824 -1885), Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi, i. 58, Sophia Institute Press

O le faʻavae o Fr. O le faamatalaga a Charles e tutusa lava ma le tele o pontiff oe na faailoa mai o taumafaiga a sosaiete faalilolilo e sosolo ma faapipii pepelo o filosofia o le Malamalama i totonu o le sosaiete na mafua ai le liliuese totonu o le Ekalesia ma le toe aliaʻe o faʻalelotu faapaupau i le lalolagi:

O ai e le mafai ona le iloaina o loʻo i ai le sosaiete i le taimi nei, sili atu nai lo tausaga ua mavae, o loʻo mafatia i se maʻi mataʻutia ma aʻa o le, lea, o le tuputupu aʻe i aso uma ma 'aʻai i lona totonugalemu, o loʻo tosoina mai i le malaia? Tou te malamalama i le Faʻaaloalo Pele, o le a lenei faʻamaʻi—liliuese mai le Atua… —POPE ST. PIUS X, E Supremi, Encyclical I Le Toefuataiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3; Oketopa 4, 1903

E le mafai ona tatou taliaina ma le toʻafilemu le toega o tagata ola toe paʻu i tua i faiga faapaupau. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Le Fou Faʻaevagelia, Fausiaina o le Malo o le Alofa; Lauga i Catechists ma Faiaoga Lotu, Tesema 12, 2000

I se vaefaamatalaga, Fr. Ua faaopoopo mai Charles:

… Afai e alu pea lona sese, e ono ono valoia o lenei taua i le Atua e tatau lava ona faʻaiʻu i le atoa, faʻaumatia ai le liliuese. E naʻo sina sitepu laʻititi mai le tapuaiga a le malo-o lona uiga, o le agaga faʻaaogaina ma le tapuaiga o le atua-malo o le lotu lea o lo tatou taimi, i le tapuaʻiga a le tagata lava ia. Ua toeititi lava a tatou aulia lena tulaga… -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi, vaefaamatalaga n. 40, itu. 72; Sophia Institute Press

O le tatou Pope o loʻo iai nei na lapataʻia lena ua tatou aulia le tulaga lena:

E le mafai ona tatou faʻafitia le vave tele o suiga o loʻo tutupu i lo tatou lalolagi o loʻo iai foʻi ma faʻalavelave faʻafitauli o le vaeluaina ma le solomuli i totonu tagata taʻitoʻatasi. O le faʻalauteleina o le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga faʻaeletoroni na i ai i nisi tulaga feteʻenaʻi ma mafua ai le tele o tuʻua. Tele tagata-e aofia ai ma talavou-o loʻo sailia le mea lea sili atu faʻamaoni ituaiga o nuʻu. E iai foi le popolega tele o le salalau o se talitonuga faalemafaufau e faʻaleagaina pe teʻena foi le moni o le mea moni. —POPE BENEDICT XVI, saunoaga i le St. Joseph's Church, Aperila 8th, 2008, Yorkville, Niu Ioka; Ofisa o Tala Fou a le Katoliko

 

Lenei tulaga lamatia…

Vladimir Solovëv, i lana lauiloa O se tala puʻupuʻu o le Aneti-Keriso, [2]lomia i le 1900 na musuia e le popofou o tama o le Ekalesia i sasaʻe.

Pope John Paul II viʻia Solovëv mo ona malamalamaaga ma vaʻaiga faʻaaliga [3]L 'Osservatore Romano, Aokuso 2000. I lana tala puʻupuʻu tala, o le Anetikeriso, o le na avea ma tagata tino ese o le narcissism, na tusia ai se tusi faʻamalosiau e oʻo atu i soʻo se vaega o polokiki ma lotu. I le tusi a le Anetikeriso…

O le tagata taʻitoʻatasi na tu i autafa ma le maelega i le lelei lautele. -O se tala puʻupuʻu o le Aneti-Keriso, Vladimir Solovëv

O le mea moni, o nei elemeni e lua i le vaʻaiga faʻavaloaga a Solovëv, ua tuʻufaʻatasia i aso nei i se tuʻufaʻatasiga mataʻutia e taʻua o le "relativism" ma avea ai le ego ma faʻataʻitaʻiga e faʻamautuina ai le lelei ma le leaga, ma le manatu faʻaaogaina o le "faʻapalepale" o loʻo avea ma amio mama.

O le iai o se faʻatuatua manino, e tusa ai ma le talitonuga a le Ekalesia, e masani ona faʻaigoaina o se faʻavae. Ae ui i lea, relativism, o lona uiga, tuʻuina o oe lava e lafoina ma 'tafiesea e matagi uma o aʻoaʻoga', foliga mai naʻo le uiga e taliaina i nei aso tulaga. —Cardinal Ratzinger (POPE BENEDICT XVI) pre-conclave Homily, Aperila 18th, 2005

O lenei teena o le amio lelei pule, faʻatupuina atili e scandals i totonu o faʻalelalolagi ma faʻalelotu faʻapotopotoga, na fausia ai se augatupulaga o le a taliaina se mea ma talitonu leai se mea. O le mataʻutia o tatou taimi o le Global Revolution o loʻo faagasolo (lea e foliga mai e le afaina atoa ai Sisifo seʻia oʻo ina afaina ai o tatou manava) lamatia ai le tatalaina o le auala mo se faʻaletonu vaifofo i le tupu tele o le ita ma le le fiafia e faʻasaga i Ekalesia ma faʻalelalolagi malo faʻapolokiki. E faigofie ona vaʻai i na faitau aofaʻi, aemaise le autalavou, o loʻo feitagai ma le au faʻaupolokiki ma pope. O le fesili la, o le o tonu o tagata naunau e taʻitaʻia latou i le feagai ai ma le faʻaletonu lalolagi? O le Sili gaogao o taʻitaʻi ma amio lelei, e matua faʻapeale lumanaʻi o le lalolagi o loʻo lamatia, ”E pei ona saunoa ai Pope Benedict talu ai nei. Tuuina atu i ai le saʻo tulaga o faʻalavelave faʻalapotopotoga, oge, ma taua-O mea uma ia e foliga mai e sili atu ona le mafai ona alofia-o le mea moni o le a tuʻuina le lalolagi i se nofoaga e ono lamatia ai le "faʻapologaina ma le faʻamalosi."

Ultimatley, le talitonu i le Atua e le mafai ona avea ma se tali [4]vaʻai O le Faasesē Sili. O le natura o le tagata o se tagata lotu. Na faia tatou mo le Atua, ma o lona uiga, i totonu loloto, galala mo Ia. I le tala a Solovëv, na ia vaʻaia ai se taimi o le a faʻagasolo ai le aga a le lalolagi fou i le taimi nei:

O le talitonuga o le atulaulau o se faʻataʻitaʻiga o siva siva, ma le olaga o le iʻuga o le faʻaputuga masini o sina suiga laitiiti i mea ua le toe faʻamalieina ai se tasi mafaufauga atamai. -O se tala puʻupuʻu o le Aneti-Keriso, Vladimir Solovëv

O le au tusiata o le New World Order o loʻo faʻamoemoe e faʻamalieina lenei manaʻoga faʻalelotu i le tagata ma se lalolagi utopian e sili atu ona o gatasi ma le natura, lalolagi, ma le "keriso" i totonu (tagai O le taufaasese afio mai). O le "lotu faalelalolagi" e tuʻufaʻatasia uma faʻatuatuaga ma talitonuga (o le a taliaina se mea ae le talitonu i se mea) o se tasi o sini taua o sosaiete faalilolilo i tua atu o le Global Revolution. Mai le 'upega tafaʻilagi a le Vatican:

O loʻo fefaʻasoaaʻi le New Age ma le tele o vaega faʻavaomalo, o le faʻamoemoe o le suia pe faʻasolosolo ni lotu faʻapitoa ina ia mafai ai ona fausia se avanoa mo lotu lautele e mafai ai ona tuʻufaʻatasia tagata. o e pule atoa i tulafono faʻalelalolagi o le natura. I lenei tulaga, ua tatau ona aveʻesea le faʻaKerisiano ma tuʻuina atu i se lalolagi lotu ma se lalolagi fou. -Iesu Keriso, O Le e Ona le Vai o le Ola, n. 2.5, Fono Faʻatonu a le Aulotu mo Aganuʻu ma Fesootaʻiga faʻalelotue

Bless Anne Catherine Emmerich (1774-1824), o se Siamani Augustinian nun ma stigmatist, sa i ai se loloto loloto vaʻaiga na ia vaʻaia ai Masons o taumafai e talepe i lalo le pa o St. Peter's i Roma.

Sa i ai i totonu o le au demololi tagata iloga na ofuina toniga ma koluse. Latou te leʻi galulue ia latou lava ae na latou makaina i luga o le puipui a faitotoʻa [Faʻailoga Masoni] o fea ma faʻafefea ona talepe i lalo. I loʻu fefe tele, na ou vaʻai atu ai ia i latou Faifeʻau Katoliko. Soo se taimi e le iloa ai e le au faigaluega le alu i luma, latou te o atu i se tasi i la latou pati. Sa ia te ia se tusi tele lea e foliga mai o loʻo iai uma le ata o le fale ma le auala e faʻaleagaina ai. Na latou faʻailogaina saʻo i le sapalai o vaega e osofaʻia, ma e leʻi umi ae latou o mai i lalo. Sa latou galulue filemu ma le mautinoa, ae sa fai togafiti, faʻafaigata ma faʻaaloalo. Na ou vaʻai i le Pope o tatalo, siʻosiʻomia e uo pepelo oe na masani ona faia le matua faʻafeagai ma le mea na ia okaina… -Soifuaga o Anne Catherine Emmerich, Vol. 1, saunia e Rev. KE Schmöger, Tan Books, 1976, i. 565

Tu aʻe i le tulaga o St. Peter's, na ia vaʻaia ai se fou faʻagaioiga faʻalelotu [5]vaʻai O se Papauli Uliuli?:

Na ou vaai i le au Porotesano malamalama, o fuafuaga na fausia mo le tuʻufaʻatasia o talitonuga faʻalelotu, o le taofiofia o pulega faʻapope ... Ou te leʻi vaʻai i se pope, ae o le epikopo na faʻapa'ū i luma o le Fata Faitaulaga Sili. I lenei vaʻaiga, na ou vaʻai atu i le falesa na faʻatamaʻia e isi vaʻa… Sa taufaʻamataʻu i itu uma… Na latou fausia se lotu tele ma le soʻona fai, o le a taliaina uma tapuaiga ma aia tutusa ... ae o le fata faitaulaga naʻo mea inosia ma faʻatafunaina. E faapena le ekalesia fou… —Faʻamanuia Anne Catherine Emmerich (1774-1824 TA), O Le Soifuaga ma Faaaliga a Anne Catherine EmmerichAperila 12th, 1820

O i latou na i tua atu o lea, fai mai Pope Leo XIII, e eseese filosofia, ae e tutusa uma lava aʻa a le satani anamua: o le talitonuga e mafai e le tagata ona suitulaga i le Atua (2 Tesa 2: 4).

Matou te talanoa e uiga i lena vaega o tamaloloa e… taʻua o sosaiete, aufesoʻotaʻi, po o le au nihilists, ma e, salalau i le lalolagi atoa, ma fusia faatasi e fusi vavalalata i se amioleaga tuufaatasi, le toe sailia le malutaga o fonotaga faalilolilo, ae, savali faʻaaliali ma le lototele i le malamalama o le ao, taumafai e faʻailoa mai le mea ua leva ona latou fuafuaina - le faʻatoʻilaloina o sosaiete lautele soʻo se mea. Ioe, oi latou ia, e pei ona molimau mai Tusitusiga Paia, 'Faʻaleagaina le tino, inoino i le pule ma faifai i le mamalu. ' (Faʻama. 8). ” - POPE LEO XIII, Encyclical Quod Apostolici Muneris, Tesema 28, 1878, n. 1

 

I LE BRINK?

Faʻafefea mafai ona tatou le malamalama i taimi tatou te ola ai, faʻalauiloaina i luma o tatou lava mata i luga o le initaneti vaitafe ma 24 itula uaea tala? E le naʻo le solo tetee i Asia, le vevesi i Eleni, le vevesi o meaʻai i Albania poʻo le vevesi i Europa, ae faʻapea foi, pe a le o se mea, o le siʻitia o le toʻasa o Amerika. Tasi toeititi maua le lagona i taimi o "se tasi" poʻo ni fuafuaga o ma le loto i ai aveina le motu o tagata i le augutu o fouvalega. Pe o le piliona piliona tala o tupe na fai i Wall Street, miliona tala totogi i CEO's, aveina le aitalafu a le atunuu i tulaga taufaasese, le le lolomiga lolomiga o tupe, po o le faatupulaia solia o aia a le tagata lava ia i le igoa o le "saogalemu le atunuu," o le ita ma le popole i totonu o le atunuʻu e mafai ona iloa. I le avea ai ma se vaega o le vao e taʻua "Le Pati Ti”Tupu [6]toe manatua ai le feteʻenaʻiga a le Boston Tea Party o le 1774, maualuga le leai o ni galuega, ua siitia le tau o taumafa, ma fana faʻatau atu e oʻo atu i faʻamaumauga tulaga, le fua mo fouvalega ua uma ona fausia. I tua atu o mea uma, toe, foliga mai o le salalau ma mamana fuainumera natia mai le vaaiga o loʻo faʻaauau pea ona feiloaʻi i faʻalilolilo sosaiete pei o le Ulupoo ma Ivi, Bohemian Grove, Rosicrucians ma isi.

O nisi o tamaloa sili ona tele i le Iunaite Setete, i le matata o pisinisi ma fale gaosi oloa, e fefefe i se tasi, fefefe i se mea. Latou te iloa o loʻo i ai le malosiʻaga i se mea e matua faʻatulagaina, matua vaʻaia, mataala, soʻosoʻoga, faʻamaeʻaina, matua salalau solo, na sili ai ona latou le tautala i luga atu o la latou manava pe a latou tautatala i ai. —Peresetene Woodrow Wilson, Le Saolotoga Fou, Na faamatalaina e Ch. 1:

Uso e ma tuafafine, o le mea ua ou tusiaina iinei e faigata ona utaina. O le vanimonimo o le afe ma afe o tausaga o talaʻaga na aliali mai e taualuga i o tatou taimi: o le finauga anamua i le va o le Fafine ma le Tuitaua o le Kenese 3:15 ma le Faʻaaliga 12…

O lea ua tatou tutu nei i le feagai ai ma le taua tele o feteʻenaʻiga ma tagata ua oo i ai… O lea ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le tetee i le Ekalesia, o le Tala Lelei ma le tetee i le Tala Lelei. —Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA; Aukuso 13, 1976

O le vevesi i le natura… o le tuputupu aʻe o le liliuese… o upu a Tama Paʻia… o le faaali mai o le tatou Tamaʻitaʻi… e faʻafefea ona sili atu ona manino o faʻailoga? Ae ui i lea, o le a le umi o le a faia ai nei fouvalega ma tiga o galuega? Tausaga? Faitau sefulu tausaga? Tatou te le iloa, e le afaina foi. O le a le mea taua o lo tatou tali atu i talosaga a le Lagi ua faʻailoa mai ia tatou e ala uma i le Fafine-Maria ma le Fafine-Ekalesia. I lana Tusi Encyclical i le Atheistic Communism, Na faʻatulagaina e Pope Pius XI le mea taua i luma o tagata taʻitoʻatasi uma ma le faamaoni - o se tasi e le mafai ona tatou le amanaʻia:

Ina ua fesili le au Aposetolo i le Faaola pe aisea na latou le mafai ai ona tutuliesea le agaga leaga mai le temoni, na tali mai lo tatou Alii: "O lenei ituaiga e le tulia i fafo ae o le tatalo ma le anapogi." E faʻapena foi, le leaga o loʻo faʻatigaina ai tagata i aso nei, e naʻo le taimi lava e tasi o le salatafaʻilagi o le tatalo ma le salamo na mafai ona faʻatoʻilaloina ai. Matou te talosaga faʻapitoa lava i le Contemplative Orders, aliʻi ma fafine, ina ia faʻaluaina a latou tatalo ma taulaga e maua ai mai le lagi fesoasoani aoga mo le Ekalesia i le taimi nei tauivi. Ia latou aioi atu foi ma le malosi faʻatoga a le Immaculate Virgin o le, na nutimomoia le ulu o le gata o anamua, tumau pea le mautinoa puipuiga ma le mafaatoilaloina "Fesoasoani o Kerisiano." —POPE PIUS XI, Tusi Encyclical luga Atheistic Communism, Mati 19th, 1937

 

Muamua lomia Fepuari 2nd, 2011.

 


 

FUAFUAGA FAITAU & WEBCASTS:

 

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 mai le Latina moli o lona uiga "faʻamalamalamaina"
2 lomia i le 1900
3 L 'Osservatore Romano, Aokuso 2000
4 vaʻai O le Faasesē Sili
5 vaʻai O se Papauli Uliuli?
6 toe manatua ai le feteʻenaʻiga a le Boston Tea Party o le 1774
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , .