O le Faasesē Tutusa

 

LE upu na manino, malosi, ma toe fai i le tele o taimi i loʻu fatu ina ua maeʻa le faʻamavaega a Pope Benedict XVI:

Ua e ulufale i aso mataʻutia…

O le lagona o le matua fenumiai o le a oʻo mai i luga o le Ekalesia ma le lalolagi. Ma, oka se tausaga ma le afa talu ai na ola ai i lena upu! O le Sinoti, o faʻaiuga a le Faʻamasinoga Maualuga i le tele o atunuʻu, o faʻatalatalanoaga e le masani ai ma Pope Francis, ua faʻasalalau e le aufaasālalau. fefe ma fenumiai, aua o auala ia e faʻagaioia ai malosiʻaga o le pouliuli. E pei ona saunoa le Akiepikopo Charles Chaput ina ua maeʻa le Sinoti talu ai le Pa'ū, "o le le mautonu e mai le tiapolo."[1]cf. Oketopa 21st, 2014; RNS

Ma o lea, na ou faʻaaluina le selau o itula i aʻu tusitusiga ma aʻu fesoʻotaʻiga faʻamalosiau e faʻamalosiau ia te oe ia Keriso ma Ana folafolaga e, mulimuli ane, o le a le manumalo faitotoʻa o seoli i le Ekalesia. E pei ona taʻua e Pope Francis:

… Tele malosiaga na taumafai, ma o loʻo faia pea, e faʻaleaga le Ekalesia, mai fafo faʻapea foi ma totonu, ae o latou lava ua faʻaleagaina ma o le Ekalesia o loʻo ola pea ma fua tele… o loʻo tumau ma le le ma faʻamatalaina… malo, tagata, aganuu, malo, talitonuga, mana ua pasi, ae o le Ekalesia, na faavae ia Keriso, e ui lava i le tele o afa ma le tele o a tatou agasala, o loʻo tumau pea ma le faamaoni i le tuʻuina atu o le faʻatuatua na faʻaalia i le tautua; aua o le Ekalesia e le auai i pope, epikopo, ositaulaga, po o le au faʻatuatua faʻamaoni; o le Ekalesia i taimi uma e patino lava ia Keriso.—POPE FRANCIS, Aiga, Iuni 29th, 2015; www.americamagazine.org

Ae o faitotoʻa o seoli e ono foliga mai ia manumalo. Ioe, o le Catechism aoao atu:

E na o le Paseka mulimuli lava lea e ulufale ai le Ekalesia i le mamalu o le malo, pe a ia mulimuli atu i lona Alii i lona maliu ma le Toetu… Ae le i afio mai le Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli e luluina ai le faatuatua o tele tagata talitonu. O sauaga e o faatasi ma lana faigamalaga i le lalolagi o le a faaalia ai le "mea lilo o le amioletonu" i le tulaga o se taufaasese faalelotu e ofoina atu ai i tamaloloa se vaifofo io latou faafitauli i le tau o le liliuese mai le upu moni. O le taufaasese faalelotu silisili o le Anetikeriso, o se pepelo sese-faʻalelotu e faʻamamaluina ai e le tagata o ia lava i le tulaga o Le Atua ma lana Mesia afio mai i la le tino. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, n 677, 675

In Le Itula o le Amioleaga, Sa ou lapatai atu o le auivi o lenei "taufaasese faalelotu silisili" o loo vave ona faataatiaina. E pei ona tusia e Monsignor Charles Pope:

O fea o tatou i ai nei i se eschatological lagona? E finauina o loo tatou i ai i le lotolotoi o le fouvalega [liliuese] ma o le mea moni o se malosi malosi taufaasese ua oo mai i luga o le tele o tagata. O le taufaasese ma le fouvale lea e atagia mai ai le isi mea o le a tupu: ma o le a faʻaalia le tagata o le amioleaga. —Article, Msgr. Charles Pope, "O Nofoaga Lenei i fafo atu o le Faamasinoga o le a Sau?", Novema 11th, 2014; tesi

O nisi o outou atonu e teʻi i nei upu, fefefe neʻi teʻi ua tosina atu foi oe i lenei taufaasese. E silafia e le Alii ou atugaluga ma lou fatu, o le mea lea ou te lagona ai Lona aao malosi o augani mai ia te aʻu e tusi atili e uiga i lenei taufaasese o lumanaʻi. E ese le maaleale, matua salalau solo, latalata tele ile mea moni, e te malamalama loa ile mea a Satani o loʻo taumafai e ausia, ou te talitonu o le a e mauaina se tulaga malosi i le taimi nei ma sau Storm. Mo…

… Outou, uso e, tou te le i le pouliuli, mo lena aso e maua ai outou e pei o se gaoi. (1 Tesa 5: 4)

 

O LE TUPE FAʻASAʻO

Na lapataʻi mai Sagato Paulo e uiga i lenei "pepelo sese" na faataga e le Atua mo le lotomaaa…

… Aua ua latou le taliaina le fiafia i le upu moni ina ia mafai ona faaolaina i latou. O le mea lea, ua auina mai e le Atua a taufaasese le malosi ina ia latou talitonu i le pepelo, ina ia i latou uma oe le talitonu i le upu moni ae ua faamaonia mea sese e mafai ona faasalaina. (2 Tesa 2: 10-12)

E i ai la tatou faʻataʻitaʻiga o le natura o lenei mana taufaasese i le tusi faʻavaloaga a Isaia:

O le mea lea, o loʻo faʻapea mai le Paʻia o Isaraelu: Ona ua e teʻena lenei upu, ma tuu lou faatuatuaga i le saua ma le taufaasese, ma faalagolago i luga ia te i latou, o lau amioletonu o le a pei o le gogoto ifo o le pa pupuni i fafo i se pa maualuga o lona pa e faafuaseʻi lava, i se taimi e tasi… (Isaia 30: 12-13)

O ai e tuu le latou faatuatuaga i le "faʻasauā ma pepelo”? E na ona e faia pe a fai o le tagata faʻasauā ma le taufaasese e foliga mai o latou o lelei mea, o se mea lelei tele…

 

Vaaiga Vaaia

E lua faʻaaliga mo le lumanaʻi o tagata soifua: o le tasi e ia Keriso, le tasi e faʻasino ia Satani, ma o nei faʻaaliga e lua ua amata nei ona faia se "finauga mulimuli" ma le tasi. O le taufaasese o le vaʻaiga a Satani e foliga mai, i le tele o itu, e pei lava o le faʻaaliga a Keriso.

 

Faʻaaliga a Keriso

Na e iloa na valoia foi e Iesu le "faatulagaga fou a le lalolagi"? Ioe, na Ia tatalo mo se taimi e muta ai fevaevaeaʻiga uma ma…

… Ina ia tasi i latou uma, e pei o oe le Tama o i totonu ia te aʻu, o aʻu foi ia te oe, ina ia latou i totonu foi ia te i taua, ina ia talitonu le lalolagi na e auina mai aʻu. (Ioane 17:21)

Na vaaia e Sagato Ioane lenei "itula fiafia" i se faaaliga, o le taimi o le a lokaina ai Satani mo le "afe tausaga" ma le Ekalesia o le a nofotupu ma Keriso i tuluʻiga o le lalolagi i lena taimi seʻia oʻo i le taimi o le fouvalega faasatani e aumaia ai le iʻuga o le lalolagi. [2]cf. Faʻaaliga 20; 7-11 O lenei nofoaiga o le "malo" e tutusa ma le nofoaiga a le Ekalesia.

le Ekalesia Katoliko, o le malo o Keriso i le lalolagi, [ua] fuafuaina e salalau atu i tagata uma ma malo uma… —POPE PIUS XI, Faataga Primas, Encyclical, n. 12, Tesema 11th, 1925; cf. Mataio 24:14

“Latou te faalogo foi i loʻu leo, ma e tasi le lafu ma tasi le leoleo mamoe.” Talosia ia Atua faʻatoa uma ona faʻataunuuina Lana valoaga mo le liliuina o lenei faʻamafanafanaga o le lumanaʻi i le taimi nei ... O le galuega a le Atua le aumaia o lenei itula fiafia ma faailoa atu i tagata uma… A oʻo mai, ona liua lea o se itula paia, o se taimi e tele ma ni iʻuga e le gata mo le toefuataʻiga o le Malo o Keriso, ae mo le filemu o… le lalolagi.  —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi "I le Filemu o Keriso i lona Malo", Tesema 23, 1922

O le mafuaʻaga lea, i le vaʻaiga a Sagato Ioane, na alalaga ai le 'aumatutua ”i le Lagi:

Na e faia i latou ma mālō ma ositaulaga mo lo matou Atua, latou te pule foʻii le lalolagi… latou te fai ma tupu faʻatasi ma ia i tausaga e afe. (Faʻa.5: 10; 20: 5)

O le pope Ekalesia a Tama na malamalama i lenei o se "faʻaleagaga" nofotupu (le o le aʻoaʻoga sese o milenarianism), [3]ff. Le Auala na Leiloa ai le Era ma Millenarianism: O le a le mea ma le leai ma faʻamaonia o le vaega lea o aʻoaʻoga a le 'auaposetolo:

O se tasi sa faatasi ma matou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na ia mauaina ma muai taʻu mai o soo o Keriso o le a nonofo i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai o le lalolagi atoa ma, i se faapuupuuga, o le toetu faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Martyr, "Talanoaga ma Trypho", Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

O e na vaai ia Ioane, o le soo o le Alii, [taʻu mai ia i matou] na latou faalogo ia te ia pe na faapefea ona aoao ma fetalai mai le Alii i nei taimi… —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomiga

O lenei "faatulagaga fou a le lalolagi" o le a avea ma taimi o le filemu, faamasinoga tonu, ma le fealofani i totonu o tagata, malo, e oʻo lava i le foafoaga lava ia, e totonugalemu i le Eucharistic Heart of Jesus - o faʻamaonia of o le Upu a le Atua i le pepelo a satani. [4]ff. O Le Faʻamaonia o le Poto Pei ona fetalai Iesu,

… O lenei tala lelei o le malo o le a talaiina i le lalolagi atoa o se molimau i atunuu uma, ona oʻo mai ai lea o le iuga. (Mata 24:14)

Ae leʻi oʻo i lena taimi, na lapatai mai Iesu o le Ekalesia o le a feagai ma se tofotofoga sili, o le a "inosia e malo uma", o le "perofeta pepelo" o le a tulaʻi mai ma "ona o le faʻateleina o le amio leaga, o le alofa o le toatele maalili. ” [5]cf. Mata 24: 9-12

Aisea? Aua o le a foliga mai e feteʻenaʻi le Ekalesia ma se vaaiga “sili atu ”—Satani faʻaaliga.

 

Faʻaaliga a Satani

O le fuafuaga a Satani mo tagata ola na faaalia i le Faatoaga o Etena.

… A e ai i le [laau o le poto] o le a pupula ou mata ma o le a avea oe pei o atua, oe iloa le lelei ma le leaga. (Ken 3: 5)

O le taufaasese faasatani sa ma o le mea tonu lava le Catechism lapatai mai: "o sese-mesianism faiga e faamamaluina ai le tagata ia lava i le tulaga o le Atua ma lana Mesia na sau i le tino." Ua uma ona matou vaʻaia faʻamatalaga o lenei pepelo utopia i le mea na taʻua e le tatou Lady of Fatima o "mea sese" o Lusia - Marxism, komunism, fascism, socialism, ma isi. Ae i nei taimi mulimuli, o loʻo latou tuʻufaʻatasia e fausia se manu feʻai le faʻamalieina o le a folafolaina le filemu, saogalemu, ma fealofani i totonu o tagata i le lotolotoi o le lalolagi fevaevaeai e taua, le tonu, ma faalavelave. E pei lava ona valoia e Isaia o malo o le a tuu le latou faatuatuaga i "sauaga ma taufaasese" ma e oo lava "faalagolago" i ai, [6]ff. O le Faʻasesē Sili - Vaega II faʻapea foi, St. John vaʻai o le lalolagi o le a ifo atu i lenei Manu Feʻai:

O tagata uma o le lalolagi o le a latou ifo iai, o latou igoa uma e leʻi tusia talu mai le faʻavaeina o le lalolagi i le tusi o le ola… (Faʻa 13: 8)

O le a latou tapuaʻi tonu i le "manu feʻai" aua e foliga pei o se "agelu o le malamalama". [7]cf. 2 Kori 11:14 O lenei Manu Feʻai o le a sefeina le lalolagi faʻaleagaina e ia lava i le fouvalega e ala i le aumaia o se fou tamaoaiga faiga e sui ai le le manuia kapitalisme, [8]cf. Faʻaaliga 13: 16-17 e ala i le fausiaina o se lalolagi fou aiga o itulagi e soloia le fevaevaeaʻiga na mafua mai i le "malo silisili," [9]cf. Faʻaaliga 13:7 e ala i le i ai o se faʻatonuga fou o le natura ma le siosiomaga ina ia mafai ona sefe le siosiomaga, [10]cf. Faʻaaliga 13:13 ma pupula le lalolagi i tekinolosi ofoofogia e folafola fou tafailagi mo tagata atinaʻe. [11]cf. Faʻaaliga 13:14 O loʻo folafola mai o le a avea ma "tausaga fou" pe a oʻo i tagata soifua ona oʻo i se "maualuga malamalama" ma le atulaulau o se vaega o le "malosi aoao" o loʻo faʻatautaia ai mea uma. O le a avea ma se "tausaga fou" pe a malamalama le tagata i le pepelo anamua e mafai ona avea o ia "pei o atua."

Ina ua folafola mai e le na faavaeina le “fou fou o tausaga”… sa latou faatinoina se faamoemoe mai anamua na faamoemoe e faataunuu. —Peresetene George Bush Jr., lauga ile Aso Faʻauʻuga, Ianuari 20, 2005

Ioe, o le tatalo a Iesu o le, e ala i le lotogatasi, tatou oʻo ai i se tulaga o le atoatoa o se molimau i le lalolagi:

… Ina ia tasi i latou uma, e pei o oe le Tama o i totonu ia te aʻu ma aʻu ia te oe, ina ia latou i ai foi ia te i tatou… ina ia aumaia i latou i le atoatoa tasi, ia iloa ai e le lalolagi na e auina mai aʻu, ma e te alofa foi ia te i latou pei ona e alofa mai ia te aʻu. (Ioane 17: 21-23)

Ma ua faapena foi ona folafola atu e Satani le "atoatoa" pepelo foi, aemaise lava ia i latou o loo taumafai e aumaia lenei "tausaga fou" e ala i le "iloa lilo" o mea lilo sosaiete:

Faatasi ai ma tagata Eleni anamua, 'o mea lilo' o sauniga lotu ma sauniga na faia e sosaiete faalilolilos lea e mafai ona talia ai se tasi na manaʻo tele. O i latou na amataina i totonu o nei mea lilo na avea ma tagata e mauaina le poto, e le i tuʻuina atu ie le malamalama, ma na faʻaigoaina o le 'ua faʻaatoatoaina.' -Vines Atoa Expository Dictionary o le Old ma le New Testament Words, WE Vine, Merrill F. Unger, William White, Jr., i. 424

Ua tatou latalata i le suiga o le lalolagi. Pau a le mea tatou te manaʻomia o le saʻo tele faʻalavelave faʻafuaseʻi ma o le a taliaina e malo le Poloaiga a le Lalolagi Fou. —David Rockefeller, o se sui iloga o sosaiete faalilolilo e aofia ai le Illuminati, le Ulupoo ma Ivi, ma le The Bilderberg Group; i le UN, Setema 14, 1994

 

GALUE FAʻATATAU

Ma ii, uso e ma tuafafine, o iina e fai ai le tutusa taufaasese ulufale atu. Ma ou te fai atu tutusa, aua o le faʻaaliga a Keriso ma Satani, e ui lava i le teteʻe, e tutusa uma le tasi i le isi i la latou vaʻaiga mo se vaitau fou. E matua 'eseʻese lava lo latou iʻuga - e pei ona' eseʻese o le masina ma le La. Mo le masina atagia mai se mea o le malamalama o le La, ae pa'ū lelei le avea o se fetu lava ia.

Toe foi i le pepelo a le gata i le Faatoaga o Etena. Fai mai a ia, “e avea outou pei o atua.” E te iloa, e i ai ni mea moni i lena. Matou e pei o atua i le uiga ua tatou tino ola pea. Ae o le mea na fai mai ai Satani ma le mea na ia faamoemoe e lua mea ese. O loʻo ia faʻaʻoleʻole lo tatou lalolagi i aso nei ia avea atili ma tagata, sili atu siosiomaga, sili atu ona toafilemu, sili atu ona lotogatasi, ma ioe, e sili atu foi le “faaleagaga” —o mea uma e lelei — ae e aunoa ma Atua O lena…

… Le sini o le suia poʻo le sopoia o ni lotu faapitoa ina ia mafai ai ona fausia avanoa mo a lotu lautele lea e mafai ona tuʻufaʻatasia tagata. Fesoʻotaʻi vavalalata ma lenei o se sili tuʻufaʻatasia taumafaiga i le vaega a le tele o faʻalapotopotoga e fausia ai se Global Ethic. -Iesu Keriso, O Le e Ona le Vai o le Ola, n. 2.5, Fono Faʻatonutonu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

O lenei "lotu" fou ma le "amio lelei" ua amata ona i ai nei e ala i le taliaina ma faʻamalosia le "alofa" ae teena soʻo se manatu o le le masuia mea moni. I le tasi itu, o le gagana o le faʻapalepale, faʻaopoopoina, ma le alofa ua faʻateleina ae o i latou e taliaina le fesuiaʻi upu moni, e pei o faʻaipoipoga faʻaipoipoga, ua manatu e le faʻapalepale, faʻapitoa, ma le alofa. I lenei auala, o le "lotu tuai" ua faifai malie ona faaumatia. E pei ona lapatai mai Pope Benedict:

O se le faapalepale fou ua salalau…… o se mea le lelei, lotu le lelei ua avea ma se pule saua e tatau ona mulimuli uma i ai tagata. Ae o le mea moni, peitaʻi, o lenei atinaʻe ua faʻateleina ona taʻitaʻia ai i le le faʻapalepaleina o se talitonuga fou… lea e iloa uma, ma o lea, e faʻauigaina le faʻasino o mea e tatau ona faʻatatau i tagata uma. I le igoa o le faapalepale, faapalepale ua soloia. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 52

I lenei vaʻaiga, e tatau ona aveʻesea le faʻaKerisiano ma tuʻuina atu i se lalolagi aoao lotu ma se lalolagi fou. -Iesu Keriso, O Le e Ona le Vai o le Ola, n. 4, Fono Faʻatonutonu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

 

O LE EKALESIA MA LE POLOGA FOU

Aisea la tatou te faʻalogo ai foi i pope o valaʻau mai mo se "oka fou a le lalolagi", pei o le Pope Francis i lana Encyclical talu ai nei, Laudato i '?

O le felagolagomaʻi e faamalosia ai i tatou e mafaufau i le tasi lalolagi ma se fuafuaga masani…. O se maliega autasi i le lalolagi e taua mo le feagai ai ma faʻafitauli loloto, ia e le mafai ona fofo e ala i gaioiga e faia i vaega a tagata taʻitasi. -Laudauto si ', l. 164

O loʻo faʻalogoina e Francis le mea na aloaʻia e lona muamua e pei ona aliaʻe mai o le "lalolagi" ma luitau o loʻo iai.

I le maeʻa ai o lenei alualu i luma ma faʻatekinolosi alualu i luma, ma e tusa lava ona o ia, o le faʻafitauli tumau: faʻafefea ona fausiaina se fou faʻatonuga o le sosaiete faʻavae i luga o se sili paleni fealofani tagata i le va o malo i luga o le atunuʻu ma faʻavaomalo tulaga? —POPE ST. IOANE XXIII, Mater et Magistra, Encyclical Tusi, n. 212

E toatele na faateʻia i le faafofoga mai ia Pope Benedict XVI o valaau mo se “toefuataiga o Malo Aufaatasi… ina ia mafai ai ona maua le nifo moni i le mataupu o le aiga o malo.” [12]ff. Caritas i le Faʻamaonia, n 67; vaai Pope Benedict ma le New World Order O nifo o le "manu feʻai"?, e toatele na tau leotetele. E leai. Mo le Sui o Keriso na saunoa e fai ma sui o O le faaaliga a Keriso ae le o Satani—o se faʻaaliga na taliaina e St. John Paul II faʻapea foi:

Aua le fefe! Tatala, tatala faitotoʻa uma ia Keriso. Tatala tuaoi o atunuu, tamaoaiga ma faiga faapolokiki… -Pope John Paul II: O Se Olaga i Ata, i. 172

Ae o lea e taoto le eseʻesega: o se lalolagi fou faʻatonuga e tatalaina ona faitotoʻa i ai i Keriso, po o le Anetikeriso. O lona uiga, fai mai John Paul II, "Globalization, muamua, e le lelei pe leaga foi. O le mea na faia e tagata. ” [13]Lauga i le Pontifical Academy of Social Science, Aperila 27th, 2001

 

O LE POPE…?

E tele ma anoanoaʻi tusi na ou mauaina mai le au faitau o loʻo popole tele i le faʻailoga a Pope Francis. O le popolega, fai mai a latou, e foliga mai o loo ia taalo i lima o le faaaliga a Satani mo se faatulagaga fou lalolagi.

E pei ona silafia e le aufaitau, sa ou puipuia le pule faapope i le tele o taimi mo mafuaaga lava e tasi na fai e St.Jerome.

Ou te le mulimuli i se taʻitaʻi ae o Keriso ma auai i le fesoʻotaʻiga ma seisi, ae o lau faʻamanuiaga, o lona uiga, i le nofoa o Pita. Ou te iloa o le papa lea o i luga ua fausia le Ekalesia. —St. Jerome, TA 396, Tusi 15:2

E ui lava o le saunoaga a Pope Francis “ese mai i le pulumakau” e matua tele lava ina aunoa ma se talaaga ma e foliga mai e leai se aoga i le media-world-with-an-agenda, e matuaʻi faapena lava pe a toe tuu i tua i totonu ma ana aʻoaʻoga aloaia. Tusa lava, o nisi (taʻutaʻua o Evagelia ma Katoliko kerisiano o loʻo suʻesuʻe valoʻaga) e vave ona faia se faaiuga faapea o Pope Francis o le "manu feʻai lona lua" o Faʻaaliga - o se taʻitaʻi lotu pepelo na te olegia malo. A uma mea uma, latou fai mai, ua valaauina e le Pope mo "tasi le lalolagi ma le tutusa fuafuaga"; o loʻo faʻaauau pea ona feiloaʻi ma isi taʻitaʻi lotu e "talanoa"; ua ia tofia ni alii i ni faufautua tulaga ma ni tulaga faaleaoaoga le fesiligia; ua ia osofaia kapitalisi; ma na ia tusia se encyclical i luga o le siʻosiʻomaga na faitioina e se tasi faasalalau kerisiano o le "taʻitaʻia le lalolagi i Gaia tapuaiga."

Peitai, o Iesu lava na tatalo mo le lotogatasi; Na feiloaʻi Sagato Paulo ma taʻitaʻi faapaupau o ona aso; [14]cf. Galuega 17: 21-34 Na tofia e luta luta e avea ma se tasi o le toasefululua; o uluaʻi nuʻu faʻa-kerisiano na taliaina le faʻatulagaina o le tamaoaiga e faʻavae i manaʻoga ma mamalu, ae le o tupe mama; [15]cf. Galuega 4:32 ma St. Paul sa faanoanoa ona o le "oi o loʻo ōi" i lalo o le mamafa o agasala a tagata. [16]cf. Rom 8: 22 O lena e fai mai o Pope Francis, o tagitagi pea i e na muamua ia te ia, o loo faaauau pea ona valaau le Ekalesia ma le lalolagi e Keriso faaaliga mo se faatulagaga fou a le lalolagi — o se tasi e aofia ai le Atua.

O tagata soifua e manaʻomia le faʻamasinoga tonu, filemu, alofa, ma e naʻo le toe foʻi lava ma o latou loto atoa ile Atua, ole mafuaʻaga. —POPE FRANCIS, i le Sunday Angelus, Roma, Fepuari 22nd, 2015; Zenit.org

E mafai ona tatou faʻailoa ma faʻaaliali atili le Faʻasesega Tutusa i mea e le aofia ai nai lo le aofia ai. E taua tele lenei mea. Mo aso nei, o le faʻaaliga a Keriso ma Satani o loʻo iai le tele o mea e tutusa ai, tele naua faʻatasi upu moni, lea i le mafaufau le gaoia, o le mea leaga e mafai ona faʻapea e lelei. ma lesi itu. I lena tulaga, o le faaupuga "anetikeriso" e le o lona uiga faʻafeagai nai lo le "isi." E le teʻena e Satani le i ai o le Atua i le Faatoaga o Etena, ae na te faʻaosoosoina Atamu ma Eva e faʻamaonia le moni. O le Vaifofo Sili [17]ff. O le Vaifofo Sili i lenei taufaasese faasatani o le mea tonu lava lea na tuuina mai e Sagato Paulo ina ua uma ona ia faamatalaina le "malosi taufaasese" e o faatasi ma le "tagata o le amio leaga":

O le mea lea le 'au uso e, ia tutumau ma uʻu mau i tu ma aga na aʻoaʻoina ai outou, a le o se tuugutu poʻo se tusi a matou. (2 Tesa 2:15)

O lona uiga, tumau mausali i le Barque of Peter o pipiimau pea i le Sagata Paia, tusa lava pe foliga mai o le vaa o loʻo ave i luga le vai… tusa lava pe fai mai lona kapeteni, le Pope, i nisi taimi mea e "luluina le vaʻa". Aua e le o mea uma e sau mai lona gutu e mafai ona sese. [18]Manatua: e tatau i se tasi ona eseʻese pe o le a le aʻoaʻoina o le faʻatuatua ma le amio lelei, o le a le tulaga ma le pule o le faʻamatalaga, ma o ai o fai mai ai. Tagaʻi foʻi i le # 892 i le Catechism i luga o aʻoaʻoga e le sese

O le mataupu ua taua o le Encyclical fou i le siʻosiʻomaga lea e faʻaopopo ai e Francis le lagolagoina o le amio lelei i le saienisi o le "vevela o le lalolagi." O se mea na faateʻia ai le toʻatele e faitau, talu ai o le saienisi o le "mafanafana o le lalolagi" ua tumu i le le gata i feteʻenaʻiga ae oʻo lava i le taufaasese. [19]cf. "Faitotoa o le tau, o le faʻasologa…", O le telekarafi E le gata i lea, o le sui o le Kalapu a Roma na tofia e le Vatican e avea ma tagata masani o le Pontifical Academy of Science. O le faʻafitauli o o le Kalapu o Roma, o se lalolagi mafaufau loloto, ua ioeina le faaaogaina o le "vevela o le lalolagi" o se malosiaga e faaitiitia ai le faitau aofai o le lalolagi - o se vaega o le vaaiga a Satani mo se "lalolagi fou."

I le sailia ai o se fili fou e tuʻufaʻatasia i matou, na matou o mai ma le manatu o le faʻaleagaina, le taufaʻamataʻu o le vevela o le lalolagi, le lava o le suavai, oge ma isi mea e ono ofi ai le pili. O nei lamatiaga uma e mafua mai i le laveaʻiina o le tagata, ma e naʻo le suia o uiga ma amioga e mafai ai ona latou manumalo. O le fili moni lava, o tagata soifua lava ia. —Alexander King & Bertrand Schneider. Le Muamua Lalolagi Fouvalega, i. 75, 1993.

Uso e ma tuafafine, o le "mafanafana o le lalolagi" e le o se mataupu o le faʻatuatua ma le amio mama, e le o se vaega o le "faʻatutuina o le faʻatuatua." Ma o lea na faʻaopopo saʻo ai e Pope Francis:

E i ai ni faʻalavelave tau le siosiomaga e le faigofie ai ona maua se maliega lautele. Lenei o le a ou taʻua foi e le o finau le Ekalesia e foia fesili faasaienisi pe suia ia faaupufai. Ae ou te popole e unaʻi se finauga faamaoni ma tatala ina ia aua neʻi faʻailoga tagata le lelei lautele i mea e fiafia iai. —Laudato si', Le. 188

Ma o lea, o se finauga sa matou faia.

Na faia e pope ni fesoasoaniga uiga ese i taimi ua tuanaʻi-o nisi taimi ona o mafuaʻaga lelei na tumau ai mo le tele o tausaga - ae i le faaiuga o le aso, na tumau pea le Ekalesia ma ana upu moni le saʻo ina ua o ese le au taaalo i lenei olaga. Ma o lea, o le Petrine folafolaga a Keriso susulu sili atu susulu, e ui lava i le faaletonu lava ia o le pailate.

Aua o le mea lava e tasi tatou te folafolaina nei aso agasala a pope ma lo latou le faʻatusatusaina i le malosi o le latou tofiga, e tatau foi ona tatou amanaʻia na tu pea Peter i le avea ma papa e teteʻe atu i talitonuga faʻavae. faasaga i le faataʻapeina o le upu i le ono mafai o se taimi atofa atu, faasaga i le gauaʻi atu i malo o lenei lalolagi. A tatou vaʻaia lenei mea i mea moni o le tala faʻasolopito, tatou te le o faʻamanatuina tagata ae viviʻi i le Aliʻi, na te le tuʻulafoaia le Ekalesia ma o le na manaʻo e faʻaalia o ia o le papa e ala ia Pita, le tamai maa tuʻia: "tino ma le toto" faia e le sefe, a e faʻaola e le Aliʻi ia i latou o aano ma le toto. O le faʻafitia o lenei mea moni e le o se faʻaopoopoina o le faʻatuatua, e le o se faʻaopoopoina o le lotomaualalo, ae o le solomuli mai le lotomaualalo e amanaʻia le Atua pei o ia. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Valaauina i le Faʻamanatuga, Malamalama i le Ekalesia Aso Nei, Ignatius Press, i. 73-74

 

TALANOA I LE LALOLAGI I LENEI ITULA

E pei lava ona fetalai Iesu i faataoto, e faʻatonu lava e Pope Francis Francis ona tautala atu i le lalolagi, e masani ona ia latou gagana. E le fetuʻunaʻi lenei mea, ae o le togafiti lava e tasi na faia e Sagato Paulo i lona siiina mai o solo o le aso i tagata Roma. [20]cf. Galuega 17:28

I tagata Iutaia na avea aʻu e pei o se Iutaia, ina ia mafai ona ou maua tagata Iutaia; ia i latou sa i lalo o le tulafono na avea aʻu e pei o se tasi i lalo o le tulafono… Ia i latou i fafo atu o le tulafono na avea aʻu e pei o se tagata i fafo atu o le tulafono… ie vaivai na ou vaivai, ina ia ou manumalo i le vaivai. Ua avea aʻu ma mea uma i tagata uma, ina ia mafai ona ou faasaoina nisi. (1 Kori 9: 20-22)

E pei foi ona le valaauina e pope muamua se tulafono fou leaga a le lalolagi, e faapena foi Pope Francis o faʻaosofia se tasi o talitonuga o le vaʻaiga a Satani o le New Age: o se pseudo-pantheism. Le Encyclical Laudato i ' o se valaʻau faʻale-Tusi Paia i le tausimea moni o foafoaga ma, i le mea moni, o se vaʻaiga faʻaaliga valoʻaga o le a le moni Era o le Filemu o le a avea pe a maeʻa le toʻilalo o Anetikeriso.

Ma o le luko o le a avea ma malo i le tamai mamoe, ma o le nameri ona taʻoto i lalo ma le 'oti poʻa; O le tamaʻi povi ma le tamaʻi leona o le a suʻe faʻatasi, ma se tamaititi e taitaiina i latou… aua o le a tumu le lalolagi i le malamalama o le Alii, e pei ona ufitia le sami i le vai. (Isaia 11: 6-9)

O nisi popolega Katoliko i aso nei o loʻo mafaufau e tuʻulafoaʻia le Barque o Peter, fefefe neʻi folau saʻo ia e le Pope i le gutu o le Manu Feʻai. Ae o le fesuiaʻiina o le papa o folafolaga le mafaaseseina a Keriso mo le fesuiaiga o oneone o se tasi "lagona" ma fuafua o le moni lamatiaga. Mo le Sili Lelei o le a oʻo mai i le lalolagi o le a luluina le au faʻamaoni mai le le faʻamaoni, ma mea uma na fausia i luga o le oneone o le a malepe. O le "tiga tigaina" e iu ina fanauina se vaitau fou, tuua le paʻu uaina tuai ina ia aumaia le Ekalesia i le tumutumu o le atoaga o taimi: faaaliga a Keriso mo se lalolagi fou faatulagaga: tasi le lafu, tasi leoleo mamoe , tasi aiga o tele atunuʻu, aganuʻu, gagana, ma tuʻuga.

O lona uiga, o le Faʻatoafaiava sauni e talia lona Tupu.

Sa ou vaʻaia se vaʻaiga tele o tagata, e le mafaia e se tasi ona faitauina, mai atunuʻu uma, ituaiga, tagata ma gagana uma. Na latou tutū i luma o le nofoālii ma luma o le Tamai Mamoe, o oofu i ofu sisina ma o lo o uuina ni pama i o latou lima. Na latou alalaga mai ma le leotetele: “O le olataga e mai i lo tatou Atua, o loo afio i le nofoalii, ma mai le Tamai Mamoe… Amene.”

Matou te aioi atu i le faʻatoʻaga a [Maria] faʻatama ina ia avea le Ekalesia ma nofoaga mo le tele o tagata, se tina mo tagata uma, ma ia tatalaina le ala i le fanau mai o se lalolagi fou. O le Keriso Toetu na ia taʻu mai ia i tatou, ma le mana e faʻatumuina ai i tatou i le mautinoa ma le le maluelue faʻamoemoe: "Faʻauta, ou te faia ia fou mea uma" (Faʻa 21: 5). Ma Maria ua matou agaʻi atu ai i luma ma le mautinoa agaʻi i le faʻataunuʻuina o lenei folafolaga ... —POPE Farani, Evangelii Gaudium, Le. 288

 

FAITAU FUAFUAGA

Faʻafetai mo le lagolagoina o lenei auaunaga tumau.
Ole taimi sili lea ona faigata ile tausaga,
o lea la e matua talisapaia lau foaʻi.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Oketopa 21st, 2014; RNS
2 cf. Faʻaaliga 20; 7-11
3 ff. Le Auala na Leiloa ai le Era ma Millenarianism: O le a le mea ma le leai
4 ff. O Le Faʻamaonia o le Poto
5 cf. Mata 24: 9-12
6 ff. O le Faʻasesē Sili - Vaega II
7 cf. 2 Kori 11:14
8 cf. Faʻaaliga 13: 16-17
9 cf. Faʻaaliga 13:7
10 cf. Faʻaaliga 13:13
11 cf. Faʻaaliga 13:14
12 ff. Caritas i le Faʻamaonia, n 67; vaai Pope Benedict ma le New World Order
13 Lauga i le Pontifical Academy of Social Science, Aperila 27th, 2001
14 cf. Galuega 17: 21-34
15 cf. Galuega 4:32
16 cf. Rom 8: 22
17 ff. O le Vaifofo Sili
18 Manatua: e tatau i se tasi ona eseʻese pe o le a le aʻoaʻoina o le faʻatuatua ma le amio lelei, o le a le tulaga ma le pule o le faʻamatalaga, ma o ai o fai mai ai. Tagaʻi foʻi i le # 892 i le Catechism i luga o aʻoaʻoga e le sese
19 cf. "Faitotoa o le tau, o le faʻasologa…", O le telekarafi
20 cf. Galuega 17:28
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.

ua tapunia faamatalaga.