Mealilo Papelonia


O Le a Pule o Ia, saunia e Tianna (Mallett) Williams

 

E manino lava o loʻo i ai se taua o loʻo amataina mo le agaga o Amerika. Lua faʻaaliga. Lua lumanaʻi. Malosiaga e lua. Po ua tusia ea i Tusitusiga Paia? E toʻaititi tagata Amerika e ono iloaina o le taua mo le latou fatu loto na amata i seneturi talu ai ma le fouvalega o loʻo faia o loʻo i ai se vaega o se fuafuaga anamua. Muamua lomia Iuni 20, 2012, o lenei e sili atu ona talafeagai i lenei itula nai lo se isi…

 

AS o le jet na oso aʻe luga o Kalefonia i loʻu toe foʻi mai i laʻu misiona iina ia Aperila o le 2012, na ou lagona le faamalosia e faitau Mataupu 17-18 o le Tusi o Faʻaaliga.

Na foliga mai, toe, pei o se pupuni na siʻi aʻe i luga o lenei arcane tusi, pei o se isi itulau o manifinifi pepa solo liliu e faʻaali mai sina sili atu o le uiga lilo o le "taimi faʻaiʻu" o loʻo aliaʻe mai io tatou aso. O le upu "apocalypse" o lona uiga, i le mea moni, le tatalaina—O se faʻasino i le tatalaina o le faʻaipoipo i lana faʻaipoipoga. [1]ff. O Lavea le veli?

O le mea na ou faitau ai na amata tuʻu Amerika i se malamalamaʻaga fou faʻale-Tusi Paia. Ia mautinoa ou te leʻi faitau i se mea e le o i ai, ua ou faia ni suʻesuʻega na ou matua maofa ai…

 

LE FUA AUTELE

I le St. John's Apocalypse, na ia maua ai se faʻaaliga malosi i le faʻamasinoga o le mea na ia taʻua o le "fafine talitane sili":

Sau ii. 'Ou te faʻaali atu foʻi le faʻamasinoga i le fafine talitane sili o loʻo nofo latalata i vai e tele. Ua feusuaʻi tupu o le lalolagi ma ia, ma ua onanā tagata o le lalolagi i le uaina o lona faitaʻaga. (Faʻaaliga 17: 1-2)

Aʻo ou tilotilo ifo i lalo o Amerika i loʻu faʻamalama, sa ou maofa i le matagofie o se atunuʻu nofo latalata i le tele o vai…. le Vasa Pasefika, Atalani, o le Fagaloa o Mekisiko, o le Vaituloto Tele, o loo faailogaina uma ai le tuaoi e fa o Amerika. Ma o le a le atunuu i le lalolagi na sili atu lona aafiaga i luga o “o tupu… ma eo nonofo i le lalolagi ”? Ae o le a le uiga o le latouonā i le uaina o lona talitane ”? Aʻo vave mai tali ia te aʻu e pei o le uila, na ou tei i tua i le mea o loʻo tupu, masalo, Amerika.

Lenei, e tatau ona ou taofi mo sina taimi e faʻamalamalama manino se mea. E tele aʻu uo i le Iunaite Setete — o ni Kerisiano mataʻutia, malosi, ma tuuto. E i ai tamaʻi taga ii ma o iina e ola malosi ai le faʻatuatua. O loʻo ou tusiina le mea na oʻo mai ia te aʻu i le taimi o tatalo ma mafaufauga loloto… i le auala lava e tasi na amata ai isi tusitusiga iinei. E le o saʻu faʻamasinoga i tagata taʻitoʻatasi o Amerika, o le toʻatele o tagata oute alofa iai ma atiaʻe ai aʻu faigauo. (E le gata i lea, i loʻu taofi, o le Ekalesia i Kanata e sili mamao atu lona faʻataʻitaʻiga nai lo Amerika o loʻo tele ai finauga o faʻafitauli o aso nei.) Ae, o aʻu uo Amerika o latou muamua na fai mai le mamao na paʻuʻu ai lo latou atunuʻu mai le alofa tunoa ulufale atu i le “talitane” faaleagaga. Mai se tagata faitau Amerika:

Ua tatou iloa na agasala Amerika i le malamalama silisili; isi malo e tutusa lava le agasala, ae leai se tasi na folafolaina ma folafola le tala lelei e pei ona faia e Amerika. O le a faʻamasinoina e le Atua lenei atunuʻu mo agasala uma o loʻo alalaga atu i le lagi. Aua le taʻua le matapeʻapeʻa, faalelalolagi, ma le faaleogalua o le toatele i le Ekalesia. Aisea le atunuʻu sa avea ai ma nofoaga malosi ma malosiʻaga o le faʻaKerisiano ma faʻamanuiaina tele e le Atua… ua fulitua ia te Ia?

O le tali e faigata. Atonu e taʻoto vaega i se faʻamoemoega faʻale-Tusi Paia ua oʻo mai nei i le malamalama….[2]Taunuʻuga i le taimi e filifili ai le atunuʻu, e ala i le filifiliga saoloto, latou ala. Tagaʻi i le Teu 30:19

 

LE MEA ESEESE

Sa faaauau le tala a Sagato Ioane:

Na 'ou vaʻai atu i le fafine o loʻo tiʻetiʻe luga o le manu mūmū na ufiufi i igoa leaga, e fitu ona ulu ma sefulu ona nifo. O le fafine sa ofu i le pāuli ma le mūmū ma teuteuina i auro, maʻa taua, ma penina. (vs.4)

Aʻo ou vaʻavaʻai ifo i taulaga i lalo ifo o aʻu ma maota tetele, fale faʻatau tetele, ma auala faʻafoliga, ua teuteuina, i le "auro…", na ou manatu ua avea Amerika ma se tasi o atunuʻu mauʻoa tele i le lalolagi. Ou te faitau pea…

I luga o lona muaulu sa tusia ai se igoa, o se mea lilo, "Papelonia tele, le tina o fafine talitane ma mea inosia a le lalolagi." (vs.5)

O le upu "mea lilo" iinei e sau mai le Eleni tatau, o lona uiga:

… Se mea lilo poʻo se "mea lilo" (e ala i le manatu o le filemu faʻatupuina e ala i le amataina i sauniga lotu.) —Greek dictionary o le Feagaiga Fou, Le Tusi Paia Eperu-Eleni Matua Suʻesuʻega Tusi, Spiros Zodhiates ma le AMG Publishers

Vine's faʻaopopo luga upu faʻale-Tusi faʻaopoopo:

Faatasi ai ma tagata Eleni anamua, 'o mea lilo' o sauniga lotu ma sauniga na faia e sosaiete faalilolilos lea e mafai ona talia ai se tasi na manaʻo tele. O i latou na amataina i totonu o nei mea lilo na avea ma tagata e mauaina le poto, e le i tuʻuina atu ie le malamalama, ma na faʻaigoaina o le 'ua faʻaatoatoaina.' -Vines Atoa Expository Dictionary o le Old ma le New Testament Words, WE Vine, Merrill F. Unger, William White, Jr., i. 424

Naʻo le vaʻai i tua, vaʻai atu i faʻavae o Amerika ma faʻamoemoega o latou na faʻavaeina, o le aʻafiaga atoa o nei upu e lagona ma le faʻaaogaina o le upu Eleni tatau—e faʻatatau i sosaiete faalilolilo—ave le apocalyptic taua mo le Iunaite Setete.

 

AOTELEGA FAʻALELEIA MA LE FAAMOEMOE O TUA

Amerika na faavaeina o se malo Kerisiano, e moni - ae na o vaega moni O le ua tuumalo Dr. Stanley Monteith (1929-2014) o se fomai tipitipi fomai tipitipi, leitio talimalo, ma o le tusitala o Usoga a le Pogisa, o se tino o galuega i le faʻalilolilo sosaiete faalilolilo - aemaise lava, le Freemason—o loʻo faʻataʻitaʻia le lumanaʻi o le lalolagi… faʻapitoa Amerika.

Vagana ua e malamalama i le aʻafiaga o sosaiete faʻataulaitu ma le atinaʻeina o Amerika, i le faʻavaeina o Amerika, i luga o le ala o Amerika, aisea, ua e matua leiloa aʻoaʻoina la tatou talaʻaga. -Le Fou Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika (vitio); faʻatalanoaga Dr. Stanley Monteith

Ae ou te leʻi alu i luma, e tatau ona tatou maua se mea saʻo e uiga i le Mason. I se konafesi talu ai nei, na sau ai se tamaloa matua ia te aʻu ma faafetai mai ia te aʻu mo laʻu tautalaga, ae e le i mautinoa, na ou manatu faamatalaga i Mason sa hogwash. Fai mai a ia, "Aua e iloa le tele o latou, ma e leai se latou mea e fai ma lenei taupulepulega leaga." Na ou malilie ma ia, atonu e le iloa e ana uo le mea o loʻo tupu i tua atu o vaaiga ole lalolagi. "E 33 tikeri i le faʻatautaia o le Freemasonry, e taʻua o le" Craft "," na ou faamatala atu ai, "ma tikeri maualalo — o loʻo aofia ai le tele o Masoni-o loʻo pogisa e uiga i sini moni ma fusi a Lusifelo i tikeri maualuga." Albert Pike (1809-1891), o se Freemason maualuga maualuga na ia tusia Amio Taualoa ma Dogma a le Anamua ma Taliaina Sikotilani Faigamalo o Freemasonry, ua taʻua o se tasi o tusiata fale o se "fou lalolagi faasologa."

E tatau ona maitauina i lenei taimi o le tele o Freemason le malamalama lelei i faʻailoga o le Craft, pei ona fai mai Pike i Amioga mama ma Dogma,ua latou "faʻaseseina ma le loto i ai i faʻauiga sese" e uiga i nei. Na tusia e Pike e faapea "e le fuafuaina" o Masoni i lalo poʻo Lanumoana Tulaga "o le a malamalama ia i latou: ae o le faamoemoe ia [latou] mafaufauina latou" malamalama. Fai mai a ia, o uiga moni o faʻailoga Masoni e "faʻapitoa mo le Adepts, o le Princes of Masonry." —Dennis L. Cuddy, mai le tusitusiga “Faatagata o le Saolotoga",www.newswithviews.com

I luga o Freemasonry, tusitala Katoliko Ted Flynn tusia:

… Toaitiiti tagata e iloa le loloto o aʻa o lenei lotu lotu. Freemasonry atonu o le sili sili ona poto salalau faʻapolokalameina mana i luga o le fogaeleele i aso nei ma taua ulu i le ulu ma mea a le Atua i aso uma. O se pule faʻatonutonu i le lalolagi, o loʻo galue i tua atu o teuga tupe i teuga tupe ma polokiki, ma ua ofi uma atu ai i totonu tapuaiga uma. O le Masonry o se vaega faalilolilo i le lalolagi atoa e faaleaogaina le pule a le Ekalesia Katoliko ma se mataupu lilo i le tulaga maualuga e faaleagaina ai pulega faapope. —Ted Flynn, Faamoemoe o e Amioleaga: O Le Matai Fuafua e Pule ai le Lalolagi, i. 154

E mamao mai i le taupulepulega leaga, o le pope lava latou na faitioina Freemasonry i le sili ona malosi o faaupuga i pope encyclicals. I se osofaʻiga teteʻe saʻo atu i luga o Freemasonry, o le mistisiano Pope, Leo XIII, tutusa le lotu ma le "malo o Satani," lapatai mai faapea, o le mea sa faia i tua atu o faitotoʻa tapunia mo seneturi, o lea ua tatala mai i le avanoa:

Peitaʻi, i le vaitaimi lea, e foliga mai o loʻo tuʻufaʻatasia e vaega o le leaga, ma tauivi ma le malosi faʻatasi, na taʻitaʻia pe lagolagoina e lena faʻalapotopotoga malosi ma le lautele na taʻua o Freemason. Ua le toe faia se mea lilo o latou mafuaʻaga, ua latou tulaʻi nei ma le lototetele e faasaga i le Atua lava ia ... o le latou sini mulimuli lena na faamalosia ai lava ia e vaai - o lona uiga, o le toʻilalo o le toʻilalo o lena tapuaiga atoa ma tulaga faʻapolokiki o le lalolagi o loʻo i ai i aʻoaʻoga faaKerisiano. gaosia, ma le suia o se fou tulaga o mea e tusa ma o latou manatu, lea o le faavae ma tulafono o le a aumaia mai na o Natura masani. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20th, 1884

O le le mautonu, latou te tautagotago ai i le pogisa ma ua luluina le faʻatonuga a le lalolagi. (Salamo 82: 5)

O le faʻamoemoe maualuga a Masonry o le faia lea o se utopia i luga o le fogaʻeleʻele o lotu uma ua faʻamamaina i totonu o se tasi tutusa tutusa "faʻatuatua" lea malamalamaaga o le tagata—E le o le Atua — o le iuga mulimuli lea.

… Latou te aʻoaʻoina ai le mea sese sese o lenei vaitau — o le amanaʻiaina o lotu e tatau ona avea o se mataupu e le ano i ai, ma e tutusa uma tapuaiga. O lenei ituaiga mafaufauga e fuafua e aumaia ai le faʻaleagaina o ituaiga uma o lotu… — POPE LEO XIII, Humanum Genus,. n 16

Atonu o le mafuaʻaga lea na mafaufau ai Pope Pius X, i se faʻaupuga e le laʻititi, pe a fai o le Anetikeriso e leʻo 'iai i luga o le lalolagi.' [3]E Sili, Faʻafiafiaga I le Toefuataiga o Mea Uma ia Christ, n. 3, 5; Oketopa 4, 1903

O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i taimi uma lava e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalemesia lea e naʻo le tala atu o le talafaʻasolopito e ala i le eschatological faʻamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ni fesuiaʻiga o lenei pepelo o le malo ina ia oʻo mai i le igoa millenarianism, aemaise ai lava o le "intrinsically faapiopio" faiga faaupufai o se faalelalolagi faalelalolagi. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 676

Lenei lotu fou, lapatai atu o tatou pontiff nei, o nei amata amata ona foliga:

… O se talitonuga le malamalama, le lelei, o loʻo avea ma se faiga saua e tatau ona mulimuli ai tagata uma. —POPE FAʻAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 52

O sosaiete faʻalilolilo e faʻavae i luga o se pepelo pepelo a satani o le faʻataunuʻuina o tagata o le a taunuʻu mai e ala i le mauaina o le malamalama lilo. O le mea moni, o le mailei a le tiapolo ia Atamu ma Eva: o le 'ai i fua o le "laʻau o Malamalama o le lelei ma le leaga ” [4]cf. Ken 2: 17 masalo latou te faia i latou ma atua ... [5]cf. Ken 3: 5 ae nai lo lena, na vavaeʻeseina i latou mai le Atua. 

 

MANAʻOMIA LE MANA

Sir Francis Bacon ua avea ma tama o saienisi faʻaonapo nei ma o le tamamatua o Freemasonry. Na talitonu o ia e ala i le poto poʻo le saienisi, e mafai e tagata ona liua o ia lava poʻo le lalolagi i lona tulaga sili ona maualuga o malamalamaaga. Taʻua o ia lava "o le talaʻiga o le vaitau fou," o lana esoteric talitonu lena Amerika o le a avea ma mea faigaluega e fausia ai se utopia i le lalolagi, o le "New Atlantis", [6]O le ulutala o le tala na tusia e Sir Francis Bacon e 'faʻaalia ai le fausiaina o se laueleele utopian e iai le "agalelei ma le malamalama, mamalu ma le matagofie, amio Atua ma le agaga lautele" o uiga masani ia e masani ona taofi ia ...' o le a fesoasoani e faʻasalalau "faʻatemokalasi malamalama" e pulea le lalolagi.

Amerika o le a faʻaaogaina e taʻitaʻia le lalolagi i le faʻafilosofia malo. E te malamalama o Amerika na faʻavaeina e le au kerisiano o se atunuʻu faʻa-kerisiano. Peitai, sa i ai lava na tagata i le isi itu na mananaʻo e faʻaaoga Amerika, faʻasaua i le tatou militeri malosiaga ma le tatou malosi faʻatupe, e faʻatutuina ai temokalasi malamalama i le lalolagi atoa ma toefuatai leiloa Atlantis. — Dr. Stanley Monteith, Le Fou Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika (vitio); faʻatalanoaga Dr. Stanley Monteith

O se tasi o atamamai sili ona taua i le soifuaga o Sir Francis Bacon o Peter Dawkins o ia na auiliiliina le aafia o Bacon i faataulaitu ma faiga faataulaitu ma lona aafiaga mulimuli ane i le faavaeina tama o Amerika. Na ia toe faʻamatalaina pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi Bacon ma le lalolagi faʻaleagaga ma, ina ua maeʻa ona faʻalogo i le "leo faalelagi", na maua ai le galuega o lona olaga. [7]cf. Gal 1: 8 ma le lapataiga a Sagato Paulo e uiga i le taufaasese a agelu. O lena galuega, fai mai Dawkins, o le atiaʻeina o se "koloneina togafiti" mo Amerika e mafai ai ona faʻasalalau se malo o le malamalama i le lalolagi atoa. O se vaega o lena pulega faʻale malo o le tuʻuina lea o tagata o le sosaiete faʻalilolilo i se nofoaga e fesoasoani e faʻatinoina lenei malamalamaaga e ala i le faʻaogaina o le malosiʻaga ma le tamaoaiga o Amerika. O sosaiete faalilolilo na avea ma auala e faʻatulagaina pepelo pepelo faafilosofia a Satani.

O le faʻatulagaina o sosaiete faalilolilo na manaʻomia e suia fuafuaga a le au faifilosofia i se faiga mautu ma faigata mo le faʻatafunaga o le malo. —Nesta Webster, Lalolagi Fouvalega, i. 20, i. 1971

O lenei faʻaaogaina o le paoa na aliali mai i le amataga. O le lona ono Peresetene o le Iunaite Setete, John Quincy Adams, i lona Tusi i luga o Freemasonry, Faʻataʻitaʻi mai lapataiga a Pope Leo XII i le lumanaʻi:

Ou te talitonu ma le totoʻa ma le faamaoni, o le Poloaiga a Freemason, pe a le o le sili, o se tasi o sili ona leaga o amioga ma faaupufai leaga… —Peresitene John Quincy Adams, 1833, sii mai i Le New Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika

Sa leʻi tuua na o ia. Na folafola mai foi e le Komiti Soofaatasi i Massachusetts o loo i ai…

… Se malo tutoʻatasi tutoʻatasi i totonu o la tatou lava malo, ma i tala atu o le pulega o tulafono o le laueleele e ala i faiga faalilolilo… - tausaga 1834, sii mai i le Le New Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika

O nisi o tamaloa sili ona tele i le Iunaite Setete, i le matata o pisinisi ma fale gaosi oloa, e fefefe i se tasi, fefefe i se mea. Latou te iloa o loʻo i ai le malosiʻaga i se mea e matua faʻatulagaina, matua vaʻaia, mataala, soʻosoʻoga, faʻamaeʻaina, matua salalau solo, na sili ai ona latou le tautala i luga atu o la latou manava pe a latou tautatala i ai. —Peresetene Woodrow Wilson, Le Saolotoga Fou, Na faamatalaina e Ch. 1:

O le Federal Federal Reserve e le anaina e le US Government ae o le cartel o faʻavaomalo faletupe latou te faʻatagaina e le Federal Reserve Act o le 1913 ona nana faalilolilo. [8]Le Faamoemoe o e Amioleaga, Ted Flynn, i. 224 O le mea e maofa ai, o faiga faʻavae tau tupe a le Iunaite Setete-ia e aʻafia ai le lalolagi atoa e ala i tulaga masani a le tala—E mulimuli ane fuafuaina e se 'au o aiga malosi faletupe i le kelope atoa.

Ou te talitonu ma le faʻamaoni o faletupe faʻatutuina e sili atu le mataʻutia nai lo le tutu 'au; ma o le faʻavae o le faʻaaluina o tupe e totogi e tuaa, i lalo o le igoa o le faʻatupeina, ua na o le faʻaaluvale o le lumanaʻi i se tulaga tele. —Peresetene Thomas Jefferson, sii mai i totonu Le Faamoemoe o e Amioleaga, Ted Flynn, i. 203

Sei ou tuuina atu ma puleaina tupe a le malo, ma ou te le popole po o ai e tusia tulafono. —Mayer Amschel Rothschild (1744-1812), faavaeina le aiga faletupe faavaomalo Rothschild aiga; Ibid. i. 190

Matou te mafaufau i malosiʻaga tetele o aso nei, o le le mailoa o manaʻoga tautupe lea e avea ai aliʻi ma pologa, e le o toe avea ma ni mea totino, ae o se malosiaga le mailoa e tautua ai tagata, e faʻasauāina ai tagata ma fasiotia foi. Latou [ie, le faʻailoaina aia tau tupe] o se malosiaga faʻatamaʻia, o se malosiaga e faʻamataʻu ai le lalolagi. —POPE BENEDICT XVI, Manatunatuga ina ua maeʻa le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010

O le mea ua manino foi o lena taua o se pisinisi lelei-ma o se auala e faʻatonutonu ai, faʻalavelave ai, ma "toe faʻatonu" malo. O loʻo faʻamatalaina ai le mafuaʻaga ua faia ai faʻaiuga, mo se faʻataʻitaʻiga, e pomu Iraki ma faateʻaina lona pule faʻamalosi ... ae o isi tagata faʻatonu, e pei o Sudan ma isi atunuʻu, e le afaina i a latou polokalame o le fasiotiga tagata. O le tali e iai se isi polokalame i le galuega: o le fausiaina o le "New World Order" e le faʻavaeina i luga o le faʻamasinoga tonu ae o se utopian sini faʻapea o le iuga e faʻamaonia ai auala, tusa lava pe o auala e le amiotonu. Ae ui i lea, o Dr. Monteith o loʻo fesiligia le fesili pe aisea Amerika, e le o se temokalasi ae o malo, o pisi i le taumafai e faʻasalalau temokalasi nai lo malo i le lalolagi atoa? Le tagata gaosi mea, Christian J. Pinto, i ana tusitusiga lelei suʻesuʻega i luga o le Masonics faavae o le atunuʻu, tali mai:

Aʻo agaʻi atu Amerika i luma e faʻataʻitaʻi le temokalasi i le kelope atoa, pe ua na ona ia faʻamalosia le saʻolotoga pe faʻataunuuina se fuafuaga tuai? -Le New Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika

Ina ua uma ona valaau mai lona tama peresetene mo le "New World Order" i le taimi o le Persian Gulf Crisis, na toe faamautu ai foi e George W.Bush lena manatu i lana saunoaga amata i le 2005:

Ina ua folafola mai e le na faavaeina le “fou fou o tausaga”… sa latou faatinoina se faamoemoe mai anamua na faamoemoe e faataunuu. —Peresetene George Bush Jr., lauga ile Aso Faʻauʻuga, Ianuari 20, 2005

O na upu e sau mai tua o le tala Amerika, fai mai Novus Ordo Seclorum, o lona uiga "Poloaʻiga Fou o Tausaga". O le ata o loʻo sosoʻo mai o le "mata o Horus," o se faʻailoga faataulaitu lautele na taliaina e le au Mason ma isi faʻalilolilo sosaiete, o se ata e fesoʻotaʻi ma Paala tapuaiga ma le Aikupito Sun Atua. O le "faʻamoemoe anamua" o le fausiaina lea o se utopia i le lalolagi o le a tulaʻi mai malamalama malo:

Naʻo tagata mai lotu lilo ma sosaiete lilo o loʻo unaʻia le manatu ole temokalasi ile lalolagi poʻo lenei tuʻufaʻatasia o faamalamalamaina malo—faamalamalamaina temokalasi e faʻatonutonu le lalolagi. — Dr. Stan Monteith, Le New Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika

 

PULEA LELEI O SAILIILIGA

O Horus e lauiloa foi o le "atua o taua." O le mautauave a le Freemason i ona tikeri maualuga o Ordo Ab Chaos: “Faʻatonu le Le mautonu. ” A o tatou faitau i le Tusi o Faʻaaliga, e maeʻa lava taua ma fouvalega [9]ff. Lalolagi Fouvalega! ma le polokalame o tupe a le lalolagi o loʻo taumafai le Manuʻao le Anetikeriso e pule. Poʻo le, fai i se isi auala, e sau mai le vevesi o fevaevaeaʻiga ma feteʻenaʻiga ma le paʻu o le lalolagi tamaoaiga ma sosaiete tetele, na tulaʻi mai ai le Anetikeriso. [10]ff. O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega

O le mataupu lava ia na ia folafola mai o le pa'ū ma le faʻafanoga o le lalolagi o le a faia lata mai; vagana ai a o le taulaga o Roma tumau pea foliga mai e leai se mea o lenei ituaiga e fefefe. Ae a paʻu le laumua o le lalolagi, ma ua amata ona avea ma auala ... o ai e mafaia masalosalo ua oʻo mai nei le iʻuga i le mataupu o tagata ma le lalolagi atoa? —Lactantius, Tama o le Ekalesia, Inisitituti Paia, Tusi VII, Ch. 25, "O Aso e Gata Ai, ma le Aai o Roma ”; tusi: Lactantius faaauau pea fai mai o le pa'ū o le Emepaea o Roma e le o le iʻuga o le lalolagi, ae faailogaina le amataga o le "afe tausaga" nofotupu o Keriso i Lana Ekalesia, sosoo ai ma le iuga o mea uma.

O pagan Roma ma Papelonia na faʻatusalia i le vaitaimi o Sagato Ioane. Peitai, ua tatou iloa foi na iu lava ina avea Roma ma Kerisiano ma o le faaaliga a Sagato Ioane sa mo foi mo taimi lumanai. Ia, o ai la lenei "Roma" i le lumanaʻi e faʻatotonugalemuina ai pisinisi a le lalolagi? Faʻafefea ona le faʻaosoosoina se tasi e mafaufau vave ia Niu Ioka, o se aʻai aganuu e nonofo uma ai le World Trade Center ma le United Nations i tafatafa o le tele o vai? [11]vaʻai: Aveesea le Restrainer lea ou te talanoaina ai pe faʻafefea e le iai nei o le "Emepaea o Roma" ona taofia le Anetikeriso mai le sau i luga o le vaaiga.

O vai na e vaʻaia i le mea na nofo ai le fafine talitane o loʻo fai ma sui o le anoanoaʻi o tagata, atunuʻu, ma gagana ... O le fafine na e vaʻaia o loʻo fai ma sui o le 'aʻai tele o loʻo pule i tupu o le lalolagi. (Faʻa.17: 15, 18)

Ioe, o le a tele atu aʻu tala e fai atu e uiga i Malo Aufaatasi ma o loʻo tuputupu aʻe i luga o le pule a malo i isi tusitusiga…. I se faamatalaga na matua faailoa mai ai le moni o Papelonia, na fai atu ai Pope Benedict i le Roman Curia:

le Tusi o Faaaliga aofia ai ma le tele o agasala a Papelonia - le faʻailoga o le tele lotu le faʻalelotu o le lalolagi - o le mea moni e fefaʻatauaʻi ma tino ma agaga ma tausia i latou o oloa. (Faaa. rev 18: 13). I lenei tulaga, o le faʻafitauli O vailaʻau faʻasaina foi lona ulu, ma le faʻamalosia o le malosi faʻalautele lona feʻe faleʻie i le atoa lalolagi - o se faʻaali lelei faʻaalia o le pule saʻo o mamone na faʻasesēina tagata. E leai se fiafiaga e lava, ma o le sili atu o le faʻaseseina o le onā e avea ma sauaga e malepelepe vaega atoa - ma o nei mea uma i le igoa o le ogaoga malamalamaaga o le saʻolotoga lea e faʻaleagaina ai le saolotoga o le tagata ma iu ai lava ona faʻaleagaina ai. —POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻafeiloaʻiga, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va/

Iinei, ua vaʻaia e le Tama Paʻia Papelonia o loʻo aofia ai uma aʻai lotu le faʻataʻamilomiloina "tino ma agaga," faʻasino faapitoa lava i fualaʻau ma mea faʻalelalolagi o se "faʻasuaʻava onanā." O lenei fatuga mataʻutia ua faʻatamaʻiaina itulagi, talepe ese latou: Ordo ab vevesi. [12]Mekisiko o se faʻataʻitaʻiga manino o se itulagi o ese mai i le seams e ala i taua fualaau faasaina. Peitaʻi, o loʻo faʻaauau pea le taua a Amerika i le "taua i fualaʻau" i luga o lona lava eleele, e oʻo mai i le taimi nei, e itiiti lava se mea na faia e taofia ai le faʻatupuina o le faʻafanoga i totonu o talavou mai le faʻamaʻi o le faʻaaogaina o fualaʻau. O le salalau o lenei mea ua taʻua o le saolotoga e masani ona paʻu i lalo o foliga o se "alualu i luma" malamalama i ai lalolagi atoa.

… A aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni, o lenei lalolagi malosiʻaga mafai mafua mafuaʻaga muamua ma faia fevaevaeaʻiga fou i totonu o le aiga tagata… tagata ola tamoe fou lamatiaga o le pologa ma togafiti .. —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, n33, 26

Ae o le mea tonu lava lena o le mafuaʻaga o lenei "malosiʻaga o le lalolagi" poʻo le "Manu": ia faʻatoʻilaloina le faʻatonuga tuai o le toe vaega o le Emepaea o Roma na fausia ai le itu i Sisifo, ma le Ekalesia na, mo sina taimi, lona faʻaleagaga agaga 

Lenei fouvalega poʻo le pa'ū ese e masani ona malamalama i ai, e Tama anamua, o se fouvalega mai le malo o Roma, lea na muamua faʻaleagaina, ae le i oʻo mai le Anetikeriso. Atonu, atonu, malamalama foi i ai i le fouvalega o le tele o malo mai le Ekalesia Katoliko lea, i se vaega, ua uma ona tupu, e ala i Mahomet, Luteru, ma isi ma atonu e talitonuina, o le a sili atu lautele i aso. o le Anetikeriso. —Faʻamatalaga pito i lalo o le 2 Tesa 2: 3, Tusi Paia a Douay-Rheims, Baronius Press Limited, 2003; i. 235

 

TINA O NISI MATUTU

Papelonia le sili, le tinā o fafine talitane ma mea inosia a le lalolagi. (Faʻaaliga 17: 5)

Amerika ua avea ma "tina" o le salalau o le "temokalasi," e oʻo lava i le taimi nei i Sasaʻe tutotonu, e ala i le pomuina "faʻatonu" ma "saua" poʻo le faʻaaogaina o auupega i "tagata fouvale" e faʻatoʻilaloina i latou. Peitai, e pei ona tatou aʻoaʻoina i le paʻu o le Soviet Union ma isi atunuu na i ai le "suiga o le taʻitaʻi," ua avea foi Amerika ma tina o le auina atu i fafo "mea inosia a le lalolagi." [13]cf. Faʻaaliga 17:5 O ponokalafi, musika pop / rap musika, faʻaaogaina o fualaʻau ma vailaʻau oona, ma ata tifaga a Hollywood ma mea faitino ua faʻapena foi lolovaia nei atunuʻu i le ala ai o latou "saolotoga" fou, mulimuli ane faʻaleagaina le saolotoga ma faʻaleagaina malo totonu.

Soo se mea e faimalaga ai se tasi, o le aʻafiaga o le aganuʻu a Amerika e manino i le tele o nofoaga, e masani ona o se vaega e mafua mai i masini pepelo a Hollywood

… Na taitaiseseina nuu uma e au vailaau faamaneta… (Faaaliga 18:23)

E manaia le Hollywood poʻo le "holly fafie" o le laʻau na sailia mo le faia togafiti faataulaitu, pei ona talitonuina o loʻo iai ni faʻapitoa faʻamaneta. Ioe, o le Harry Potter's wand na faia mai laupapa paia. Ma o Hollywood tonu lava ia o loʻo faʻaauau pea ona tuʻu le "sipela" i luga o mafaufau e ala i "faʻafiafiaga" ala i le siliva screen, televise, ma o lenei initaneti e ala i le fausiaina o foliga, faʻavae, ma feusuaiga.

Lenei e ono faigofie ona iloa e tagata uma o le sili atu ona matagofie o le faʻateleina o le metotia o le fale tifaga, o le sili atu ona mataʻutia ua avea ma faʻalavelave i amioga, i lotu, ma i fegalegaleaiga faʻatasi lava ia ... e pei ona aafia ai e le gata o tagatanuu taʻitasi, ae o le atoa nuu o tagata. —POPE PIUX XI, Tusi Faʻailoga Mataala Cura, n 7, 8; Iuni 29, 1936

E mafai e se tasi ona taumate poʻo le a le "faʻatusa o le manu feʻai" o loʻo taua i le Faʻaaliga 13:15. Tasi le tusitala faia le mataʻina le maitauina o le numera o le manufeʻai, 666, pe a faʻaliliuina i le faʻasologa mataʻitusi Eperu (o mataʻitusi e iai numera faʻatusa) maua ai mataʻitusi "www". [14]ff. Faʻaalia le Faʻaaliga, i. 89, Emmett O'Regan Pe na vaʻaia e St. John se auala e faʻaaoga ai e le Anetikeriso le upega tafailagi a le lalolagi e maileia ai agaga e ala i le puna e tasi o faʻasalalau ata ma leo "i luma o tagata uma"? [15]cf. Faʻaaliga 13:13

 

FAAPITOA OCCULT

O nei mea uma e le o fai mai, peitaʻi, o Amerika o le mea sili punavai. St. John talanoa e uiga…

… Le mea e lē ma faʻamatalaina o le fafine ma le manufeʻai na te aveina o ia, le manu feʻai i ona ulu e fitu ma nifo e sefulu ... (Faʻa 17: 7)

O le fafine talitane o aveina. E pei lava o Maria o le auauna fafine a le Atua e aumaia le nofotupu o lona Alo, e faʻapena foi, le fafine talitane o Faʻaaliga ua na o se auauna fafine a le Anetikeriso…

Ina ia mafai ona ausia lenei sini o le lalolagi atoa utopia faʻatonuina e le au maualuluga, Amerika atoa faiga e tatau ona ulufale i totonu o le tutusa mafaufau "malamalama" tamaloa faʻasoa i le anamua esoteric malamalama. O le sa avea muamua ma Mason ma tusitala, Rev. William Schnoebelen, na ia taʻua foi e uiga ia Amerika:

O amataga o le tatou atunuʻu na tifato i Masonry. —Faaa. William Schnoebelen, Le Fou Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika (vitio); faatalanoaga

O ia, faʻatasi ai ma isi, na ia fesiligia le fesili pe aisea, afai o Amerika e faʻavae i luga o le faʻaKerisiano, o lona laumua laʻau taulaga, faʻatagata, maʻa faʻamanatu a le atunuʻu, ma isi mea e leai ni faʻatagata faʻaKerisiano, ma o le mea moni, faapaupau i le amataga? O le tali, o Amerika na faavaeina i se vaega e le Freemason na fuafuaina Washington, DC e faʻavae i luga o latou talitonuga faʻapaupau ma faʻataulaitu. O le laumua laumua o loʻo tumu i faʻailoga a Masoni, mai le auala na faʻafetaui ai auala i lona fausaga lautele.

O le atoa tusiata fale o loʻo faataatia mai i faiga faataulaitu ma faatusa Masonics. Soʻo se fale tetele lava i Uosigitone, DC o loʻo iai le maʻa faʻamau Masoni.— Dr. Stanley Monteith, Ibid.

Mo se faʻataʻitaʻiga, David Ovason faʻaalia i lana tusi, Le Tusiata lilo a le tatou Laumua a le Atunuʻu, sauniga faʻataulaitu na siomia ai le faataatiaina o le maatulimanu i Uosigitone, DC i le 1793. Ona ofuina lea e le Peresetene, George Washington, le Masoni "apron" i le taimi o le sauniga. [16]Le Sikotilani Rite Journal,http://srjarchives.tripod.com/1997-06/Scott.htm Lua selau tausaga mulimuli ane, i se sauniga faʻamanatuina, o le faʻailoga Masoni o le sikuea ma tapasa e mafai ona vaʻaia manino vaneina i luga o le maatulimanu o le atunuu. Faapena foi, le faataatiaina o le Washington Monument - o se Aikupito obelisk faatusa i ave o le atua Aikupito Ra, susulu i lalo ma faʻamalamalamaina tagata-na o faʻatasi foʻi ma sauniga a le Masoni ma le maatulimanu o le Masoni.

O le Statue of Liberty, ua leva ona avea ma faʻailoga o le miti a Amerika, na fausia e le inisinia Farani o Gustave Eiffel. Eiffel o se Freemason e pei foi o le faatagata mamanu, Auguste Bartholdi. O le Statue of Liberty o se meaalofa mai le French Grand Orient Temple Masons i le Mason of America. [17]Dennis L. Cuddy, mai Faatagata o le Saolotoga, Vaega I, www.newswithviews.com E toʻaitiiti na iloa na faʻavaeina e Bartholdi le ata o le Faʻatagata o le Saolotoga (lea na muaʻi fuafuaina e le amanaʻia le Suez Canal) i luga o le atua fafine faapaupau Isis, "O se fafine ofu faʻaofuofu o loʻo uuina i luga le moli." [18]Ibid.; nb I Salina, Kansas, o le Malumalu o Isis o le Masoni. Isis o se tasi o le tele o atua fafine anamua na mafua uma mai le atua fafine anamua Semiramis, lauiloa mo lona puleʻaga ma le talitane. Na faaipoipo Isis ia Osiris, le atua o lalo o le lalolagi, o le na tupu, na fanauina ia te ia se tama tama.Horus, lena "atua o taua." Faʻatulagaina e le au tusitala o le talafaasolopito ia Semiramis o le faletua o Nimrod, le atalii o le atalii o Noa. Nimrod taua lava fausia Papelonia anamua, e aofia ai ma le talitonuga, o le Olo o Papelu. O agaifanua a Armenia na vaʻaia ai Semiramis o se "faʻaleagaina fale ma se fafine talitane." [19]ff. http://en.wikipedia.org/wiki/Semiramis O se mea faʻafuaseʻi i Amerika i aso nei, o tagata sili ona leaga e lua o lana "aganuʻu o le oti" o le aiga ma mama?

Faʻapea foi, faafuaseʻi, St. John faʻaalia le fafine talitane o tiʻetiʻe i luga le manu feʻai — o le tulaga o pulega. O le mafuaaga lena, i le faaiuga, St.John John vaaia o le manufeʻai mulimuli ane tutuli ese le fafine talitane, vaʻai ia te ia, foliga mai, le toe aoga? Na te faia foi se fuafuaga e faalavelave i le Manu Feai? Ioe, o faʻavae kerisiano o Amerika o loʻo tauva pea ma aia i totonu o Freemason.

O nifo e sefulu na e iloa ma le manu feʻai e 'inoʻino i le fafine talitane; o le a latou tuʻulafoaʻia ma le lavalava; latou te 'aʻai i lona tino ma susunuina ia i le afi. Aua ua tuuina e le Atua i o latou mafaufau e faataunuu lona finagalo ma faia i latou i le maliliega e tuu atu lo latou malo i le manu feai seia maeʻa afioga a le Atua. (Faʻaaliga 17: 16-17)

O le fafine talitane e aulelei ma e faʻamaoni lava; ua teuteuina o ia i le mama ae o loʻo ia te ia foi "se ipu auro na tumu i mea leaga ma le matagā a lona faitaʻaga"; e ofu o ia i le mumu (agasala) ae o le paʻu (penance); o ia o se fafine saelua i le va o lona mafai e aumaia le lelei pe aumaia le leaga i malo, o se malamalama moni poʻo se sese moli ...

 

FAʻAFIAFIA MALAMALAMA

O "Princes of Masonry" mafaufau ia latou lava o le "malamalama" sili. Sir Francis Bacon sa i ai i nisi auala le susulu o lena filosofia vaitaimi lauiloa o le "Malamalama" vaitaimi ma lona faaaogaina o le filosofia o deism:

O le Atua o le Silisili Ese na foafoaina le atulaulau ma na tuua ia i ana lava tulafono. —Faa. Frank Chacon ma Jim Burnham, Amata Faʻatoʻesega 4, i. 12

Ma le fia iloa, o le faʻailoga aloaia a le Statue of Liberty o le "Liberty Enlightening the World." Ioe, o le sulu na ia amoina foliga mai o se faʻailoga o lena "malamalama" anamua, o le poto lilo na mauaina e le "faʻamalamalamaina" e taʻitaʻia latou i le New World Order utopia. Faʻapea foi, i lona pale, o fitu ave. O le New world order visionary ma le satanist, o Alice Bailey, na tusia O Le Lona Fitu: Faʻaaliga o le Vaitau Fou…

...e faʻailoa mai ai o le a i ai le "lotu faʻasaienisi i le lumanaʻi o māmā. ” Na ia faʻamatalaina "e fitu ave tetele o loʻo i ai i le vateatea…. E ono avea i latou o ni atamamai atamai se fitu e ala ia latou fuafuaga o loʻo galueina. " "O le peleni" aofia ai le "Federation of Nations" o le a amataina vave i le 2025 TA, ma o le ai ai le "tuʻufaʻatasia i pisinisi, i lotu, ma i polokiki." E tusa ai ma le tala a Bailey, o lenei o le a tupu i le Aquarian Age, a o tatou o ese mai le "Piscean Age, pulea e le ono Ray o Faigalotu ma Idealism," i le "Aquarian Age, pulea e le lona fitu o Ray o le Poloaiga ma le Faʻalapotopotoga. ” —Dennis L. Cuddy, mai "Faʻatagata o le Saolotoga", Vaega I,  www.newswithviews.com

O le mea moni, o le mafuaʻaga o lenei poto poto o Satani lava ia na faʻaosoosoina Atamu ma Eva e tuliloa lenei "mea lilo" malamalama lea o le a liua ai i latou e avea ma atua. [20]cf. Ken 3: 5 O le mea moni, o Lusifelo, o lona uiga o le “ave moli.” Lenei agelu paʻu ua avea nei ma puna o sese malamalama O le fai atu, pe latou te iloa pe leai (ma o nisi o latou iloa), o le faʻavasegaina o le tulaʻi mai tasi-lalolagi faiga o faasatani i le natura.

O le Malamalama o se malamalamaʻaga, lelei faʻatulagaina, ma matagofie taitaiina gaioiga e aveʻesea ai le faʻaKerisiano mai sosaiete o aso nei. Na amata i le Deism o ana talitonuga faʻalelotu, peitaʻi na iʻu lava ina teʻena uma manatu silisili ese a le Atua. Na iʻu lava ina avea ma lotu o le "alualu i luma o tagata" ma le "Atua Atua o Mafuaʻaga." —Faa. Frank Chacon ma Jim Burnham, Amata Faʻamalologa Volume 4: Faʻafefea Ona Tali Ateists ma New Agers, i.16

Aua o le a oʻo mai le taimi e le taliaina ai e tagata ni aʻoaʻoga lelei ae, a mulimuli i o latou lava manaʻoga ma le fia iloa le fia faʻamalieina, o le a faʻaputuputu faiaoga ma le toe faʻalogo i le mea moni ma o le a faʻasolosolo atu i talafatu… faapogisaina i le malamalamaaga, vavaeʻeseina mai le soifuaga o le Atua ona o lo latou valea, ona o le maaa o latou loto. (2 Tim 4: 3-4; Efe 4:18))

O le talitonuga o Bacon o ia ma i latou o le "sosaiete faalilolilo" na latou umiaina le ki i le toe fausiaina o le Faatoʻaga o Etena, ma o se taufaasese faasatani o le a aumaia ai taunuuga le mafaufauina.

O lenei polokalame vaʻai mamao ua iloa ai le auala o aso nei… Francis Bacon (1561—1626) ma isi taimi o le na mulimuli i le atamai atamai o aso nei na ia musuia na sese e talitonu o le tagata o le a togiolaina e ala i le saienisi. O sea faʻamoemoe e manaʻomia tele le saienisi; o lenei ituaiga o faʻamoemoe e taufaasese. Saienisi mafai fesoasoani tele i le faia o le lalolagi ma tagata sili atu tagata. Ae e mafai foi ona faʻaumatia tagata ma le lalolagi seʻi vagana ua faʻataʻitaʻia e malosiʻaga o loʻo taatitia i fafo atu. —POPE BENEDICT XVI, Tusi faʻa-Encyclical, Fetalai Salvi, Le. 25

E le mafai ona tatou faagaloina le lapataiga a Keriso e uiga i le natura moni o Satani:

O ia o le fasioti tagata talu le amataga… o ia o le pepelo ma le tamā o pepelo. (Ioane 8:44)

O i latou o loʻo faʻamoemoe e fausia se lalolagi utopia o, i le iʻuga, papeti na faʻaaogaina e le tamā o pepelo o loʻo faʻamoemoe e aumaia le faʻatamaʻiga sili atu o tagata (pe a faʻatagaina e le Atua ia te ia.) latou o i latou na faʻapupulaina ua fuafuaina e pule i le lalolagi. I nisi tulaga, e ala atu i tagata uli ma sauniga faʻataulaitu, o loʻo latou galulue faʻatasi e faʻataunuʻu le tapuaiga ia Satani i le lalolagi atoa.

Na latou ifo i le tarako ona o lona pule i le manu feʻai; 'ua latou ifo foʻi i le manu feʻai ma fai atu, “O ai na te mafaia' ona faʻatusatusa i le manu feʻai, po o ai na te mafaia 'ona tau? (Faaa 13: 4)

Ae i le iʻuga, o mea inosia a Papelonia faʻatupuina lona lava faʻafanoga.

Ua paʻu, ua paʻu Papelonia le sili. Ua avea o ia ma se tulimanu mo temoni. O ia o se pa mo agaga leaga uma, o se pa mo manu leaga uma, o se pa mo manu uma leaga ma inosia. Mo atunuu uma ua inu le uaina o lona licentious naunau. Na feusuaʻi ma ia tupu o le lalolagi, ma ua faʻatamaoʻoloaina tagata faatauʻoa o le lalolagi ona o lona taugata.

O tupu o le lalolagi na feusuaʻi ma ia i lo latou le gaoia o le a fetagisi ma faanoanoa ona o ia pe a latou vaʻaia le asu o lona tupua. O le a latou tutumau pea ona o le fefefe i le puapuaga na faia ia te ia, ma o le a latou fai atu: "Oi, talofa, le aai tele, Papelonia, le aai malosi. I le itula e tasi ua oo mai ai lau faamasinoga. ” (Rev 18:2-3, 8-10)

 

ATAMAI O FUA, O LE LEAGA E PEI O ASO

A o aveina au e le Alii loloto ma loloto loloto i nei fuaitau o Faʻaaliga, o le ata o le sela sela na tumau pea i luma o laʻu mafaufau. O le kanesa o se sela faigata, pei o se sela o le tele o filo fesoʻotaʻi e oʻo atu i soʻo se mea ma gaogaosa. E faigata ona aveʻese e aunoa ma le tipiʻeseina o le lelei ma le leaga.

E tatau ona tatou manino i le mea e tasi: Papelonia, le Manu Feʻai, Freemasonry, ma foliga uma o le anetikeriso, pe o latou o matapulepule o pulega faʻalelotu poʻo faʻalelotu faiga, o le mafaufauga a Lusifelo, o se paʻu agelu E sili le atamai o agelu nai lo soʻo se tagata soifua. Ua lalaga e Satani le upega tafailagi e matua faigata lava, e aofia ai le tele o seneturi o taupulepulega leaga, ma le poto taufaasese ma ie e fesoʻotaʻi ma faʻafesoʻotaʻi atu iʻuga o malo e le mafai ona iloa atoa e aunoa ma le fesoasoani a le alofa tunoa. E le toʻaitiiti ni tagata na latou suʻesuʻeina nei sootaga pogisa ua savavali ese ma le le mautonu ma luluina i le taupulepulega leaga a le tiapolo.

Fai mai, a o aʻafia tagata i le taupulepulega leaga a Satani, e iai le talitonuga a isi tagata uma i le pito i luga echelons o malosiaga i le lalolagi o taupulepulega leaga faasaga i tagata. O le mea moni, o nisi e faʻasesēina, talitonuina o le leaga e lelei, ma le lelei leaga, lea e masani ai ona avea ma tagata o le pouliuli, ma le iloa ai le sili atu fuafuaga. O le mafuaʻaga lena e tatau ai ona tatou tatalo pea mo o tatou taʻitaʻi ina ia latou talia le malamalama moni o le poto, ma faʻatonutonuina ai o tatou nuʻu ma malo e tusa ai ma le mea moni.

Afai o fuafuaga a Satani e mafai ona faʻatusatusa i se sela kanesa, o lona uiga o le fuafuaga a le Atua e mafai ona faʻatusa i se mataua faigofie o le vai. E manino, faʻafouina, e atagia mai le malamalama, ola, ma mama. “Vagana ua e liliu ma avea pei o tamaiti, "Na fetalai ai Iesu,"e te le sao i le malo o le Lagi." [21]Mati 18: 3 E i ai le malo faʻapei o tamaiti faʻapei o tamaiti. [22]cf. Mata 19:4 

'Ou te manaʻo' ia e poto i mea lelei, ma faigofie i mea leaga; e faʻapea foʻi 'ona vave tuʻimomomoina e le Atua e ona le manuia Satani i lalo o ou vae. (Rom 16: 9)

Ma, aisea, e te ono fesili ai, na ou popole e tusi e uiga i lenei fafine talitane i le taimi muamua? Na tusia e le perofeta o Hosea:

Ua fano oʻu tagata ona o le leai o se poto! (Hosea 4: 6)

A e maise lena iloa o le upu moni e faʻasaolotoina ai tatou. [23]ff. Loʻu Tagata ua Toʻafilemu Ae ui i lea, na fetalai foi Iesu e uiga i mea leaga o le a oʻo mai mo se mafuaaga:

Ua ou fai atu nei mea uma ia te oe e taofi ai lou alu ese… A ua ou fai atu nei mea ia te oe, ina ia oʻo mai lo latou itula na e manatua ai na ou taʻu atu ia te oe na mea. (Ioane 16: 1-4)

O le a solo i lalo Papelonia. O le faiga o "aulotu le talitonuina" o le a o mai i lalo. Na tusia e Sagato Ioane “Papelonia le sili”:

Loʻu nuʻu e, 'ia' outou ō 'ese' iā te ia, 'ina neʻi' outou faia ana agasala ma 'auʻauna i ana faʻamaʻi; auā' ua faʻaputuina ana agasala i le lagi, 'ua manatua foʻie le Atua ana solitulafono. (Faʻaaliga 18: 4)

O nisi tagata Amerika, faʻavae i luga o mataupu 17 ma le 18 o Faʻaaliga, ma lenei fuaitau faʻapitoa, e moni lava sosola lo latou atunuʻu. Peitai, ii e tatau ona tatou faʻaeteete. O fea e sefe ai? O le nofoaga sili ona saogalemu e iai o le finagalo lea o le Atua, tusa pe o le taulaga o Niu Ioka. E mafai e le Atua ona puipuia Ona tagata i soo se mea latou te i ai. [24]ff. E fai aʻu ma ou sulufaʻiga; Sulufaʻi Moni, Faamoemoe Moni Mea tatou tatau lava sola ese a fetuutuunai a lenei lalolagi, musu e auai i ana agasala. Faitau O Mai i fafo o Papelonia!

Na taʻua e Sagato Ioane le igoa o le fafine talitane o se "mea lilo" - tatau. E mafai ona tatou faʻaauau pea le taumatemate i le saʻo poʻo ai ia, o se mea e ono le mafai ona iloaina atoa seʻia tatou mauaina le poto o le atoaga o mea. I le taimi nei, o loʻo manino le Tusi Paia o tatou o loʻo nonofo i totonu o nei talitane ua valaauina e avea ma “Mea lilo sili” faatoanofotane a Keriso [25]cf. Efe 5:32 - paia, atoatoa, ma faamaoni.

Ma o le a tatou nofotupu faatasi ma Ia.

 

 

FAITAU FUAFUAGA

Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia

I Le Aveesea Mai Papelonia

 

Le ata i luga atuO Le a Pule o Ia" mafai nei ona faʻatau
o se maneta-lolomi mai la matou 'upega tafaʻilagi,
faʻatasi ai ma isi atatusi muamua e tolu mai le aiga o Mallett.
O tupe maua e alu e fesoasoani e faʻaauau lenei tusitusiga aposetolo.

alu i le www.markmallett.com

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. O Lavea le veli?
2 Taunuʻuga i le taimi e filifili ai le atunuʻu, e ala i le filifiliga saoloto, latou ala. Tagaʻi i le Teu 30:19
3 E Sili, Faʻafiafiaga I le Toefuataiga o Mea Uma ia Christ, n. 3, 5; Oketopa 4, 1903
4 cf. Ken 2: 17
5 cf. Ken 3: 5
6 O le ulutala o le tala na tusia e Sir Francis Bacon e 'faʻaalia ai le fausiaina o se laueleele utopian e iai le "agalelei ma le malamalama, mamalu ma le matagofie, amio Atua ma le agaga lautele" o uiga masani ia e masani ona taofi ia ...'
7 cf. Gal 1: 8 ma le lapataiga a Sagato Paulo e uiga i le taufaasese a agelu.
8 Le Faamoemoe o e Amioleaga, Ted Flynn, i. 224
9 ff. Lalolagi Fouvalega!
10 ff. O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega
11 vaʻai: Aveesea le Restrainer lea ou te talanoaina ai pe faʻafefea e le iai nei o le "Emepaea o Roma" ona taofia le Anetikeriso mai le sau i luga o le vaaiga.
12 Mekisiko o se faʻataʻitaʻiga manino o se itulagi o ese mai i le seams e ala i taua fualaau faasaina. Peitaʻi, o loʻo faʻaauau pea le taua a Amerika i le "taua i fualaʻau" i luga o lona lava eleele, e oʻo mai i le taimi nei, e itiiti lava se mea na faia e taofia ai le faʻatupuina o le faʻafanoga i totonu o talavou mai le faʻamaʻi o le faʻaaogaina o fualaʻau.
13 cf. Faʻaaliga 17:5
14 ff. Faʻaalia le Faʻaaliga, i. 89, Emmett O'Regan
15 cf. Faʻaaliga 13:13
16 Le Sikotilani Rite Journal,http://srjarchives.tripod.com/1997-06/Scott.htm
17 Dennis L. Cuddy, mai Faatagata o le Saolotoga, Vaega I, www.newswithviews.com
18 Ibid.; nb I Salina, Kansas, o le Malumalu o Isis o le Masoni.
19 ff. http://en.wikipedia.org/wiki/Semiramis
20 cf. Ken 3: 5
21 Mati 18: 3
22 cf. Mata 19:4
23 ff. Loʻu Tagata ua Toʻafilemu
24 ff. E fai aʻu ma ou sulufaʻiga; Sulufaʻi Moni, Faamoemoe Moni
25 cf. Efe 5:32
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , .