Le Feteenaiga-Fouvalega

St. Maximillian Kolbe

 

Na ou faaiu Faʻasologa fai mai ua matou sauniuni mo se faaevagelia fou. O le mea lea e tatau ona tatou muaʻi faʻataʻamilo i ai tatou lava-ae le o le fausiaina o fata ma teu mea’ai. E i ai le "toefuataiga" sau. O loʻo tautala i ai lo tatou Tamaʻitaʻi, faʻapea foʻi ma pope (vaʻai O Popes, ma le Era Dawning). O lea aua le mafaufau i tiga galuega, ae o le fanau mai i le lumanaʻi. O le faʻamamaina o le lalolagi ua na o se vaega laiti o le masterplan folasia, tusa lava pe o le a oso mai i le toto o maturo…

 

IT o le itula o le Counter-Revolution e amata. O le itula ua valaauina ai i tatou taʻitoʻatasi, e tusa ma le alofa tunoa, faʻatuatua, ma meaalofa na foaʻiina mai e le Agaga Paʻia i lenei pouliuli o afi o le alofa ma malamalama. Aua, pei ona fai mai Pope Benedict:

E le mafai ona tatou taliaina ma le toʻafilemu le toega o tagata ola toe paʻu i tua i faiga faapaupau. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Le Fou Faʻaevagelia, Fausiaina o le Malo o le Alofa; Lauga i Catechists ma Faiaoga Lotu, Tesema 12, 2000

… E te le tu tu faʻalilolilo pe a lamatia le ola o lou tuaoi. (faʻapea Levitiko 19:16)

O le itula e tatau ai ona tatou lototetele ma fai la tatou vaega e aumaia ai le toefuataiga o mea uma ia Keriso.

E valaauina le Ekalesia i taimi uma e fai le mea na poloaiina ai e le Atua ia Aperaamo, o le vaai lea ia lava tagata amiotonu e taofia ai le leaga ma le faafanoga… o a’u upu [o] o se tatalo ina ia toe maua e le malosi o e lelei lo latou malosi. E mafai la ona e faapea atu o le manumalo o le Atua, o le manumalo o Maria, e filemu, e moni lava. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, itu. 166, O Se Talanoaga Ma Pita Seewald

O le itula lea, e sili atu nai lo se isi lava mea, o le matagofie o lo tatou faatuatua e tatau ona toe susulu…

 

O LE OTI PULI

O lenei pogisa i le taimi nei e mafai ona faʻamatalaina o se matagā. O se mea mataga ua ufitia ai mea uma e pei o se ofu uliuli ua pisia, mai faatufugaga ma tusitusiga, i musika ma tala faatino, i le auala tatou te talanoa ai le tasi i le isi i luga o fono, i felafolafoaiga, i luga o televise ma ala o faasalalauga lautele. Ua avea faatufugaga fa'amatalaga ma uiga ese; o tusi e sili ona faatau atu ua tumu i solitulafono ma faiga faataulāitu; o ata tifaga o loʻo faʻafefeteina i tuʻinanau, sauā, ma le pogisa apokalipika; televise i luga o ata e leai se uiga, papa'u o le “mea moni”; ua avea a tatou fesootaiga ma le le faaaloalo ma le faalumaina; ma o musika lauiloa e masani ona saua ma mamafa, faaeletonika ma mata'utia, e ifo i le tino. O le sosolo tele o lenei mataga e oo lava i le Liturgy ua faaleagaina i le leai o se lagona o le ofo ma le maualuga na ufitia i faailoga ma faailoga ma musika i le tele o nofoaga ua faaleagaina uma. Mulimuli, o se mataga lena e saili e oo lava ina faaleaga le natura lava ia—le lanu masani o fualaau faisua ma fualaau aina, foliga ma foliga o manu, galuega o laau ma eleele, ma ioe—e faaleaga ai le faatusa o le Atua na foafoaina ai i tatou, tane ma fafine[1]ff. Tagata Feusuaiga ma le Saolotoga

 

LAlelei MA LE FAAMOEMOE

O le leaga tele lea ua valaauina ai i tatou e toefuatai mai lalelei, ma faapea ona toefuatai faamoemoe. Na saunoa Pope Penitito e uiga i “le sootaga loloto i le va o le matagofie ma le faamoemoe”. [2]POPE BENEDICT XVI, Lauga i Tufuga, Novema 22, 2009; ZENIT.org I se lauga faavaloaga i tusiata, na faapea mai ai Paulo VI:

O lenei lalolagi o loo tatou ola ai e manaomia le matagofie ina ia le goto ifo i le faanoanoa. O le matagofie, e pei o le upumoni, e aumaia ai le olioli i le loto o le tagata, ma o le fua taua lea e tetee atu i le tafia o le taimi, lea e tuufaatasia ai augatupulaga ma mafai ai ona tasi i latou i le faamemelo. - Tesema 8th, 1965; ZENIT.org

Fai mai le faifilosofia Rusia o Fyodor Dostoevsky, “o le matagofie o le a faasaoina ai le lalolagi.”[3]mai le tala Le le mafaufau E faapefea? E ala i le toe fafaguina i totonu o tagata le faanaunau ma le naunau mo Ia o le Lalelei lava ia. Atonu tatou te talitonu o le a faamamāina ai upu faatoesega, lauga masani, ma lauga lototoa e taofia ai le faaleagaina o amioga tatau ma le filemu i o tatou taimi. E tusa lava pe talafeagai, e tatau ona tatou fesiligia le fesili: o ai toe faalogo? O le mea e toe manaʻomia o le toe faʻafouina o matagofie e tautala e aunoa ma se upu.[4]vaʻai O Le Tali Le leoa

Sa faasoa mai e sa’u uo le auala, ina ua mavae le maliu o lona tama, e leai se upu na mafai ona faamafanafanaina ai o ia i le vevesi uma o lagona na lofituina ai o ia. Ae i se tasi aso, na ia faatau mai ai se teu fugālaau, tuu i ona luma, ma vaai atu i lona matagofie. O lena lalelei, na ia fai mai ai, na amata ona faamaloloina o ia.

Sa savali atu sa'u uo, e le o se Katoliko aoao, i Notre Dame i Pale, Farani i ni nai tausaga ua mavae. Fai mai a ia, ina ua ia matauina le matagofie o lenei falesa, pau lava le mea sa ia mafaufau i ai, “se mea sa alu atu iinei…” Sa ia fetaiai ma le Atua, po o le mea sili, o se faafoliga o le malamalama o le Atua e ala i ave o le matagofie… o se ave o le faamoemoe o loo i ai se mea, pe sili atu, O se tasi e sili atu nai lo i tatou lava.

 

LE LAlelei MA LE MANU

O mea ua tuuina mai e le lalolagi ia i tatou i aso nei e masani lava o se lalelei sese. Ua fesiligia i tatou i la tatou tautoga o le papatisoga, “E te teena ea le matagofie o le leaga?” O le leaga i aso nei e matagofie, ae seasea ona matagofie.

E ui i lea, o le tele o taimi, o le lalelei o loo tuuina mai i o tatou luga e faavalea ma taufaa'ole'ole, papa'u ma faatauasoina, e maofa ai le tagata matamata; nai lo le aumaia o ia mai ia te ia lava ma tatala atu o ia i le tafailagi o le saolotoga moni a o aumaia ai o ia i luga, e faafalepuipuiina ai o ia i totonu ia te ia lava ma atili ai ona faapologaina o ia, ma aveesea ai le faamoemoe ma le olioli. Ae ui i lea, o le matagofie moni, e tatalaina ai le faanaunautaiga o le loto o le tagata, le naunau loloto ia iloa, ia alofa, ia agai atu i le Isi, ia aapa atu i tua atu. Afai tatou te faailoa atu o le matagofie e paʻi mai ia i tatou, e afaina ai i tatou, e pupula ai o tatou mata, ona tatou toe maua ai lea o le fiafia o le vaai, o le mafai ona malamalama i le uiga loloto o lo tatou olaga. —POPE PENETIKA XVI, Lauga i Tufuga, Novema 22, 2009; ZENIT.org

Manu'a matagofie. O le a le uiga o lenei mea? Pe a tatou fetaiai ma le matagofie moni, e masani lava o se mea a le Atua. Ma talu ai na foafoaina i tatou mo Ia, e pa'i mai ia i tatou i le totonugalemu o o tatou tagata, lea mo le taimi nei o le tagata, ua tuueseeseina e le veli o le taimi mai Ia-le-Na Foafoaina-A'u. O lea la, o le matagofie o lana lava gagana, e sili atu i aganuu uma, tagata, ma e oo lava i lotu. O le mea tonu lava lea na taula'i atu ai pea tagata mai aso anamua i tapuaiga: na ia iloa i le matagofie o le foafoaga le Foafoa, lea na faaosofia ai le naunau e tapuai ia te Ia, pe a le o le foafoaga lava ia.[5]Pantheism o le talitonuga sese o le faatusaina o le Atua ma le foafoaga, lea e taitai atu ai i le tapuai i le foafoaga. Ma o lenei foi ua musuia ai le tagata e auai i le foafoaga a le Atua.

O falemataaga a le Vatikana o se teuoloa mo le lalolagi aua e masani ona i ai le faʻaaliga o le matagofie, le susulu o le Atua na siva i luga o le agaga o se tusiata mai tulimanu uma o le lalolagi. E le puipuia e le Vatikana lenei faatufugaga e pei ona teuina ma faoa faamalosi e Hitila. Nai lo lena, na te puipuia lenei oloa a tagata e avea o se faʻamanatuga o le agaga o le tagata, o le mea lea na fai mai ai Pope Francis e le mafai ona faʻatau atu.

O se fesili faigofie lea. E le o ni 'oa a le Ekalesia, (ae) o 'oa o tagata. —POPE FRANCIS, Faatalanoaga, Nov. 6th, 2015; Katoliko News Agency

O le matagofie moni e mafai ona toe faasino i tatou i tua i le Amataga o aganuu uma ma tagata i le tele o lona fegalegaleai ma upu moni ma lelei. E pei ona fai mai Pope Benedict, "O le ala o le matagofie e taʻitaʻia ai i tatou, o le mea lea, e puʻeina le Atoa i le vaega, le Le gata i le gataʻaga, le Atua i le talafaasolopito o tagata." [6]Lauga i Tufuga, Novema 22, 2009; ZENIT.org

Ae o aso nei, ua leiloa le matagofie o faatufugaga i le manu fe'ai; le matagofie o le fausaga i le manu o paketi; le matagofie o le tino i le manu feai; le matagofie o le sauniga i le manu fe'ai o aso nei; le matagofie o musika i le manu o le ifo i tupua; le matagofie o le natura i le manu o le matapeʻapeʻa; le matagofie o le fa'atinoina o galuega i le manu fe'ai ma le fa'amaualuga.

O le lalolagi o loo tatou ola ai e ono lamatia ai le suia e le mafai ona iloa ona o amioga le atamai a tagata ia, nai lo le atiina ae o lona matagofie, e faaaoga ma le le faautauta ana punaoa mo le manuia o se vaega toaitiiti ma e le masani ona faaleagaina ai mea ofoofogia o le natura ... 'E mafai e le tagata ona ola. a aunoa ma le faasaienisi, e mafai ona ola e aunoa ma se areto, ae a aunoa ma le matagofie e le mafai ona toe ola…' (sii ​​mai Dostoevsky mai le tala, Tiapolo). —POPE PENETIKA XVI, Lauga i Tufuga, Novema 22, 2009; ZENIT.org

…o le mea e manaomia e le Ekalesia e le o ni tagata faitio ae o ni tusiata… A oo i se tulaga faigata o solo, o le mea taua e le o le faasino atu o le lima i tusisolo leaga ae o le tagata lava ia e tusia ni solo matagofie, ma tatala ai vaipuna paia. —Georges Bernanos, tusitala Falani; Bernanos: O Se Failauga, Ignatius Press; taʻua i totonu Manaia, Oketopa 2018, itulau. 71

 

TOE LELEI

E finagalo le Atua e toefuatai e le gata o Lana Faaipoipoga, le Ekalesia, i se tulaga matagofie ma le paia, ae o foafoaga uma. E tofu i tatou taitoatasi ma se sao e fai i nei taimi i le “toefuataiina o mea uma ia Keriso”, e pei lava o fusi o le malamalama taitasi e fausia ai le nuanua: o lau matafaioi e tulaga ese ma o lea e taua ai.

O le mea e manaʻomia o le toe faʻaleleia o le lalelei, ae le o le tele o mea tatou te fai atu ai - e ui o le mea moni o loʻo noatia i le matagofie - ae auala matou te fai atu ai. O le toe faaleleia o le matagofie e le gata i le auala tatou te laei ai ae o le auala tatou te tauaveina ai i tatou lava; e le gata i mea matou te faʻatau atu ae o le auala matou te faʻaalia ai a matou oloa; e le gata i mea tatou te pepese ai, ae pe faapefea foi ona tatou usuina. O le toe fanauina o le matagofie i faatufugaga, musika, ma tusitusiga e sili atu nai lo le ala lava ia. O le faafouga o le lalelei i feusuaiga, ioe, i le meaalofa matagofie o la tatou feusuaiga lea ua toe ufitia i lau mati o le maasiasi, faapiʻopiʻo, ma le tuʻinanau. O le amio mama o le matagofie i fafo o se agaga mama.

O nei mea uma e talanoa i a upu moni o lena lava e faaosofia e le matagofie. Auā “o le silisiliese ma le matagofie o mea na faia e sau ai se vaaiga tutusa i Lē na Foafoaina i latou.” [7]ff. Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 41

E oo lava i le taimi a o leʻi faailoa atu o ia i le tagata i upu o le upu moni, ua faailoa atu e le Atua o ia lava iā te ia e ala i le gagana aoao o le foafoaga, o le galuega a lana Afioga, o lona atamai: o le faatulagaga ma le sologa lelei o le vanimonimo—lea ua iloa e le tamaitiiti ma le saienitisi— “Mai le silisiliese ma le matagofie o mea na faia e sau ai se vaaiga tutusa i Lē na Foafoaina i latou,” “auā na faia i latou e Lē na faia le matagofie.” -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 2500

O le lalelei e le fa'alelotu. O lona uiga, o foafoaga uma lava e “lelei.”[8]cf. Ken 1: 31 Ae o o tatou natura pa'ū ma taunuuga o le agasala ua faanenefu ma faaseseina lena mea agalelei. O le avea ma Kerisiano e sili atu na i lo na o le “faaolaina.” O lona uiga o le avea ma atoaga o le tagata na foafoaina e avea ai oe; o lona uiga o le avea ma se faata o le upumoni, matagofie, ma le lelei. Auā ‘ua faia e le Atua le lalolagi e fa‘aalia ma fa‘aalia lona mamalu. Ina ia tofusia faatasi ana foafoaga i lona upu moni, lona lelei ma lona matagofie—o le mamalu lea na foafoaina ai i latou e le Atua.'[9]Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 319

O le faatinoga o le agalelei e o faatasi ma le olioli faaleagaga ma le matagofie tau amio. E faapena foi, o le upumoni o loo tauaveina faatasi ai ma le olioli ma le matagofie o le matagofie faaleagaga… Ae e mafai foi ona maua e le upumoni isi ituaiga felagolagomai o faamatalaga faaletagata, i luga atu o mea uma pe afai o se mataupu o le faaosofia o mea e le mafaamatalaina: o le loloto o le loto o le tagata, o le faaeaina o le tagata. le agaga, le mea lilo a le Atua. —Ibid.

 

LELEI FA'ATAUINA

Na tusi Simone Weil e faapea: “O loo iai se ituaiga o liutino tagata o le Atua i le lalolagi, o lona matagofie o le faailoga lea.”[10]cf. POPE BENEDICT XVI, Lauga i Tufuga, Novema 22, 2009; ZENIT.org Ua valaauina i tatou uma taitoatasi ina ia liutino tagata le Atua i le filo ma le filo o o tatou olaga, ma tuuina atu le “olioli faaleagaga ma le matagofie tau amio” o le agalelei o le Atua e puna mai i o tatou tagata, i totonu. O le mea lea, o le lalelei sili ona moni e sau mai le faʻafesoʻotaʻi ma Ia o le Lalelei lava ia. Na fetalai Iesu,

so o se tasi e fia inu ia sau ia te au ma inu. O lē e fa‘atuatua ‘iā te a‘u, e pei ‘ona fai mai o le Tusi: ‘E tafe mai i totonu ‘iā te ia vaitafe o le vai ola. ( Ioane 7:38 )

Tatou te avea atili e faapei o Ia o le tele o lo tatou mafaufau ia te Ia, sili atu ona matagofie o le tele o lo tatou mafaufau i le Lalelei. O le tatalo, aemaise lava tatalo manatunatu loloto, e avea ma auala tatou te paʻi atu ai i le Puna o Vai Ola. Ma o lea, i le taimi o lenei toe afio mai, ou te fia tusi atili e uiga i le loloto o le tatalo ina ia mafai ai e oe ma aʻu ona liua atili i Ona foliga a o tatou tilotilo atu "ma fofoga le ufiufia i le mamalu o le Alii." [11]2 Cor 3: 18

Ua valaauina oe i lenei Counter-Revolution e faasaga i le Lalolagi Fou lea e saili e faaleaga le matagofie—le matagofie o le tapuaiga moni, o aganuu eseese, o o tatou eseesega moni ma tulaga ese. Ae faapefea? E le mafai ona ou taliina lena fesili mo oe lava ia. E tatau ona e liliu atu ia Keriso ma ole atu ia te Ia auala ma ā. Aua “Afai e le atiina ae e Ieova le fale, e galulue fua i latou o e atiina ae.” [12]Salamo 127: 1

Ua faaiʻuina le Vaitau o Minisita.

Sa ou faalogo lelei i na upu i lo’u loto i le 2011, ma ou te uunaia outou e toe faitau lena tusitusiga iinei. O le mea e gata ai e le o se faiva, i se tasi, ae o le tele o auala ma auala ma fausaga ua faatuina e le tagata ua avea ma tupua ma lagolago ua le toe auauna i le Malo. E tatau i le Atua ona faamamaina Lana Ekalesia mai lona tulaga faalelalolagi ina ia toe faafoisia ai lona matagofie. E tatau ona tia'i le fagu pa'u uaina tuai e saunia ai mo le Uaina Fou o le a fa'afouina ai le lalolagi.

Ma o lea, ole atu ia Iesu ma lo tatou Fafine e faʻaaogaina oe e toe faʻaleleia ai le lalolagi. I le taimi o taua, e masani lava o musika faʻafuaseʻi, tala faʻafiafia, malie ma faatufugaga na lagolagoina ma tuʻuina atu le faʻamoemoe i tagata faʻaleagaina. O nei meaalofa o le a manaomia i taimi o i luma. Maʻeu le faanoanoa ona o le toʻatele o tagata ua faaaogā a latou meaalofa e faamamaluina ai i latou lava! Faaaoga meaalofa ma taleni ua uma ona tuuina mai e le Tama e te toe aumaia le matagofie i le lalolagi. Auā pe a tosina atu isi i lou lalelei, o le a latou iloa foi lou lelei, ma o le a tatalaina le faitotoa i le upu moni.

O le matagofie moni… e tatalaina ai le faanaunautaiga o le loto o le tagata, le naunau loloto ia iloa, ia alofa, ia agai atu i le Isi, ia aapa atu i tua atu. —POPE PENETIKA XVI, Lauga i Tufuga, Novema 22, 2009; ZENIT.org 

 

O LE LELEI O LE ALOFA

O le mea mulimuli, o loʻo i ai se lalelei faʻalavelave e faʻaalia mai le tagata e oti ia te ia lava. O le Koluse o se vaaiga mata’utia i le taimi e tasi… ae peitai, pe a vaavaai atu se tasi i lona uiga, o se matagofie faapitoa—o le matagofie o le alofa lē manatu faapito.—ua amata ona ati i le agaga. O lo'o taoto ai le isi mealilo o lo'o ta'ua ai le Ekalesia: o lona maliu fasia ma lona lava Passion.

E le auai le Ekalesia i le talaiga. Nai lo lena, na ia tuputupu ae e ala i le "tosina": e pei lava ona "tosina e Keriso tagata uma ia te ia lava" e ala i le mana o lona alofa, ma taualuga i le taulaga o le Koluse, e faapena foi ona faataunuuina e le Ekalesia lana misiona i le tulaga e faapea, i le lotogatasi ma Keriso, na ia na te faataunuuina uma ana galuega i le faata'ita'i faaleagaga ma le faatinoga o le alofa o lona Alii. —PENETIKA XVI, Lauga mo le Tatalaina o le Konafesi Aoao Lona Lima a Epikopo Amerika Latina ma Karepeane, Me 13th, 2007; faʻatau ie

O le Atua o le alofa. Ma o lea, alofa o le pale o le matagofie. O le ituaiga alofa tonu lava lea na faamalamalamaina ai le pogisa o Auschwitz i le faamaturoina o St. Maximilian Kolbe, le tagata fouvale moni o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

I le lotolotoi o le sauaina o mafaufauga, lagona ma upu e lei iloaina muamua, na avea moni lava le tagata ma se luko feai i ana fegalegaleaiga ma isi tagata. Ma i lenei tulaga o mataupu na oo mai ai le faataulagaina o le tagata lava ia o Patele Kolbe. —tala mai le tagata na sao, Jozef Stemler; auschwitz.dk/Kolbe.htm

Sa pei o se sulu malosi o le malamalama i le pogisa o le toagalauapi. —tupe mai lē na sao mai, Jerzy Bielecki; Ibid.

St. Maximilian Kolbe, ata o le Lalelei, tatalo mo matou.

 

O la'u pese lenei i le matagofie... o se pese na ou tusia mo le alofa i lo'u olaga, Lea. Faia ma le Nashville String Machine.

E maua le album i markmallett.com 

 

Muamua na lomia ia Tesema 2nd, 2015. 

 

E manaʻomia lau lagolago mo lenei auaunaga faataimi atoa.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai.

 

Kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Tagata Feusuaiga ma le Saolotoga
2 POPE BENEDICT XVI, Lauga i Tufuga, Novema 22, 2009; ZENIT.org
3 mai le tala Le le mafaufau
4 vaʻai O Le Tali Le leoa
5 Pantheism o le talitonuga sese o le faatusaina o le Atua ma le foafoaga, lea e taitai atu ai i le tapuai i le foafoaga.
6 Lauga i Tufuga, Novema 22, 2009; ZENIT.org
7 ff. Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 41
8 cf. Ken 1: 31
9 Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 319
10 cf. POPE BENEDICT XVI, Lauga i Tufuga, Novema 22, 2009; ZENIT.org
11 2 Cor 3: 18
12 Salamo 127: 1
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.