Suiga o le Tau ma le Faʻasesega Sili

 

Faʻasalalau muamua Tesema, 2015 luga…

O LE FAAMANATUGA O ST. AMBROSE
ma
VIGIL O LE IUPELE TAUSAGA O LE MALOLO 

 

I mauaina se tusi i lenei vaiaso (Iuni 2017) mai se tamaloa na galue mo le fiasefulu tausaga ma kamupani tetele o se agronomist ma faʻatoʻaga faʻatupeina auiliiliga. Ma, na ia tusia…

O lena poto masani na ou maitauina ai o aga, faiga faʻavae, aʻoaʻoga faʻataʻitaʻi ma metotia faʻataʻitaʻi o loʻo o atu i se itu faʻavalevalea. O le mea lea na alu ese ai mai le mafaufau lelei ma mafuaaga na mafua ai ona ou fesiligia ma saili mo le mea moni, na ou latalata atili ai i le Atua…

I se tasi itu, ou te le o ofo i le mea o loo tupu i o tatou autafa — o le faaupuga “gasetoto o mafuaaga”Ma le faapalepale faatasi ma — talu ai ua ou lagonaina le valaauina e sauni le aufaitau mo lenei mo le sefulu tausaga. I leisi itu, e iai taimi ou teʻi ai ile lautele ole Oti o le Mafuaʻaga io tatou taimi. E i ai le tauaso moni, moni ma taufaʻafefe i aso nei. E fesoasoani la, e maua faʻamanatu mai lea taimi i lea taimi o le mea o loʻo tupu nei.

Sa ou maua se miti malosi a o se tsunami tele lava na sau i le laueleele. Na matua moni ma malosi na ou matua mauaʻi i le moni ata. Faʻatoʻa ou manatuaina aʻu tusitusiga ile taimi mulimuli ane O le galulolo faʻaleagaga i le taimi nei ma le lumanaʻi "malosi taufaasese" na lapatai mai St. Ioe, i se taimi mulimuli ane o lena taeao, na ou mauaina ai se imeli mai laʻu uo masani, o se patele o se taʻutaʻua ma malosi aʻoaʻi lotu. "E pei ona e iloa," na ia tusia ai, "o le liliuese (agaga o le fouvale) o le valoʻaga a Paulo i le 2 Tesa 2: 3-8 o loo tupu. O tausaga o loʻo lumanai le Faʻaalia mai o le tagata solitulafono. ”

 

FAʻALELEINA LE FAʻAFOEINA

I tusitusiga muamua (pei o O le Faasesē Tutusa) talu mai le faamavaega a Pope Benedict XVI, ua ou faasoa atu ia te oe se malosi lapataiga na ou mauaina i le tatalo i le aluga o ni vaiaso ua tatou mauaulufale atu i aso matautia"Ma le"taimi o le matua le mautonu. ” Ae o lea, e le o se mea fou lenei. Na saunoa Sr. Lucia o Fatima e uiga i le le mautonu. Ma fai atu Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta:

O lenei ua tatou taunuʻu atu i le lona tolu lua afe tausaga, ma o le ai ai le lona tolu faʻafouga. O le mafuaʻaga lea o le le mautonu lautele, e leai se isi mea ae o le sauniuniga mo le lona tolu faʻafouga. Afai o le faʻafouga lona lua na ou faʻaalia ai le mea na faia ma puapuagatia ai loʻu tagata, ma e laitiiti lava mea na ausia e loʻu tulaga Atua, i le taimi nei, i lenei faʻafouga lona tolu, pe a maeʻa le lalolagi ona faʻamamaina ma o se vaega tele o le augatupulaga o loʻo i ai nei… o le a ou faʻataunuuina lenei faʻafouga e ala i le faʻaalia o mea na faia e loʻu Atua i totonu o loʻu tagata. —Diary XII, Ianuari 29th, 1919; mai Le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Mamalu, Rev. Joseph Iannuzzi, vaefaamatalaga n. 406

Ia manatua "o le aso e tasi i le Aliʻi e tusa lea ma le afe tausaga, ma le afe tausaga o le aso e tasi"[1]cf. 2 Pete 3: 8, na tusia e le perofeta o Hosea:

O mai ia, tatou toe foi i le Alii, aua o ia na na saeia, ae na te faamaloloina i tatou; ua ia taia i lalo, ae o le a ia fusifusia o tatou manuʻa. Na te faʻafouina i tatou pe a mavae aso e lua; O le aso tolu na te faʻatūina ai tatou e nonofo i ona luma. (Os 6: 1-2)

Pau lava le mea e fai atu ai: aua le popolevale pe leiloa le faʻamoemoe a o e maitauina lenei le mautonu tupu faʻateleina ma salalau lautele. E tatau ona e mauaina O se Faatuatuaina Le Faatuatua ia Iesu. E pei ona taʻua e lenei patele i luga atu, ou te talitonu ua amata ona tatou sosogiina le whiff muamua o lena malosi taufaasese St. Paul talanoa o lena o se tuʻusaʻo taunuuga o Le Itula o le Amioleaga in lea o loʻo tatou ola ai nei.

… E le o latalata mai le aso o le Alii… seʻi vagana ua muamua mai le liliuese ma faʻaalia le tagata solitulafono… O le mea lea, ua auina mai ai e le Atua ia i latou le pule taufaasese ina ia latou talitonu ai i le pepelo, oi latou uma oe le talitonu i le upu moni. ae faʻamaonia mea sese e ono faʻasalaina… aua latou te leʻi taliaina le alofa i le upu moni ina ia faʻaolaina ai i latou. (2 Tesa 2: 2-3, 11, 10)

E tatau ona tatou mataala - aua le fefefe, ae ia nofouta-i le mea o loʻo tupu i talaatu o nisi mea na tutupu. Lenei, o le a ou taulaʻi atu i le na o le lua: Pope Francis ma le "suiga o le tau." Ia faapalepale mai ia te aʻu — o le ae vaai i le mea o alu i ai…

 

POPE FRANCIS MA "FUAFUAGA FUA"

Faatasi ai ma le taufaasese sili ona lamatia i lenei taimi, i loʻu manatu, o le masalosalo o loʻo taofia e le tuputupu aʻe numera i le Ekalesia o le Tama Paia o se tetee-pope. O lenei masalosaloga ua na o se isi mea na tupu mai i le opo mai e Pope Francis o le “mafanafana o le lalolagi” na faia e le tagata. Mai lana encyclical talu ai nei:

… O numera o faʻasaienisi suʻesuʻega faʻailoa mai o le tele o le vevela o le lalolagi i le sefulu tausaga talu ai, e mafua mai i le tele o le faʻatapulaʻaina o kasa vevela (carbon dioxide, methane, nitrogen oxides ma isi) faʻamatuʻu tele ona o se faʻaiuga o gaioiga a tagata ... O le mafaufauga lava e tasi o loʻo tu i le auala e faia ai faʻaiuga filifiliga e toe suia ai le tulaga o le lalolagi faʻatauaina o loʻo i ai foi i le ala o le ausiaina o le sini o le aveʻesea le mativa. -Laudato i ', n 23, 175

O le mea moni, e tusa ai ma le tala a Reuters, na saunoa ai Pope Francis talu ai nei, sei vagana ua faia se mea i Pale i le mafanafana o le lalolagi, o le lalolagi o le a "i tuaoi o le pule i le ola."[2]ff. ReutersNovema 30th, 2015

E i ai, mea moni, o se mea e pei o suiga o le tau. Na tupu talu ona fanau mai le lalolagi. Peitai, o le fesili iinei pe o tatou vaʻai "tagata na faia suiga o le lalolagi." Talu ai o lenei o le mataupu o le saienisi, e le tatau la ona ioe se tasi i le taofi o le pope e uiga i lenei mataupu, tusa lava pe aliali mai i le pope encyclical. O le mafuaʻaga o le saienisi e le o totonu o le faʻatonuga a le Ekalesia komisi. A o ou i ai i le atoa maliega ma le Pope lena Ettore Ferrari / Vaitaele Ata i luga o APtagata o loʻo faia le toe faʻaleagaina faʻaleagaina o le paneta (vaʻai Le Oona Tele), e i ai fesili ogaoga pe a oʻo mai i le taliaina o le "mafanafana o le lalolagi" o se "faʻamautuina." O le mea moni, ou te manatu o le "mafanafana o le lalolagi" o se faʻalavelave faʻasoesa mai le mea moni faʻaleagaina o loʻo tupu i le paneta e ala i le le gafataulimaina faiga faʻatoʻaga ma matua "faʻatupuina faʻaterorisi" e faʻatauaina tupe mama i luma o le paneta. Ae ui i lea, matou te leʻo faʻalogo i luga mai taʻitaʻi o le lalolagi i nei faʻalavelave faigata. Ioe, mulimuli i le auala-auala, ma o le ae iloa pe aisea. 

I le taimi nei, ou te manaʻo e maitau o Francis e le o le muamua Pope na saunoa e uiga i finauga faʻasaienisi mataupu. St. John Paul II na lapatai mai foi e uiga i le "ozone depletion" i le Lalolagi Aso o le Filemu savali:

O le faʻasolosolo lemu o le osone layer ma le fesoʻotaʻiga "greenhouse aafiaga" ua oʻo atu nei i faʻafitauli ogaoga o se taunuuga o le tuputupu aʻe alamanuia, tele taulaga faʻalautelega ma matua faʻateleina manaʻomia manaʻoga. Faʻataʻavaleina o otaota, susunuina o fafie, faʻafuaseʻi vaomatua, faʻaogaina o ituaiga vailaʻau, faʻamalu ma faʻamalosiʻau: o nei mea uma ua iloa e faʻatamaʻia ai le ea ma le siʻosiʻomaga ... A o nisi tulaga o mea ua maeʻa ona faia e ono le mafai ona toe faʻafoʻi atu, i tele isi mataupu e mafai lava ona taofi. Peitai, e tatau, o le atoa tagata soifua - tagata taʻitoʻatasi, Setete ma faʻalapotopotoga faʻava-o-malo - ave le faʻamaoni i la latou matafaioi. —Ianuari 1, 1990; faʻatau ie

A o lena “faʻalavelave”E foliga mai na 'alofia, o loʻo finau pea e oʻo mai ile nei aso pe ose taʻamilosaga masani (sa maitauina aʻo leʻi faʻasaina nei" CFC's "faʻaaogaina o se pusaaisa na faʻaaoga lava), poʻo se togafiti e faʻapolofesa ai tagata siosiomaga ma kamupani kemikolo mauoa.

Ae o le mea taua: o Francis ma John Paul II ua latou faʻailoa saʻo mai o tagata ua faʻaleagaina lo tatou siʻosiʻomaga. [3]vaʻai Le Oona Tele O le mea moni lenei o le siʻosiʻomaga faigata: mea o loʻo tatou tiaʻia i totonu o o tatou vasa ma vai fou; mea o loʻo matou faʻasuina i luga oa matou laʻau ma eleele; mea o loʻo tatou faʻamatuʻuina atu i le siʻosiʻomaga o tatou taulaga; o a vailaʻau o loʻo matou faʻaopopoina i meaʻai; mea o loʻo tui i totonu oo tatou tino; Faʻafefea ona matou faʻaogaina genes, ma isi.

O le vevesi o loʻo i totonu o tatou loto, ua manuʻa i le agasala, e atagia mai foi i faʻailoga o maʻi e manino mai i le eleele, i le vai, i le ea ma soʻo se ituaiga olaga. —POPE Farani, Laudato si ', l. 2

Peitai e foliga mai, o le "mafanafana na faia e tagata i le lalolagi atoa" - ae le o le oona, ae le o le faatupu faalavelave faa-Islam, le solipalaina o aitalafu a le atunuu, o le "taua lona tolu a le lalolagi" po o osofaiga i luga o le initoneti - na aliaʻe mai o se "taufaamataʻu sili i augatupulaga i le lumanai," e tusa ai ma le Peresetene muamua o Obama. . [4]CNSnews.com; Ianuari 20, 2015

… E peiseai o tagata Mosalemi faatupu faalavelave o loʻo nonofo faataamilo i Suria ma faia ni fuafuaga leaga e faʻaalu ai le kaponi, fetuuina le Global Alliance Against Cow Farts. —Ben Shapiro, Novema 30th, 2015; Brietbart.com

Galo e uiga i na ulagia. E oo lava i fesili ma le faʻautauta i le faʻatauaina e le tagata o le lalolagi, e suʻesuʻe ai isi manatu, pe suʻesuʻe ai i itu faʻasaienisi faʻafuaseʻi nofoaga tasi i lalo o le igoa o le avea ma "deneni" poʻo le "ita" (vaʻai O le Reframers). E pei Ausetalia lipoti,[5]ff. climatedepot.com o loʻo iai le "Valaʻauina mo sui usufono e iai a latou taofi teteʻe eseʻese e faʻateʻa esea mai saunoaga a Malo Aufaatasi." Naʻo aʻu lava, pe ole auala lea e sili ona le faʻasaienisi na e faʻalogo ai? Ua oo mai i lou mafaufau upu a Sagato Paulo:

… O le Alii o le Agaga, ma o le mea e i ai le Agaga o le Alii, ei ai le saolotoga. (2 Kori 3:17)

Ia avea lena ma faʻailo muamua e ono i ai seisi agaga faʻagaioia i lenei itula. Ma o lea, tatou o ese i tua o le Tama Paʻia mo sina taimi ma vaʻai i le "taufaamataʻu sili i augatupulaga i le lumanaʻi."

 

O LE FIAFIA O LE FUAFUAGA I LE LALOLAGI

E valu tausaga na ou galue ai i tusitala i le televise; Na maua le faʻailoga a Kanata o le Tausaga mo se maketi feololo.[6]cf. matamata O le a le mea o loʻo tupu i le lalolagi? Ua ou taʻua lenei mea aua sa ou taumafai i taimi uma i lena taimi, ma nei, ia avea ma se mea taua; ia suʻesuʻe ma le faʻaeteete tagi ma faʻamaoniga, pe faʻalelotu pe faalelalolagi. O le mafuaʻaga lea e faʻalavelave ai le fusi e le faʻatapulaʻaina o le "faia e le tagata" lalolagi, e aunoa ma se avanoa e teteʻe ai. O le mafuaʻaga o le talafaʻasolopito ma le saienisi i tua atu o lenei faʻamatalaga e fesiligia uma ma pogisa. Ae muamua, o le saienisi…

Ua taʻu mai ia i tatou ua uma ona faamautu-o le "99.5 pasene o saienitisi ma le 99 pasene o taʻitaʻi o le lalolagi" o loʻo lotogatasi o le faʻatauaina o le lalolagi ua faia e tagata.[7]Peresitene Barack Obama, Tesema 2nd, 2015, CNSnews.com Ae ui i lea, o suiga o le tau na maua ai saienitisi fudging fudging faʻamaumauga i le lauiloa "Climategate" tala faʻaleaga na vave salu i lalo o le kapeta.[8]cf. "Climategate, o le faʻasologa: Faʻafefea ona tatou maileia pea ma faʻaletonu faʻamatalaga i luga o le lalolagi". O le telekarafi E le gata i lea, e pei ona taʻua talu ai nei e le Taitaifono o le Komiti o le Maota o Saienisi, Avanoa, ma Tekonolosi a Amerika O le Times Washington, O le National Oceanic ma Atmospheric Administration (NOAA) o loʻo tuʻua ese tuʻusaʻo faʻamatalaga satelite mai ana faʻatonuga tau.

Atmospheric satelite faʻamatalaga, manatu o le toʻatele o le sili ona faʻamoemoeina, ua manino faʻaalia leai se mafanafana mo le talu ai luasefulu tausaga. Lenei mea moni ua lelei faʻamaonia, ae sa maasiasi mo se pulega fuafuaina e tuleia e ala i siosiomaga taugata tulafono faatonutonu. —Lamar Smith, O le Times WashingtonNovema 26th, 2015

Tala Fou (Fep. 4th, 2017): O lenei, 'faʻamaoniga ofoofogia o le faʻalapotopotoga o loʻo avea ma taʻimua i le lalolagi o faʻamatalaga o le tau [NOAA] na faʻanatinati e lolomiina se faʻailoga iloga na faʻateleina le vevela o le lalolagi ma na faʻatulagaina e faʻatosinaina ai le maliega a Paris i le maliega i le tau. sui. ' [9]mailonline.com, Fepuari 4th, 2017; lapataiga: tabloid Ma o lenei mai ia Dr. John Bates, o le saienitisi autu o le NOAA's National Climatic Data Center. [10]Faitau lana molimau i luma o le US House of Representatives Committee on Science, Space, and Technology: science.house.gov Aisea? Aisea a saienitisi ma le aufaipolokiki latou taupulepule faʻamatalaga pe faʻaaogaina se pulega faʻatonu i luga o le tagata-faia suiga o le tau? O se tali faʻateʻia na sau mai le itiiti ifo i le o le faʻatasi-faavaeina o Greenpeace, o se radical environmentist kulupu.

O suiga o le tau ua avea ma malosiaga faapolokiki malosi i le tele o mafuaʻaga. Muamua, e lautele; ua taʻu mai ia i tatou o mea uma i le Lalolagi ua taufaamatau. Lona lua, e faʻaosofia ai le lua sili ona mamana tagata faʻaosofia: fefe ma le taʻusalaina… Lona tolu, o loʻo i ai le malosiaga fesuisuiaʻi o mea e fiafia iai tagata taua o loʻo lagolagoina le tau "tala." Faʻasalalau e le siosiomaga le fefefe ma faʻaputuputu tupe; Ua aliali mai o loo faasaoina e le aufaipolokiki le Lalolagi mai le malaia; o le aufaasālalau ei ai se aso fanua ma lagona ma feteʻenaʻiga; saienitisi faʻaputuga tupe maua piliona i tupe foaʻi, fausia atoa fou matagaluega, ma faatupuina ai le fafagaina valevale o taufaafefe vaaiga; E manaʻo le pisinisi e foliga lanu meamata, ma maua ni fesoasoani tetele a le lautele mo poloketi e ono leai ni tamaoaiga, e pei o faʻatoʻaga matagi ma faʻasologa o le la. Lona fa, o le Tauagavale vaʻai i suiga o le tau o se sili lelei auala e toe tufatufaina ai le tamaoaiga mai alamanuia atunuʻu i le atinaʻe lalolagi ma le UN ofisa. —Dr. Patrick Moore, Phd, co-founder o Greenpeace; "Aisea ua avea ai aʻu ma tagata le talitonu i suiga o le tau", Mati 20, 2015; new.hearttland.org

I se tusitusiga fou ua taʻua o le "Climate Hustle", e tolusefulu saienitisi taʻutaʻua ma tagata atamamai i le tau ua laa atu i luma e luitauina le tele o pepelo pepelo ma le le saienisi auala i suiga o le tau. O le mea moni, nisi saienitisi aloaʻia, suʻesuʻeina i taimi uumi ma le faʻamaeʻaina taʻamilosaga o le la la, o loʻo fautua mai e mafai ona faʻataʻitaʻia le lalolagi i se vaitaimi o lalolagi-maluluina, a leai a mini-aisa tausaga.[11]cf. “O le gaioiga uiga ese a le La e ono amataina ai le isi vaitaimi o le aisa”, Iulai 12th, 2013; O le Irish Times; Vaʻai foi O le telefoni mai i aso taitasi Ae o lena saienisi e tele lava ina le amanaiaina. Mo le tasi, e leai se tupe e maua i luga o le "lalolagi maluluina." Ma e oʻo atu i le faʻaiuga o le 2017, o se suʻesuʻega fou mai satelite faʻamaumauga faʻaalia leai se faʻavavevave i le lalolagi warming mo le 23 tausaga ua mavae. [12]ff. O le telefoni mai i aso taitasi, Novema 29, 2017

lata mai: Ua toe maua foi le NOAA o loʻo kukaina tusi, ma faʻamaonia faʻamaumauga o le vevela tele o le malulu na sosolo atu i Amerika i Matu i le 2017-2018:[13]ff. Brietbart.com

 

O AGA Pogisa

Aisea la le mea o loʻo naunau ai nisi taʻitaʻi ole lalolagi e faʻatapulaʻaina tapulaʻa, "carbon carbon" ma isi pulega i malo? O le isi tali e ono taoto i le pogisa aʻa o le siosiomaga gaioiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Kalapu a Roma, o se lalolagi mafaufau loloto, na ioeina e fausia le "mafanafana o le lalolagi" o se malosiaga i faʻaititia le faitau aofaʻi o le lalolagi.

I le sailia ai o se fili fou e tuʻufaʻatasia i matou, na matou o mai ma le manatu o le faʻaleagaina, le taufaʻamataʻu o le vevela o le lalolagi, le lava o le suavai, oge ma isi mea e ono ofi ai le pili. O nei lamatiaga uma e mafua mai i le laveaʻiina o le tagata, ma e naʻo le suia o uiga ma amioga e mafai ai ona latou manumalo. O le fili moni la, o lotolelei lava ia. —Alexander King & Bertrand Schneider. Le Muamua Lalolagi Fouvalega, i. 75, 1993

O le sili ona lelei fesuiaiga o le tau suiga metotia o le faʻatapulaʻaina o le numera o tamaiti tasi maua. Ole auala e sili ona lelei ile suiga ole tau ole lalolagi e faʻatapulaʻa ai le aofaʻi ole faitau aofai. —O se Taiala mo le Tau o Tagata, Me 7, 2007, Optimum Population Trust

O le atinae gafataulimaina fai mai fai mai e toatele tagata i luga o le paneta, e tatau ona tatou faaititia le faitau aofai o tagata. —Joan Veon, UN atamai, 1992 UN World Summit i le atinaeina gafataulimaina

O lenei mafaufauga na taliaina e le tofa a Maurice Strong, mafaufau i le tama ma “St. Paul ”[14]leglobeandmail.com o le lalolagi siosiomaga gaioiga. O le taofiofiga o le faitau aofai o se vaega o ona talitonuga. Ina ua mavae lona maliu ia Novema 28th, 2015, le UN 

fai mai le ofisa o le siosiomaga: "O le a manatua pea le malosi mo le tuuina o le siosiomaga i mataupu faava o malo ma i le fatu o atinae."[15]ff. LifeSiteNews.com, Tesema 2, 2015 O upu "atinaʻe" poʻo le "atinae gafataulimaina" ua lauiloa e avea ma numera upu mo le faʻaleaogaina o maketi fua ma le faʻaititia o le faitau aofaʻi o tagata ma lo latou tuputupu aʻe. O Malo Aufaatasi na faalauiloa muamua i lona faaaogaina o lautele ma le manino faaupuga pei o lenei. Mo se faʻataʻitaʻiga, "soifua maloloina fanautama" o le moni lava o le alualu i luma code upu mo le "ulufale i le faʻapapāina o pepe" ma le "taofiofia fanau".

O le unaʻia o le puleaina o le faitau aofai poʻo le "suiga o tagata", faʻapea foi ma pulega a le lalolagi, na unaʻia malosi e le Strong i le Agenda 21, o se itulau e 40 na matua faʻalavelaveina ai faʻamaoniga a le Marxist. Ma o lenei Agenda 30, faʻaaogaina tutusa gagana, o le fou sini faʻatulagaina i luma o Malo Aufaatasi. Ua tusia e le tusitala o Lianne Laurence se aotelega sili ona lelei ae mataʻutia o le talatuu a Strong o lo o tatou seleseleina nei: vaʻai lana tusitusiga iinei.

E leʻo tuʻulafoaʻi le malosi, peitaʻi, i le taʻutinoga o le tala "mafanafana o le lalolagi" o loʻo iai ni aitia faʻatamaʻi. I le 1988, na avea muamua ma Minisita o le Siosiomaga a Kanata, Christine Stewart, i faatonu ma tusitala o le Calgary Herald: "E tusa pe o le saienisi o le mafanafana o le lalolagi o mea uma lava ... o suiga o le tau e maua ai le avanoa sili e aumaia ai le amiotonu ma le tutusa i le lalolagi."[16]sii mai e Terence Corcoran, "Faʻamafanafanaga i le Lalolagi: O Le Mea Taua," Faletupe Faʻamatalaga, Tesema 26th, 1998; mai le Calgary Herald, Tesema, 14, 1998 Ma o lenei o lona uiga o le maeʻa toe faʻatulagaina o le lalolagi tamaoaiga. O le Ofisa Sili o Suiga o le Tau o le Malo Aufaatasi, Christine Figueres, na saunoa talu ai nei:

O le taimi muamua lenei i le talafaʻasolopito o tagata o loʻo tatou faʻatutuina tatou lava i le galuega ma le loto i ai, i totonu o se vaitaimi faʻamalamalamaina, e suia le faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le tamaoaiga ua leva ona nofotupu mo le tusa ma le 150 tausaga talu mai le suiga o falefaigaluega. — Novema 30, 2015; europa.eu

O le US Senator, Timothy Wirth, ona fai lea ma sui o le pulega a Clinton-Gore o le US Undersecretary of State for Global Affairs finau: "Tusa lava pe sese le talitonuga o le vevela o le lalolagi, ae o le latalata atu i le vevela o le lalolagi e pei lava o le mea moni o lona uiga o le faasaoina o le malosiaga, e faapena foi matou loto O loʻo fai pea le mea saʻo e tusa ai ma faiga faʻavae tau tamaoaiga ma faiga faʻavae o le siosiomaga. "[17]taʻua i totonu Le iloiloga a le Atunuʻu, Aukuso 12th, 2014; sii mai i le Le National Journal, Aokuso 13th, 1988

Ma i le 1996, o le faʻaupuga a le Club of Rome, o le Soviet Union, Mikhail Gorbachev, na faamamafaina le taua o le faʻaaogaina o le popolevale i le tau e alualu ai i luma le vafealoai a tagata Marxist sini: ”[18]Sii mai i le 'A Special Report: The Wildlands Project Faʻailoa Lana Taua I Tagata', saunia e Marilyn Brannan, Associate Editor, Tupe ma le Tamaoaiga Iloiloga, 1996, i.5; cf. mercola.ebeaver.org I le saunoaga ai i le 2000 UN Conference on Climate Change i Hague, na faamatala ai e le Peresetene muamua o Jacques Chirac o Farani, "Mo le taimi muamua, ua faatuina e tagata soifua se meafaigaluega moni o pulega o le lalolagi, o se tasi e tatau ona sailia se nofoaga i totonu o le Lalolagi Siosiomaga Faʻalapotopotoga o Farani ma le Iuni a Europa e manaʻo e faʻamautuina. " [19]cfact.org

O le mea moni lava, o le tali vave a le toatele o le au le malamalama Kerisiano ma le poto salalau, ua faapea, "Ia, o loʻo valaau foi le pope mo se faʻatonuga fou o le tamaoaiga!" Ae pei ona ou faamatala atu i Le Tutusa Faʻasesega, O le a le uiga o le Ekalesia Katoliko i lenei ma le uiga o le globalists uiga e lua tele eseʻese mea. O le Ekalesia Katoliko, i ana aʻoaʻoga lautele, na unaʻiina pea le pule o le "fesoasoani", lea e tuu ai le tagata tagata i le ogatotonu o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga e aunoa ma le lolo atu i le matapeʻapeʻa o le teuina mataitusi tetele (lea e taʻua e Francis o le "otaota o le tiapolo" ) poʻo talitonuga faʻatauvaʻa a le Marxism.

E pei lava ona matua sese lava le aveina mai tagata taʻitoʻatasi mea latou te mafai ona faʻataunuʻuina e ala ia latou lava taumafaiga ma alamanuia ma tuʻuina atu i le nuʻu, e faʻapea foi ona le faʻatulafonoina ma i le taimi lava e tasi o se leaga tele ma le faʻalavelaveina o faʻatonuga saʻo e tofia i se sili atu ma maualuga faʻalapotopotoga a mea laʻititi ma lalo ifo faʻalapotopotoga mafai ona fai. Mo soʻo se gaioiga faʻaagafesoʻotaʻi tatau ona avea ma ona uiga masani e faʻaauupegaina fesoasoani i sui o le tino faʻaagafesoʻotaʻi, ma aua le faʻaleagaina ma mitiia i latou. -Tuufaʻatasiga o Mataupu Lautele a le Ekalesia, "IV. Le Pule Aʻoga o Lafoga ”, n. 186, i. 81

O le mea lea, saʻo ma faifai pea faʻasalaga a Pope Francis le "faʻataupulega faʻavae", e aofia ai le taumafaiga e faʻaletonu le pule silisili ese a le atunuʻu.

E leai se aia tatau ma faʻavaeina e iai se aia tatau e faʻatosina ai tagata mai le faʻaoga atoatoa o le latou pule silisili ese. Soʻo se taimi latou te faia ai, tatou vaʻaia le tulaʻi mai o ni ituaiga fou o pulega faʻakolone lea e matua faʻaituʻau le ono maua o le filemu ma le faʻamasinoga tonu. —POPE FRANCIS, Fonotaga a le lalolagi mo gaoioiga lauiloa, Polivia; Iulai 10, 2015; Reuters

 

POPE FRANCIS: FAʻAFEFEAʻIA MA LE FAʻATONU?

O le mea lea, e matua faigata lava le vaʻai atu i faaupuga "faʻatauaina o le lalolagi" ma le "atinae gafataulimaina" i le Pope Francis 'faʻamaumauga, Laudato si'—tusa lava pe faʻateʻia se tasi i le vaʻai atu i upu "soifua maloloina fanautama" lolomia i Humanae Vitae. E pei ona lapataʻi mai Sagato Paulo, "o le a le faaaumea a le malamalama ma le pouliuli?"[20]2 Cor 6: 14

E tusa ai ma le encyclical, fai mai Ausetalia Cardinal Pell:

Na maua tele, tele manaia elemene. E i ai ona vaega e matagofie. Peitai e leai se poto faapitoa a le Ekalesia i le saienisi… e leai se poloaʻiga a le Ekalesia mai le Alii e faaleo i mataupu faasaienisi. Matou te talitonu i le tutoatasi o le saienisi. —Religious News Service, Iulai 17th, 2015; relgionnews.com

Ua ou puipuia malosi Pope Francis ' Faʻailoga mo le mafuaʻaga o ia o le sui filifilia o Keriso ma sui o Peter.[21]ff. Faʻapaʻau? A o valaauina i matou mai o matou le fiafia, sone mafanafana, ma le faʻamalieina o ia lava, na te leʻi suia se tusi e tasi o le faʻatuatuaga o le faʻatuatua, e faapena foi ia. Ae le o lona uiga e le mafai ona ia sese i mea i fafo atu o le "faʻatuatua ma amio lelei" poʻo le agasala e pei o isi o tatou. Ma o lea, e le puipuia le Tama Paʻia i faitioga:

I le taimi nei, e ese mai i le faʻatuatua (aʻoaʻoga o loʻo i totonu o le Mau Paia ma Uputuu Paia, ma faʻamatalaina e le Magisterium) ma amioga lelei (o le a le mea "lelei" nai lo le mea "leaga"), e ono tumau le le gaoia a le Pope pe le filifili e faʻamamafaina lenei poʻo lena. mataupu e faʻatatau i amio lelei (o le a le "saʻo" nai lo le "sese"), ma o lenei, o nisi taimi ona o mafuaʻaga faʻaagafesoʻotaʻi. O lenei, i le tali i le fesili pe ono faitioina se tasi i le Pope i le malae o amioga lelei, afai lava e tasi, i le faitioina o ana fautuaga, e le mafai ona leiloa le mea moni o ia o le Faifeʻau o Keriso i le lalolagi o le i ai le charism o infallibility i mataupu ex kathedra faatatau i le faʻatuatua ma le amio lelei, ma le ana le ex kathedra aʻoaʻoga i le faʻatuatua ma le amio tatau e tatau ona faʻaaloalo i ai, e tumau pea le tasi aia tatau ina ia faapena. —Faaa. Joseph Iannuzzi, Theologian, mai le "E mafai e se tasi ona faitio i le Pope?"; vaai PDF

Ae o le fesili o ia te aʻu-ma e tatau ona ia i tatou uma-talu ai o le mea moni o le tele o vaega o Laudato i ' E leʻi tusia e le pope ae o saienitisi atamamai ma isi aʻoaʻoga, o le a le tele o le finagalo o le pope e uiga i lenei mataupu na logoina e ana faufautua? Na ia faia moni o mea na i latou, oe na ia talitonuina o le finagalo lelei, na taʻu atu ia te ia o le saienisi sese?

I le faitauina o tala fou 'upega tafaʻilagi ma fonotaga, e manino lava o le tele o Katoliko e manatu o le Pope e faʻatonutonu ma o loʻo malamalama lelei i soʻo se itu o le Vatican Secretariat ma Curia - o pulega faʻapolokiki ma faʻalelotu a le Vatican. E le gata e valea lea, ae e faigata. O le numera o matagaluega ma tagata faigaluega o lona uiga o le Tama Paʻia e tatau ona faʻalagolago i le fautuaga ma le galulue faʻatasi o le Cardinals ma tagata faigaluega o loʻo galulue faʻatasi ma ia. Ma e pei ona tatou vaʻaia i taimi uma, aemaise lava i le nofoaiga a Benedict XVI, o na fesoasoani e le mafai ona faʻatuatuaina i taimi uma (ma ou te leʻi faia foi se tala e uiga i le talitonuina tuʻuaiga na Freemasonry ma Communists ua ulufale i le Vatican.)

O tuuaiga faasaga ia Pope Francis, na faia e le toʻaitiiti "faasao" Katoliko ma faasalalau faalilolilo i nisi o tala fou a le Katoliko, e afua mai i lenei: aua latou saʻo iloa le le mautonu lautele i le Ekalesia, latou sese Faʻaiʻu atu o le Pope, o lea, manino manino tausalaina. Lenei o le faamasinoga. E mafua ona o le mafuaʻaga tonu tatou te le iloa ai lona fatu, poʻo a mea a ana faufautua na taʻu atu ia te ia, pe o le a le mea na te iloa atoatoa e uiga i mea o tutupu i ona autafa i mataupu faalelalolagi. O le mea moni, o laʻu lava taofi o le Tama Paʻia e le o gauaʻi i mataupu o loʻo i ai nei e pei ona manatu le toatele, ma o le mafuaʻaga lea.

Sa masani ona avea o ia ma taʻitaʻi kalapu i le po, ma ina ua avea o ia ma patele, sa sili ona ia faʻaalu le tele o lona taimi i le fanau, o e matitiva ma le tagolima. O lona iʻuga, e ono o Jorge Mario Bergoglio, lea ua avea nei ma Pope Francis, e faigofie i nisi auala pei o le faifaiva na ia alualu i luma. Le mea sili, na foliga mai na ia fautuaina lenei ia lava. Na ia tautala ma faitau laitiiti Igilisi (ma o lea, o lona malamalamaʻaga i Sisifo aganuʻu e tatau ona matua faʻatapulaʻaina). Na ia taʻutino na te le faaaogaina le initaneti pe matamata tele i le televise. Fai mai a ia, e naʻo le tasi le nusipepa Italia na te faitauina ma e le o ia o se tagata poto i mataupu faapolokiki poʻo le tamaoaiga. Ma talu ai nei, na taʻua ai e faapea o le Pope sa matua leiloa o lana faamatalaga, “O ai aʻu e faamasino ai?” na tupu ai se vevesi — o ia lava e faʻailoa mai ai le mulimuli tele o le Tama Paʻia i le aufaasālalau na e faitauina ma aʻu. Ma atonu e sili atu le taua o lenei nai lo le mea tatou te iloa, talu ai o le felafolafoaʻiga i luga o le "vevela o le lalolagi" e tele lava naʻo le Western media.

Pau lava lea o le tala a Pope Francis, i lona popole moni mo le le faʻaletonu o le tamaoaiga ma punaoa i le lalolagi ma le mea moni o loʻo tatou faia i le siosiomaga, na taliaina o se saienisi mea moni atonu e leai. O le mea malie o le, pe a fai o saienitisi tau latou auala, tele oona ma uʻamea mamafa masalo o le a faʻasau atu i le ea e ala i suiga o le tau o chem-trail ina ia mafai ona atagia mai ai le susulu o le la i tua i le vanimonimo.[22]vaʻai Le Oona Tele; faʻapea foi ma le "O Malo Aufaatasi Faʻailoa Chem Trails e Moni", Mati 24th, 2015; lau newswire.com; "Faʻamaumauga tele a le Senate a le US I le suiga o le tau o le atunuʻu ma le lalolagi atoa"; geoengineeringwatch.org Talu ai o le saienisi o suiga o le tau ua galueaina ma feteʻenaʻiga, taufaasese, taitaiseseina amio ma le mea moni e tatou te iloa tau laʻitiiti e uiga i taimi uumi o le lalolagi ma le taamilosaga o le la ... o se mea e faateʻia ai le faapea na paʻi atu lava le Vatican i le mataupu. Ae o lea foi, na toe manatua upu a Pope Benedict, o puapuaga o le Ekalesia e masani ona afua mai totonu.

O le masani masani lea, ae o aso nei ua tatou vaʻaia i ni tulaga mataʻutia: o sauaga silisili a le Ekalesia e le sau mai fafo fili, ae fanau mai ile agasala i totonu ole Ekalesia. —POPE BENEDICT XVI, faʻatalanoaga i le vaʻalele i Lisbon, Potukale; Soifuaga Fou i le Olaga, Me 12th, 2010

 

OU SAU MAI LE APOSTASI

O loʻo tatou ola i se vaitaimi o le le mautonu tele pe a le o faʻailoga muamua o lena "malosi sese" na lapataʻi mai ai St. Paul o le a oʻo mai. Ae na ia faʻaiʻuina foʻi lana lauga e uiga i le “tagata e le tusa i le tulafono” i le tuʻuina atu o le vailaʻau mo Anetikeriso taufaasese:[23]ff. O le Vaifofo Sili

O le mea lea le 'au uso e, ia tutumau ma uʻu mau i tu ma aga na aʻoaʻoina ai outou, a le o se tuugutu poʻo se tusi a matou. (2 Tesa 2: 13-15)

E leai se matou tulafono e faʻamatala manino ai i mataupu faʻasaienisi. Ae,

O Iesu lea matou te talaʻiina atu, apoapoaʻi atu i tagata uma ma aʻoaʻo tagata uma i le poto uma, ina ia matou faʻaalia tagata uma ua atoatoa ia Keriso. (faʻapea Kolo 1:28)

E 2000 tausaga o le tatou Uputuu Paia na tumau pea lona maopoopo, ma o le a faʻaauau pea i se taimi umi talu ona o ese Francis ma oe ma aʻu. Pipii mau i ai. Pipiimau ia Keriso. Ma tumau i le fesootaiga ma le Tama Paia O ia na lagolagoina e le aunoa le Faʻaaliga Paia, e ui lava i le mea a le au faʻaleaga e ono fai mai ai. E pei ona taʻua e le tusitala faifeʻau o le pope o William Doino Jr.:

Talu ona siitia o ia i le Nofoa o St. Peter, Francis e leʻi tagolima i lana tautinoga i le faatuatuaga. Na ia unaʻia le au ola e "tumau le taulaʻi" i le faasaoina o le aia i le ola, manumalo i aia a tagata matitiva, aʻoaʻi ai tamaʻi solofanua e faʻamalosia feusuaiga tutusa, faʻamalosia uso a epikopo e teteʻe atu i le vaetamaina o itupa, faʻamaonia le faʻaipoipoga faʻaleaganuʻu, tapuni le faitotoʻa i tamaitai faifeau, faafeiloai Humanae Vitae, faʻafetaia le Fono a Trent ma le hermeneutic o le faʻaauauina, e fesoʻotaʻi ma Vatican II, faitioina le faʻatonuina o relativism…. faamamafaina le ogaoga o le agasala ma le manaʻoga mo le taʻutaʻu atu, lapatai faasaga ia Satani ma le malaia faavavau, tausalaina faalelalolagi ma 'talavou alualu i luma,' puipuia le Sacred Deposit of Faith, ma uunaia Kerisiano e ave o latou satauro e oo lava i le tulaga o le oti faamaturo. E le o ni upu ma ni gaioiga a le faʻaonaponei Modernist.-Tesema 7, 2015, Muamua Mea

Tusa lava, e toʻatele e feitai ma inoino o "ata musuia o le Alofa Mutimutivale, o tagata soifua, o le natura lalolagi, ma suiga o le tau" na amataina i luga o le vaaiga o St. Peter's i le amataga o le Iupeli Tausaga o le Alofa Mutimutivale.[24]ff. SENITH, Tesema 4th, 2015 E ui i lea, o le fetauiga a le Tama Paʻia i le taliaina o se saienisi masalosalo e le avea ma mea e faʻaleaogaina ai lana pule faapope poʻo lana matafaioi o le leoleo mamoe sili e fafaga le lafu a Keriso. Ae ole talosaga faifai pea a le Tina Faʻamanuia ina ia “tatalo mo au leoleo mamoe”Ua atili ai ona faʻanatinati nai lo se isi lava taimi. Ma, faʻaauau pea ona talitonuina o Iesu o le a taʻitaʻia le Barque o Peter i soʻo se matagi, e aofia ai ma lenei taimi Fouvalega, lea o loʻo taumafai ai ni tamaloloa malosi e faʻatoʻilaloina le faʻatonuga nei ma aumai uma malo i lalo o la latou pule.

O le mea ua taʻua e le tagata o le "warming global" e foliga mai o se tasi lea oa latou mea faigaluega - pe o iloa uma e ana fautua le mea lea pe leai.

 

FAITAU FUAFUAGA

Le Oona Tele

O le Reframers

Le Maliu o Mafuaʻaga - Vaega I

Le Maliu o Mafuaʻaga - Vaega II

 

Faafetai mo lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai!

 

Kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. 2 Pete 3: 8
2 ff. ReutersNovema 30th, 2015
3 vaʻai Le Oona Tele
4 CNSnews.com; Ianuari 20, 2015
5 ff. climatedepot.com
6 cf. matamata O le a le mea o loʻo tupu i le lalolagi?
7 Peresitene Barack Obama, Tesema 2nd, 2015, CNSnews.com
8 cf. "Climategate, o le faʻasologa: Faʻafefea ona tatou maileia pea ma faʻaletonu faʻamatalaga i luga o le lalolagi". O le telekarafi
9 mailonline.com, Fepuari 4th, 2017; lapataiga: tabloid
10 Faitau lana molimau i luma o le US House of Representatives Committee on Science, Space, and Technology: science.house.gov
11 cf. “O le gaioiga uiga ese a le La e ono amataina ai le isi vaitaimi o le aisa”, Iulai 12th, 2013; O le Irish Times; Vaʻai foi O le telefoni mai i aso taitasi
12 ff. O le telefoni mai i aso taitasi, Novema 29, 2017
13 ff. Brietbart.com
14 leglobeandmail.com
15 ff. LifeSiteNews.com, Tesema 2, 2015
16 sii mai e Terence Corcoran, "Faʻamafanafanaga i le Lalolagi: O Le Mea Taua," Faletupe Faʻamatalaga, Tesema 26th, 1998; mai le Calgary Herald, Tesema, 14, 1998
17 taʻua i totonu Le iloiloga a le Atunuʻu, Aukuso 12th, 2014; sii mai i le Le National Journal, Aokuso 13th, 1988
18 Sii mai i le 'A Special Report: The Wildlands Project Faʻailoa Lana Taua I Tagata', saunia e Marilyn Brannan, Associate Editor, Tupe ma le Tamaoaiga Iloiloga, 1996, i.5; cf. mercola.ebeaver.org
19 cfact.org
20 2 Cor 6: 14
21 ff. Faʻapaʻau?
22 vaʻai Le Oona Tele; faʻapea foi ma le "O Malo Aufaatasi Faʻailoa Chem Trails e Moni", Mati 24th, 2015; lau newswire.com; "Faʻamaumauga tele a le Senate a le US I le suiga o le tau o le atunuʻu ma le lalolagi atoa"; geoengineeringwatch.org
23 ff. O le Vaifofo Sili
24 ff. SENITH, Tesema 4th, 2015
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.