Wormwood ma le Faamaoni

 

Mai le potu tusi: tusia ia Fepuari 22nd, 2013…. 

 

O SE TUSI mai le tagata faitau:

Ou te matua ioe faatasi ma oe - e manaʻomia e i tatou taʻitasi se sootaga vavalalata ma Iesu. Na ou fanau ma ola ae i le Katoliko Roma ae ua ou auai nei i le lotu Episkopal (High Episcopal) i le Aso Sa ma aafia ai ma le olaga o lenei nuu. Sa avea aʻu ma sui o laʻu fono lotu, o le aufaipese, o le faiaʻoga CCD ma o se faiaoga tumau i se aʻoga Katoliko. O aʻu lava na ou iloa le fa o patele na talitonuina ma na taʻutaʻu mai i le faia o amioga mataga i fanau laiti ... O matou katinale ma epikopo ma isi patele na latou nanaina nei tamaloloa E faʻatamaʻia ai le talitonuga e leʻi iloa e Roma le mea o loʻo tupu, ma a faʻapea e leai, maasiasi ai Roma ma le pope ma le curia. Ua naʻo ni sui mataga o lo tatou Aliʻi…. Ma, e tatau ona ou tumau o se tagata faʻamaoni o le ekalesia RC? Aisea? Na ou mauaina Iesu i le tele o tausaga ua tuanaʻi ma e leʻi suia la matou sootaga - o le mea moni ua sili atu le malosi i le taimi nei. O le ekalesia RC e le o le amataga ma le faʻaiuga o mea moni uma. Afai ei ai se mea, o le lotu Orthodox e tutusa lava pe a le sili atu talitonuina nai lo Roma. O le upu "katoliko" i le Creed ua sipelaina ma se tamaʻi "c" - o lona uiga "lautele" e le naʻo le faʻavavau ma le Ekalesia a Roma. E naʻo le tasi le auala moni i le Tolutasi ma o le mulimuli ia Iesu ma oʻo atu i le va fealoaʻi ma le Tolutasi e ala i le muamua sau i le faigauo ma Ia. E leai se tasi o na mea e faʻamoemoe i le ekalesia Roma. O na mea uma e mafai ona fafagaina i fafo atu o Roma. E leai se mea o oe e sese ai ma ou te fiafia tele i lau matagaluega ae naʻo loʻu manaʻomia e taʻu atu laʻu tala ia te oe.

Lau pele faitau, faafetai mo le tufaina mai o lau tala ia te au. Ua ou fiafia ona, e ui i mea leaga ua e fetaiaʻi, ae o loʻo tumau pea lou faʻatuatua ia Iesu. Ma o lenei e le faateʻia aʻu. Na i ai taimi i le talafaʻasolopito na le toe maua ai e Katoliko i le lotolotoi o sauaga a latou aulotu, le faiva faʻaositaulaga, poʻo le Sakalameta. Na latou sao mai i totonu o puipui o le latou malumalu i totonu o le mea o loʻo afio ai le Tolutasi Paia. O le na ola i fafo o le faʻatuatua ma le talitonuina i se fesoʻotaʻiga ma le Atua aua, i lona autu, faʻaKerisiano e faatatau i le alofa o le Tama mo lana fanau, ma le fanau alofa ia te Ia i le toe maua.

I lea tulaga, ua fesiligia ai le fesili, ua e taumafai e tali: pe a fai e mafai e se tasi ona tumau o se Kerisiano faʻapea: "E tatau ona ou tumau ma le faʻamaoni o le Ekalesia Katoliko Roma? Aisea?"

O le tali o se tali, ioe, e le maluelue, ioe. Ma o le mafuaaga lea: o se mataupu o le tumau faamaoni ia Iesu.

 

FAAMAONI… I LE FAʻALELEIA?

Peitai, e le mafai ona ou faamatalaina le uiga o laʻu tala o le tumau faamaoni ia Iesu e aunoa ma le muamua tautala i le "elefane i le potu malolo." Ma o le a ou tautala saʻo.

O le Ekalesia Katoliko, i le tele o itu, na faaleagaina, pe pei ona fai mai Pope Benedict e leʻi leva ae avea o ia ma pontiff:

… O se vaʻa ua toeititi magoto, o se vaʻa e alu i totonu vai i itu uma. —Cardinal Ratzinger, Mati 24, 2005, Aso Faraile lelei manatunatu loloto i le Pa'ū Lona Tolu o Keriso

E leʻi i ai lava se afaina o le faifeau i se osofaiga o lona mamalu ma lona talitonuina e pei ona iai io tatou taimi. Ua ou feiloai i nisi o patele mai itulagi eseese o le Iunaite Setete o e na fuafuaina e sili atu i le 50 pasene o latou uso seminarians o ni tamaʻitaʻi — o le tele o ola feusuaʻi olaga. Na faamatala e se tasi patele le ala na faamalosia ai o ia e loka lona faitotoʻa i le po. O leisi na taʻu mai ia te aʻu le feosofi mai o tamaloloa e toʻalua i totonu o lona potu e "alu ese" --ae na papaʻe pei o ni aitu a o tilotilo atu i lona faatagata o le Tatou Tamaitai o Fatima. Na latou o ese, ma latou le toe toe faʻalavelave ia te ia (e oʻo mai i lenei aso, na te le o mautinoa tonu poʻo a "mea" na latou vaʻaia). O leisi na aumai i luma o le vaega aʻoaʻoga a lana seminare ina ua ia faitio e uiga i le "lavea" e uso seminarians. Ae nai lo le feagai ai ma le le talafeagai, na latou fesili ia te ia pe aisea he sa "faʻaipoipoga." O isi patele na taʻu mai ia te aʻu o lo latou faamaoni i le Magisterium o le mafuaaga na latou toetoe a le faauu ma faamalosia e faia "iloiloga mafaufau." Nisi o latou paaga na le ola ona o lo latou usitai i le Tama Paia. [1]ff. Wormwood Faʻafefea mafai lenei ?!

O ona fili sili ona faʻaʻoleʻole ua lilofia le Ekalesia, le Toʻalua o le Tamai Mamoe, ma faanoanoaga, ua latou faʻainuina o ia i laau oona; ua latou faaee o latou lima leaga i Ana mea lelei uma. O le mea na faʻatulagaina ai le Vaʻaiga a Peter Faʻamanuia ma le Nofoa o le Upu Moni mo le malamalama o tagata o nuu ese, o iina na latou tuʻuina ai le nofoalii o le mea inosia o a latou amio leaga, ina neʻi taia le Faifeʻau, latou mafai foi ona faʻataʻapeʻape le lafu. —POPE LEO XIII, Exorcism Tatalo, 1888 TA; mai le Roman Raccolta o Iulai 23, 1889

A o ou tusi atu ia te oe i le aso, tala fou [2]ff. http://www.guardian.co.uk/ O loʻo faʻasalalau e faapea, i le aso o lona faʻamavaega, na tuʻuina atu ai ia Pope Benedict se lipoti faʻalilolilo e auiliiliina ai faiga piʻopiʻo, fetauaʻi, taufaʻamataʻu, ma le mama o itupa faʻafeusuaiga i totonu o taʻitaʻi o Roma ma Vatican City. Ua lipotia foi e leisi nusipepa le faamatalaga faapea:

O le a tuʻuina atu e Benedict ia faila lilo i le tagata e suitulaga ia te ia, ma le faʻamoemoe o le a ia "malosi, talavou ma paʻia" lava na te faia ai le gaioiga talafeagai. —Fepuari 22, 2013, http://www.stuff.co.nz

O lona uiga o le Pope Benedict na matua tulia i le faaaunuua e tulaga, le mafai ona faʻamalosi tino uumau i le foe o le maota o le Ekalesia a o ia lisi i afā o le liliuese na taia ai o ia. E ui na faʻateʻa e le Vatican lipoti e pepelo, [3]ff. http://www.guardian.co.uk/ o ai e mafai ona le mafai ona vaʻai i upu faʻafilemu a Pope Leo XIII o ni valoʻaga moni lava, o faʻailoa mai i o tatou mata? O le Faifeau ua taia, ma e moni lava, o le lafu ua faataapeapeina i le lalolagi atoa. E pei ona fai mai laʻu tagata faitau, “Pe tatau ona ou tumau faamaoni i le Ekalesia Katoliko Roma? ”

E le o se faʻateʻia ea le Atua o Pope Benedict XVI lava ia, aʻo avea pea ma Katinale, na ia taliaina ma le agavaʻa le faʻaliga ia Sr. Agnes Sasagawa mai le Virgin Virgin?

O le galuega a le tiapolo o le a ulu atu i totonu o le Ekalesia i se auala o le a vaʻaia ai tagata katinaleʻeseʻesega o katinale, epikopo faʻatasi ma epikopo. O le au faifeʻau oe faamamaluina aʻu o le a faatauemu ma teteeina ia latou taufaasese…. ekalesia ma fatafaitaulaga na faʻaleagaina; o le a tumu le Ekalesia ia i latou e taliaina fetuʻunaʻiga ma o le temoni o le a unaʻi le tele o patele ma faʻapaʻiaina agaga e tuua le galuega a le Alii. —Message na tuʻuina atu e ala i se faʻaaliga alualu i luma ia Sr. Agnes Sasagawa o Akita, Iapani, Oketopa 13th, 1973; faʻamaonia ia Iuni o le 1988 e Cardinal Joseph Ratzinger, o le faʻauluuluga o le Faʻapotopotoga mo Mataupu o le Faʻatuatua

Ae e le gata o feusuaʻiga mataga. O le fatu o le Ekalesia, le Liturgy, ua aveʻesea lava. E sili atu ma le tasi le patele na faʻasoa Faʻatasi ma aʻu pe faʻafefea, ina ua maeʻa le Vatican II, o faʻailoga o aulotu sa papaʻeina, faʻatamaʻia o faʻatagata, moligaʻo ma faʻatusa sa faʻateʻaina. Na faamatala e leisi patele le auala na omai ai le aulotu, faatasi ai ma le faatagaga a le latou faifeau, i totonu o le falesa ina ua ta le vaeluaga o le po ma ni filifili uamea e toso i lalo le fata faitaulaga maualuga ma suia i se laulau e ufiufi i se ie paepae mo le Misasa o le aso e sosoo ai. Amerika i Matu, ma ina ua vaʻaia le mea na tupu, na alaga o ia, o mea na faia e le au Komunisi i a latou lotu i tua i Lusia, na matou faia ma le lotomalie e matou lava.

Ae sili atu nai lo le gagana i fafo paia o faʻailoga ma faʻailoga na avea ma faʻaleagaina faia i le Misasa lava ia. O le sikola, Louis Bouyer, o se tasi o taʻitaʻi o le vaega o le lotu i luma o le Fono Vatican Lona Lua. Ile tulai mai o le pa o sauaga mataga i tua atu ole fono lea, fai mai a ia:

E tatau ona tatou tautatala manino: e matua leai lava liturgy agavaa mo le igoa i aso nei i le Ekalesia Katoliko… Atonu e leai se isi eria e i ai se mamao sili atu (ma e oʻo lava i teteʻe aloaia) i le va o le Fono sa galueaʻi ma mea moni tatou i ai ... —Mai Le Aai Tuufua, Fouvalega i le Ekalesia Katoliko, Anne Roche Muggeridge, i. 126

E ui lava na faia e John Paul II ma Pope Benedict ni laʻasaga e amata ai le faʻamaloloina o le solia o le va o le totoina atinaʻe o le Liturgy i luga o 21 seneturi ma le Novus Ordo tatou faʻamanatuina nei, ua maeʻa faia. E ui lava na faʻateʻaina mulimuli ane e Pope Paul VI se tasi na faʻavaeina le toe fuataʻiga o le litorurgical, Msgr. Annibale Bugnini, "i luga o le faavaeina tuuaiga o lona lilo faalilolilo i le Masonika Order", tusitala Anne Roche Muggeridge tusia e…

… I le faamaoni upu moni, e ala i le faʻamalosia o le radurgs radicals e faia le mea sili latou leaga, Paul VI, poto poʻo le le iloa, faʻamalosia le fouvalega. —Ibid. i. 127

Ma o lenei fouvalega ua salalau atu i totonu o faatonuga faalelotu, seminare, ma potuaoga o le lalolagi Katoliko uma vagana ai le talepeina o le talitonuga o, moni lava, o se toe vaega o tagata mulimuli i le lalolagi i Sisifo. Pau lava lea o le mea e fai mai ai Le Fouvalega Tele Sa ou lapatai atu e uiga i faia mea na faaleagaina i le Ekalesia, ma o le tumutumuga o ia ae leʻi afio mai aua o le a tatou faaauau pea ona vaai "katinale faasaga i katinale, epikopo i le epikopo". [4]faitauSauaga… ma le galulolo o amioga mama E oʻo lava i malo ma konetineta e pei o Initia ma Aferika, o loʻo pa ai le taimi o le Katoliko, o le a latou lagona ma iloa foʻi aʻafiaga o le taua tele i o tatou luma.

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu… -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 675

"O se faamasinoga," o le tala lea a John Paul II, "o le atoa E tatau ona fai le lotu. " [5]cf. o le saunoaga na faia i le Eucharistic Congress i philadium i le 1976; vaai Malamalama i le Faʻafitauli mulimuli

 

NA TATOU TAUINA

Ae ui i lea, e pei ona matuia tele nei faʻalavelave, mataʻutia le leaga o le faitau aofai o tagata ua sauaina, e pei ona mataʻutia e pei o le leiloa o agaga ona o le susulu o le Ekalesia e toetoe lava a tineia i vaega o le lalolagi… leai se tasi o nei mea e tatau ona faateʻia ai. . O le mea moni, ou te maofa pe a ou faʻalogo Kerisiano o tautatala e pei o latou manatu o le Ekalesia ia atoatoa (pe a latou lava, oeo le Ekalesia, e le). Na lapatai mai Iesu ma Sagato Paulo mai lava i le amataga o le a osofaia le Ekalesia mai totonu:

Ia faaeteete i perofeta pepelo, oeeo mai ia te outou ma ofu i lafu, ae i lalo ifo o luko feai… Ou te iloa a mavae loʻu aluese o le a sau luko feai i totonu o outou, ma latou te le faasaoina le lafu. Ma mai lau oe lava kulupu, tamaloloa o le a o mai i luma ma faʻaleagaina le mea moni e faʻatosina ai le 'au soʻo e mulimuli ia latou. (Mata 7:15; Galuega 20: 29-30)

I le Talisuaga Mulimuli, ina ua faatonuina e Iesu le Au Aposetolo, “Fai le mea lenei e fai ma faamanatuga ia te aʻu…”, Na Ia fetalai atu ma tilotilo saʻo atu i mata o Iuta o le a faalataina o Ia; o Petelo o le a faafitia o Ia; o Sagato Ioane ma isi o le a sosola ese mai ia te Ia i Ketesemane… Ioe, na tuʻuina atu e Keriso le Ekalesia e le faʻasilisilia, ae i tagata matitiva, vaivai, ma vaivai.

… Aua o le mana e faaatoaina i le vaivai. (2 Kori 12: 9)

Tamaloloa e le taumateina, tusa lava pe maeʻa le Penetekoso, na i ai o latou fevaevaeaʻiga ma feteʻenaʻiga. Na vaeluaina Paul ma Panapa; O Peteru na faasaʻo e Paulo; na otegia le au Korinito i le latou finauga; ma Iesu, i ana tusi e fitu i Ekalesia i le Faʻaaliga, valaauina i latou mai lo latou pepelo ma galuega oti i le salamo.

Ae, e leʻi faia lava e Iesu lava Fai mai Na te tuulafoai Lana Ekalesia. [6]cf. Mata 28:20 Ma le isi, na Ia folafola mai, tusa lava pe o le a le leaga o mea e ofi i totonu pe o fafo atu o le Ekalesia…

… O le a le manumalo le faitotoʻa o seoli ia te ia. (Mat 16:18)

O le Tusi o Faʻaaliga vaʻaia e, i taimi mulimuli, o le a sauāina le Ekalesia ma o le Anetikeriso o le a luluina ia pei o le saito. Afai e te fia iloa le mea o le taufaamataʻu moni ia Satani, vaai i le mea osofaʻiga faasaga ia Keriso e sili ona taatele. Ua tauemu e le au Satani le au Katoliko ma le Misasa; o faʻataʻitaʻi gay e masani ona faifai i patele ma taupousa; sosaiete malo malo faaauau pea taua le pulega a le Katoliko; O le au le talitonu i le Atua e le fiafia i le osofaia o le Ekalesia Katoliko ae fai mai e le taua ia i latou; ma tagata fai pese, tagata faʻaali ata, ma faʻasalalauga masani e masani ona taʻufaʻatau ma taʻuvale i se mea paʻia ma le Katoliko. O le mea moni, o le leitio ma televise faʻa-Mamona, o Glenn Beck, o le na faitio talu ai nei i le osofaʻiga o le saolotoga o tapuaiga i Amerika, ma faapea mai, "O matou uma o Katoliko i le taimi nei." [7]ff. http://www.youtube.com/watch?v=mNB469_sA3o Ma le mea mulimuli lava, e pei ona tusia e le sa avea muamua ma Satanist ma talu ai nei Katoliko liliu mai Deborah Lipsky mai lona pogisa aafiaga fegalegaleai ma temoni, agaga leaga sili atu ona fefefe i le perisitua.

E iloa e temoni le mana o Keriso na fai ma tofi o le ekalesia. -O Se Savali o le Faamoemoe, i. 42

O lenei la, e tali saʻo le fesili aisea, aisea e tatau ai ona tumau faamaoni se tasi i le Ekalesia Katoliko…?

 

FAAMAONI IA IESU

Aua o Keriso, e le o le tagata, na faavaeina le Ekalesia Katoliko. Ma ua faʻaigoaina e le Ekalesia Keriso lenei lava Ekalesia, o Lona "tino", pei ona faʻamatalaina i tusitusiga a Sagato Paulo. Na valoia e Iesu o le Ekalesia o le a mulimuli ia te Ia i Ona Tuʻinanauga ma mafatiaga:

E leai se pologa e sili atu i lona matai. Afai na latou sauaina aʻu, o le a latou faasaua foi ia te oe… latou te tuuina atu oe i sauaga, ma latou fasioti ia te oe. E 'inosia foʻi oe e nuʻu uma lava' ona o loʻu igoa. (Mata 24: 9, Ioane 15:20)


E tusa ai ma le Aliʻi, o le taimi nei o le taimi o le Agaga ma le molimau, 
ae faapena foi a taimi pea CrossPassion2Mare ala i le "atuatuvale" ma le faamasinoga o le leaga e le faasaoina Ekalesia ma faʻatupuina tauiviga o aso amuli. O le taimi o le faatali ma matamata… E faʻatoa ulufale le Ekalesia ile mamalu ole malo ile taimi mulimuli lea Paseka, lea o le a ia mulimuli ai i lona Aliʻi i lona maliu ma le Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 672, 677

Ma o le a le tatou tala e uiga i le tino o Iesu? I le iuga sa saesae, mimilo, sasa, sasaina, tafetoto… leaga. Sa le iloa o ia. Afai o tatou o le tino lilo o Keriso, ma e le faʻasaoina "le tofotofoga o le leaga… lea e amata ai tauiviga o aso e gata ai," o le a le foliga o le Ekalesia i na aso? O le lava lea e tasi pei o lona Aliʻi: a tausūaiga. Toatele na sosola ese mai le silafaga a Iesu i Lana Tuʻinanauga. Sa fai o ia ma o latou faaola, o latou mesia, ma latou laveaʻi! Ae o le mea na latou vaʻaia na aliali mai o ni mea vaivai, malepe, ma faiaina. E faʻapena foi, le Ekalesia Katoliko ua manuʻa, sasaina, ma tuia e ona tagata agasala mai totonu.

… O le sili atu sauaga o le Ekalesia e le sau mai fafo fili, ae na fanau mai i le agasala i totonu o le Ekalesia. ” —POPE BENEDICT XVI, faʻatalanoaga i le vaʻalele i Lisbon, Potukale; Soifuaga Fou i le Olaga, Me 12th, 2010

Ua tuuaia o ia e le amanaʻiaina o taʻitaʻi lotu, o ni aʻoaʻoga limafoaʻi, o ni faifeʻau le usiusitaʻi, ma ni taʻitaʻi fouvale. Ma o lea, ua faʻaosoosoina i matou e sosola ese ia te ia e pei ona sosola le au soo ia Keriso i le Faatoʻaga. Aisea e tatau ai ona tatou nonofo?

Aua e le gata na fetalai Iesu “Afai na latou sauaina aʻu o le a latou faasaua foi ia te oe, ” ae faʻaopopo:

Afai na latou tausia laʻu upu, o le a latou tausia foi lau afioga. (Ioane 15:20)

O le a le upu? O le upu a upu moni O lena na tuu atu i ai le pule a Keriso lava ia i le pope muamua ma epikopo o Kerisinetoma, o e na faatuatuaina lena upu moni Magisterium.jpgi o latou sui e ala i le faʻaeʻe o lima e oʻo mai i lenei aso. Afai tatou te mananaʻo e iloa lena mea moni ma le mautinoa aʻiaʻi, ona tatau lea ona tatou liliu atu ia i latou ua faʻatuatuaina i ai: le Magisterium, o le pule aʻoaʻo o epikopo o loʻo mafuta ma le "papa", Peter, le pope.

O le galuega lenei a le Magisterium e faʻasao le Atua tagata mai faʻasesega ma faʻaletonu ma faʻamautinoa ia latou le ono mafai ona mauaina le faʻatuatua moni e aunoa ma se mea sese. O lea, o le tiute faifeau o le Magisterium o loʻo faʻamoemoe e vaʻai i ai o le Tagata o le Atua tumau i le upu moni e faʻasaolotoina.-Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 890

O le i ai o se sootaga vavalalata ma Iesu e le o mautinoa ai o le a savali se tasi i le mea moni e faʻasaʻoloto ai tatou. Ou te iloa le Penetekoso oe na ola i le olaga faitino agasala aua na latou talitonu i le pepelo na "tasi faaolaina, faaolaina i taimi uma." E faʻapena foi, e iai tagata Katoliko tuʻu fua na latou suia tatalo o le Faʻapaʻiaina o le a suia le areto ma le uaina i le Tino ma le Toto o Keriso… ae nai lo lena, tuʻu ia i latou o ni elemeni le ola. I le mataupu muamua, o le tasi na vavaeʻeseina o ia lava mai ia Keriso "le ola"; i le vaega mulimuli, mai ia Keriso “le areto o le ola.” Lenei e fai atu lena upu moni taua, ae le naʻo le "alofa." Upu Moni taʻitaʻiina i tatou i le saolotoga - pepelo i le pologa. Ma o le atoaga o le upu moni na tuuina atu i le Ekalesia Katoliko na o, mo le mafuaaga o le ae Ekalesia na fausia e Keriso. “O le a ou fausia laʻu falesa, ”O lana tala lea. Leai 60, 000 aulotu e faigata ona ioeina uma le faʻatuatua ma le amio lelei, ae tasi Ekalesia.

Soʻo se tasi lava faʻavasega Tusi Paʻia e uiga i le faʻamuamua [o Peteru] e tumau pea mai lea augatupulaga i lea augatupulaga se faʻailoga ma se tulaga masani, lea e tatau ai ona tatou toe faʻafoʻi atu pea i tatou lava. A usitaʻi le Ekalesia i mea ia pope-benedict-xviupu i le faʻatuatua, e le o ia o triumphalistic ae faʻamaulalo iloa ma le ofo ma le faʻafetai le manumalo o le Atua i luga ma ala vaivaiga tagata. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Valaauina i le Faʻamanatuga, Malamalama i le Ekalesia Aso Nei, Ignatius Press, i. 73-74

Afai e te suʻesuʻeina toetoe o lotu tetele uma, aulotu, poʻo faʻalelotu e le o le Katoliko, mai isalama isalama e oʻo atu i le Seventh Day Adventists ia Ieova Molimau e oʻo atu i Mamona i Porotesano ma isi mea, o le a e vaʻaia ai le tasi autu masani: na latou faʻavae i luga o se faʻamatalaina faʻamatala uiga o Tusitusiga Paia, faʻaalia e ala i se "supernatural auai" poʻo se faʻauigaina oe lava ia. O aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko, i le isi itu, e mafai ona maua uma i augatupulaga, e ala i le au aposetolo, e ala i le Early Church Fathers ma le Au Aposetolo - e le o se mea na faia e nisi pope poʻo le tagata paia - ae o Iesu Keriso. O le mea o loʻo ou fai atu ai e faigofie lava ona faʻamaonia i lenei vaitau o le initaneti. Katoliko.com, mo se faʻataʻitaʻiga, o le a taliina soʻo se fesili mai purgatory ia Mary, faʻamatalaina aʻa faʻasolopito ma faʻavae faʻavae Tusi Paia o le Katoliko Faʻatuatua. Laʻu uo lelei o David MacDonald 'upega tafaʻilagi, CatholicBridge.com, o loʻo utaina foʻi ma le anoanoaʻi o tali talafeagai ma manino i nisi o fesili tetele ma le le masani ai e faʻatatau i le Katoliko.

Aisea e mafai ai ona tatou faʻatuatuaina, e ui i agasala matuia a tagata taʻitoʻatasi o le Ekalesia, o le pope ma na epikopo e fesoʻotaʻi ma na te le faʻasesēina i tatou? Ona o latou tikeri faalelotu? Leai, ona o le folafolaga a Keriso na faia faalilolilo i alii e toasefululua:

O le a 'ou ole atu i le Tamā, na te foaʻiina atu' iā te 'outou le tasi Fautua, e faʻatasi ma' outou i taimi uma, o le Agaga lea o le 'upu moni, e lē mafai e le lalolagi' ona talia, auā na te le vaʻai pe iloa. Ae ua e iloa lava, aua e tumau ia te oe, ma o le a i totonu ia te oe… pe a sau o ia, o le Agaga o le upu moni, na te taʻitaʻia oe i mea moni uma ... (Ioane 14: 16-18; 16:13)

O laʻu lava sootaga ma Iesu e faalagolago ia te aʻu. Ae o le mea moni e faʻafaileleina ma taʻitaʻia lena faiā e faʻalagolago i le Ekalesia, taʻitaʻia mo taimi uma e le Agaga Paʻia. E pei ona taʻua i luga, o lona autu, faaKerisiano e faatatau i le alofa o le Tama mo lana tama, ma le tamaitiiti toe faafoi lena alofa. Ae faʻapefea ona tatou alolofa ia te Ia i le taui?

Afai e te tausia aʻu poloaʻiga, o le a e tumau i loʻu alofa… (Ioane 15:10)

Ma o a tulafono a Keriso? Ole tiute lena ole Ekalesia: aʻoaʻo i latou ile latou tumu faʻamaoni, mataupu ma le malamalama. Fai ma soo o nuu…

… Aʻoaʻo i latou e tausi mea uma ua ou fai atu ai ia te oe. (Mat 28:20)

Ole mafuaaga lena e tatau ai ona matou tumau faʻamaoni ile Ekalesia Katoliko seʻia oʻo ile matou manava mulimuli. Aua o ia Keriso Tino, lana leo o le upu moni, lana mea faigaluega o faʻatonuga, lana ipu o le Alofatunoa, lana auala o le faaolataga — e ui lava i agasala a le tagata lava ia o nisi o ana tagata totino.

Aua o le faʻamaoni ia Keriso lava Ia.

 

FAITAU FUAFUAGA

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Kiliki i lalo e faʻaliliu lenei itulau i seisi gagana:

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Wormwood
2 ff. http://www.guardian.co.uk/
3 ff. http://www.guardian.co.uk/
4 faitauSauaga… ma le galulolo o amioga mama
5 cf. o le saunoaga na faia i le Eucharistic Congress i philadium i le 1976; vaai Malamalama i le Faʻafitauli mulimuli
6 cf. Mata 28:20
7 ff. http://www.youtube.com/watch?v=mNB469_sA3o
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.