O Le Taumalulu o Lo Matou Faasalaga

 

O le ai ai faʻailoga i le la, le masina, ma fetu,
e matataʻu foʻi atunuu i le lalolagi… .
(Luka 21: 25)

 

I faʻalogo i se tagi faʻateʻia mai se saienitisi toeititi atoa le sefulu tausaga talu ai. E le o mafanafana le lalolagi - ua lata ona ofi i se vaitaimi malulu, e oʻo lava i se "vaitaimi o le aisa." Na ia faʻavaeina lona talitonuga i le suʻesuʻeina o vaitau o aisa, o gaioiga o le la, ma faʻataʻitaʻiga o le lalolagi. Talu mai lena taimi, ua faʻateleina o ia e le tele o saienitisi siʻosiʻomaga mai le salafa o le lalolagi oe talitonu i le faʻaiuga lava e tasi e faʻavae i luga o le tasi pe sili atu i le tutusa mea. Ua teteʻi? Aua le. O se isi "faʻailoga o taimi" o le latalata mai tele-eseese vaitau o le faʻasalaga…

 

O LE FAʻATINO ESEESE

O le talitonuga o le tau o le lalolagi o le mea moni mafanafana talu ai o tagata na faia e le "greenhouse gas" na mafua ai le malosi o auala na faia e malo e taofi ai le faʻasao. E aofia ai ma le tapunia o malosiaga e gaosia ai mea taua e pei o fale gaosi malala ma le faʻaaluina o piliona i tekonolosi "faʻafouina". Atonu o le mea e sili ona mataʻutia, o le tuʻuina atu o le "carbon carbon" i luga o malo, tagata taitoatasi pei o oe ma aʻu. O lafoga a Carbon e leai se mea e fai i le taofiofia o kasa oona ae, o le mea moni, Faʻaalia le polokalame atoa i tua atu o le faʻateleina le le faʻasaienisi teori o le tagata-faia lalolagi warming: o le toe faʻasoaina o le tamaoaiga. O le Ofisa Sili o suiga o le Tau o Malo Aufaatasi, Christine Figueres, na taua e faapea:

O le taimi muamua lenei i le talafaʻasolopito o tagata o loʻo tatou faʻatutuina tatou lava i le galuega ma le loto i ai, i totonu o se vaitaimi faʻamalamalamaina, e suia le faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le tamaoaiga ua leva ona nofotupu mo le tusa ma le 150 tausaga talu mai le suiga o falefaigaluega. — Novema 30, 2015; unric.org

O le mea o loʻo matou talanoa ai o le faʻatinoina o le lalolagi Komunisi. E pei ona saunoa Christine Stewart, o le Minisita o le Siosiomaga i Kanata, i le 1998: "E tusa pe o le saienisi o le mafanafana o le lalolagi o mea uma lava ... o suiga o le tau e maua ai le avanoa sili e aumaia ai le amiotonu ma le tutusa i le lalolagi. ”[1]sii mai e Terence Corcoran, "Faʻamafanafanaga i le Lalolagi: O Le Mea Taua," Faletupe Faʻamatalaga, Tesema 26th, 1998; mai le Calgary Herald, Tesema, 14, 1998 Ioe, i le avea ai o se ofisa aloaia i luga o le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) na faʻaalia ma le faamaoni:

… E tatau i le tagata ona faʻasaʻolotoina o ia lava mai le manatu sese e faʻapea o faiga faʻavae faavaomalo o le tau o le siosiomaga faiga faʻavae. Nai lo lea, o le suiga o le tau e faʻatatau i le auala tatou te toe tufatufaina atu ai faapouliuli tamaoaiga o le lalolagi… —Ottmar Edenhofer, fafafafa.com, Novema 19, 2011

O le vaega lava lea e tasi o le tau na faia talu ai nei Le Paris Agreement, lea na sainia talu ai nei e 174 atunuu ma le Iuni a Europa ma sa faʻavae i luga o se lipoti na faʻaseseina faʻamaumauga ina ia fautua mai e leai.mānava'i le vevela o le lalolagi ua tupu talu mai le amataga o lenei meleniuma.[2]ff. nypost.com; ma Ianuari 22nd, 2017, tagata faʻafaigaluega tupe.com; mai suesuega: nature.com  O le Maliega ua uma ona amata le toe faʻatulagaina o le tamaoaiga ma le faʻamoemoe i le tele o "atinaʻe gafataulimaina" (ie. neo-Communism). O le upega tafaʻilagi a Malo Aufaatasi o le Suiga o le Tau e faitauina:

O le Maliega i Paris e manaʻomia ai Itu uma e faʻatino a latou taumafaiga silisili e ala i le "saofaga a malo" -uncccc.int

O le mea moni, o nei "saofaga" o le a sau mai le mauoa ma matitiva tutusa i le maualuga o le kesi tau ma lafoga, ma isi sili atu le faʻalavelave faʻalavelave (ia talanoaina i se isi taimi). "Global warming" o se taʻavale atoatoa e aumai ai lenei:

O aʻafiaga o suiga o le tau ua faʻateleina ona faigata ona le amanaʻia. Matou te manaʻomia ni suiga loloto o matou tamaoaiga ma sosaiete. —Patricia Espinosa, Failautusi Faʻatonu a le UNFCCC, Tesema 3, 2018

Ae o lenei manaʻoga "suiga" na faʻailoaina i le fiasefulu tausaga talu ai. I le 1996, o le sa avea ma Peresetene o le Soviet Union, Mikhail Gorbachev, na faamamafaina le taua o le faaaogaina o le popolevale i le tau e alualu ai i luma agafesootai Marxist sini: "O le taufaamataʻu o le siosiomaga faigata o le a avea ma faavaomalo ki autu e tatalaina ai le Poloaiga a le Lalolagi Fou."[3]taʻua i totonu Le iloiloga a le Atunuʻu, Aukuso 12th, 2014; sii mai i le Le National Journal, Aokuso 13th, 1988 I le saunoaga ai i le 2000 UN Conference on Climate Change i Hague, na faamatala ai e le Peresetene muamua o Jacques Chirac o Farani, "Mo le taimi muamua, ua faatuina e tagata soifua se meafaigaluega moni o pulega o le lalolagi, o se tasi e tatau ona sailia se nofoaga i totonu o le Lalolagi Siosiomaga Faʻalapotopotoga o Farani ma le Iuni a Europa e manaʻo e faʻamautuina. "[4]Forbes.com, Ianuari 22nd, 2013

Pau lava lea o le tala o le faʻatamaia o le tamaoaiga ma le toe faʻafouga o le a oʻo mai o le a teteʻi ai le toʻatele e pei o "se gaoi i le po." Ma o le Communism lena-o se gaoi (va. Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi).

 

O LE MANATU SOSIALO

Ae ina ia mafai ona ausia mea ua taua i luga, peitai, e tatau ona e manumalo i tagata-pe, tusa o lea mea, faamoe latou e momoe. 

O taʻitaʻi mai le pulega malo Soviet na malamalama lelei ile faʻafefea, pei o Hitila: faiai i totonu le talavou. O le taupulega a le au komunisi o le ofi atu lea i Sisifo, ae le o jackboots ma masini fana, ae le ola le mama o lena o le a mulimuli ane fausia ai se lagona gaogao lagona gaogao mo Marxism.[5]ff. Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi 

E i ai le isi faʻamatalaga mo le vave faʻasalalauina o manatu faʻa-Komunisi ua sosolo nei i totonu o malo uma, tele pe laiti, agaʻi i luma ma tua, ina ia leai se tulimanu o le lalolagi e saoloto mai ia latou. O lenei faʻamatalaga e maua i le O se tala pepelo e matua moni lava, o le lalolagi atonu e leʻi molimauina lava muamua. E faʻatonuina mai le tasi nofoaga tutotonu masani. E faʻaaoga faʻapitoa i ituaiga eseese o tagata eseese. O loʻo ia te ia le faʻatauaina tele o mea tautupe, faʻalapotopotoga tetele, faʻalapotopotoga faavaomalo, ma le anoanoaʻi o tagata faigaluega aʻoaʻoina. E faʻaaoga ai tamaitusi ma iloiloga, o fale tifaga, fale faʻafiafia ma leitio, o aʻoga e oʻo lava i iunivesite. E faasolosolo lava ona ofi atu i totonu o vasega uma o tagata ma oʻo atu foi i vaega e sili atu le lelei o manatu o le afioʻaga, ma le iʻuga e toʻaitiiti latou o malamalama i le oona ua atili ai ona salalau solo o latou mafaufau ma loto ... O lea na manumalo ai le talitonuga faʻa-Komunisi i le tele o sili atu le mafaufau tagata o le alalafaga. O i latou na avea ma aposetolo o le gaioiga i le va o atamamai atamai o e o matua lava e le iloaina le moni o le sese o le faiga. —POPE PIUS XI, Divini Togiolaina, Le. 17, 15

E ofoofogia le matamata i le taimi moni, i le taimi nei, aʻo alaga tamaiti aʻoga Amerika, o loʻo alalaga mo le "feteʻenaʻiga," amata ona faʻatau le pepelo pepelo o le a aoga mataupu faʻa-komunisi ... pe a latou toilalo pea i le talafaasolopito. E ofoofogia - ma le mataʻutia - faʻafefea e tagata ona toe fai tutusa mea sese i taimi uma. 

Mataupu i le mataupu: I le U.N o le Mexico Mexico 2010 konafesi, o le tuai o agafesootai, Peresitene Hugo Chavez o Venesuela, na feiloai ma le "vevesi tulaga tutu" ina ua maeʻa lana saunoaga. Fai mai a ia,

O la tatou suiga e taumafai e fesoasoani i tagata uma… O le Socialism o le isi aitu lea atonu o loo feoai solo i lenei potu - o le auala lena e faasaoina ai le paneta; O faiga faavae o le auala lea i seoli… Sei o tatou tau faasaga i faiga faavae ma ia usitai ia i tatou. -Forbes.com, Ianuari 22nd, 2013

Na o le valu tausaga mulimuli ane ai, o le sosaiete sosaiete a Venezuela na oʻo mai i le vevesi tele a o ana atinaʻe ua paʻuʻu, o le tau o oloa na tafe mai luga o le taualuga, ua amata ona utiuti meaai, ma ua tumu le ea i le vevesi. O se isi lesona moni o le taimi e tupu pe a taumafai le tagata e tu o ia i le tulaga o le Atua, ma o le mea mulimuli lava o le Communism faia (vaʻai O le Fouvale o le Manu Feʻai). 

Faʻaitete, ae maise pe a toʻafilemu ma toʻafilemu mea uma. E ono teʻi a Rusia i se auala e teʻi ai, pe a e le mafaufauina… O le faamasinoga a le [Atua] o le a amata i Venesuela. -O le Bridge to Heaven: Faʻatalanoaga ma Maria Esperanza o Betania, Michael H. Brown, i. 73, 171

E manino lava, ua oʻo mai ia i tatou le "taumalulu va fealoai" - o se faʻamuamua manaʻomia e tatalaina le ala mo suiga faaupufai / tamaoaiga o loʻo sauniuni e le au faʻavaomalo malosiʻaga. E i ai sina faapalepale totoe mo le aganuu a Kerisiano. Aua neʻi o tatou taʻu upu: o le mea sa sese na o lea ua saʻo; lelei ua leaga nei, a o le leaga ua lelei. 

Ona o se tulaga faigata tele, ua tatou manaʻomia ai nei ia sili atu nai lo se isi lava taimi muamua ia maua le lototele e vaʻai ai le mea moni i mata ma taʻu mea i o latou igoa saʻo, e aunoa ma le gauaʻi i fetuutuunaʻi fetuʻunaʻi poʻo le faʻaosoosoga o le faʻasesēina o oe lava. I lenei tulaga, o le faalumaina o le Perofeta e matua tuusao lava: "Oi talofa ia i latou oe taʻua le leaga o le lelei ma le lelei leaga, oe na faia le pouliuli mo malamalama ma le malamalama mo le pouliuli" (Is 5:20). —POPE ST. IOANE PAUL II, Evangelium Vitae "O Le Talalelei o le Ola", Le. 58

 

LE MANUMALO MONI

Ma, afai o loʻo tatou vaʻaia se latalata mai "taumalulu" i le tamaoaiga / faaupufai / agafesoʻotaʻiga faʻatulagaina, lona uiga e le o se mea e ofo ai le lalolagi ma cosmos o le a atagia mai ai lena mea, e pei ona tatou faalogo ai i le Evagelia a Luka i luga. Mo Sagato Paulo nonoa le faaleagaga tulaga o mea i le foafoaga lava ia. 

Ua tatou iloa o foafoaga uma o loʻo ōi i tiga o galuega e oʻo mai lava i le taimi nei… aua na faia le foafoaga ma mea le aoga, ae le ona o ia lava, ae ona o le na faʻatoʻilaloina, ma le faʻamoemoe o le foafoaga lava ia o le a faʻasaʻolotoina mai le pologa i faiga piʻopiʻo ma faʻasoa i le saolotoga mamalu o le fanau a le Atua. (Loma 8: 22-19)

O le vevesi o loʻo i totonu o tatou loto, ua manuʻa i le agasala, e atagia mai foi i faʻailoga o maʻi e manino mai i le eleele, i le vai, i le ea ma soʻo se ituaiga olaga. O le mafuaʻaga lea o le lalolagi lava ia, avega ma faʻatafunaina, o se tasi o sili ona tuulafoaʻia ma agaleagaina o tatou matitiva; ua “oi i le tiga” ( Roma 8:22 ). —POPE FRANCIS, Laudato i ', Le. 2

Lenei sauaga mulimuli ane a sauaga faasaga i le alofa. E mafai ona tatou aoteleina le tulaga faʻale-agaga o loʻo i ai i afioga a Keriso:

… E toatele o le a taʻitaʻia atu i le agasala; latou te faʻalata foʻi ma feitagaʻi. E toʻatele perofeta pepelo e tutū ma faʻasesē le toʻatele; ma talu ai o le faʻateleina o le amio leaga, e maalili foʻi le alofa o le toʻatele. (Mata 24: 10-12)

O le mea sili na mafaufau i ai Pius XI…

Ma o lea, tusa lava pe le tusa ai ma o tatou loto, na oso aʻe le manatu i le mafaufau o lea ua latalata mai na aso na vavalo mai ai lo tatou Alii: "Ma ona ua tupu tele le amioletonu, o le a maalili le alofa o le toatele" (Mata. 24:12). —POPE PIUS XI, Miserentissimus Togiolaina, Encyclical on Reparation to the Sacred Heart, n. 17 

I se tali tutusa, o loʻo i ai se taufaʻafefe fesoʻotaʻiga o mea na tutupu mafua ai le tau e tuputupu aʻe foi malulu — e le gata i le lalolagi, ae i le vanimonimo foi. I le taimi nei, sunspot gaioiga i lo tatou latalata fetu ua taunuʻu mai i se tulaga vave, ma o lenei ua aʻafia ai le vevela o le lalolagi. Na taʻua e Martin Mlynczak o le NASA's Langley Research Center:

Maualuga i luga o le fogaʻeleʻele o le lalolagi, latalata i le pito o le vanimonimo, o lo tatou atemosifia ua leiloa le vevela vevela. Afai e faʻaauau pea faiga, e le umi ae faʻamaonia le avanoa o le Space Age mo le malulu. -spaceweather.com, Setema 27th, 2018

O lenei, fai mai a ia, e mafai ona tupu "i ni nai masina." E ui o le tele o aufaasālalau na vave ona talitonuina o nei faʻamaumauga na fautua mai ai o le a tatou agaʻi atu i se "laʻititi o le aisa" i totonu o "masina," E leʻi taʻuina lava e Mlynczak lena mea.

Ae o isi saienitisi i le salafa o le kelope o loo faasino moni i le maualalo o galuega a le la, taamilosaga faalenatura o le lalolagi, ma mamanu o le sami e fai ma faailoga autu e le o mafanafana le lalolagi, ae atonu ua amata ona malulu.

O le mea moni, o nei mea uma e tolu o loʻo tupu nei i le tutusa taimi — ma e leʻo faʻapea foi ona mafaufauina le lefulefu o se maugamu. 

Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata suʻesuʻe na suʻesuʻeina le Vasa Atalani na latou iloaina o lona faataamilosaga ua sili ona vaivai i le 1500 tausaga talu ai. O se mea e tutusa ae le faʻamatalaina na tupu i le vaitaimi o le Little Ice Age (o se sipela malulu na vaʻaia i le va o le 1600 ma le 1850 TA) na mafua ai le vevesi faʻafuaseʻi i totonu o le aʻai ona o le utiuti o meaʻai, mativa, ma faʻamaʻi.[6]cf. Novema 26th, 2018; asomail.co.uk O le mea moni, o nisi saienitisi ua faʻailoa mai o le "vevela o le lalolagi" e moni maloloina mo le paneta ona o le faʻaopopo C02 faʻateleina meaʻai gaosia ma fua o faʻatoaga.[7]ff. www.davidarchibald.info Ae leʻo le mea lena tatou te agaʻi i ai e tusa ai ma le saunoaga a Joe dʻAleo, o le Faʻatonu Sili o le faufautua faufautua faʻapitoa:

O se la ola e ala i mea tuusao ma le tuusao e tau atu ai i le vevela o sami ma ala atu ai ia latou le laueleele, ma se la filemu i le maalili o le sami ma le laueleele… tatou ono ono maua ni faʻafitauli e pei o le amataga o le 1700 (valaʻauina o le Dalton Minimum) i le isi nai tausaga. O taimi na o le malulu ma le kiona. O le taimi o Charles Dickens ma ana tusitusiga ma le kiona ma le malulu i Lonetona. -malamalama.cn

Ua faailoa mai e le fomai Suetena o Suetena, Dr. Fred Goldberg, e mafai ona tatou ulu atu i se vaitaimi o le aisa “i soo se taimi”:

Afai tatou te o ifo i lalo i le mulimuli 4000 i le 3500 tausaga i le vaitaimi o le Bronze Age, sa tolu tikeri mafanafana nai lo nei aso i le itu i matu o le lalolagi lalo ifo ... sa tatou maua se tumutumuga fou i le maualuga vevela i le 2002 ina ua maeʻa le tele gaioiga o le la, nei o le vevela ua toe alu i lalo. Ma o lea ua tatou agaʻi atu i se vaitaimi malulu. — Aperila 22, 2010; en. tagata.cn

Siamani, Rusia, Swedish, AmerikaAusetalia ma isi saienitisi faʻasino atu i suiga faʻanatura o suiga o le tau i le tau ma sili atu ona tele aafiaga nai lo se aafiaga o le anthropogenic (faia e le tagata). Ma aisea la o loʻo talanoa ai pea le au faʻasalalau ma Al Gore e uiga ile "faʻatauaina ole lalolagi"? Talu ai ona ua latou faʻatau i faʻamatalaga le saʻo, tuai, ma faʻasese taufaʻasese na tuʻuina mai o le "science," na taʻitaʻia ai nisi e masalomia le sese o suʻesuʻega o le "Climate-Gate."

Ole tele ole saienisi e faʻalauiloa e le IPCC-ae latou te le faia suʻesuʻega o le tau. O Dr. Frederick Seitz, o se fomaʻi lauiloa i le lalolagi ma sa avea foi ma peresetene o le US National Academy of Science, na faitioina le lipoti a le IPCC i le 1996 na faaaoga ai faamatalaga filifilia ma fika na tusia i fomaʻi. lea na mafua ai le lipoti lenei a le IPCC, ”o lana tagi faanoanoa lea.[8]ff. Forbes.com I le 2007, le IPCC tatau ona faasaʻoina se lipoti na faʻateleina le saoasaoa o le liusuavai o le Himalayan glaciers ma na sese fai mai latou te mafaia uma mou atu i le 2035.[9]Reuters.com O le IPCC talu ai nei na toe mauaina foi faʻateleina faʻamafanafanaga faʻamafanafanaga faʻamaumauga i se lipoti faanatinati e ala i le auala e faatosinaina ai le Paris Maliega. O lena lipoti fudged faamatalaga ina ia fautua atu leai 'mānava'i le vevela o le lalolagi ua tupu talu mai le amataga o lenei meleniuma. Ae fai mai isi saienisi faʻatuatuaina o le faʻafeagai e moni.[10]ff. nypost.com; ma Ianuari 22nd, 2017, tagata faʻafaigaluega tupe.com; mai suesuega: nature.com Ae o le isi suʻesuʻega na lomia faʻasalalau i se tusi faʻamaumau a tusitala na iloa ai o tala o le tau na faʻateleina le vevela o le lalolagi mai le CO2 faʻasologa e oʻo atu i le 45%.[11]Nicholas Lewis ma Judith Curry; niclewis.files.wordpress.com Ma na matitiva ura bera? E mautu le faitau aofai o tagata.[12]cf. Tesema 12th, 2017; tagata faʻafaigaluega tupe.com

I se iloiloga ofoofogia ma le tuʻusaʻo o nei mea uma, mai le itiiti ifo i lo le lagolago faʻavae o le siʻosiʻomaga kulupu Greenpeace, Dr. Peter Moore aotelega:

E leai ni a matou faʻamaoniga faʻasaienisi o matou na mafuaʻaga o le vevela o le lalolagi na tupu i le 200 tausaga ua tuanaʻi… O le faʻamataʻuina o loʻo unaʻia ai matou e ala i faiga tau faʻamataʻu e faʻaaoga ai le malosiʻaga o le a fausia ai se aofaʻi tele o le mativa matitiva i totonu o tagata matitiva. E le lelei mo tagata ma e le lelei mo le siosiomaga… I se lalolagi mafanafana e mafai ona tatou gaosia atili ai meaai. -Fox Pisinisi Tala Fou ma Stewart Varney, Ianuari 2011; Forbes.com

Ma le isi,

...O le Tauagavale vaʻai i suiga o le tau o se auala sili ona lelei e toe tufatufaina ai le tamaoaiga mai atunuʻu alamanuia i le atinaʻe lalolagi ma le UN ofisa. —Dr. Peter Moore, Phd, co-founder o Greenpeace; "Aisea ua avea ai aʻu ma tagata le talitonu i suiga o le tau", Mati 20, 2015; new.hearttland.org

Lenei ua tatou toe foʻi i le Komunisi. 

Ma o lea, ina ua uma ona faʻalogo i se isi tala fou i lenei vaiaso e uiga i le ono maua o se isi sau "aisa", na ou musumusu atu i le Alii, "O lenei foliga foliga tele. O lenei e tatau ona i se mea i se faaaliga tumaoti? ” O le taimi lava lea na ou lagonaina ai se faamalosiauga e saili le savali faaperofetaga na tuuina atu i se fafine e igoa ia Jennifer…

 

LE MANUMALO O LE FAʻAPAIA

Jennifer o se tina Amerika talavou ma faletua (o lona igoa mulimuli na taofia i le faʻatonu a le faʻatonusili faʻaleagaga ina ia faʻaaloalo i le le faalauaiteleina o lona toʻalua ma lona aiga.) O ana feʻau masalomia na sau saʻo mai ia Iesu na amata talanoa ia te ia faʻalogo Ina ua uma ona ia mauaina le Eucharist Paia i le Misasa. E pei ona masani ai, na filifilia e le Lagi se agaga faigofie, faʻapei o se tamaitiiti. I le taimi lea, sa ia manatu o "Sotoma ma Komoro" o ni tagata se toalua, ma o "faaamuia" o le igoa o le faili papa.

Afai o savali ia St. Faustina e taulaʻi atu i le "faitotoʻa o le alofa mutimutivale", o savali ia Jennifer faʻamamafaina le "faitotoʻa o le faʻamasinoga" ... o se faʻailoga, atonu, o le lata mai o le faʻamasinoga.

Taimi, oʻu uso e ma tuafafine, e foliga mai ua uma le taimi; tatou te leʻi fevaevaeai lava, ae o loʻo tatou tuʻua ese lo tatou fale masani… O le lalolagi, tagata atoa ma tagata taʻitasi o loʻo faʻasauā faʻasauā. —POPE FRANCIS, lauga i le Lona Lua Lalolagi Fonotaga o Lauiloa Galue, Santa Cruz de la Sierra, Bolivia, Iulai 10, 2015; faʻatau ie

I se tasi aso, na faatonuina ai e le Alii ia Jennifer e tuu atu ana feau ia Pope John Paul II. Fr. O Seraphim Michaelenko, o le sui sui o le faʻapaʻiaina o St. Faustina, na faaliliuina ana feʻau i le gagana Polani. Na ia tusiina se tiketi i Roma ma, tusa lava poʻo le a le faigata, na maua o ia ma ana soa i totonu o le alatele o le Vatican. Na feiloaʻi ma Monsignor Pawel Ptasznik, o se uo vavalalata ma paʻaga a le Pope ma le Ofisa o le Setete o Polani mo le Vatican. O feau na lafo atu ia Cardinal Stanislaw Dziwisz, John Paul II failautusi a le tagata lava ia. I se fonotaga tulitatao, Msgr. Pawel fai mai na ia "Salalau feau i le lalolagi i soo se auala e te mafaia." 

I luga o le mataupu nei, o le mea lenei na ou mauaina:

Toʻatele lava o loʻo sailia le faʻamafanafanaga i se auala e taitai atu ai i latou i le agasala ma o latou agaga e leʻi sauni e feiloaʻi ma aʻu… A o agi mai le matagi malulu o le a sau le kiona ma taulaga ma taulaga o le a le vaʻaia pei o se sili malulu o le a sau na i ai e le i faʻaleagaina tagata muamua ma o le a le muta mo se taimi umi o taimi. O le a unaʻi i luma e Saina le faia o se tulaga sili atu i luga o Amerika pe a amata ona oʻo mai le suiga o le paoa ma tupe.  —8/18/11 1:50 PM; upu fromjesus.com

A o ou faitauina nei feʻau i le taimi nei, ua ou malamalama i le mafuaʻaga na ou manatu ai ua taʻitaʻia aʻu e amata lenei tusitusiga i le oʻo mai o le "taumalulu tamaoaiga." 

Loʻu atalii e, ua sau le ea malulu. A o agaʻi mai le matagi malulu o le a e vaʻaia le aisa i maketi i le salafa o le lalolagi. O le upu moni o le a vaʻaia e tagata taʻitasi uma o le manaʻo tele ua filogia i le ituaiga olaga o le tagata. O aʻu o le auala e sau ai le faʻafaigofie moni ma na pau le auala e mafai ai ona toe faʻafouina loto o le liliu atu i Loʻu alofa mutimutivale o Aʻu o Iesu. —9/20/11

Lenei, e foliga mai e faʻamaonia e Iesu le tala a saienitisi e uiga i le tau masani o le tau.

Loʻu atalii e, ua ou sau! O lea ou te sau! O le a avea ma se vaitaimi i luga o tagata lea o le a iloa ai tulimanu uma o le lalolagi o Loʻu olaga. Ou te fai atu ia te oe laʻu tama o se suiga tele o le a oʻo mai mo le taʻamilosaga o le lalolagi o le a faʻalauiloaina o ia lava i luga o tagata ma o le a puʻeina le toʻatele. O le a sau le Aisa ma mulimuli mai i lena malulu tele e leʻi paʻu ifo lava i luga o tagata talu mai le amataga o le foafoaga.—12/28/10 7:35 PM

O le maitau, o loʻo i ai foi se faʻataʻitaʻiga i le Tusi o Faʻaaliga mo nisi ituaiga o "aisa vaitaimi" aafiaga na avea ma vaega o faʻasalaga i na aso:

O uatoʻa tetele e pei o mamafa mamafa na alu ifo mai le lagi i luga o tagata, ma latou faifai i le Atua mo le mala o le uatoʻa aua o lenei faʻamaʻi na matua mamafa. (Faaa 16:21)

Ma o lea, o se feʻau mataʻutia i se tagata le salamoina o loʻo faʻalia ai le feʻau a le tatou Tamaʻitaʻi o Akita:

Loʻu atalii e, ou te fesili i laʻu fanau, o fea lou sulufaʻiga? O lou sulufaʻiga i fiafiaga faʻalelalolagi poʻo Loʻu Loto Sili Paia? Na ou talanoa i laʻu fanau i le malulu o le a sau, ae ou te taʻu atu nei ia te outou e uiga i le matagi o le a sau ma mulimuli mai o le a avea ma afi. O le a sau le matagi i laufanua valevalenoa o Amerika ma i le fatu o lenei malo o le ai ai se mafuʻe o le a vaeluaina lenei atunuu i se sili atu auala. O le a auina atu e Saina lana autau ma o le a aufaatasi Lusia ma lona fili e saili e pule i lenei malo o le saolotoga. I le itu i Sasaʻe o le mea o loʻo nofo ai lenei faʻatagata o le saʻolotoga o le a faʻapouliuligia ai taulaga… Tia fitu konetineta o le lalolagi o le a i ai i le taua ona o le tautupe le pa'ū o le a auauai taʻitasi aumaia le malo i luga o le malo i ona tulivae. Mulimuli i lenei malulu o le a avea ma vevela i le taimi e tatau ai le lalolagi ona momoe i le taumalulu ufiufi. —1/1/11 8:10 PM

Ou te leʻi fai atu se mea e uiga i lenei mea o gaioiga, o ia lava e mafai ona matua suia le tau o le lalolagi. O feʻau a Jennifer na valoʻia ai le faʻateleina o volcanoes ola, lea ua amata ona tatou vaʻaia. O se "afa atoatoa" o le maluluina o le lalolagi foliga mai i le amataga….

 

UPU IU I FANISI

Ua tele taimi na ou taʻua ai Pope Francis i luga atu ona o loo tautala i le mea moni. Peitaʻi, matou te iloa foi, ua fautuaina Pope Francis o le faʻatauaina e le tagata o le lalolagi o se faʻamataʻu tele lea i tagata soifua. I lana tusi Encyclical Laudato i ', fai mai:

… O numera o faʻasaienisi suʻesuʻega faʻailoa mai o le tele o le vevela o le lalolagi i le sefulu tausaga talu ai, e mafua mai i le tele o le faʻatapulaʻaina o kasa vevela (carbon dioxide, methane, nitrogen oxides ma isi) faʻamatuʻu tele ona o se faʻaiuga o gaioiga a tagata ... O le mafaufauga lava e tasi o loʻo tu i le auala e faia ai faʻaiuga filifiliga e toe suia ai le tulaga o le lalolagi faʻatauaina o loʻo i ai foi i le ala o le ausiaina o le sini o le aveʻesea le mativa. -Laudato i ', n 23, 175

I se saunoaga i le Pontifical Academy of Science ia Novema, na ia faamamafaina ai…

… Le mafatiaga tele ma faifai pea o fesuiaiga o le tau ma le taufaamatau taufaamataʻu. — Novema 12, 2018; faʻatau ie

E tatau ona tatou avatua i le Tama Paʻia le penefiti o le masalosalo o lona finagalo e lelei. Ae foliga mai o le saienisi na ia fafagaina e tasi le itu. I loʻu manatu, o le vevela o le lalolagi e le gata o se togafiti mo fesoʻotaʻiga faʻamoemoe ae o se faʻalavelave mai le mea moni faʻafitauli: Le Oona Tele o le paneta ma ona tagata. E ui na ou puipuia malosi Francis Francis pe a manaʻomia e le faamasinoga, ua ou le talitonu lava i le leiloa o upu a le Vatican i le "mafanafana o le lalolagi," ona o le tele o faamaumauga o faamatalaga ma le taufaasese i totonu o ni suiga o le tau. Saina Komunisi Saina e tofia epikopo (a o lepeti i lalo nofoaga paia ma falesa)… poʻo isi fesoʻotaʻiga na faia e le Vatican ma tagata na lagolagoina se mataupu e masani ona teteʻe i le Tala Lelei ma olaga o tagata.

E ui o nisi Katoliko ua ova i le lautele i le folafolaina o Francis o le "anti-pope", o nisi, e aofia ai katinale, na na ona fai mai o ia "naif." I se tusitusiga tuusaʻo, Fr. George Rutler faitioina le le masani ai a le Vatican taumafaiga faʻavaomalo, atonu o le aotelega o le tuputupu ae lagona o le faʻateʻi pe a le o le faʻalataina o le tele o Katoliko o lagona i lenei taimi mai le faʻatulagaga.

I le toʻasefululua aposetolo, naʻo le toʻatasi lava le sui faʻailo, ma ua naʻo ia le toʻatasi o latou e le o se tagata paʻia, ina ua ia inuina se vailaʻau oona o le faʻasausili. O lenei fua e lamatia ai lava. -Crisis Mekasini, Novema 27th, 2018

O nei mea uma foi, o se vaega o le taumalulu o le faʻamamaina lea ua io tatou luga. I le mataupu o suiga o le tau, e leai se agasala o le le malie i le Pope, pe a fai e faia ma le faʻaaloalo. Aua pei ona faʻailoa mai e Katinale Pell:

… E leai se poto faapitoa a le Ekalesia i le saienisi… e leai se poloaʻiga a le Ekalesia mai le Alii e faaleo i mataupu faasaienitisi. Matou te talitonu i le tutoatasi o le saienisi. —Religious News Service, Iulai 17th, 2015; relgionnews.com

Tatalo mo le Pope. Tatalo mo le lalolagi. Tau ina ia faʻapuʻupuʻuina e Keriso lenei taumalulu ma faʻatopetope le oo mai o se taimi fou o le tautotogo…

 

FAITAU FUAFUAGA

Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili

Snow i Kairo?

Le Oona Tele

Foafoaga Toe Fanauina

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 sii mai e Terence Corcoran, "Faʻamafanafanaga i le Lalolagi: O Le Mea Taua," Faletupe Faʻamatalaga, Tesema 26th, 1998; mai le Calgary Herald, Tesema, 14, 1998
2 ff. nypost.com; ma Ianuari 22nd, 2017, tagata faʻafaigaluega tupe.com; mai suesuega: nature.com
3 taʻua i totonu Le iloiloga a le Atunuʻu, Aukuso 12th, 2014; sii mai i le Le National Journal, Aokuso 13th, 1988
4 Forbes.com, Ianuari 22nd, 2013
5 ff. Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi
6 cf. Novema 26th, 2018; asomail.co.uk
7 ff. www.davidarchibald.info
8 ff. Forbes.com
9 Reuters.com
10 ff. nypost.com; ma Ianuari 22nd, 2017, tagata faʻafaigaluega tupe.com; mai suesuega: nature.com
11 Nicholas Lewis ma Judith Curry; niclewis.files.wordpress.com
12 cf. Tesema 12th, 2017; tagata faʻafaigaluega tupe.com
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.