I tulagaaao o Sagato Ioane

Sagato Ioane taoto i luga o le fatafata o Keriso, (Ioane 13: 23)

 

AS oe faitau lenei, ua ou i luga o se solaaga i le Nuu Paia e amata i se malaga malaga. O le a ou alu i le sefululua aso o lumanai e faalagolago i le fatafata o Keriso i Lana Tausamaaga Mulimuli… e ulu atu ai i Ketesemane e "mataala ma tatalo" ... ma tutu i le filemu o Kalevaria e aumai le malosi mai le Koluse ma le Tatou Fafine. Lenei o laʻu tusitusiga mulimuli lenei seʻia ou toe foʻi mai.

O le Togalaau o Ketesemane o le nofoaga e faʻatusalia le "tumutumu tumutumu" ina ua mulimuli ane ulufale Iesu i Lona Passion. E foliga mai o le Ekalesia foi, na sau i lenei nofoaga.

… O palota i le lalolagi atoa ua faʻaalia nei o le faʻatuatuaga Katoliko lava ia ua faʻateleina ona vaʻaia, e le o se malosiʻaga mo le lelei i le lalolagi, ae o se, malosiʻaga mo le leaga. Lenei ua tatou i ai nei. —Dr. Robert Moynihan, "Tusi", Fepuari 26th, 2019

A o ou tatalo e uiga i le mea e tatau ona ou taulaʻi i ai i lenei vaiaso a sau, sa ou lagonaina e tatau mulimuli i tulagavae o St. John. Ma o le mafuaʻaga lea: o le a ia aʻoaʻoina i tatou i le ala e tumau ai i le faʻamaoni peʻa o isi mea uma, e aofia ai ma "Peter," e foliga mai o loʻo vevesi.

Aʻo leʻi ulufale atu i le Faatoʻaga, na fetalai Iesu:

“Simona, Simona, faauta ua poloai mai Satani e lulu outou uma e pei o le saito, ae ua ou tatalo ia aua neʻi mavae lou lava faatuatua; ma o le taimi lava e te toe foʻi ai i tua, e tatau ona e faʻamalosia ou uso. " (Luka 22: 31-32)

Fai mai le Mau, o aposetolo uma na sosola ese mai le Togalaau ina ua o ane Iuta ma fitafita. Ae, na o Ioane lava na toe foi mai i lalo o le Koluse, tu i autafa o le Tina o Iesu. Aisea, pe sili atu, auala na ia tumau faʻamaoni e oʻo i le iʻuga, o ia foʻi, ono faʻasatauroina…?

 

O LE FAATINO JOHN

I lana Evagelia, na taʻua ai e Ioane:

Sa matua atuatuvale lava Iesu ma molimau atu, “Amene, amene, ou te fai atu ia te oe, o se tasi o outou na te faalataina aʻu.” O le au soo na tilotilo le tasi i le isi, i le leiloa po o ai na ia faatatau i ai. O le tasi o ona soʻo, o le ua alofaina e Iesu, o loʻo taoto i tafatafa o Iesu. (Ioane 13: 21-23)

O tusitusiga paia i seneturi uma na faʻaalia ai o loʻo faalagolago Ioane i le fatafata o Keriso, ma manatunatu i Lona Aliʻi, ma faʻalogologo i le paʻu a Lona Loto Paia. [1]cf. Ioane 13:25 Lenei uso e ma tuafafine, o loʻo i ai le ki i auala St. John o le a alu i lona ala i Kolokota e auai i le Passion o le Alii: E ala i se loloto ma tumau sootaga patino faʻatasi ai ma Iesu, faʻafaileleina e le manatunatu loloto tatalo, St. John faʻamalosia e le tata o le fatu o Alofa atoatoa.

E leai se fefe i le alofa, ae o le alofa atoatoa e faʻatea ai le fefe. (1 Ioane 4:18)

Ina ua folafola atu e Iesu o le a faalataina o Ia e se tasi o soʻo, ia maitau e le o mafaufau Sagato Ioane e fesili o. Naʻo le usitaʻi lava i le faʻamalosi a Pita na fesili ai Ioane.

Na luelue le ulu o Simona Petelo ia te ia e saili poo ai le uiga o lana tala. Na ia faalagolago atu i le fatafata o Iesu ma fai atu ia te ia, "Le aʻoaʻo e, o ai lea?" Ona tali atu lea o Iesu, "O ia lea ou te avatua i ai le fasi mea pe a uma ona ou fufui." (Ioane 13: 24-26)

Ioe, o se tasi na faʻasoa i le taumafataga Eucharistic. E tele mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai ile mea lea, ia tatou nonofo ai ii mo sina taimi.

E pei lava o St. John e leʻi aveʻesea ma le maua lona filemu i le i ai o Iuta—o se "luko" i totonu o le pulega maualuga - e faʻapena foi, e tatau ona taulaʻi la tatou vaai ia Iesu ma aua neʻi galo le filemu. E leʻi pupula mata o John pe nana lona ulu i le oneone o le palaʻai. O lana tali mai sa poto, tumu i le lototele o le faatuatua…

… O se faʻatuatuaga e le faʻavae i luga o manatu o tagata poʻo ni valoʻaga ae o le Atua, le "Atua soifua." POPE BENEDICT XVI, Homily, Aperila 2nd, 2009; L'Osservatore Romano, Aperila 8, 2009

O le mea e faanoanoa ai, o nisi i aso nei, pei o isi Aposetolo, ua tepa ese a latou mata mai ia Keriso ma uaʻi atu i "faʻalavelave." E faigata a le o le taimi o le Barque o Peter lisi, tele galu o feeseeseaiga felafoaʻi luga o ana fata.

Sa oo mai se matagi malosi i luga o le sami, ma ua toʻa ai le vaa i galu… Na latou o mai ma fafagu Iesu, ma faapea atu, “Le Alii e, faaola mai i matou! Ua tatou fano! ” Na Ia fetalai atu foi ia te i latou, “Se a le mea tou te fefefe ai, outou e faatuatua itiiti?” (Mata 8: 25-26)

We tatau lava taulaʻi pea la tatou vaai ia Iesu, talitonu i Lana fuafuaga ma Lana tausiga. Puipui le mea moni? Atoatoa — ae maise lava pe a leai o tatou leoleo mamoe.

Taʻutaʻu le Faatuatua! Uma, ae le o sona vaega! Puipuia lenei Faʻatuatua, e pei ona oʻo mai ia i tatou, e ala i Tu ma Agaifanua: o le Faʻatuatua atoa! —POPE Farani, Zenit.orgIanuari 10th, 2014

Ae avea ma a latou faamasino ma faʻamasino? E i ai se mea uiga ese o loʻo tupu i le taimi nei, seʻi vagana ua osofai e se tasi le faifeʻau ma faʻailoa le "Pope o le le mautonu" ... ona o le tasi e foliga mai e laʻititi ifo nai lo le Katoliko.

E masani lava ona tautalagia e le [Our Lady] mea e tatau ona tatou faia mo [patele]. Latou te le manaʻomia oe e faamasino ma faitio ia latou; latou te manaʻomia au tatalo ma lou alofa, aua o le a faʻamasinoina i latou e le Atua e pei ona latou faia o ni ositaulaga, ae o le a faʻamasinoina oe e le Atua i le auala na e faia ai au faitaulaga. —Mirjana Soldo, tagata vaʻai mai Medjugorje, lea na faʻatagaina ai e le Vatican talu ai nei ni faigamalaga aloaʻia ma tofia ai sana ia lava Akiepikopo

O le mea mataʻutia o le paʻu atu i le mailei lava e tasi na faʻateleina e le toʻatele i aso ua tuanaʻi: ia faʻalauiloa faʻapitoa pe o ai "Iuta". Mo Matini Luteru, o le pope lea- ma o talafaʻasolopito o loʻo taʻu mai ai isi mea uma. O le tatalo ma le faautauta e le taitai ona i ai i totonu o se pupula; e tatau lava ona tatou iloatino i o le "mafaufau o Keriso," o lona uiga, ma le Ekalesia - a leai e ono mulimuli fua se tasi i tulagavae o Luteru, ae le o Ioane. [2]E le toʻaitiiti na "malamalama" o le mea e taʻua "St. Gallen Mafia ”- o se vaega o katinale alualu i luma na mananao ia filifilia Jorge Bergoglio e avea ma pule faapope i le taimi o le feagaiga a Cardinal Ratzinger - na faalavelave foi i le faiga palota a Pope Francis. O nisi tagata Katoliko ua latou faia se faaiuga e aunoa ma se pule, e aunoa ma se pule poʻo le a lava, e taʻu mai ai le le aoga o lana palota. O le mea moni e leai se tasi o le 115 Katinale na filifilia o ia na sili atu nai lo le fautuaina o se mea faapena, e leʻi taofia ai a latou suesuega. Peitaʻi, tusa lava poʻo le a le tele o suʻesuʻega, tatalo, ma atagia mai, e le mafai e se tasi ona faia se faʻasilasilaga e ese mai i le Magisterium. A leai, tatou ono amata faʻafuaseʻi ona faia le galuega a Satani, o le vaeluaina lea. E le gata i lea, e tatau foi i se tasi ona fesili pe le aoga le palota a Pope Benedict. Ae o le mea moni, o aso nei o faanaunauga sa i le latou tumutumuga ina ua filifilia John Paul II, lea e tele palota ae lei filifilia se pontiff. Masalo e tatau ona tatou toe foi i tua ma fesiligia pe o le faʻalavelaveina o le palota na vaeluaina palota i palota uma ia e lua, ma o lea, o pope mulimuli e tolu o anti-pope. Pei ona e iloa atu, ole pu lapiti lea. E tatau i se tasi ona iloatino i taimi uma ma le "mafaufau o le Ekalesia" -ma ia tuu Iesu - ae le o ni manatu taupulepulega leaga - faailoa mai po o ai Iuta i totonu oi tatou, neʻi taʻusalaina i tatou ona o le faamasinoina sese. 

O Sagato Catherine o Siena e masani ona taʻua i nei aso o se tasi e leʻi fefe e faafesagai ma le pope. Ae o le aufaitio o loʻo misia se manatu taua: na te leʻi motusia le fesoʻotaʻiga ma ia, sili atu ona avea o se punavai o fevaevaeaʻiga e ala i le luluina o masalosaloga i lana pule ma faʻavaivaia ai le faʻaaloalo aitalafu i lona ofisa.

Tusa lava pe le amio le pope pei o le "suamalie Keriso i le lalolagi," talitonu Katerina o le au faʻatuatua e tatau ona faia o ia ma le faʻaaloalo ma le usiusitaʻi latou te faʻaalia ia Iesu Lava. "Tusa lava pe o ia o se temoni liutino tagata, e le tatau ona ea i luga o tatou ulu e faasaga ia te ia - ae toʻafilemu e taoto i lona fatafata." Na ia tusi atu i le au Florentines, o le na tetee ia Pope Gregory XI: "O ia o le e tetee i lo tatou Tama, o Keriso i le lalolagi, ua faasalaina i le oti, mo lena mea tatou te faia ia te ia, tatou faia ia Keriso i le lagi - tatou te faamamaluina Keriso pe a tatou te faamamalu i le pope, tatou te le faamamaluina Keriso pe a tatou le faamamaluina le pope…  —Mai ia Anne Baldwin's Catherine o Siena: Se Talaʻaga. Huntington, IN: OSV Publishing, 1987, pp.95-6

… O lea ia faʻataʻitaʻi ma mataitu mea latou te taʻuina atu ia te oe, ae le o mea latou te faia; aua latou te talaʻi atu ae le faʻataʻitaʻi. (Mataio 23: 3)

Afai e te manatu o loʻo faigata ia aʻu nisi o outou ona o le oona, faʻaletonu o le talitonuina o folafolaga a le Petrine a Keriso, ma oʻo atu pea i lenei pulega faapope e ala i le “hermeneutic of masalosalo”

Tusa lava pe na liutino tagata le Pope, e le tatau ona ea i luga o tatou ulu faasaga ia te ia… Ou te iloa lelei o le toatele e puipuia i latou lava e ala i le mimita: "Ua latou amio leaga, ma latou faia ituaiga uma o mea leaga!" Peitai ua poloaʻi mai le Atua, e tusa lava pe o patele, faifeʻau, ma Keriso-i-lalolagi o ni temoni ua liutino tagata, tatou te usiusitaʻi ma usiusitaʻi ia latou, e le mo latou, ae ona o le Atua, ma le usiusitaʻi ia te Ia . —St. Catherine o Siena, SCS, i. 201-202, i. 222, (sii mai i le Digest faa-aposetolo, saunia e Michael Malone, Tusi 5: “O Le Tusi Usiusitai”, Mataupu 1: “E Leai se Faʻaola e Aunoa ma le Tuʻuina Atu e le Tagata Lava Ia o le Pope”)

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. Poʻo ai lava teena oe teena aʻu. Ma ai se teena aʻu, teena le na auina mai aʻu. (Luka 10:16)

 

O LE TULAFONO JOHN

Ae ui i lea, na momoe Ioane i le Faʻatoʻaga faʻatasi ma Pita ma James, pei o le toʻatele i aso nei.

O lo tatou lava moe i le afioaga o le Atua tatou te le malamalama ai i le leaga: tatou te le faʻalogo i le Atua aua tatou te le mananaʻo e faʻalavelaveina, ma o lea tatou tumau ai le le fiafia i le leaga ... le momoe a le ausoo e le o se faʻafitauli i lena taimi e tasi, nai lo le atoa talaʻaga; 'o le moe' a tatou, oi tatou o tatou e le manaʻo e vaʻai i le atoa malosiaga o le leaga ma e le manaʻo e ulu atu i lona Passion. —POPE BENEDICT XVI, Catholic News Agency, Vatican City, Ape 20, 2011, Lautele aofia

Ina ua o mai leoleo, sa sosola le au soo i le vevesi, fefefe, ma le le mautonu. Aisea? E le o Ioane ea le na vaai atu ia Iesu? O le a le mea ua tupu?

Ina ua ia vaaia Peteru ua amata ona tamoʻe, ona sosoo ai lea ma Iakopo, ma isi ... sa ia mulimuli i le motu o tagata. Na galo ia i latou uma o loʻo iai pea Iesu.

O le Barque o Peter e le pei o isi vaʻa. O le Barque of Peter, e ui i galu, ae na tumau pea ona o Iesu o loʻo i totonu, ma na te le tuʻua lava. —Cardinal Louis Raphael Sako, Peteriaka o Kaletaia i Baghdad, Iraq; Novema 11th, 2018, "Puipui le Ekalesia Mai Ia Latou e Saili e Faʻaleagaina", mississippicatholic.com

Na sosola Ioane ma le au Aposetolo aua latou te leʻi sosola ese “Matamata ma tatalo” e pei ona lapataia i latou e le Alii. [3]cf. Mareko 14:38 E ala mai le matamata Malamalama; e ala i le tatalo e sau ai poto ma malamalama Ma, a aunoa ma le tatalo, o le poto e le gata e tumau le faʻaola, ae mafai foi ona avea ma eleele mo le fili e lulu ai vao o le le mautonu, masalosalo, ma le fefe. 

E le mafai ona ou vaai faalemafaufau ia Ioane o tilotilo mai mai se mea mamao, ma oso mai i tua o le laau ma fesili ifo ia te ia lava: “Aisea na ou tamoe ai mai ia Iesu? Aisea ua ou fefe ai ma ua tau leai se faatuatua? Aisea na ou mulimuli ai i isi? Aisea na ou faʻatagaina ai aʻu e faʻataʻitaʻia e pei o isi? Aisea na ou liliu ai i lenei faatosinaga a uo? Aisea ua ou amio ai pei o latou? Aisea ua ou maasiasi ai lava e faatasi ma Iesu? Aisea ua foliga mai ai ua matua leai sona malosi ma ua le toe lava nei? Ae, ou te iloa e leai. O lenei faʻalavelave foʻi, ua faʻatagaina i Lona Finagalo Paia. Talitonu, John, naʻo talitonuina…. "

I se taimi, sa ia manava loloa ma Na toe tepa atu nei i le Faaola. 

 

O LE LALOLAGI JOHN

O le a le manatu o Ioane ina ua maua tala i le ea malulu o le po, e le gata na sola ese Petero, ae ua faafitia faatolu Iesu? Faamata e mafai e Ioane ona toe talitonu ia Petelo o le "papa" pe a fai o le tamaloa femoumouaʻi? I le uma, i le tasi taimi, Peter taumafai e puipuia le Passion (Matt 16:23); na ia fai mai ni mea valea "off-the-cuff" (Matt 17: 4); na vaivai lona faʻatuatua (Mata 14:30); na avea o ia ma tagata agasala (Luka 5: 8); o ona faanaunauga lelei e ui i lea faalelalolagi (Ioane 18:10); na ia faafitia le Alii (Mareko 14:72); o le a ia faʻatupuina le fenumiai o aʻoaʻoga (Kal 2:14); Ona aliali mai ai lea o ni tagata pepelo, ma talaʻi atu i le mea tonu na ia faia. (2 Pete 2: 1)

Masalo mai le pogisa, na musumusu mai i le taliga o Ioane se leo masalosalo: “Afai e pei Petelo o le oneone nai lo le papa, ma ua sasaina, tauemuina, ma feanu i ai lou Iesu… atonu o lenei mea atoa o se pepelo tele?” Ma na luluina le faatuatua o Ioane. 

Ae e leʻi malepe.

Na moeiini ona mata ma toe tepa ifo i totonu ia Iesu… Ana aʻoaʻoga, Ana faʻataʻitaʻiga, Ana folafolaga… le ala na Ia fufuluina ai o latou vae, fai mai, “Aua le atuatuvale o outou loto… faatuatua foi ia te au”… [4]John 14: 1 ma i lena, tu i luga John, fufulu ese o ia lava, ma tali: "Alu i oʻu tua Satani! ”

Na faasaga atu ona mata i le Mauga o Kalevaria, atonu na faapea atu Ioane: "O Peteru atonu" o le papa "ae O Iesu o loʻu Alii. ” Faatasi ai ma lena, na ia agai atu agai i Kolokota ma le iloaina o iina o le a afio mai ai lona Matai.

 

O LE FAAMAONI JOHN

O le aso na sosoʻo, na pogisa le lagi. Sa lulu le lalolagi. O le tauemuga, inoino, ma le vevesi na oo aʻe i se tulaga vevela. Ae o Ioane na tu i lalo o le Koluse, le Tina i ona autafa.

O nisi ua taʻu mai ia te aʻu ua latou tau le taofia o latou aiga i le Ekalesia ae o isi ua o ese. O mea taufaaleaga, sauaina, le mautonu, pepelo, pepelo, pepelo, le taupulea, filemu… ua le toe mafai ona latou toe aveina. Ae o aso nei, o le faʻataʻitaʻiga a Ioane e faʻaali mai ai ia i tatou se isi auala: nofo ai pea ma le Tina, o ia o se ata o le Ekalesia Immaculate; ma tumau ai ma Iesu, na faasatauroina le Ekalesia. E paia le Ekalesia i le taimi e tasi, ae tumu i tagata agasala.

Ioe, sa tu John ma tau le mafai ona mafaufau, lagona, ia malamalama… i le "Faʻailoga o le Feteʻenaʻi" o loʻo tautau i ona luma sa faigata tele ona malamalama i ai, ua tele naʻuā i le malosi faʻaletagata. Ma faafuaseʻi, se Leo vavaeina i totonu o le ea faʻanatinati:

“Funa e, faauta, o lou atalii.” Ona ia fai atu lea i le soo, "Vaai lou tina." (Ioane 19: 26-27)

Ma sa lagona e Ioane e pei o fusi mai o ia i ona aao, e peiseai o loo tapunia o ia i totonu o le vaa. 

Ma talu mai le ituaso na ave ai o ia e le soo i lona fale. (Ioane 19:27)

Ua aʻoaʻo mai Ioane ia tatou, o le avea o Maria e avea ma o tatou Tina o se uiga mautinoa o le tumau faʻamaoni ia Iesu. Ioane, ua lotogatasi ia Maria (o ia o se ata o le Ekalesia), o le sui o le moni toe vaega o le lafu a Keriso. O lona uiga, e tatau ona tatou tumau faʻatasi i le Ekalesia, i taimi uma. O le sola ese mai ia te ia, o le sola ese lea mai ia Keriso. I le tu ai ma Maria, ua faaalia ai e Ioane o le tumau faamaoni ia Iesu o lona uiga tumau usiusitai i le Ekalesia, ia tumau i le fesoʻotaʻiga ma le "mafaufau o Keriso" - tusa lava pe foliga mai ua leiloa uma ma se faʻalumaina. O le nofo pea ma le Ekalesia, o le tumau i le sulufaʻiga a le Atua.

Aua o le Silisili Ese e le matua faʻateʻaina le au paia mai ana faʻaosoosoga, ae faʻamalumalu na o latou tagata i totonu, lea e mau ai le faʻatuatua, ina ia i fafo faʻaosoosoga latou te tupu ai i le alofa tunoa. —St. Augustine, Aai o le Atua, Tusi XX, Ch. 8

Afai tatou te mananaʻo e mulimuli i tulagavae o Ioane, ona tatau lea ona ave la tatou Fafine i totonu o lo tatou "fale" pei ona faia e John. A o le Ekalesia puipuia ma fafagaina i tatou i le upu moni ma faʻamanatuga, le Faʻamanuia Tina lava ia "malu" le tagata i totonu e ala i le fautua ma le alofa tunoa. E pei ona ia folafola atu i Fatima:

Loʻu Taulagofie Loto o le a fai ma ou malu ma le auala e taʻitaʻia ai oe i le Atua.—Second apparition, June 13, 1917, O Le Faʻaaliga o Lua Loto i Aso Nei, www.ewtn.com

A o faaauau pea ona ma savavali ma Sagato Ioane i totonu o le Nuu Paia i lenei vaiaso, masalo e mafai ona ia aʻoaʻoina atili i tatou. Mo le taimi nei, oute tuua oe ma upu a leisi "Ioane," ma le tatou Fafine… 

Ua siisii ​​le vai ma ua agi mai afa tetele, ae tatou te le fefefe malemo, aua ua tatou tutu mausali i luga o le papa. Tuʻu le sami sousou, e le mafai ona gagau le papa. Tuʻu galu i luga, e le mafai ona goto le vaʻa o Iesu. O le a le mea tatou te fefefe ai? Oti? O le ola ia te aʻu o lona uiga o Keriso, ma o le oti o le manumalo lea. Faʻafefe? O le lalolagi ma lona atoatoʻaga ea le Aliʻi ia. O le ave faamalosi o a tatou oloa? Tatou te leʻi aumaia se mea i lenei lalolagi, ma e mautinoa tatou te le aveʻesea se mea mai lea mea… O lea ou te uaʻi atu ai i le tulaga ua i ai nei, ma ou te aioi atu ia te outou, aʻu uo, ia outou mautinoa. —St. Ioane Kerisotoma

Le fanau pele e, o le a fai fili ma o le malamalama o le upu moni o le a mou atu i le tele o nofoaga. Ou te puapuagatia mo le mea e sau ia te oe. O le Ekalesia a Loʻu Iesu o le a tofo i Kalevaria. O lea lava le taimi o faanoanoaga mo alii ma tamaitai o le faatuatua. Aua le solomuli. Tumau ma Iesu ma puipuia Lana Ekalesia. Aua le alu 'ese ma le mea moni aʻoaʻoina e le Magisterium moni o le Ekalesia a Loʻu Iesu. Ia molimau atu e aunoa ma le fefe o oe o loʻu Iesu. Alofa ma puipuia le mea moni. O loʻo e ola i se taimi e sili atu le leaga nai lo le taimi o le Lolo. O le tauaso faʻaleagaga tele ua ofi atu i le Maota o le Atua ma Laʻu fanau mativa savavali pei o le tauaso taʻitaʻia le tauaso. Manatua pea: I le Atua e leai se afa-upu moni. Punou ou tulivae i le tatalo. Faʻatuatua atoatoa i le Mana o le Atua, aua na o le auala lea e mafai ai ona e manumalo. Faʻaauau e aunoa ma le fefe.—Message of Our Lady Queen of Peace molia ia Pedro Regis, Brazlândia, Brasília, Fepuari 26, 2019. Pedro fiafia i le lagolago a lona epikopo. 

 

Sagato Ioane, tatalo mo matou. Ma faʻamolemole, tatalo mo aʻu e pei ona ou faia mo oe, o loʻo tauʻavea outou uma taʻitoʻatasi i tulaga vae…

 

FAITAU FUAFUAGA

O Le luluina o le Ekalesia

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Ioane 13:25
2 E le toʻaitiiti na "malamalama" o le mea e taʻua "St. Gallen Mafia ”- o se vaega o katinale alualu i luma na mananao ia filifilia Jorge Bergoglio e avea ma pule faapope i le taimi o le feagaiga a Cardinal Ratzinger - na faalavelave foi i le faiga palota a Pope Francis. O nisi tagata Katoliko ua latou faia se faaiuga e aunoa ma se pule, e aunoa ma se pule poʻo le a lava, e taʻu mai ai le le aoga o lana palota. O le mea moni e leai se tasi o le 115 Katinale na filifilia o ia na sili atu nai lo le fautuaina o se mea faapena, e leʻi taofia ai a latou suesuega. Peitaʻi, tusa lava poʻo le a le tele o suʻesuʻega, tatalo, ma atagia mai, e le mafai e se tasi ona faia se faʻasilasilaga e ese mai i le Magisterium. A leai, tatou ono amata faʻafuaseʻi ona faia le galuega a Satani, o le vaeluaina lea. E le gata i lea, e tatau foi i se tasi ona fesili pe le aoga le palota a Pope Benedict. Ae o le mea moni, o aso nei o faanaunauga sa i le latou tumutumuga ina ua filifilia John Paul II, lea e tele palota ae lei filifilia se pontiff. Masalo e tatau ona tatou toe foi i tua ma fesiligia pe o le faʻalavelaveina o le palota na vaeluaina palota i palota uma ia e lua, ma o lea, o pope mulimuli e tolu o anti-pope. Pei ona e iloa atu, ole pu lapiti lea. E tatau i se tasi ona iloatino i taimi uma ma le "mafaufau o le Ekalesia" -ma ia tuu Iesu - ae le o ni manatu taupulepulega leaga - faailoa mai po o ai Iuta i totonu oi tatou, neʻi taʻusalaina i tatou ona o le faamasinoina sese.
3 cf. Mareko 14:38
4 John 14: 1
lafoina i AIGA, MARIA, TAIMI O LE ALOFA.