O Se Talalelei mo Tagata Uma

O le Sami o Kalilaia i le Tafa ata (ata na saunia e Mark Mallett)

 

O le faʻaauau pea ona maua le malosi o le manatu lea e tele ala i le Lagi ma o le a tatou oʻo uma i ai. O le mea e faʻanoanoa ai, e oʻo lava i le tele o "Kerisiano" o loʻo latou faʻaaogaina lenei amio le mafaufau. O le a le mea e manaʻomia, sili atu nai lo se isi lava taimi, o le lototetele, agaalofa, ma le malosi folafolaina o le Talalelei ma le suafa o Iesu. O le tiute ma le faʻamanuiaga lea aemaise lava Laʻitiiti Laʻitiiti. O ai isi o iai?

 

Muamua lomia Mati 15th, 2019.

 

O I LENEI e leai ni upu e mafai ona faʻamatalaina lelei ai le uiga o le savali i tulagavae o Iesu. E pei lava o laʻu malaga i le Nuu Paia o loʻo ulufale atu i se tala faʻafagogo na ou faitau ai e uiga i loʻu olaga atoa ... ma, faafuaseʻi, ona ou i ai lea. Vagana, Iesu e le o se talafatu.

Na ootia tele a'u i ni nai taimi, e pei o le ala a'e o le taeao ma tatalo i le filemu ma le tuuatoatasi i tafatafa o le Sami o Kalilaia.

Na ala aʻe i le taeao po lava, ma alu ese ma alu i le mea tuufua, ma tatalo ai. (Mareko 1:35)

O le isi sa faitauina le Evagelia a Luka i le sunako lea na muai folafola atu ai e Iesu:

O lo‘o i o‘u luga le Agaga o le ALI‘I, auā ‘ua ia fa‘au‘uina a‘u e tala‘i le tala lelei i ē matitiva. ‘Ua ia ‘auina mai a‘u e tala‘i le sa‘olotoga i le tāfeaga, ma fa‘apupulaina mata o ē tauaso, e fa‘asa‘olotoina ē ‘ua fa‘asauāina, ma folafola atu le tausaga e talia e le Ali‘i. ( Luka 4:18-19 )

O se taimi iloga lena. Sa ou lagonaina se lagona maoae o lototele puna i totonu. O le lea upu o le mea na oo mai ia te au e tatau i le Ekalesia ona tulai ma le lototele (toe) e folafola atu le Tala Lelei e aunoa ma le fefe po o se fetuunaiga, i le taimi po o fafo. 

 

O LE A LE MEA UMA?

O lena mea na ou oo atu ai i le isi, e matua itiiti lava le faagaeetia, ae e le itiiti ifo foi le taimi faagaeetia. I lana lauga, na taʻua ai e se patele o loo nofo i Ierusalema, “E lē manaʻomia ona tatou faaliliuina tagata Musalimi, Iutaia, po o isi. Ia liua oe lava ma tuu atu i le Atua e faaliliuina i latou.” Sa ou nofo iina sa fai si te'i i le taimi muamua. Ona lofia ai lea o lo’u mafaufau i upu a St. Paul:

Ae faʻapefea ona latou valaʻau atu i le ua latou le talitonu i ai? Ma faʻapefea ona latou talitonu ia te ia o le latou te leʻi faʻalogo i ai? Ma faʻafefea ona latou faʻalogo e aunoa ma se tasi e lauga? Ma faʻapefea ona talaʻi tagata seʻi vagana ua auina atu i latou? Pei ona tusia, “E matua matagofie naua vae o e avatua [le] tala lelei!” (Rom 10: 14-15)

Sa ou mafaufau ia te au lava, Afai tatou te le manaomia ona “faaliliuina” tagata lē talitonu, aisea la na puapuagatia ai ma maliu ai Iesu? O le a le mea na savalia ai e Iesu nei nuu pe afai e le valaauina e ua leiloloa ia liua? Aisea ua i ai le Ekalesia e ese mai i le faaauauina o le misiona a Iesu: o le aumaia o le tala fiafia i e matitiva ma folafola atu le saolotoga i le tafeaga? Ioe, na ou mauaina lena taimi e matua faagaeetia lava. “Leai Iesu, e te lei oti fua! E te le'i afio mai e fa'amafanafana i matou, a 'ua e lavea'i mai 'iā matou agasala! Le Alii e, ou te le faatagaina lau misiona e oti ia te au. Ou te le faatagaina se filemu pepelo e suitulaga i le filemu moni na e sau e aumai!”

Fai mai le Tusi Paia “O le alofa tunoa ua faaolaina ai oe i le faatuatua.” [1]Ef 2: 8 Ae ...

… o le faatuatua e sau mai le faalogo, ma o le faalogo e mai le afioga a Keriso. ( Roma 10:17 ).

Muslims, Iutaia, Hindu, Puta, ma ituaiga uma o tagata le talitonu e manaomia faʻalogo le Talalelei a Keriso ina ia latou maua foi le avanoa e maua ai le meaalofa o le faatuatua. Ae o loʻo faʻatupulaia a saʻo saʻo manatu faapea ua na ona valaauina i tatou e “ola i le filemu” ma le “faapalepale,” ma le manatu faapea o isi lotu o ni ala tutusa tutusa i le Atua e tasi. Ae o lenei mea e sili ona taufaasese. Na faaali mai e Iesu Keriso o Ia “le ala, ma le upu moni, ma le ola” ma o lena “e leai se tasi e alu atu i le Tamā pe a lē ui atu” Ia. [2]John 14: 6 Na tusi mai Sagato Paulo e tatau lava “Taumafai mo le filemu ma tagata uma,” ae na vave ona ia faaopoopo mai: “Vaai ia aua ne’i aveesea e se tasi le alofa tunoa o le Atua.” [3]Heber 12: 14-15 O le filemu e mafai ai ona talanoa; ae talanoa tatau lava taʻitaʻia atu i le folafolaina o le Tala Lelei.

E faʻaaloalo ma faʻatauaina e le Ekalesia nei lotu le faʻaKerisiano aua o latou o faʻaaliga ola o le agaga o vaega tele o tagata. Latou te tauaveina i totonu ia i latou le siuleo o le faitau afe o tausaga o saili mo le Atua, o se sailiga e le atoatoa ae masani ona faia ma le faamaoni aʻiaʻi ma le amiotonu o le loto. Latou te maua se manaia puipuiga o tusitusiga loloto faalelotu. Sa latou aʻoaʻo augatupulaga o tagata i le ala e tatalo ai. Latou te faʻatupuina uma i le anoanoaʻi o “fatu o le Upu” ma e mafai ona fausia ai se “sauniuniga mo le Talalelei,”… [Ae] o le faʻaaloalo ma le faʻaaloalo mo nei tapuaiga poʻo le faigata o fesili na laga o se valaʻaulia i le Ekalesia e taofi mai i latou e le o ni Kerisiano le folafolaina o Iesu Keriso. I se isi itu, o loʻo taofi e le Ekalesia o nei motu o tagata e iai a latou aia tatau e iloa ai le oa o le mea lilo a Keriso - oa o loʻo tatou talitonu ai e mafai e tagata uma ona maua, i le atoʻatoa le masalomia, o mea uma o loʻo sailia ma le faʻatatau e uiga i le Atua, tagata. ma lona iʻuga, ola ma le oti, ma le upu moni. —POPE ST. PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n 53; faʻatau ie

Po o, uo pele, o ‘le manuia o le Atua, e silisili lava i mea uma e manatu i ai’ ( Fili 4:7 ) ua faapolopolo mo i tatou na o Kerisiano? O le faamalologa maoae e sau mai iloa ma faʻalogo e fa'amagaloina le tasi i le Tautinoga fa'atatau mo na'o ni nai tagata? Pe o le Areto o le Ola faamafanafana ma fafagaina faaleagaga, po o le mana o le Agaga Paia e faasaoloto ma suia ai, po o poloaiga ma aoaoga a Keriso o se mea tatou te tausia ia i tatou lava ina ia le “tausuai”? Pe e te iloa ea le manatu faapito o lenei ituaiga o mafaufauga mulimuli ane? O isi e iai a tauagavale e faalogo i le Tala Lelei talu mai Keriso "Finagalo tagata uma ina ia faʻaolaina ma ia o mai i le poto o le upu moni." [4]1 Timothy 2: 4

E iai uma a latou aia tatau e talia ai le Tala Lelei. E i ai i le au kerisiano le tiute e folafola le tala lelei e aunoa ma le tuʻuʻeseina o se tasi. —POPE Farani, Evangelii Gaudiume, o le.15

 

FAATUATUA, A LE FAATAUINA

E tatau i se tasi ona iloa lelei le va faʻamalosia ma fautuaina o le Talalelei a Iesu Keriso—i le va o le “faaliulotu” faʻalagolago i “faaevagelia.” I lona Faamatalaga Faʻamatalaga i luga o Nisi Apsect o Evagelia, ua faamanino mai e le Congregation of the Doctrine of the Faith e faapea o le faaupuga “talaʻi” ua lē o toe faasino atu i “galuega faafaifeautalai.”

Talu ai nei… o le faaupuga ua i luga o se uiga le lelei, o lona uiga o le faʻalauiloaina o se lotu i le faʻaaogaina o auala, ma mo mafuaʻaga, e feteʻenaʻi ma le agaga o le Talalelei; o lona uiga, e le puipuia le saolotoga ma le mamalu o le tagata soifua. —Cf. vaefaamatalaga n. 49

Mo se faaaʻoaʻoga, o le talaʻiga o le a faasino atu i faiga faameperoa o loo faia e nisi o atunuu ma e oo lava i nisi o tagata lotu na faamalosia ai le tala lelei i isi aganuu ma tagata. Ae e lei faamalosia lava e Iesu; Sa na ona ia valaaulia. 

E le talai le Alii; Na te tuuina mai le alofa. Ma o lenei alofa o loʻo sailia oe ma faʻatali mo oe, oe e le talitonu i le taimi nei pe mamao. —POPE FRANCIS, Angelus, St. Peter's Square, Ianuari 6, 2014; Independent Catholic News

E le auai le Ekalesia i le talaiga. Nai lo lena, ua tuputupu ae o ia e ala i le “tosina”… —POPE PENETIKA XVI, Lauga mo le Tatalaina o le Konafesi Aoao Lona Lima a Epikopo Amerika Latina ma Karepeane, Me 13th, 2007; faʻatau ie

E mautinoa lava o se mea sese le tuʻuina atu o se mea i luga o lotofuatiaifo oo tatou uso. Ae ina ia faʻatatau io latou lotofuatiaifo le moni o le Tala Lelei ma le faʻaola ia Iesu Keriso, ma le manino atoatoa ma le faʻaaloalo atoa mo filifiliga saoloto o loʻo faʻaali mai… e matuaʻi mamao mai le osofaʻiga i saolotoga o tapuaiga o le faʻaaloalo atoatoa lea i lea saolotoga ... Aisea e tatau ai naʻo le pepelo ma le mea sese, faʻaletonu ma ponokalafi e iai le aia tatau e tuʻuina atu ai i luma o tagata ma masani ai, paga lea, faʻamalosia i latou e faʻatamaʻiga faʻasalalau a le aufaasālalau…? O le faʻaaliga faʻaaloalo a Keriso ma Lona malo e sili atu i le aia a le faievagelia; o lona tiute. —POPE ST. PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n 80; faʻatau ie

O le itu i tua o le tupe siliva o se ituaiga o le le fiafia i lotu e faʻamutaina ai le "filemu" ma le "nofo faatasi" ia i latou lava. E ui o le ola i le filemu e fesoasoani ma e manaʻomia, ae e lē o taimi uma e mafai ai e le Kerisiano ona tiute tauave le faailoa atu o le ala i le faaolataga e faavavau. E pei ona fetalai Iesu, “Aua tou te manatu ua ou sau e aumai le filemu i le lalolagi. Ou te lei sau e aumai le filemu a o le pelu.” [5]Mati 10: 34

A leai, ua tatou nofo aitalafu i le tele o maturo se faatoesega. 

… E le lava le iai o tagata Kerisiano ma faʻatulagaina i totonu o se atunuʻu, pe faʻapea foi ona lava e faʻataunuʻuina ai le au aposetolo e ala i faʻataʻitaʻiga lelei. Latou ua faʻatulagaina mo lenei faʻamoemoe, ua latou i ai mo lenei: e faʻasilasila atu Keriso i o latou tagatanuʻu e leʻo ni kerisiano i upu ma faʻataʻitaʻiga, ma fesoasoani ia latou agaʻi atu i le taliaina atoatoa o Keriso. —Fonotaga Lona Lua a le Vatikana, Ad Gentes, n 15; faʻatau ie

 

E TATAU LE UPU TUUINA

Atonu ua e faalogo i le fasifuaitau mata'utia na ta'ua ia St. Francis, “Tala'i le Talalelei i taimi uma ma, afai e tatau ai, faaaoga upu.” O le mea moni, e leai se fa'amaoniga fa'amauina na fai mai e St. Francis se mea faapena. Peitaʻi, e tele faamaoniga e iloa ai ua faaaogā nei upu e ʻalofia ai le talaʻia o le suafa ma le feʻau a Iesu Keriso. E mautinoa lava, toetoe lava o soʻo se tasi o le a opoina lo tatou agalelei ma le auaunaga, lo tatou volenitia ma le amiotonu lautele. E tatau ma, o le mea moni, ua avea ai i tatou ma molimau faatuatuaina o le Talalelei. Ae afai tatou te tuua na o lena, pe a tatou matamuli i le faasoa atu o “le mafuaaga o lo tatou faamoemoe,”[6]1 Peter 3: 15 ona tatou aveesea lea o isi mai le savali e suia ai olaga o loo ia i tatou—ma tuu lo tatou lava faaolataga i se tulaga lamatia.

… O le molimau silisili ona lelei o le a le aoga i se taimi umi pe a le faʻamatalaina, taʻuamiotonuina… ma faia faʻamatalaga manino e ala i se manino ma le manino feʻau a le Alii o Iesu. O le Tala Lelei folafolaina e le molimau o le olaga i se taimi lata mai pe o se taimi mulimuli ane foi e tatau ona folafolaina e le upu o le ola. E leai se moni faaevagelia pe a fai o le igoa, le aʻoaʻoga, le ola, folafolaga, le malo ma le mea lilo a Iesu le Nasareta, le Alo o le Atua e le folafolaina. —POPE ST. PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n 22; faʻatau ie

Ai se ma ia te aʻu ma aʻu upu i lenei tupulaga le faʻatuatua ma le agasala, e ma foi le Ataliʻi o le Tagata pe a sau o ia i le mamalu o lona Tama faʻatasi ma agelu paia. (Mareko 8:38)

O la’u malaga i le Nuu Paia na atili ai ona ou iloa le auala e le’i afio mai ai Iesu i lenei lalolagi e popo o tatou tua, ae ia valaau mai ia i tatou. E le gata o Lana misiona lenei ae o le faatonuga ua tuuina mai ia i tatou, o Lana Ekalesia:

Alu i le lalolagi atoa ma folafola atu le talalelei ia uma foafoaga Poʻo ai lava e talitonu ma papatisoina o le a faʻaolaina; ai se le talitonu o le a faʻasalaina. (Mareko 15: 15-16)

I le lalolagi atoa! I foafoaga uma! E oo lava i tuluiga o le lalolagi! —POPE ST. PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n 50; faʻatau ie

O se tofiga lenei mo Kerisiano papatisoina taʻitoʻatasi—e lē na o taʻitaʻi lotu, lotu, po o se vaega toʻaitiiti o faifeʻau. O le “misiona taua a le Ekalesia.” [7]Evangelii Nuntiandi, n 14; vatikana.va Ua ia i tatou taitoatasi le matafaioi e aumaia le malamalama ma le upumoni a Keriso i soo se tulaga tatou te oo i ai. Afai o lenei mea tatou te le fiafia ai pe o se mafuaʻaga o le fefe ma le maasiasi pe tatou te le iloa le mea e fai… ona tatau lea ona tatou aioi atu i le Agaga Paia lea ua taʻua e St. Paul VI "o le sui autu o le talaʻiga"[8]Evangelii Nuntiandi, n 75; faʻatau ie e aumai ai le lototele ma le poto. A aunoa ma le Agaga Paia, e oo lava i le au Aposetolo sa vaivai ma fefefe. Ae ina ua mavae le Penetekoso, e le gata ina latou o atu i tuluiga o le lalolagi, ae na tuuina atu o latou lava ola i le faagasologa.

E le'i aveina e Iesu o tatou tino ma savali faatasi ma i tatou ina ia fusifusia i tatou, ae ia laveai i tatou mai le faanoanoa o le agasala ma tatala vaaiga fou o le olioli, filemu, ma le ola e faavavau. Po o le a avea oe ma se tasi o nai leo o totoe i le lalolagi e faasoa atu lenei Tala Lelei?

Ou te manao ia i tatou uma, pe a mavae nei aso o le alofa tunoa, ia maua le lototele—le lototele—ia savavali i luma o le Alii, faatasi ma le Koluse o le Alii: ia fausia le Ekalesia i luga o le Toto o le Alii, ua faamaligiina i luga o le Koluse, ma tautino atu le mamalu e tasi, o Keriso na Faasatauroina. I lenei auala, o le a agai i luma le Ekalesia. —POPE FRANCIS, Muamua Fale, talafou.va

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Ef 2: 8
2 John 14: 6
3 Heber 12: 14-15
4 1 Timothy 2: 4
5 Mati 10: 34
6 1 Peter 3: 15
7 Evangelii Nuntiandi, n 14; vatikana.va
8 Evangelii Nuntiandi, n 75; faʻatau ie
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.