I Vatican Funkiness

 

MEA tupu a o latalata atu le tasi ile mata ole afa? O matagi e televave faʻavavevave, lele efuefu ma otaota faʻatele, ma vave faʻateleina lamatiaga. E faapena foi i lenei Storm i le taimi nei o le Ekalesia ma le lalolagi latalata i le Mata o lenei Afa Faaleagaga.

O le vaiaso na tea nei, o loʻo faʻaalia ai mea faʻalavelave i le lalolagi atoa. O le sasaina o taua ua faʻamalamalamaina i Sasaʻe Tutotonu e ala i le faʻateʻaina o 'au a Amerika. I tua i Amerika, o loʻo faʻatupulaʻia le Peresetene ma le faʻamoemoe o le faʻasalaga ona o faʻalavelave faʻaagafesootai. O le taitai itu tauagavale, Justin Trudeau, na toe filifilia i Kanata ma le sipelaina o se lumanaʻi le mautinoa mo le saolotoga o tautalaga ma tapuaiga, ua leva ona osofaia iina. I Sasaʻe Mamao, o loʻo faʻaauau pea le vevesi i le va o Saina ma Hong Kong aʻo faʻafefeteina talanoaga tau fefaʻatauaʻiga i le va o le atunuʻu Asia ma Amerika. Kim Yong Un, atonu o se faailoga taua tele, sa na o le tietie atu i "mauga paia" i luga o se solofanua paʻepaʻe e pei o se tiʻetiʻe i le apocalypse. Northern Ireland na fa'atulafonoina le faapau pepe ma le fa'aipoipoga a le itupa tutusa. Ma o le vevesi ma le tetee i le tele o atunuu i le salafa o le kelope, e faʻatatau i le siʻitia o tau ma le faʻateleina o lafoga, na tupu i le taimi e tasi: 

A o ulufale le 2019 i lona kuata mulimuli, sa i ai ni faʻataʻitaʻiga tetele ma masani ona sauā i Lepanona, Chile, Sepania, Haiti, Iraq, Sudan, Rusia, Aikupito, Uganda, Initonesia, Ukraine, Peru, Hong Kong, Zimbabwe, Colombia, Farani, Turkey. , Venesuela, Netherlands, Etiopia, Pasila, Malawi, Algeria ma Ekuatoa, faatasi ai ma isi nofoaga. —Tyler Cowen, Bloomberg Manatu; Oketopa 21st, 2019; finance.yahoo.com

Ae ui i lea, o le mea e sili ona mataʻina, o le sinoti uiga ese o loʻo faia i Roma lea o mataupu, atonu e tatau ona taulimaina i totonu (e pei ona i ai i isi atunuʻu o loʻo i ai le le lava o ositaulaga), ua aumaia i le tulaga sili ona maualuga ma aʻafiaga mo le Ekalesia aoao. Mai se pepa galue heterodox i tu ma aga faapaupau, i le lafoina o mea ua taʻua o "tupua" i totonu o le Tiber ... e foliga mai liliuese oo mai i se ulu. Ma o lenei i le lotolotoi o le tele o tuuaiga o faiga pi’opi’o tau tupe i le Vatican City. 

I se isi faaupuga, o loʻo faʻaalia mea uma e pei ona faʻamoemoeina. O pope ma lo tatou Fafine (ma o le mea moni o le Tusi Paia) ua sili atu ma le seneturi o fai mai o nei mea o le a oʻo mai. Mo le 15 tausaga talu ai, sa ou tusitusi e uiga i se sau Afā ma Lalolagi Fou, o se Galulolo Faaleagaga o le a sosolo atu i le lalolagi. O tatou nei. Ae pei ona ou faamamafaina i le fonotaga i Kalefonia i le faaiuga o le vaiaso na tea nei, e le o le mutaaga lenei o le lalolagi, ae o le tiga o le tiga o le tiga o loʻo amata ona tatou oo i ai. Ona oo mai ai lea o le Manumalo o le Loto Immaculate of a Mary, o se "vaitaimi o le filemu" lea o le a fananau mai ai tagata uma o le Atua e ala i le galue o lenei "fafine ua ofu i le la" ma le Ekalesia.

Ioe, na folafolaina se vavega ia Fatima, le vavega sili na tupu i le tala faasolopito o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma vaitau o le filemu e leʻi i ai se faʻatagaina muamua i le lalolagi. —Mario Luigi Cardinal Ciappi, pope theologian mo Pius XII, John XXIII, Paul VI, John Paul I, ma John Paul II, Oketopa 9th, 1994, O le Catechism a le Aiga Apolotolo, i. 35

Ona fai mai lea o Tama o le Ekalesia anamua, o le a taofia galuega a le Ekalesia ma o le a tuuina atu se taimi o le filemu, faamasinoga tonu, ma le malologa. 

… e tatau ona mulimuli mai i le faamaeaina o le ono afe tausaga [lea, e tusa ai ma Tama o le Ekalesia, o le tausaga 2000 TA] , e pei o aso e ono, o se ituaiga o Sapati aso fitu i le afe tausaga e sosoo ai… Ma o lenei manatu e le mafai. ‘ia ‘ino‘ino, pe ‘āfai ‘ua talitonu o le ‘oli‘oli o le ‘au pa‘ia i lea sapati, e faʻaleagaga, ma le iʻuga o le le afioaga o le Atua... —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Church Doctor), De Civitate Dei, Bk. XX, Ch. 7, Nusipepa Katoliko a Amerika Press

Sa saunoa Fr. Na aoteleina e Charles Arminjon (1824-1885) Tama o le Ekalesia i lenei auala:

O le manatu e sili ona pule, ma o le itu e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, ina ua pa'ū le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga, itu. 56-57; Sophia Initaneti Press

lea “toefuataiina o mea uma ia Keriso,” e pei ona taʻua e Pope Pius X, o loʻo faʻaalia foi i le tele o faʻaaliga faʻamaonia i le lalolagi atoa, e aofia ai le Our Lady of Good Success:

Ina ia faʻasaʻoloto tamaloloa mai le faʻapologaina i nei aʻoaʻoga sese, i latou ua filifilia e le alofa mutimutivale o loʻu Atalii Sili Paia e faatino le toefuataiga, o le a manaʻomia le malosi tele o le loto, tumau, toa ma le talitonuina o le amiotonu. E i ai taimi pe a o le a foliga mai uma leiloa ma pipili. Ma o le a avea lenei ma amataga fiafia o le toe faʻaleleia atoatoa. —Ianuari 16th, 1611; vavega.com

Ou te fai atu nei mea uma e avatu ai ia te oe le faamoemoe moni. Aua, i le taimi nei, e faigata ona le faʻaumatia e le tiga o le fanau nai lo le fanau mai. 

A faʻataʻitaʻi le fafine, 'ua tigā o ia' ina 'ua oʻo mai lona taimi; ae a fanau le tamaititi, na te le toe manatuaina le tiga ona o lona fiafia ona ua fanau mai se tama i le lalolagi. (Ioane 16:21)

 

O LE A TATOU E FAIA?

Ae ui i lea, o loʻo fesiligia aʻu e le au faitau e uiga i le sinoti o loʻo i ai nei ma le itu o loʻo agai i ai le Pope i le Ekalesia. “O le a le mea e tatau ona tatou faia? E faapefea ona tatou tali atu?”

O le mafuaaga ua le tele ai se tala i le aso e uiga i le sinoti o loo i ai nei ona, ia, sa tatou oo i ai muamua. Afai e te manatua, ina ua usuia le Sinoti Sili o le Aiga i le 2014, sa iai se “pepa o galuega” ona faaosofia ai lea o finauga ma ni manatu e le masani ai. O le alaga i le aufaasālalau Katoliko e leai se eseesega: "O le Pope o loʻo faʻasesēina le Ekalesia", "o le a faʻaumatia e le Sinoti le faatulagaga atoa o amioga", ma isi. Ae ui i lea, na manino le Pope i le auala na ia manaʻo ai e faʻaalia le faagasologa: o mea uma e tatau ona i luga o le laulau e aofia ai, mo le lelei pe sili atu le leaga, talosaga heterodox. 

Aua ne'i fai mai se tasi: 'E le mafai ona ou fai atu lenei mea, latou te manatu lenei po o lenei mea ia te a'u…'. E tatau ona fai atu ma le parrhesia mea uma e lagona e se tasi… e tatau ona fai atu na mea uma, i le Alii, e lagona e se tasi le tatau ona fai atu: e aunoa ma le faaaloalo, e aunoa ma le faatuai.—POPE FRANCIS, Faatalofa atu i Tama o Sinoti i le taimi o le Uluai Faapotopotoga Aoao a le Fono Tele Lona Tolu a le Sinoti a Epikopo, Oketopa 6, 2014.

O lea la, talu ai sa i ai nisi o taʻitaʻi lotu iina, o se mea e le fiafia ai ae e le o se mea e ofo ai le faʻalogoina o manatu sese o loʻo tuʻuina mai. O le Pope, e pei ona folafola mai, e lei tautala lava seia oo i le faaiuga o le sinoti, ma ina ua ia faia, sa faapea lava mamana. E le mafai ona galo ia te au aua, a o faagasolo le sinoti, sa ou faalogoina pea i lou loto lena mea o loʻo tatou ola tusi i ekalesia i le Faʻaaliga. Ina ua iu ina saunoa Pope Francis i le faaiuga o le faatasiga, sa ou le talitonu i mea sa ou faalogo i ai: e pei lava ona aoaiina e Iesu. lima o ekalesia e fitu i le Faʻaaliga, e faʻapena foi, na faia e Pope Francis lima aoaiga i le Ekalesia aoao. O nei mea e aofia ai se aoaiga ia i latou o e “ua fusifusia manuʻa i le igoa o le alofa faasese e aunoa ma le muai faamaloloina ma togafitia; e [togaina] faailoga ae le o mafuaʻaga ma aʻa ... o mea e taʻua o "agai i luma ma saoloto." O i latou, na ia fai mai ai, o e mananao e “o ifo i lalo mai le Koluse, e faafiafia ai tagata … e ifo atu i agaga faalelalolagi nai lo le faamamaina …”; o i latou e “le amanaia le”tupe teu fidei"e le o manatu ia i latou lava o ni leoleo ae o ni tagata e ona po o ni matai [o ia]."[1]ff. O Faʻasaʻoga e Lima  O lana aoaiga foi na sasaa atu i le isi itu o le fusi o alaleo, ia i latou o loo i ai se “faafefeteina o le tetee, o lona uiga, o le manao e tapunia o ia lava i totonu o le upu tusitusia… i totonu o le tulafono… o le faaosoosoga lea o e maelega, o e filiga, o le fa'aloloto ma i latou e ta'ua - i aso nei - "fa'aleaganu'u" fa'apea fo'i ma le au popoto"; o i latou o e “liu le areto e fai ma maa ma lafo atu i e agasala, ma e vaivai, ma e mamai.” I se isi faaupuga, o i latou e faamasinoina ma faasala nai lo le faaaʻoaʻo i le alofa mutimutivale o Keriso.

Ona ia faia lea o se saunoaga faaiu lea na maua ai se patipati tu mo ni nai minute. I le taimi lea, ua ou le toe faalogo i le pope; i totonu o lo'u agaga, sa ou faalogoina o fetalai mai Iesu. Sa pei o faititili:

O le Pope, i lenei tulaga, e le o le pule silisili ae o le auauna maualuga - o le "auauna a auauna a le Atua"; o le tagata e faʻamautinoaina le usiusitaʻi ma le gauaʻi o le Ekalesia i le finagalo o le Atua, ma le Tala Lelei a Keriso, ma le tu masani a le Ekalesia, tuu ese uma manaʻoga faaletagata, e ui lava i le - i le finagalo o Keriso lava Ia - o le "Faifeʻau silisili ma Faiaʻoga o tagata faamaoni uma" ma e ui lava i le mauaina o le "silisili, tumu, vave, ma lautele mana masani i le Ekalesia". —POPE FRANCIS, upu faʻaiʻu e uiga i le Sinoti; Katoliko News Agency, Oketopa 18th, 2014 (laʻu faamamafa)

I se isi faaupuga, uso e ma tuafafine, o loo ou faatalitali po o le a se mea e tupu mai i lenei sinoti fou a o lei faia le faamasinoga. O fa'alavelave ta'a'alo uma na ou faitau i ai i fa'asalalauga fa'asalalau Katoliko e fai sina mea itiiti lava, mai la'u va'aiga, nai lo le faia moni. nisi le fememea'i ma le fa'atonuga vave (afai na fai nei sinoti i le 200 tausaga talu ai, e le iloa lava e le au fa'amaoni se mea se'ia o'o i masina mulimuli ane). O mea uma lava e fa'atupuina ai se ituaiga o mafaufauga fa'alavelave lea, se'i vagana ua ta'usalaina ma le malosi e se tasi, sasa le pope, saeia ona ofu ma togi fa'atagata i le Tiber, o se tasi e itiiti ifo nai lo le Katoliko. O se mea faatauvaa nai lo le faatuatua e pei o se tamaitiiti e manaomia e ulu atu ai i le Malo. Ou te toe fai atu upu poto a St. Katerina o Siena:

Tusa lava pe na liutino tagata le Pope, e le tatau ona ea i luga o tatou ulu faasaga ia te ia… Ou te iloa lelei o le toatele e puipuia i latou lava e ala i le mimita: "Ua latou amio leaga, ma latou faia ituaiga uma o mea leaga!" Peitai ua poloaʻi mai le Atua, e tusa lava pe o patele, faifeʻau, ma Keriso-i-lalolagi o ni temoni ua liutino tagata, tatou te usiusitaʻi ma usiusitaʻi ia latou, e le mo latou, ae ona o le Atua, ma le usiusitaʻi ia te Ia . —St. Catherine o Siena, SCS, i. 201-202, i. 222, (sii mai i le Digest faa-aposetolo, saunia e Michael Malone, Tusi 5: “The Book of Obedience”, Mataupu 1: “E Leai se Faaolataga e aunoa ma le Tuuina Atu o le Tagata Lava Ia i le Pope”)

O le uiga o lenei mea, o lona uiga o le usiusitai pea i le faatuatua—ae le o le usiusitai i faamatalaga e le o se faataulaitu, aemaise lava le faataitai i amioga agasala po o le palaai a o tatou leoleo mamoe. Fa'ata'ita'iga: Ou te matua le ioe lava i le Pope i lona taliaina e le o ni fa'amalama o se vaega patino o saienitisi latou te fa'alauiloaina le "fa'avevelaina o le lalolagi" (va'ai Faanunununu o le tau). O lena “saienisi,” na faalauiloa e Malo Aufaatasi, ua tumu i faiga taufaasesē, ua tumu i talitonuga faa-sosiomaga, ma i lona autū, e tetee i tagata. Na'o lo'u le ioe i le Pope ma tatalo o le a ia va'ai i le mata'utia o faiga faa-Komunisi o lo'o lafi i tua o le suiga atoa o le Tau.

Ae o lenei feeseeseaiga faʻaaloalo e le o lona uiga ou te manatu o le Pope o se "temoni" poʻo "ua i ai atoatoa," e pei ona fai mai ia te aʻu se tasi tagata o loʻo faʻatautaia se upega tafaʻilagi a le "traditionalist". E le faapea foi, e ala i le lapataia o laʻu au faitau e tumau i le Barque of Peter ma ia tumau i luga o le "papa," o loʻo ou "taʻitaʻia tauaso le au faitau i se taufaasese," e pei ona molia ai e se isi tagata faitau. Leai, o le faafeagai. O le tumau i le mafutaga ma Peteru e lē uiga fesootai ma ona vaivaiga ma sese ae tauaveina i latou e ala ia tatou tatalo, alofa, ma afai e tatau ai, faasa'oga tau fanau (cf. Gal 6:2). O le teenaina o le papa o le lafoai lea o le “vaa” ma le sulufaiga mo tagata faamaoni uma, o le Ekalesia lea.

O le Ekalesia o le “lalolagi ua faalelei.” O ia o le paʻu lea "i le folauga atoa o le satauro a le Alii, e ala i le manava o le Agaga Paia, folau saogalemu i lenei lalolagi." E tusa ai ma leisi ata pele o Tama Ekalesia, o ia na faʻatusa i le vaa o Noa, na o ia lava na sefe mai le lolo. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 845

O luga o [Peteru] na Ia fausia ai le Ekalesia, ma ia te ia na Ia tuuina atu ai mamoe e fafaga. Ma e ui ina ia tuuina atu le mana i Aposetolo uma, ae na ia faavaeina se nofoa e tasi, ma faapea ona faavaeina ai i Lana lava pule le puna ma le uiga iloga o le autasi o ekalesia… ua tuuina atu le faamuamua ia Peteru ma ua faapea ona faamanino mai ai e na o le tasi le Ekalesia ma le nofoa e tasi… e lē pipiimau se tagata i lenei autasi o Peteru, pe na te manatu ea o loo ia taofimau pea i le faatuatua? Afai na te tuua le Nofoa o Peteru o lē na fausia ai le ekalesia, pe na te talitonu pea o loo i ai o ia i le ekalesia? - "I luga o le Lotogatasi o le Ekalesia Katoliko", n. 4;  O Le Faatuatua o Tama Muamua, Vol. 1, itu. 220-221

 

TUMAU I LUGA O LE PAPA, E LE'O LE MAA TAGATA

Sei ou tuʻuina atu ia te oe le faʻataʻitaʻiga sili ona faigofie o le faʻaogaina o mea malie uma o loʻo faia i le Vatican.

Ina ua uma ona faailoa atu ia Peteru o le papa o le a fausia ai e Keriso le Ekalesia, sa le gata ina tetee Peteru i le manatu o le faasatauroina o Iesu ae na iu ina faafitia atoa le Alii. Faatolu. Ae e leai se tasi o nei mea na faaitiitia ai le pule o le tofi o Peteru po o le mana o Ki o le Malo. Ae peitai, sa latou faaitiitia le molimau ma le faatuatuaina o le tagata lava ia. Ae peitai… e leai ma se tasi o Aposetolo na teenaina Peteru. Sa latou faapotopoto faatasi pea ma ia i le Potu i Luga e faatalitali ai mo le Agaga Paia. O se aoaoga malosi lena. E tusa lava pe na te faafitia e se pope Iesu Keriso, e tatau ona tatou pipiimau i Tu ma Aganuu Paia ma tumau faamaoni ia Iesu seia oo i le oti. O le mea moni, e lei “mulimuli tauaso” o Ioane i le pope muamua i lona faafitia ae na liliu atu i le itu faafeagai, ma savali atu i Kolokota, ma tumau ai i lalo o le Koluse i le tulaga lamatia o Lona soifua.

O le mea lea ua ou manatu e fai, i le alofa tunoa o le Atua, e tusa lava pe faafitia e se pope ia Keriso lava ia. O lo'u faatuatua e le o Peteru, a o Iesu. Ou te mulimuli ia Keriso, ae le o se tagata. Ae talu ai ona ua tuuina atu e Iesu Lana pule i luga o le Toasefululua ma o latou sui, ua ou iloa o le motusia o le mafutaga ma i latou, ae maise lava Peteru, o le motusia lea ma Keriso o le ua TASI i Lona Tino lilo, o le Ekalesia.

O le mea moni o le Ekalesia o loʻo fai ma sui o le Ekalesia i le lalolagi e le Sui o Keriso, o lena e le pope. Ma ai se e tetee i le pope, ipso facto, i fafo atu o le Ekalesia. —Katinale Robert Sarah, Corriere della Sera, Oketopa 7, 2019; americamagazine.org

Latou, o lea, savavali i le ala o le taufaʻamataʻu sese o e talitonu e mafai ona latou taliaina Keriso o le Ulu o le Ekalesia, ae le pipiʻi faamaoni i Lana Pule i le lalolagi. -POPE PIUS XII, Mystici Corporis Christi (I luga o le Mystical Body of Christ), Iuni 29, 1943; n 41; faʻatau ie

Afai e fenumiai se pope pe leai foi lou epikopo, e mafai lava e oe ma a'u ona alalaga le Talalelei mai luga o le fale. E le masalomia, o lo latou le leoa ma e oo lava i le le faamaoni faaletagata lava ia o se tofotofoga, e oo lava i a tuugamau tofotofoga mo i tatou. Afai la o le tulaga lena, ona o le finagalo o Iesu ia sili atu ona mamalu e ala i le au paia i lenei itula nai lo le au failotu. Ae e lē taitai ona tatou faamamaluina Iesu pe a avea i tatou ma puna o le fevaevaeaʻi. E lē taitai ona tatou faamamaluina Keriso pe a tatou gaoioi e pei o na soo anamua o ē na fefefe ma taufetuli i le lotolotoi o se afā na faamataʻu mai e goto ai i latou.

E tatau i tagata kerisiano ona manatua o Keriso na te taʻitaʻia le talafaʻasolopito o le Ekalesia. O le mea lea, e le o le auala a le Pope e faʻatamaʻia ai le Ekalesia. E le mafai lenei mea: E le faʻatagaina e Keriso le ekalesia ona faʻaleagaina, e oʻo lava i se Pope. Afai e faʻatautaia e Keriso le Ekalesia, e uia e le Pope o tatou aso laʻasaga talafeagai e agaʻi ai i luma. Afai oi tatou o ni Kerisiano, e tatau ona tatou faʻapea pei o lenei… Ioe, ou te manatu o le autu lea mafuaʻaga, le le mauaʻa i le faʻatuatua, le mautinoa o le Atua na auina mai Keriso e mauaina le Ekalesia ma o le a ia faʻataunuuina lana fuafuaga e ala i talaʻaga e ala i tagata oe faʻaavanoaina i latou mo ia. O le faʻatuatua lea e tatau ona ia i tatou ina ia mafai ona tatou faʻamasinoina se tasi ma soo se mea e tupu, e le gata o le Pope. —Maria Voce, Peresetene o Focolare, Vatican InsiderTesema 23rd, 2017 

Afai o loʻo fenumiai Francis, suʻe sana faʻamatalaga e leai (pei o iinei). Afai e le mafai, ona su'e lea o se fa'amatalaga a se isi pope, po'o se pepa fa'atonu po'o le Catechism. E fai mai tagata ia te aʻu i taimi uma, "E i ai se fenumiai!" ma ou te tali atu, “Ae ou te le fenumiai. O aoaoga a le Ekalesia e le o natia i se pusa. Ou te umia le Catechism. O le O le pope e le o se pope tasi, ae le gata i lea o le faaalia o ona lava tuinanau ma mafaufauga; ua na o ia lava o le faamautinoaga o le usiusitai i le Faatuatua i seneturi uma seia oo i le iuga o taimi.”

le Pope, Epikopo o Roma ma Peter, "o le faʻavavau ma vaʻaia puna ma le faʻavae o le lotogatasi uma o epikopo ma o le atoa faʻapotopotoga o le faʻatuatua." -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 882

Na faia e pope ni mea sese ma e le o se mea e ofo ai. E faʻasaoina le le saʻo ex kathedra ["Mai le nofoa" o Peter, o lona uiga, folafolaina o talitonuga a le lotu e faʻavae i luga o Tu ma Agaifanua Paia. Leai lava ni pope i le talafaasolopito o le Ekalesia na faia ex kathedra sese.—Faaa. Joseph Iannuzzi, Theologian, i sana lava tusi ia te aʻu

O le mea moni, o le a ou tautala tautala. O nisi o outou ua feita ona e te manao i le pope e faaleleia le lalolagi. Ua e ita ona ua e mana'o e ave e le pope lau lima ma fai lau galue e talai, apoapoai, ma suia le aganuu. Masalo ua na o a'u lava o le taufaaleaga, ae i le tolusefulu tausaga o la'u galuega i le tala'iga, ou te le'i vaai tele lava i le fa'auluuluga e fa'ato'a ai la'u faiva. Liberalism, modernism, fefe, palaai, sa'o faapolokiki, faife'au... Ua ou oo uma i ai, ma e ala mai ai, ua ou iloa ai e le afaina pe a oo mai i lo'u lava valaauga. E lē faamasinoina aʻu e Iesu i mea na faia e aʻu leoleo mamoe, ae pe na ou faamaoni i le taleni na ia foaʻi mai iā te aʻu—pe na ou tanu i le eleele. E lei faatali le au paia ma le au maturo pe na faamaoni le pope i lana galuega i aso taitasi. Sa latou faaauauina lo latou lava valaauga, ma i le faagasologa, e toatele na faia nisi mea e suia ai le lalolagi nai lo se isi lava pope na faia pe atonu foi o le a faia. 

I le amataga o lenei sinoti talu ai nei, sa i ai se sauniga i le Vatican Garden. Na vaavaai atu ma le faanoanoa le pope a o faia ni sauniga uiga ese. Ona oo mai lea o le taimi e tautala ai Francis. Nai lo o lea, atonu, o le tuʻuina atu o soʻo se faʻamaoni i le mea na tupu, na ia tuʻu ese lana tautalaga. Ona ia liliu atu lea o le faatasiga atoa i le tatalo sili ona maualuga i le Ekalesia, le Lo Matou Tama. Ma o lena tatalo na faaiuina ai le potopotoga uiga ese i upu, “Ia e laveai mai ia i matou ai le leaga.”

Ioe le Alii e, laveaʻi mai i matou mai le leaga. Ae ia foaʻi mai ia te aʻu le alofa tunoa e avea ma Lelei na ou fanau mai ai, i lenei taimi, i lenei itula-ma le malosi e tumau ai e oʻo i le iuga.  

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. O Faʻasaʻoga e Lima
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.