Saina ma le Afa

 

Afai e vaʻai le tagata vaʻai ua sau le pelu ma na te le ilia le pu,
ina ia le lapataia tagata.
e sau foi le pelu, ma ave se tasi o i latou;
ua aveeseina lena tamaloa i lana amioletonu,
a o lona toto ou te taui atu lea i le leoleo.
(Esekielu 33: 6)

 

AT o se konafesi na ou talanoa ai talu ai nei, na fai mai ai se tasi ia te aʻu, “Ou te leʻi iloa e ese lou malie. Sa ou manatu o oe o le a avea ma se ituaiga o tagata agamalu ma manatu mamafa. ” Ou te faʻasoa atu ia te oe lenei tala puʻupuʻu aua ou te manatu atonu e aoga i nisi tagata faitau le iloa e leʻo aʻu o se tagata pogisa o faʻapipiʻi luga o se komepiuta, saili mo le sili ona leaga i tagata soifua a o ou lalagaina faʻatasi taupulepulega leaga ma le faʻafitauli. O aʻu o se tamā e toʻavalu laʻu fanau ma o se tama matua o le toatolu (ma le toatasi o loʻo agai mai). Ou te mafaufau e uiga i fagotaga ma soka, tolauapiga ma le faia o konaseti. O lo matou fale o se malumalu talie. Matou te fiafia e faʻasusu le tolo o le ola mai le taimi nei.

Ma o lea, ou te iloa tusitusiga pei o lenei tasi faigata tele ona lolomiina. E sili ia aʻu le tusi e uiga i solofanua ma le meli. Ae ou te iloa foi lena o le upu moni e faʻasaʻolotoina i tatou, pe suamalie i taliga pe leai. Ou te iloa foi o "faʻailoga o taimi" e matua iloagofie, matua mataʻutia lava, ma o le fifilemu o le palaʻai. O le faʻafoliga o se pisinisi e pei ona masani ai o le le mafaufau. O le mea lea o le a ou le usitaʻi ai i le aufaitau o loʻo tuuaʻia aʻu i ni faaletonu. E pei ona ou fai atu i le tele o taimi, e le o lapataʻiga a le Lagi na ou fefe ai; o le teteʻe a tagata e matua taufaʻamataʻu lava talu ai tatou, le Atua, o tatou na mafua ai a tatou lava faʻalavelave.

Ae ou te leʻi amataina lenei tusitusiga, na ou iloa na fetalai le Alii i le tatalo:

Loʻu atalii e, aua e te fefe i mea o le a oʻo mai i le lalolagi. O aʻu faʻasalaga o se faʻaaliga foi lea o Loʻu alofa (faʻapea Epe 12: 5-8). Aisea la, e te fefe ai i le alofa? Afai e faʻatagaina e le Alofa nei mea, aisea la e te fefe ai?

Ma na ou tausuai i nei upu a Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta:

O mea uma na tutupu e oʻo mai nei e mafai ona taʻua o se taʻaloga, pe a faʻatusatusa i faʻasalaga o loʻo lumanaʻi. Ou te le faʻaali atu uma ia mea ia te oe ina ia aua neʻi soona faasaunoa ia te oe; ma o aʻu, i le vaʻai atu i le maaa o le tagata, tumau e pei o lafi i totonu o oe. - Me 10, 1919; Volume 12 [“Lafi i totonu ia te oe”, ie. taliaina o tatalo ma osigataulaga a Luisa]

Ioe, ou te le o mafaufau tele i nei mea mo le mafuaʻaga lava e tasi: ina ia aua nei faʻavaivaia laʻu au faitau. Ae ua oʻo nei i le taimi mo tatou kerisiano e fai o tatou ofuvae tama lapoʻa ma fetaiaʻi i nei taimi ma le lototetele ma le lototetele, osigataulaga ma fautua i le…

… E leʻi foaʻi mai e le Atua le agaga o le palaʻai, ae o le mana ma le alofa ma le amio pulea. (2 Timoteo 1: 7)

Mo le tele o mea na ou tusia e uiga i tausaga ua tuanaʻi ua amata ona tatalaina i luma o matou mata, faʻatasi ai ma i latou, le matafaioi a Saina i lenei taimi afā...

 

O LE DRAGON Mumu

I le Tausamiga o le Taumafaiga i le 2007, na saunoa ai Pope Benedict e uiga i le taua i le Tusi o Faʻaaliga i le va o le "fafine ua ofu i le la," lea na ia taʻua o Maria ma le Ekalesia, ma le "tarako mumu." 

… O loʻo i ai le tarako mumu malosi lava, mumu ma se faʻaaliga ofoofogia ma le faʻalavelave o le paoa e aunoa ma le alofa tunoa, e aunoa ma le alofa, o le matua manatu faapito, mataʻu ma le saua. I le taimi na tusia ai e St John le Tusi o Faʻaaliga, na fai ma sui o lenei tarako le pule a le Emepaea o Roma e teteʻe i le au Kerisiano, mai Nero e oʻo atu i le Domitian. O lenei mana na foliga mai e leai se tuaoi; o le militeli, faaupufai ma faasalalauina malosiaga o le Emepaea o Roma sa i ai muamua, o le faatuatua, le Ekalesia, na aliali mai o se tamaitai le puipuia e aunoa ma se avanoa o le ola ma e oo lava i le itiiti ifo o le manumalo. O ai e mafai ona tu atu i lenei malosiʻaga o le malosiaga e foliga mai e mafai ona ausia mea uma? … O le mea lea, e le gata o loʻo fautua mai e lenei tarako le malosiʻaga faʻa-kerisiano o le au faasaua i le Ekalesia o lena vaitaimi, ae faapena foi pulega tetee faa-Kerisiano i vaitaimi uma. —POPE BENEDICT XVI, Homily, Aukuso 15th, 2007; faʻatau ie

O lea foi, i le 2020, o le Ekalesia, e peiseai o loo i totonu o lana lava Ketesemane, o loo matamata i "pulega tetee faasaga i le faaKerisiano" o faaputuputu e tetee ia te ia. E i ai le lemu totalitary tagata faʻatonu oe ua faʻateleina le tuʻuina atu o latou manatu i isi a o lemu faʻanofoina le saolotoga o le tautala ma tapuaiga. I Sisifo, latou te aofia ai soʻo se tasi e faʻaosofia faiga faʻavae, mai faiaoga i Palemia i fale faʻasalalau ma faamasino faalemafaufau. Ma o loʻo i ai foi le sili atu faʻaalia faaupufai pulega malo, pei o North Korea poʻo Saina o lo o i ai le saolotoga a le o le faʻaleaogaina pe taofiofi faʻatautaia. E ui o le tele o le lalolagi teʻena le ituaiga o faʻasalaga North Korea i luga o ona lava tagata, ae le faʻapea ma Saina. Aua o le malo tele a le lalolagi ma lona faitau aofai o 1.435 piliona e leai tautupe "Tapunia" i le atoa o le lalolagi. E ui lava o loʻo pulea e le Communist Party o Saina, o le malo e sili atu i le vafealoaʻi i ana galuega fai ona e le o teteʻe i fefaʻatauaiga ma maketi fua.

O le a le Komunisi e uiga ia Saina o le tamaoaiga solia aia tatau a tagata; talitonuga faʻalelotu ma faʻatauaina e o le setete "lotu." I lena tulaga, ua lauiloa ai le Republican o Saina mo lana osofaʻiga faʻasauā faasaga i lotu, o tagata Kerisiano ma Mosalemi, lea na vaʻaia talu ai nei ni faʻalavelave faʻamataʻu o le osofaʻiga (Ekalesia Kerisiano, o koluse, Tusi Paia ma nofoaga paia ua faaleagaina a o faʻataʻamiloina Mosalemi i le "toe tolauapiga tolauapiga. ”) Lenei, o upu a le tatou Tamaʻitaʻi ia Fr. Stefano Gobbi, i feau o loʻo molimauina ai Ekalesia Le faʻamaonia, sau i le mafaufau:

Ua ou sioa atu nei i mata o le alofa mutimutivale i lenei atunuu tele o Saina, i le mea o loo nofoia ai e loʻu fili, le Red Dragon lea na faatuina lona malo iinei, faatonuina tagata uma, e ala i le malosi, e toe fai le faiga faasatani o faafitia ma fouvale faasaga i le Atua. —O Lo Matou Tamaʻai, Taipei (Taiwan), Oketopa 9th, 1987; I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, #365

E le gata i lea, o Saina faʻatonutonu, vaʻavaʻaia, ma le faʻamaonia o le faitau aofai o tagata ma faʻasalalauga ua avea matua Orwellian. Ose sauaga le faamalosia ole tamaititi e toatasi ile tulafono a le aiga (lea ua lua, talu mai le 2016) ua tele faitioga mai isi malo. 

 

O LE LAU A DRAGON

Ae o le mea ua aliaʻe mai, o na faitioga ua na o ni mea e leai se aoga. E ui lava i le sauaina o aia tatau a Saina, o taʻitaʻi i Sisifo ma faʻapotopotoga, ua vaʻai i se avanoa e maua ai ni polofiti e tele i tua o tagata faigaluega taugofie, ua latou tuʻuʻesea o latou faitioga ma ua toe lululima lava ma le tiapolo. O lona iʻuga, o le aofaʻi o oloa gaosi i totonu o Saina na amata mai le $ 150 piliona i le 1978 i le $ 13.5 tailua e 2018.[1]Faletupe o le Lalolagi ma faʻamaumauga aloaia a le malo Talu mai le 2010, o Saina o le lalolagi lona lua sili ona tele tamaoaiga i le GDP laiti, ma talu mai le 2014, o le sili ona tele tamaoaiga i le lalolagi e ala i le faatauina o le paoa. O Saina o se amanaʻiaina le malosiʻaga o mea tau aupega ma o loʻo i ai le autau pito tele a le lalolagi. Talu mai le 2019, o Saina le sili ona maualuga numera o mauoa tagata i le lalolagi ma o le lona lua sili ona tele faaulufaleina ma le lalolagi sili ona tele faʻatau atu oloa. [2]puna: Wikipedia 

O le mea moni mulimuli lena o loʻo aliali mai nei o se sili atu taufaamatau nai lo le People's Liberation Army.

O le coronavirus "Covid-19", na amata mai i Saina ma o loʻo salalau nei i le lalolagi atoa, e foliga mai ua tau leai se isi "faʻailo sese." O le mea ua matou iloa o le malo o Saina ua tuu le tele o taulaga i lalo o le martial law. Sefulu miliona o tagata e taofia io latou fale. Ua faamatala e molimau auala o nei taulaga e pei o ni 'aʻai agaga. Ona o le malosi o le pulega a le pulega faa-Komunisi i faamatalaga tuua le atunuu, e faigata ai ona iloa tonu pe toafia tagata ua aafia moni pe feoti.  

E ese mai i faʻalavelave tuʻusaʻo a le tagata, e iai foʻi le isi tala o loʻo aliaʻe mai e ono sili atu le leaga nai lo le siama. E pei ona ou tusia i O le Suiga Siliatonu e naʻo se mataupu o vaiaso ae leʻi amataina vaai i le tamaoaiga tsunami e mafua mai i le gaosiaina o vaega a Saina olo i se pa faʻafuaseʻi. Nisi tagata faitau ono manatuaina laʻu tala i le 2008 valaʻauina Faia i Saina lea na ou lapatai atu ai e uiga i le tulaga tutoatasi o lena atunuu ua sili atu i le "toetoe lava o mea uma tatou te faatauina, e oo lava i meaai ma vailaau." Tele atunuʻu na toeititi tapunia a latou vaega gaosi oloa e fai ma sui o le mauaina o oloa taugofie mai Saina. Ae o lenei ua faʻamaonia o se puʻupuʻu maua tupe maua mo le mea ono avea ma se taimi umi tiga.

O le mataupu ua taua, "e tusa ma le 97 pasene o vailaʻau faʻafomaʻi uma ma le 80 pasene o vailaʻau aoga o loʻo manaʻomia mo le [US] faʻatinoina o vailaʻau i totonu o le atunuʻu" e sau mai Saina ma e naʻo le 3-6 masina le faʻamau i mea o loʻo iai nei.[3]Fep 14th, 2020; brietbart.com I se isi faaupuga, faʻalavelaveina lena sapalai filifili ono maua aafiaga matautia i faiga tau soifua maloloina i Sisifo. Ma ua amata ona matou vaʻaia le tamaoaiga i isi mea a o faʻalapotopotoga ma gaosi oloa i le lalolagi atoa o loʻo feagai ma le utiuti o vaega e "faia i Saina." 

O le faʻaleagaina o le tamaoaiga o le a tele. O le a mafua ai tiga tau tupe, afaina ai tau o aseta tau tupe, ma o le a faʻaoso ai le tali atu a le faletupe tutotonu. Sauni. —Tyler Durden; Fepuari 17th, 2020; zerohedge.com

I le faaiuga o le vaiaso, na iloa ai e loʻu toalua o le fale gaosimea i Saina sa ia okaina ni vaega mai (aua e na o le pau ia o mea na faia ai nei) na taʻu atu ia te ia ua latou tapunia faitotoʻa le tumau ona o le siama. Ona lafo lea e se uo i Calgary, Alberta se tusi faapea na alu e faatau se mitiafu o tamaloloa i totonu o le Walmart ae leai. Pe a ia Na fesili le aufaigaluega pe aisea, na taʻu atu ai e le aufaigaluega ia te ia, "Matou te le o mauaina ni uta fou mai Saina." Ioe, Reuters lipotia e faapea "Toeititi lava afa le US kamupani i Saina fai mai a latou gaioiga a le lalolagi ua uma ona vaaia se aafiaga mai pisinisi tapunia ona o le faamai pipisi."[4]Fepuari 17th, 2020; reuters.com E aofia ai ma le vaega o taʻavale, pei ona auina atu i fafo e Saina le tusa ma le $ 70 piliona o vaega o taʻavale ma mea faʻaaoga i le lalolagi atoa. Ua uma, Nissan, Toyota, Hyundai, BMW ma Volkswagen ua faʻaititia le gaosiga ma feagai taua tele tautupe leiloa o le buffer mo taʻavale vaega na o le va o 2-12 vaiaso.[5]ff. nbcnews.com ma Na faasilasila e Apple e le o faʻamoemoe e ausia lona lua-kuata tala faʻatatau mo tupe maua ona o le le lava o vaega "faia i Saina" ma le maualalo Saina manaʻoga mo le iPhone ona o le cornavirus. O le "tsunami" ua uma ona sau i uta. 

I nisi upu, atunuʻu i Sisifo ua tosina atu i le lua o le tarako ma ua amata nei ona totogi le tau mo le mea ua taʻu saʻo e Pope Francis “kapeteni le faʻafetauina”Ua sili ai le polofiti i lo tagata ma le tamaoaiga ae afaina ai le foafoaga. E le o sili ona manino mai lenei mea nai lo Saina lava, o loʻo iai le numera lona lua aupito maualuga a le lalolagi o faʻamaʻi oti e fesoʻotaʻi ma tagata Ina ua maeʻa Initia, o ana fale gaosi oloa faʻatau atu oloa taugofie mo tagata faʻatau i Sisifo, o loʻo latou ulufafo i aitalafu tele e fafaga ai le sauʻai o mea faʻaletino.[6]cf. "O le filogia o Saina e matua leaga lava ua poloka ai le susulu o le la mai panui la", weforum.org E pei ona faʻaopopo ma le faʻaeteete e Pope Benedict:

Ua matou vaʻaia lenei malosiʻaga, le malosiʻaga o le Dragon Mumu… i ni auala fou ma eseese. O loʻo i ai i le tulaga o le fia maua o mea faʻalelalolagi manatu e faʻapea e valea le mafaufau i le Atua; e valea i tausi tulafono a le Atua: o toega ia mai le taimi ua tuanaʻi. O le olaga e naʻo le aoga ona ola mo ia lava. Ave mea uma e mafai ona tatou maua i lenei puʻupuʻu taimi o le olaga. Faʻatau, manatu faapito, ma faʻafiafiaga na o oe e taua. —POPE BENEDICT XVI, Homily, Aukuso 15th, 2007; faʻatau ie

E faʻapea ona fanau mai se pule saua, e le vaʻaia ma e masani ona masani, lea e tuʻufaʻatasia ma ana tulafono ma tulafono. Aitalafu ma le faʻaputuputuina o aia e faigata ai foi i atunuʻu ona iloa le gafatia o a latou lava tamaoaiga ma taofia tagatanuʻu mai le fiafia ia latou moni faʻatau mana ... I lenei faiga, lea e matele ina 'aina mea uma e faʻalavelave i polofiti faʻateleina, soʻo se mea e maaleale, pei o le siʻosiʻomaga, e leai se puipuiga i luma o aia a faʻamaonia maketi, lea ua avea na o le tulafono. —POPE Farani, Evangelii Gaudium, Le. 56

Na tuuaia e le taitai Komesina o Rusia o Vladimir Lenin e faapea:

O le a faʻatau atu e le Kapeteni ia matou le maea e matou te faʻatautau ai.

Ae atonu o se mimilo lea i upu na tusia e Lenin ma o loʻo tupu i aso nei se mea moni:

Latou [kapeteni] o le a latou tuʻuina atu faʻailoga o le a tautuaina ai matou mo le lagolago a le Communist Party i o latou atunuʻu ma, e ala i le tuʻuina mai ia matou o mea faigaluega ma meafaigaluega faʻapitoa e le o lava ia matou, o le a toe faʻafoʻi mai ai la matou vaegaʻau a le militeri e manaʻomia mo a tatou osofaʻiga i le lumanaʻi i a tatou kamupani e tuʻuina mai. A tuʻu i se isi upu, o le a latou galulue i le sauniuniga o lo latou lava pule i le ola.  -O le Oxford Dictionary of Quotations (5th edition), 'Remembrances of Lenin', saunia e IU Annenkov; i Novyi Zhurnal / Fou Iloiloga Setema 1961 

 

O lapataiga

E i ai nisi i le aufaasālalau fautua mai o le cornavirus ono aumaia le paʻu o le pulega a Saina. I leisi itu, lenei, poʻo se isi faʻamaʻi poʻo se mea foʻi na o le aisa i oloa auina atu i fafo e Saina e ala i se taua fefaatauaiga, e mafai ona vave aumaia i lalo o totoe o le lalolagi. Ou te masalosalo o le malo o Saina o le a alu ese i se taimi lata mai, ma e tusa ai ma le tele o valoʻaga talitonuina, ua sauni e tulaʻi o se suppower.

O Saina o se atunuʻu sa ou vaʻavaʻai filemu i ai mo ni nai tausaga. Na amata i le 2008 ina ua ou tietie pasi mai se faipisinisi Saina sa savali i lalo o le auala savali. Sa ou tilotilo atu i ona mata, pogisa ma leai se mea. Sa i ai se osofaʻiga e uiga ia te ia na faʻalavelave ia te aʻu. I lena taimi (ma e faigata ona faamatala), na tuuina mai ia te aʻu le mea na foliga mai o se "upu o le malamalama" o Saina o le a "osofaia" Sisifo. O lona uiga, o lenei tamaloa foliga mai o le sui o le talitonuga poʻo le (Communist) agaga i tua atu o Saina (ae leʻo tagata Saina latou, tele o latou o ni Kerisiano faʻamaoni i le lalo eleele Ekalesia iina). 

O se tasi o "upu" taufaafefe na ou lagonaina na fetalai mai le Alii ia te aʻu i nai tausaga ua mavae o le:

O lou fanua o le a tuʻuina atu i se tasi peʻa leai se salamo mo le agasala o le faʻapau pepe.  

O lena mea na faamamafaina i se mea seasea ma le mafaagaloina na ou oo i ai a o ou i ai i se North American taamilosaga tafaoga (tagai 3 Aai… ma se Lapataʻiga mo Kanata). E pei o le toeititi lava o mea uma ou te tusia iinei, o le a faʻamaonia mulimuli ane e le Aliʻi, o le taimi lenei e le itiiti ifo i le Tama o le Ekalesia

Ona sosolo ai lea o le pelu i le lalolagi, tipiina mea uma, ma lafo mea uma o le seleselega. Ma — e fefe foʻi loʻu mafaufau e faʻatatau i ai, ae o le a ou faʻamatalaina lava, aua o le a tupu - o le mafuaʻaga o lenei faʻatafunaina ma le nunumi o le mea lea; aua o le igoa Roma, lea ua pule ai nei le lalolagi, o le a aveʻesea mai le lalolagi, ae toe e malo Asia; ma o Sasaʻe foʻi le toe faʻatonutonu, ma Sisifo o le a faʻaititia i le pologa. —Lactantius, Tama o le Ekalesia: O Aiga Atua, Tusi VII, Mataupu 15, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

Na taua e se fitafita fitafita Amerika i lana uo, "O le a osofaʻi e Saina Amerika, ma o le a latou faia e aunoa ma le faapapaina o se pulu e tasi." E mataʻina ma faʻalavelave uma i le taimi e tasi o le sui Temokalasi, Bernie Sanders, o ia o se lautele sosaiete faʻatasi ma malosi sootaga Komunisi, o faʻatumuina malae taʻalo lenei vaiaso a o taʻimua i le palota muamua e 15 togi i lana taupulega e avea ma le isi Peresetene o le Iunaite Setete. Ioe, Communism ua uma ona taliaina e aunoa ma se togi e tasi na faʻateʻaina.

E le o le faʻaititia ai le ono faʻamalosia o tulafono a Saina i lalo o lana militeri. I le faʻaaliga na faʻaalia ia Ida Peerdeman o Amersterdam, na saunoa ai le tatou Fafine:

“O le a ou tuu loʻu vae i lalo i le lalolagi ma faaali atu ia te oe: o Amerika,” ae tusi loa [lo matou Lady] i le isi vaega, fai mai, “Manchuria — o le ai ai tele teteʻe.” Oute vaai i Saina e savali, ma se laina na latou laasia ai. —Luafulu Lima Vaʻa, 10 Tesema, 1950; O Savali a le Tamaʻitaʻi o Atunuu Umaitu. 35 (tuuto i lo tatou Lady o Malo uma faʻamaonia faʻaopoopo e le Faapotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Faatuatua)

O na upu faʻaoso le Tusi o Faʻaaliga i le mea o loʻo faʻamatalaina ai le agaʻi i luma o 'au a Sasaʻe:

O le lona ono o agelu na sasaa lona ipu i le vaitafe tele o Eufirate. O lona vai na mago e sauni ai le ala mo tupu o Sasaʻe. (Faʻaaliga 16:12)

E tele talafatu, e pei o le ua tuai ia Stan Rutherford, na aumaia ia te aʻu ni faaaliga na ia te ia ni uta o tagata Asia na taunuu i le auvai o Amerika i Matu. O tusitusiga a Maria Valtorta i taimi mulimuli, ia e ogatusa ma le Early Church Fathers, na tusia upu ia na tuuaia e Iesu:

O le a e alu pea i le paʻu. O le a e alu pea ma au felagolagomai o mea leaga, e teuteu ai le auala mo 'Tupu o Sasaʻe,' i se isi faaupuga o fesoasoani o le Alo o le Leaga. —Jesus ia Maria Valtorta, Aukuso 22nd, 1943; Le Taimi Faʻaiʻu, i. 50, Édition Paulines, 1994

Na ou muamua taʻua lena mea iinei. Peitai, na ou toe foi nei i le taimi nei e faitau lena savali i le mataupu… ma sa ou tei i le vaai atu o le fuaiupu lenei:

E foliga mai e pei o aʻu agelu o loʻo latou aumaia faʻamaʻi. O le mea moni, o outou na. E te manaʻomia i latou, ma o le ae mauaina. —Ibid.

Na tusia i le 1943, o lena fuaiupu mulimuli e toeititi lava a le o se sosoʻo - vagana ua faitauina i aso nei. 

E tatau ona tatou malamalama i le uiga o lapataiga a le Lagi ia i tatou i lenei tulaga. E leʻo tuʻuina mai i latou e faʻafefe pe faʻatupuina le fefe ae e tatau ona lapataʻi ma toe valaʻau le tagata i le Tama. I nisi upu, we o mafuaʻaga ia o lo tatou mataʻutia pe a tatou tumau le salamo. O i tatou e fausiaina a tatou lava miti taufaafefe vaaiga e ala i le o ese mai tulafono a le Atua. E pei o le amata a tatou saienitisi tinker ma a tatou DNA ma fausia ni meatau tau i a latou fale suesue. I le savali lava lea e tasi ia Maria Valtorta, masalo na faʻaata mai e Iesu le tele o taimi na Ia fetalai ai:

… Afai o se manu fou e mafai ona faia e ala i le kolosiina o manuki ma gata ma puaʻa, o le a tumau pea le le mama nai lo nisi tagata, o latou foliga mai o tagata ae o latou loto i totonu e sili atu le mataga ma sili atu ona inosia nai lo le eleelea manu ... A o le taimi o ua oo mai le toasa, o le a maua e tagata le mea sili i le leaga. —Ibid.

O aulelei upu. Ma na latou taʻua foi le fetalaiga a Iesu i le tagata vaai Amerika, o Jennifer, ina ua uma ona ia tuuina atu ana savali ia St. John Paul II, sa faamalosiauina e le Vatican's Polish Secretariat of State, Monsignor Pawel Ptasznik, e "faasalalau atu savali i le lalolagi i soo se auala e te mafaia. . ” Mafaufau i nei lapataiga i le malamalama o le cornavirus ma le tagata talu ai nei fesuiaiga o gafa e le masani ai o foafoaga:

O le taimi lenei o sauniuniga, aua o ou afā ma mafuʻe, o faʻamaʻi ma oge ua latalata mai ona o le tagata na teenaina pea aʻu aioiga. O lou alualu i luma i le saienisi e suia Oʻu ala ua mafua ai ona avea o outou agaga i le matautia. O lou naunau e aveʻese le ola tusa lava poʻo le a le tulaga e ono i ai ua mafua ai lau faʻasalaga e avea ma sili sili faʻasalaga vaai tagata talu mai le amataga o le foafoaga ... Me 20th, 2004; upu fromjesus.com

I feʻau o loʻo sosoʻo atu, o loʻo faʻailoa mai ai e Iesu, o nei mea tutupu o se faʻailoga o le afio mai lapataʻiga lena o le a tuʻuina atu i tagata pe a vaʻaia e tagata uma i luga o le lalolagi latou lava pei o se faʻamasinoga i sina mea itiiti:

A faʻamaʻi faʻamaʻi i eria o loʻo i ai numera tele taualuga, iloa o loʻo latalata mai lou Matai. - Setema 18th, 2005

I le taimi lava e tasi o le cornavirus o loʻo sosolo, o se ofoofogia mala matautia o sē akerise ua 'aina vaega o Aferika ma o lenei ua sasaʻegalēmū, aofia ai ma Saina, faʻatulagaina le saogalemu o meaʻai ma tamaoaiga i se tulaga lamatia ma fausiaina se tulaga mo tele oge.

O le a oʻo mai aso, aua o le a e vaʻai pe faʻafefea ona tali mai le lalolagi e tusa ma le loloto o agasala a le tagata. Oe o le a afaina i faʻamaʻi ma iniseti o le a faʻaleagaina le tele o eria. — Novema 18th, 2004

 

SAINA I LE FUA

Ioe, e pei ona ou fai atu pea, o le afa muamua o lenei Matagi lea o le a oʻo mai i luga o le lalolagi — pei o le afa muamua o se afa aʻo lumanaʻi le mata o le afa (o le Lapataʻiga) - o le tele lava na faia e tagata. O le Faamaufaailoga e Fitu o le Fouvalega o loo faamatala e Sagato Ioane i le Tusi o Faaaliga o le tagata o loʻo seleseleina le mea na ia luluina-e aofia ai ma mala (tagai foi Mata 24: 6; Luka 21: 10-11):

Ina ua ia tatalaina le faʻamaufaailoga lona fa, na ou faʻalogo i le leo o le mea ola lona fa o alaga, "Sau i luma." Sa ou tilotilo atu, ma sa i ai se solofanua lanumeamata lanumeamata. O lē na tiʻetiʻe ai, na faʻaigoa iā te ia o le Oti, ma na feoaʻi ma Seoli. Na tuʻuina atu ia i latou le pule i le kuata o le lalolagi e fasioti i le pelu, oge, ma faʻamaʻi, e ala i manu feʻai o le lalolagi. (Faʻa.6: 7-8)

E ui ina talitonuina ole Covid-19 na sau mai peʻa feʻai, ae fai mai le pepa fou mai le South China's University of Technology, o le fasioti tagata Coronavirus na mafua mai ile fale suesue i Wuhan.[7]Fepuari 16th, 2020; asomail.co.uk I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusiaina le US "Biological Weapon Act", na tuuina mai se auiliiliga faamatalaga ioeina o le 2019 Wuhan Coronavirus o se leaga Biological Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona iloa e uiga i ai.[8]zerohedge.com Na fai mai foi se faamatalaga a le au tusitala o mea tau taua a Isaraelu.[9]26 Ianuari, 2020; fufuluina taimi.com Na faafuasei ona tulai mai le fesili: o lenei siama a fuafuaina mea na tupu e faʻatamaia ai le tamaoaiga o le lalolagi? 

Communism, o loʻo avea pea ma faʻavae o le faiga a Saina, o le ata o le Freemason. E toʻaitiiti tagata e iloa o Karl Marx, Vladimir Lenin, Leon Trotsky ma Joseph Stalin (igoa e igoa uma lava) sa i luga o le totogi o Illuminati mo le tele o tausaga.[10]O le Illuminati ma le Freemasonry o sosaiete faalilolilo e lua na mulimuli ane tuʻufaʻatasia. Komunisi, ma ona faatasi ai ma fetauaiga, na fofoa ina ua 11 tausaga le matua o Marx. Sa tatau ona avea ma mea faigaluega i lafotuina le Sisifo, ioe, o le faasologa atoa o mea.

O le sili ona fiafia i ai o le faaupuga, Komunisi, na fausiaina ae e leʻi leva ona avea Marx ma vaega o le polokalama - aua o le aano moni (o se iʻuga o lana "faʻaosofia" faʻa-Satani) na fausia i le mafaufau lelei o Spartacus Weishaupt ia lava (o le Freemason) i tausaga ua tuanaʻi. I auala uma ae tasi, na amata mai le French Revolution e pei ona fuafuaina. Na o le tasi lava mea faigata na tu ai mo le Illuminati, o le avea ma Ekalesia, mo le Ekalesia - ma e naʻo le tasi le Ekalesia Moni - na fausiaina le faʻavae o Sisifo o malo. —Stephen, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu. MMR Lomitusi Kamupani, i. 103

O loʻo e mataala moni lava, ole faʻamoemoe ole togafiti leaga lea o le unaʻia lea o tagata e faʻatoilaloina le faʻasologa atoa o mea fai a tagata ma tuʻuina atu i latou i tagata leaga. manatu o lenei Socialism ma Communism… —POPE PIUS IX, Nostis ma Nobiscum, Faʻafiafiaga, n. 18, TESEMA 8, 1849

O loʻo ou mafaufau nei i se upu faʻaperofeta mamana na saunoa ai St. Thérèse de Liseux i se patele Amerika na ou iloa i le 2008 - muamua i se miti, ona faʻalogo lea i le taimi o le faʻapaʻiaina i Misasa:

E pei foi o loʻu atunuu [Farani], o le afafine ulumatua o le Ekalesia, fasiotia ona faifeau ma faʻamaoni, e faʻapena foi sauaga o le Ekalesia e tupu i lou lava atunuʻu. I se taimi puʻupuʻu, o le a faʻatafeaina ai le aufailotu ma o le a le mafai ai ona ulufale faʻaaliali i totonu o falesa. O le a latou tautuaina le au faʻamaoni i nofoaga lilo. O e faʻamaoni o le a le maua le "sogi a Iesu" [Holy Communion]. O le aulotu o le a aumaia Iesu ia i latou i le toesea o le au faitaulaga.

Afai e moni, atonu o le a tupu lenei i ni auala tatou te le o mafaufauina. Ae faimai foi fesootai Press, ona o le coronavirus, "Malumalu Buddhist, lotu Kerisiano ma Mosalemi Mosalemi na faʻatonuina tapunia talu mai Ianuari 29th i le atunuʻu o Saina";[11]Fepuari 16th, 2020; apnews.com i Filipaina, ua toʻatele le auai i nisi lotu e afa; i Meleisia ma Korea i Saute, ua tapunia nisi nofoaga o tapuaiga; ma ua lapataia e le malo o Iapani tagata e "aloese mai le motu o tagata ma 'potopotoga le taua', e aofia ai nofoaafi femalagaaʻi lauiloa."[12]Fep 16th, 2020; news.yahoo.com I le emo o le mata, o le faʻamaoni i na 'aʻai ua le maua ai le Sakalameta. 

I le iuga, o lenei feʻau mai ia Gisella Cardi i Trevignano Romano latalata i Roma. Ana savali talu ai nei mauaina le Nihil Obstat i Polani. Lenei tasi na sau ae le i tupu le Covid-19:

Le au pele e, laʻu fanau e, faʻafetai lava mo le faʻalogo mai i laʻu valaauga io outou loto. Tatalo, tatalo, tatalo mo le filemu ma mo mea o loo faatali mai ia te oe. Tatalo mo Saina aua o mai fou o le a sau mai iina, ua sauni uma nei e afaina le ea ma siama le iloa. Tatalo mo Lusia ona ua lata mai taua. Tatalo mo Amerika, ua matuaʻi paʻu lava i lalo. Tatalo mo le Ekalesia, aua o le a oʻo mai le au tau ma o le osofaʻiga o le a mataʻutia; 'aua neʻi faʻasesēina e luko feʻaʻei pei o tamai mamoe, o mea uma o le a suia tele i se taimi lata mai. Vaʻai i le lagi, oe o le a vaʻaia faʻailoga o le iʻuga o taimi ... —O le tatou Tamaʻitaʻi ia Gisella, Setema 28th, 2019
O lena foi, o se siuleo o se feʻau mai le valu tausaga talu ai:

Ae le i mafai e le tagata ona suia le kalena o lenei taimi o le a e molimauina le faaletonu tautupe. Naʻo latou e utagia aʻu lapataʻiga o le a saunia. O le a osofaʻia e le itu i Matu le itu taua a Korea e lua. O le a lulu Ierusalema, o le a paʻu Amerika ma Rusia o le a tutu faʻatasi ma Saina e avea ma Pule o le lalolagi fou. Ou te aioi atu i lapataiga o le alofa ma le alofa mutimutivale aua o aʻu o Iesu, ma o le aao o le faamasinoga tonu ua lata ona manumalo. —Na molia e Iesu ia Jennifer, Me 22nd, 2012; upu fromjesus.com

 

O LE MANUIA O IA MA LE FAATUATUA

I le amataga o lenei tusitusiga aposetolo, na aumaia e le Alii ia aʻu ni miti faʻaperofetaga e avea o ni ituaiga o mea taua mo le lumanaʻi, e pei o lenei miti faifaipea i le sefululima tausaga talu ai. O le a ou vaʻai

… Fetu i le lagi amata amata ona mimilo i foliga o se liʻo. Ona amata ai lea ona paʻu'ū fetu… faʻafuaseʻi ona avea ma vaʻalele a le militeri uiga ese.

Sa ou nofo i le pito o le moega i se tasi taeao ina ua ou toe faia lenei miti, sa ou fesili i le Alii po o le a le uiga. Na vave ona ou faʻalogo i loʻu loto: “Vaʻai i le fuʻa a Saina.”Sa ou le manatuaina lona foliga i talaatu o ona lanu mumu ma samasama, o lea na ou tilotilo ai i luga o le upega tafailagi… ma o lea, o se fuʻa ma fetu i se liʻo.

I se isi miti manino, o vaʻalele a le militeri na matua faʻatumuina le lagi i ituaiga uma uiga ese. Naʻo nai tausaga ua tuanaʻi na ou iloa ai nei mea: drones — lea tatou te leʻi vaʻai lava iai i tua. E le gata i lea, o lenei tausaga ua teʻa, na vaʻaia ai le faʻasaʻolotoina o le anoano o satelite fou i le vanimonimo o loʻo faʻailoaina nei e le lagi i le lagi. Ina ua ou vaʻaia i latou i ni nai masina talu ai, sa ou luluina; na pei na ou vaʻaia se mea mai lena miti muamua. O le a le uiga o ia mea uma? O satelite ma Drones tuʻufaʻatasia e fausia se mataʻutia lalolagi-lautele mataʻituina tagata? 

O le maoaʻe o le alualu i luma o tekonolosi ata faʻatekonolosi i le 10 tausaga ua tuanaʻi, sa i ai ni tagata finau mo le le faalauaiteleina o loʻo popole i le mataʻituina o le 24 itula. —Peter Martinez o le vaega fautua i le vateatea Secure World Foundation; Aukuso 1st, 2019; CNET.com

E foliga mai e moni uma, a ea? Ae le o se miti. O loʻo faʻaalia i le taimi moni i luma o tatou mata. Tusa lava pe o nei mea uma e oso ma liliu ae le o le "lapoʻa," e mautinoa o le isi "laʻititi" faʻailoga. Ma, faʻapefea ona tatou tali atu?

Faʻatulaga lelei lou olaga faʻaleagaga. Tusitusiga pei o lenei aso nei o mea moni o se meaalofa e fafagu ai tatou o loʻo momoe. O auala ia a le Atua e fai atu ai:

Ou te alofa tele ia te oe o lea ou te manao ai e saunia oe. Ou te alofa tele ia te oe o lea ou te manaʻo ai i se mea e teʻi ai. Ou te alofa tele ia te oe, o lea ou te faaauau ai pea ona faaloaloa atu nei aso o le Alofa Mutimutivale e tuu ai oe i le taimi e toe foi mai ai ia te aʻu, e salamo mai lau agasala ma mea uma e vavaeeseina oe mai ia te au. Ae o le Alofa Mutimutivale e pei o se fusipaʻu e faʻaaogaina e le tagata e ala i Lana agasala. Afai o oe, tagata uma, finau pea e faʻalauteleina ia i le tulaga o le malepe, ona iloa lea o le "vave" ma le "faʻafuaseʻi" o laʻu Faʻamasinoga - ma lau filifiliga. Auoi, tagata matitiva, pe a na fai e te toe foʻi mai ia te aʻu ina ia mafai ona ou faʻaalia loʻu alofa ma faʻamalieina faʻanoanoaga o loʻo e tumau pea i ou luga…

I lena tulaga, o le Great Storm o iinei e le o le iʻuga o le lalolagi, ae o le faamamaina o ia. Le mea leaga, mulimuli ane, o le a le manumalo i le aso. Toe foʻi i upu a Benedict, manatua le iʻuga ina ua maeʻa nei aso o le faʻanoanoa…

E oʻo mai lava i le taimi nei, o lenei tarako e foliga mai e le mafaatoʻilaloina, ae e moni pea i aso nei, o le Atua e sili atu lona malosi nai lo le tarako, o le alofa lea e manumalo nai lo le manatu faapito… O Maria [le fafine o loʻo ofu i le la] ua tuua le oti i ona tua. o ia ua matua ofu i le olaga, ua aveina ae le tino ma le agaga i le viiga o le Atua ma ua faapena, tuu i le mamalu ina ua uma le manumalo i le oti, na ia fai mai ia i tatou: “Ia lototetele, o le alofa e manumalo i le iuga! O le feʻau o loʻu olaga sa: O aʻu o le auauna fafine a le Atua, o loʻu olaga sa avea o se meaalofa o aʻu lava i le Atua ma loʻu tuaoi. Ma o lenei olaga tautua ua taunuʻu mai nei i le olaga moni. Talosia ia ia te oe foi le talitonuina ma le lototele e ola faʻapenei, faʻafetaui uma taufaamataʻu a le tarako. " O le uiga muamua lea o le fafine na faʻamanuiaina e Maria. O le "fafine ua ofu i le la" o le faailoga sili lea o le manumalo o le alofa, o le manumalo o le lelei, o le manumalo a le Atua; o se faʻailoga sili o le faʻamafanafanaga. —POPE BENEDICT XVI, Homily, Aukuso 15th, 2007; faʻatau ie

 

FAITAU FUAFUAGA

Faia i Saina

Tulai Saina

O Saina

Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi

Kapitalism ma le Manu Feʻai

O le Fouvale o le Manu Feʻai

Le Fasiotiga Tele

 

Lau lagolago tautupe ma tatalo o le mafuaaga
o loʻo e faitauina lenei mea i le aso.
 Faʻamanuia ma faʻafetai. 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Faletupe o le Lalolagi ma faʻamaumauga aloaia a le malo
2 puna: Wikipedia
3 Fep 14th, 2020; brietbart.com
4 Fepuari 17th, 2020; reuters.com
5 ff. nbcnews.com
6 cf. "O le filogia o Saina e matua leaga lava ua poloka ai le susulu o le la mai panui la", weforum.org
7 Fepuari 16th, 2020; asomail.co.uk
8 zerohedge.com
9 26 Ianuari, 2020; fufuluina taimi.com
10 O le Illuminati ma le Freemasonry o sosaiete faalilolilo e lua na mulimuli ane tuʻufaʻatasia.
11 Fepuari 16th, 2020; apnews.com
12 Fep 16th, 2020; news.yahoo.com
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.