Le Afe Tausaga

 

‘Ona ‘ou iloa lea o le agelu ‘ua alu ifo mai le lagi,
o lo o uu i lona lima le ki o le to e le gata ma se filifili mamafa.
‘Ua pu‘ea e ia le tarako, o le gata tuai, o le Tiapolo lea po o Satani;
ma saisai i tausaga e afe ma lafo i le to e lē gata;
‘ua ia lokaina ma fa‘amaufa‘ailogaina, ‘ina ‘ia lē toe mafai
‘ia fa‘asesēina nu‘u ‘ese se‘ia ‘atoa le afe o tausaga.
A uma lea, e tatau ona tatala mo sina taimi puupuu.

Ona ou iloa lea o nofoalii; o ē ti‘eti‘e ai ‘ua tu‘uina atu i ai le fa‘amasinoga.
Na ou vaai foi i agaga o e ua vavaeeseina o latou ulu
mo la latou molimau ia Iesu ma le afioga a le Atua,
o ai fo‘i na lē ifo i le manu fe‘ai po o lona fa‘atagata
e le'i talia fo'i lona fa'ailoga i o latou muaulu po o lima.
Na latou ola mai ma pule faatasi ma Keriso mo le afe tausaga.

( Fakaasiga 20:1-4 . Faitauga muamua o le Aso Faraile)

 

O I LENEI atonu, e leai se mau e sili atu ona faauigaina lautele, e sili atu ona finau ma fevaevaea'i, nai lo lenei fuaitau mai le Tusi o Faaaliga. I le uluai Ekalesia, sa talitonu tagata Iutaia liliu mai o le “afe tausaga” e faatatau i le toe afio mai o Iesu moni lava nofotupu i le lalolagi ma faatuina se malo faaupufai i le lotolotoi o taumafataga faaletino ma tausamiga.[1]“… o e toe tu mai o le a olioli i taimi paganoa o taumafataga faaletino le talafeagai, ua saunia i le tele o aano o manu ma meainu e le gata ina faateia ai le lagona o le taupulea, ae e oo lava i le sili atu i le fua o le talitonuina.” (Sagato Augustine, Aai o le Atua, Bk. XX, Ch. 7) Ae ui i lea, na vave ona faʻaumatia e Tama o le Ekalesia lena faʻamoemoe, ma taʻutino atu o se aʻoaʻoga sese - lea ua tatou taʻua i aso nei milenarianism [2]vaʻai Milenarianism - O le a le mea ma le Leai ma Le Auala na Leiloa ai le Era.Ia faaauau pea le faitauina o

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 “… o e toe tu mai o le a olioli i taimi paganoa o taumafataga faaletino le talafeagai, ua saunia i le tele o aano o manu ma meainu e le gata ina faateia ai le lagona o le taupulea, ae e oo lava i le sili atu i le fua o le talitonuina.” (Sagato Augustine, Aai o le Atua, Bk. XX, Ch. 7)
2 vaʻai Milenarianism - O le a le mea ma le Leai ma Le Auala na Leiloa ai le Era

Tumau i le vasega

 

E tutusa Iesu Keriso
ananafi, i le asō, ma le faavavau.
(Eperu 13: 8)

 

TUUINA ua ou ulufale atu nei i lou sefuluvalu o tausaga i lenei aposetolo o Le Now Word, ou te tauaveina se vaaiga patino. Ma o le mea tonu lena toso i luga e pei ona fai mai ai nisi, po o lena valoaga ua faataunuuina, e pei ona fai mai ai isi. I se isi itu, e le mafai ona ou tausisia mea uma o le a oʻo mai - o le tele o mea, o mea na ou tusia i nei tausaga. E ui ou te leʻi iloa faʻamatalaga pe faʻafefea tonu mea o le a oʻo mai i le fua, mo se faʻataʻitaʻiga, pe faʻafefea ona toe foʻi mai le Communism (e pei ona taʻua e lo tatou Fafine vaʻai o Garabandal - vaʻai Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi), ua tatou vaaia nei ua toe foi mai i se tulaga e sili ona maofa, atamai, ma soo se mea.[1]ff. Le Fouvalega Mulimuli E matua maaleale, o le mea moni, e tele pea latou te le iloa le mea o loʻo faʻaalia uma i latou. “O lē ua i ai taliga e tatau ona faalogo.”[2]cf. Mataio 13:9Ia faaauau pea le faitauina o

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Le Fouvalega Mulimuli
2 cf. Mataio 13:9