I Gay Faaipoipoga

lwedding_Foto

 

O LE MONI MONI - VAEGA II
 

 

AISEA? Aisea e teteʻe ai le Ekalesia Katoliko ile alofa?

Ole fesili lena e fesiligia e le toʻatele pe a oʻo ile faʻasa a le Ekalesia mai le faʻaipoipo faʻaipoipo. E toalua tagata e fia faaipoipo ona e alofa le tasi i le isi. Aisea e le fai ai?

Ua manino le tali a le Ekalesia, i le faaaogaina o mafuaaga ma mafuaaga tatau na mauaa i tulafono faanatura, Tusitusiga Paia, ma Uputuu i ni pepa pupuu se lua: Manatunatuga e uiga i Fautuaga e Tuuina atu Aloaia Aloaia i Iuni i le va o Tagata faatauatane ma Tusi i Epikopo o le Ekalesia Katoliko i le Pastoral Care of Homosexual Persons

Ua tali manino ma mausali le tali mai a le Ekalesia e pei ona iai peʻa fai mai o le mulilua e leaga tele e pei ona nonofo faʻatasi aʻo leʻi faʻaipoipo, gaoi, pe faitatala. Ae o Pope Benedict (o le sa saini i pepa uma e lua) na laga se manatu taua e foliga mai ua galo:

O le tele o taimi o le Ekalesia-faʻafetauia molimau molimau le malamalama i ai o se mea i tua ma le lelei i aso nei sosaiete. O le mafuaʻaga lena e taua ai le faʻamamafaina o le Tala Lelei, le feʻaveaʻi o le ola ma le faʻaleleia o le ola o le Tala Lelei (Faaa. Jn 10: 10). E ui lava e manaʻomia le tautala malosi faasaga i mea leaga o loo taufaamataʻu mai ia i tatou, ae tatau lava ona tatou faasaʻo le manatu faapea o le Katoliko ua na o se "faaputuga o tapu".  -Lauga i Epikopo Aialani; VATICAN CITY, OKE. 29, 2006

 

TINA MA FAIAOGA

E mafai ona tatou malamalama i le matafaioi a le Ekalesia o le "tina ma le faiaoga" i le tulaga o le misiona a Keriso:  Na afio mai o Ia e laveaʻi i tatou mai a tatou agasala. Na afio mai Iesu e faasaʻoloto i tatou mai le pologa ma le faʻapologa e faʻaleagaina ai le mamalu ma gafatia o tagata uma na faia i le faʻatusa o le Atua.

Ioe, e alofa Iesu i itupa uma aliʻi ma fafine i luga o le paneta. E alofa o ia i tagata "saʻo" uma. E alofa o ia i tagata mulilua uma, faitaʻaga, gaoi, ma faitatala. Ae mo tagata taʻitasi uma Na te folafolaina, "Ina salamo ia, aua ua latalata mai le malo o le lagi" (Mata 4:17). "Salamo" mai le faia o mea sese ina ia maua ai le "malo o le lagi". Lua itu i le Tupe o le Upu Moni.

I le fafine mulilua na maua lona lima, na silasila atu Iesu i le motu o tagata mumu o toʻulu ifo o latou maʻa ma savali ese atu ma faapea atu, "Ou te le faʻasala foʻi ia te oe…". O lena lava, 

E leʻi auina mai e le Atua lona Atalii i le lalolagi ina ia faasala i le lalolagi, a ia faaolaina le lalolagi ia te ia. (Ioane 3:17) 

Pe atonu e pei ona fai mai ai Pope Francis, "O ai aʻu e faamasino ai?" Leai, ua faʻailoa mai e Iesu le tausaga ole Alofa Mutimutivale. Ae o le Mercy e saili foi e faʻasaʻoloto, o lea e tautala ai le mea moni. Ona fai atu lea o Keriso ia te ia, "Alu ia oe, aua e te toe agasala."

“… Ai se le talitonu ua uma ona faasalaina.”

E alofa o Ia ia i tatou, ma o lea, e finagalo o Ia e faasaoloto ma faamalolo i tatou mai le malamalama sese ma aafiaga o le agasala.

… Moni o lona mafuaʻaga e le naʻo le faʻamautinoaina o le lalolagi i lona faalelalolagi ma ia avea ma ana soa, tuʻuina atoa le suia. —POPE BENEDICT XVI, Freiburg im Breisgau, Siamani, Setema 25th, 2011; www.chiesa.com

Ma, pe a folafola atu e le Ekalesia tapulaʻa o tulafono ma tuaoi mo gaioiga a tagata, na te le o faʻatapulaaina lo tatou saolotoga. Ae, o loʻo ia faʻaauau pea ona faʻasino puipui ma faʻailoga e faʻatonuina saogalemu ai tatou moni saolotoga. 

O le saolotoga e le o le agavaʻa e faia ai se mea tatou te manaʻo ai, soʻo se taimi tatou te mananaʻo ai. Ae, o le saolotoga o le mafai lea ona ola responsibility le moni o la tatou sootaga ma le Atua ma le tasi i le tasi.  — POPE JOHN PAUL II, St. Louis, 1999

Talu ai ona o le alofa o le Ekalesia mo le tagata o loʻo tauivi ma a latou lagona feusuaʻi, na ia talanoa manino ai e uiga i le aʻafiaga mataʻutia o le mulimulitaʻia ma gaioiga e feteʻenaʻi ma le tulafono o le amio mama. Na ia valaʻau le tagata e ulufale i le olaga o Keriso o ia o le "upu moni e faʻasaʻoloto ai tatou." Na ia faʻasino le Ala na tuʻuina mai ia i tatou e Keriso Lava, o lona uiga, usiusitai i mamanu a le Atua - o se auala vaapiapi e tau atu i le taua o le ola faavavau. Ma pei o se tina na ia lapatai mai o le "totogi o le agasala o le oti," ae le galo e alaga ma le fiafia le vaega mulimuli o lena Mau:

… A o le meaalofa a le Atua o le ola faavavau ia Keriso Iesu lo tatou Alii. ” (Roma 6:23)

 

O LE MONI I LE ALOFA

Ma o lea, e tatau ona tatou manino, tautala i le mea moni i le alofa: o le Ekalesia e le gata o le fai mai o le upu "faʻaipoipoga" e mafai ona naʻo ulugaliʻi faʻaipoipo faʻaipoipo; o loʻo ia fai mai lena mea faatasiga o se ituaiga i le va o tagata faatauatane ua "matua le fetaui lelei." 

O tulafono tau le va o tagata o loʻo faʻatulagaina ai mataupu o le olaga ole tagata ile sosaiete, mo le lelei pe mo le maʻi. Latou "faia se taua tele ma o nisi taimi taua filifiliga i le faʻatosinaina o mamanu o mafaufauga ma amioga". Soifuaga ma manatu faʻavae o loʻo faʻaalia mai e le gata o loʻo fauina i fafo le olaga o le sosaiete, ae o loʻo taumafai foi e fesuiaʻi le vaʻaiga a le tupulaga ma le iloiloga o ituaiga amioga. Aloaia faʻatulafonoina o itupa faʻatauatane o le a faʻanenefuina ai nisi o faʻatauaina lelei amioga tatau ma mafua ai le faʻaititia o le faʻavae o le faʻaipoipoga. -Manatunatuga e uiga i Fautuaga e Tuuina atu Aloaia Aloaia i Iuni i le va o Tagata faatauatane; 6.

E le o se poloaʻiga le maluluina, ae o se siuleo o le fetalaiga a Keriso "Ina salamo ia, aua ua latalata mai le malo o le lagi." E iloa e le Ekalesia le tauiviga, ae le faʻaleagaina le fofo:

… Alii ma tamaitai e i ai amioga faatauatane ma faatauafafine “e tatau ona taliaina ma le faaaloalo, agaalofa ma le magafagafa. O faʻailoga uma lava o le faʻailoga tagata i lo latou manatu e tatau ona aloese mai ai. ” Ua valaauina i latou, pei o isi Kerisiano, ia ola i le amio mama o le legavia. Ae peitai o le faanaunauga faatauatane ma faatauafafine e ui lava ina "le fetaui lelei" ma amioga faatauatane ma le faatauatane "o agasala e matua feteenai lava ma le legavia."  —Ibid. 4

E faʻapena foi le mulilua, faitaʻaga, gaoi, ma le faitatala i agasala matuiā. O le tamaloa faʻaipoipo e alofa i le toʻalua a lona tuaoi aua "e foliga mai e matua saʻo" e le mafai foi ona mulimulitaʻia ona faanaunauga, tusa lava po o le a le malosi latou te i ai. Mo ana (ma ana) gaioiga, o lona uiga, o le a faʻasaga i le tulafono o le alofa na fusia ai latou i a latou muamua tautoga. Alofa, iinei, o le le o se lagona alofa, ae o le meaalofa o oe lava i le isi "seia oo i le iuga".

E finagalo Keriso e faasaʻoloto i tatou mai faʻanaʻoga le fetaui lelei - pe o ni tuʻinanauga faʻatauatane pe faʻasotoma.

 

O LE LOMIGA E MO UMA

E le taʻua e le Ekalesia na o tagata nofotoatasi, faifeau, lotu, poʻo i latou e tauatane ma tauafafine i le legavia. uma ua valaʻaulia le aliʻi ma le fafine e ola i le legavia, e oʻo lava i ulugaliʻi faʻaipoipo. Faʻafefea lena, oe ono fesili !?

O le tali e toe taoto i le natura moni o le alofa, ma o le i avatu, le gata e mauaina. E pei ona ou tusia i O Se Molimau Vavalalata, taofiofi fanau e leʻo se vaega o le fuafuaga a le Atua mo le alofa faʻaipoipo mo le tele o mafuaʻaga-mafuaʻaga e taua i se faʻaipoipoga maloloina. O le mea lea, a faʻaipoipo se tasi, e le faʻafuaseʻi ona avea ma "saoloto mo tagata uma" pe a oʻo mai i feusuaiga. E tatau i le tane faʻaaloalo i fati masani a le tino o lona toʻalua, e ui atu i "vaitau" i masina taʻitasi, faʻapea foʻi ma ana "vaʻaiga lagona." E pei lava o fanua poʻo fualaʻau 'aina "malolo" i le taimi o le taumalulu, e i ai foi taimi e alu ai le tino o se fafine i le taʻamilosaga o le toefaʻafouina. E i ai foi vaitau e fanau ai o ia, ma o le ulugaliʻi, a o tatala pea i le ola, ono taofia i nei taimi foi ina ia mafai ai ona fuafua lo latou aiga e tusa ai i le agaga o le alofa ma le agalelei i fanau ma le olaga. [1]ff. Humanae Vitae, l. 16 I taimi na o le ola mama faʻaipoipoga i lena taimi, o le tane ma le ava faʻafaileleina se loloto loloto faʻaaloalo ma le fealofani o le tasi i le isi e totonugalemu i le agaga e ese mai i le le faʻatauaina itutino saʻo o loʻo tatou nonofo ai nei.

O le Ekalesia o le muamua vivii ma faamalo le faʻaogaina o le atamai o le tagata i se gaioiga o se mea fetuutuunai meaola pei o le tagata e vavalalata vavalalata ma lona Foafoa. Ae na ia faʻamaonia mai e tatau ona faia lenei mea i totonu o tapulaʻa o le faʻatonuga o mea moni na faʻatuina e le Atua. —POPE PAULO VI, Humanae Vitae, Le. 16

O le mea lea, o le Ekalesia vaʻaiga o feusuaʻiga e fai si eseʻese nai lo le teʻa faʻaaogaina ma le tumau vaʻaiga a le lalolagi o loʻo ia te ia. O le vaai Katoliko vaai i le atoa tagata, faʻaleagaga ma faʻaletino; na te faʻatauaina le matagofie ma le paoa moni o itupa i uma lona fanautama ma le tuʻufaʻatasia itu; ma le mea mulimuli, o se vaʻaiga e tuʻufaʻatasia feusuaʻiga i le sili atu lelei o tagata uma, maitauina o mea leaga e faia i totonu o le potumoe faia i le mea moni e i ai se aʻafiaga luga o le tele sosaiete. O lona uiga, o le faʻailogaina o le tino vaʻaia na o se "oloa" lena faʻaaogaina, aafia ai le auala tatou te fesoʻotaʻi ai ma fesoʻotaʻi ma isi i isi tulaga, faʻaleagaga ma faʻalemafaufau. E manino lava i aso nei, le fiasefulu tausaga o le mea ua taʻua o le "feminism" e leai se mea na faia e maua ai le faʻaaloalo ma le mamalu e anaina e fafine uma. Ae ui i lea, o la matou aganuu mataga na faʻaleagaina ai aliʻi ma fafine uma i se tikeri e nonofo ai tagata faapaupau o Roma. O le mea moni lava, na lapataʻi mai Pope Paul VI, o le mafaufau puipuia o le a faatupuina ai le le faamaoni ma le faalumaina lautele o feusuaiga a tagata. Fai mai a ia, e faaperofetaga lava, afai e taliaina le fanau mai…

… Le faigofie o lenei gaioiga o gaioiga ona mafai ai ona tatalaina le ala mo le le faamaoni i le faʻaipoipoga ma le tuʻuina i lalo lautele o amioga lelei. E le tele se poto masani e manaʻomia e atoatoa ai malamalama i vaivaiga o le tagata ma ia malamalama o tagata soifua-aemaise ai lava le talavou, oe ua matua aafia i faaosoosoga-manaʻomia ni faatosina e tausia le tulafono o amioga mama, ma o se mea leaga e faafaigofie ai mo latou ona solia lena tulafono. O le isi aʻafiaga e mafua ai le faʻateʻia o se tamaloa e masani i le faʻaaogaina o metotia puipui e ono galo le faʻaaloalo ona o se fafine, ma, le amanaʻiaina lona faʻaletino tino ma lagona, faʻaititia o ia e avea ma mea faigaluega mo le faʻamalieina o lana ia lava manaʻoga, le toe mafaufau ia te ia o lana paʻaga o ia e tatau ona faʻataʻamilomilo ma le faʻaeteete ma le alofa. —POPE PAULO VI, Humanae Vitae, Le. 17

Peitaʻi, o se tulaga amio lelei i aso nei ua faʻateleina ona manatu ua tele ma le faʻapalepale, tusa lava pe a tautala i le agamalu ma le alofa..

Ua tele le alaga leotele faasaga i leo o le Ekalesia, ma ua atili ai ona tupu lenei mea i auala faaonapo nei o fesootaiga. Ae e le o se mea e faateʻia ai le Ekalesia, o ia, e le itiiti ifo nai lo lona Atua Faʻavae, ua fuafuaina e avea ma "faʻailoga o feteʻenaʻiga." … E le mafai ona saʻo mo ia ona faʻatulafonoina le mea e le tusa ai ma le tulafono, talu ai, i lona lava natura, e teteʻe lava i le lelei moni o le tagata.  —POPE PAULO VI, Humanae Vitae, Le. 18


EPILOGUE

Ile taimi na uluaʻi tusia ai lenei (Tesema, 2006), ole faʻatutuina ole Kanata, lea o loʻo faʻaauau pea ona taʻitaʻia le itu i Sisifo ile faʻataʻitaʻiga lautele, na maua le avanoa e toe suia ai lana filifiliga na toe faʻauiga le faʻaipoipoga ile tausaga ua mavae. Peitai, o le "tulafono" fou e tumau e pei o. Ae paga lea, aua e faʻatatau i le lumanaʻi o le sosaiete, lea na taʻua e John Paul II "pasi i totonu o le aiga." Ma mo le tasi e i ai mata e vaʻai ma taliga e faʻalogo, e tatau foi ona faʻatatau i saolotoga e tautala ai, ma le lumanaʻi o le faʻaKerisiano i Kanata ma isi atunuʻu o loʻo lafoaʻia le tulafono o le amio mama (vaʻai Sauaga! … Galulolo Amio.)

O lapataiga ma apoapoaiga a Pope Benedict i Kanata, sa mafai ona ave i soo se atunuu e amata ai le faataʻitaʻi ma le faʻavae o le lumanaʻi.

E iai se talaaga lelei a Kanata mo le tuʻuina atu ma le faʻatauaina o le amiotonu ma le filemu… I le taimi lava e tasi, e iai ni mea taua na aveʻesea mai o latou uiga mama ma le taua na maua ia Keriso na tutupu mai i ni auala sili ona faʻalavelave. I le igoa o 'faʻapalepale' lou atunuʻu na onosaia le valea o le toe faauigaina o paʻaga, ma i le igoa o le 'saolotoga o filifiliga' o loʻo feagai ma le faʻatafunaga o aso uma fanau e leʻi fananau mai. A le amanaʻia le fuafuaga paia a Lē Foafoa, e leiloa le moni o le tagata.

O pepelo pepelo e le o iloa i totonu o le ekalesia a le au Kerisiano. E faʻatamaʻia lava pe a osia e taʻitaʻi kerisiano le tuʻufaʻatasia o le faʻatuatua ma faʻatagaina le malepe o mafaufauga ma mataupu faʻavae o le amio faʻale-natura, e ala i le gauaʻi atu i faiga faʻaagafesoʻotaʻi ma le manaʻomia o le palotaina o manatu. Na o le pau le mea e manuia ai le faatemokalasi i le tulaga e faavae i luga o le mea moni ma le malamalama saʻo i le tagata… I a outou talanoaga ma le aufaipolokiki ma taʻitaʻi o le malo, ou te fautuaina oe e faʻailoa atu o lo tatou faatuatuaga faʻaKerisiano, e leʻo avea ma faʻalavelave i talanoaga, o se auala laupapa. , tonu lava aua e tuʻufaʻatasia mafuaaga ma aganuʻu.  —POPE FAAMATALAGA XVI, Lauga i Epikopo o Ontario, Kanata, "Ad Limina" Asiasi, Setema 8th, Vatican City

 

Muamua lomia Tesema 1st, 2006.

 

FAITAU FUAFUAGA:

 

Kiliki iinei e lesitala i lenei Tusi Faʻamaonia.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Humanae Vitae, l. 16
lafoina i AIGA, O LE UPU MONI.