Francis ma The Great Reset

Photo aitalafu: Mazur / catholicnews.org.uk

 

… Pe a saʻo tulaga, o le a salalau se nofoaiga i le lalolagi atoa
e tafiesea uma Kerisiano,
ona faʻatuina lea o se usoga i le lalolagi atoa
aunoa ma le faʻaipoipoga, aiga, meatotino, tulafono poʻo le Atua.

—Francois-Marie Arouet de Voltaire, faifilosofia ma Freemason
Na te tuʻimomomoina lou ulu (Kindle, loc. 1549), Stephen Mahowald

 

ON Me 8th o le 2020, o leApili mo le Ekalesia ma le Lalolagi i Katoliko ma Tagata Uma Lelei Manatu”Na lolomiina.[1]stopworldcontrol.com O i latou na saini e aofia ai Cardinal Joseph Zen, Cardinal Gerhard Müeller (Prefect Emeritus o le Faʻapotopotoga o Mataupu o le Faʻatuatua), Epikopo Joseph Strickland, ma Steven Mosher, Peresetene o le Population Research Institute, e taʻua nisi. Faatasi ai ma feau tuusao a le apili, o loo i ai le lapataiga e faapea, “i lalo o le manatu o le siama… o se saua tekinolosi leaga” ua faavaeina “lea e mafai ai e tagata leai se igoa ma leai ni foliga ona filifili le iʻuga o le lalolagi”.

E i ai mafuaʻaga tatou te talitonu ai, i luga o faʻavae o faʻamaumauga aloaia i le aʻafiaga o le faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le aofaʻi o maliu, o loʻo iai malosiʻaga manaʻomia i le faatupuina o le fefefe i totonu o le lalolagi faitau aofai o tagata ma le sini autu o le faʻatumauina tumau o ituaiga le taliaina o tapulaʻa i saolotoga, o le puleaina o tagata ma o le siakiina o a latou gaioiga. O le tuʻuina atu o nei faiga faʻaletulafono o se amataga faʻalavelave i le iloaina o se malo o le lalolagi i tua atu o faʻatonutonu. -Talosaga, Me 8th, 2020

Ina ua mavae le sefululima tausaga o nofo i luga o le pa e tali atu ai i le valaau a Ioane Paulo II i talavou ina ia “avea ma ‘leoleo taeao’ i le vaveao o le meleniuma fou,” ou te ioe ma le loto atoa.[2]Ioane Paulo II, Novo Millennio Inuentee, o le.9 E tolu tusitusiga autu o loʻo faʻaalia ai lenei Talosaga, aemaise lava: O le Misa o le Pulea; O la tatou 1942; ma Le Toe Maua Tele. A'o si'itia le vala'au mo tui fa'atulafonoina;[3]law.com/newyorklawjournal; yorkshireeveningpost.co.uk e pei ona fai mai kamupani e pei o le Ticketmaster e le o toe mamao ae latou manaʻomia oe e "faʻamaonia faʻamaoniga o tui poʻo se suʻega le lelei talu ai nei mo le COVID-19 e faʻaaoga ai se pasi faʻalesoifua maloloina numera" e faʻatagaina i mea e fai;[4]msn.com a o amata ona faamataʻuina e atunuu "faasalaga tau tupe ma solitulafono" mo le faasalalauina o "tala pepelo" e uiga i tui ...[5]bbc.com Ou te iloa e ofo tele, i le 2000 tausaga talu ai, na tusia ai e St.

… O ou tagata faatauoa o tagata sili ia o le lalolagi, o malo uma na taitaiseseina e oe togafiti faataulaitu. (Faʻaaliga 18:23)

O le upu Eleni mo le “faataulaitu” iinei o le φαρμακείᾳ (pharmakeia) — “o le faaaogaina o vai, fualaʻau poʻo sipela. ”[6]ff. Le Moni Vavave A o ou tusia i O le Misa o le Pulea, o le mea tonu lava lea o malosiaga "leai ni foliga" - o "tagata sili" o loʻo pulea vailaʻau, faʻatoʻaga, ma gaosiga o meaʻai lea o loʻo taʻua nei le faʻaogaina o malo i le lalolagi atoa.

Matou te mafaufau i malosiʻaga tetele o aso nei, o le le mailoa o manaʻoga tautupe lea e avea ai aliʻi ma pologa, e le o toe avea ma ni mea totino, ae o se malosiaga le mailoa e tautua ai tagata, e faʻasauāina ai tagata ma fasiotia foi. Latou o se malosiaga faʻatamaʻia, o se malosiaga e faʻamataʻu ai le lalolagi. —POPE BENEDICT XVI, Manatunatuga ina ua maeʻa le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010

Ua ou te'i ina ua ou toe faitau i upu nei na tusia i le sefulufa tausaga talu ai Le Sili Meshing:

“Ua toeititi lava atoa.”

O upu na na tatagi mai i loʻu fatu i le faaiuga o lenei vaiaso a o ou mafaufau loloto i le suiga maoaʻe mai le Tala Lelei i Amerika i Matu i nai vaiaso ua tuanaʻi. O na upu na o mai ma le ata o le tele masini ma kia. O nei masini - polokiki, tamaoaiga, ma agafesootai, o loʻo faʻagaioia i le lalolagi atoa - na tamoʻe tutoʻatasi mo le tele o tausaga, pe a le o seneturi.

Ae na mafai ona ou vaʻaia i loʻu loto lo la faʻatasi. ua uma lelei masini, toeititi lava mesh i totonu o le tasi masini Global valaʻauina "Totonu Totino. ” O le meshing o le a leai se mea, filemu, tau leiloa. Faasesē. -Le Sili Meshing, Tesema 10th, 2006

O le mea e toetoe lava a "atoa" o le meafaigaluega e faʻataunuʻu ai mea o loʻo valaʻau faʻatasi ai taʻitaʻi o le lalolagi Le Toe Maua Tele. O le mea e faanoanoa ai, o se tasi o "mea faʻaoga" i lenei Toe Faʻatonu o le a tetee i le ekalesia.

 

O LE FAʻAIʻU MULIMULI

Ua leva ona taʻua e le tele o faifeʻau, ma e oʻo lava i totonu o faʻaaliga patino, o le Freemasonry ma le Communist agents faʻailoa e le gata i le Ekalesia Katoliko ae o lotu uma. I se faatalanoaga i le aso 29 o Setema, 1978 ma Fr. O Francis Benac, SJ, na tuuaia e le tagata vaai Garabandal, Mari Loli, na lapatai mai o le a toe foi mai le Communism i se aso-ma o le a le mea e tupu pe a tupu:

E tele taimi na talanoa ai lo tatou Fafine e uiga i le Komunisi. Ou te lē manatua pe fia ni taimi, ae na ia faapea mai o le a oo mai se taimi e foliga mai ai ua pulea e faiga faaKomunisi le lalolagi atoa. Ou te manatu o le taimi lena na ia taʻu mai ai ia i matou lena mea o le a faigata i patele ona fai Misasa, ma talanoa e uiga i le Atua ma mea paia... A mafatia le Ekalesia i le le mautonu, o le a mafatia foi tagata. O nisi o patele o ni Komunisi o le a faatupuina le fenumiai e le iloa ai e tagata le sao mai le sese. —Mai i le Le Valaʻau o Garabandal, Aperila-Iuni, 1984

O ni upu mataʻina ia atonu na foliga mai e le talafeagai i le tausaga talu ai. Ae a'o loka fa'atasi e ta'ita'i o le lalolagi le faitau aofa'i o tagata soifua maloloina ma fa'aauau pea ona taofiofia Misa; o le saolotoga o tapuaiga e mou atu ma fa'ateleina le fa'asala; a'o filifili le au ofisa o le "suiga o le tau" ma le "COVID-19" e manaʻomia se "Sili Reset” o le paneta i faaupuga manino a Marxist[7]vaʻai Le Toe Maua Tele... o ai e le mafai ona iloa o nei lapataiga mai lo tatou Fafine o loʻo faʻataunuʻuina nei i le taimi moni? “Pe a mafatia le Ekalesia i le fenumiai…” o lana tala lea. 

I lana tusi Athanasius ma le Ekalesia o lo tatou Taimi, Na taʻua e Epikopo Rudolph Graber se faamatalaga a se Freemason o lē na ia tautino mai, “o le sini [o le Freemasonry] e lē o toe avea ma faaumatiaga o le Ekalesia, ae ia faaaogā e ala i le faaulufaleina.”[8]virgosacrata.com I le 1954, na molimau ai Dr. Bella Dodd, o se taʻitaʻi o le Communist Party i Amerika, i luma o le sub-komiti a le Maota e faapea, na ia tuuina atu e ia lava le silia ma le 1000 o talavou Komunisi mataʻutia e avea ma patele Katoliko e ala i seminare a Amerika—ma o le toʻatele o i latou na mauaina. tulai mai i tofiga maualuluga i le Ekalesia. O lana molimau na faʻamaonia e se isi sui o lana pati i le tausaga na muamua atu, o John Manning.[9]virgosacrata.com, 136

O lenei faiga faavae o le ulufale atu i seminare sa faamanuiaina i tua atu o lo tatou faamoemoega faa-Komunisi. -O le ulufale atu a le au Komunisi a Faifeau Katoliko Roma, Gregorian Press, Monastery Sili a le Aiga (tamaitusi)

Ou te fai atu lenei mea ona e mautinoa lava o loo i ai i latou i le Ekalesia o loo loka faatasi ma le lalolagi nai lo le Agaga o le Atua.

Afai tatou te faaeteete, afai tatou te popoto, afai tatou te mataala ma tatalo, e tatau la ona manino ia i tatou o lenei “fenumiai” o loo auauna atu foi i se faamoemoega paia: a luluina o vao leaga mai le saito.[10]ff. Pe a Amata Ona Togavao ulu I lena tulaga, ua ou matauina le auala na galulue uma ai Pope Francis ma Peresitene Trump O le au faatupu vevesi o lenei faamamā—pe latou te iloa pe leai. Ma le isi, o le isi lea valoaga mataʻina e mautinoa na faataunuuina i o tatou taimi, o le tasi lenei mai le tagatavaʻai Amerika o Jennifer i le taimi o le pontificate a Benedict:

Ole itula ole maoae suiga. I le afio mai o le taʻitaʻi fou o Laʻu Ekalesia o le a oʻo mai suiga tetele, suiga o le a faʻateʻa ese ai i latou na filifilia le ala o le pogisa; i latou e filifili e suia aʻoaʻoga moni a Laʻu Ekalesia. —Jesus ia Jennifer, Aperila 22, 2005, upu fromjesus.com

O le mea moni, seʻi manatu i le auala na apoapoaʻi atu ai Pope Falanisisi, Amoris Laetitia, ua fa'ataunu'uina lava lena. 

...e le saʻo le toatele o epikopo o loʻo faʻamatalaina uiga Amoris Laetitia tusa ai ma a latou auala o malamalama ai i le aʻoaʻoga a le Pope. E le tumau ai pea i le laina o aʻoaʻoga a le Katoliko… Nei e pepelo: o le Upu a le Atua e matua manino ma e le taliaina e le Ekalesia le faʻateʻaina o le faʻaipoipoga. —Katinale Gerhard Müller, Katoliko Faʻasalalau, Fepuari 1st, 2017; Lipoti a le Lalolagi Katoliko, Fepuari 1st, 2017

E i ai le ala ua tonu i le tagata, a o lona iuga o le ala i le oti. ( Faataoto 14:12 )

Ae faapefea le Pope lava ia? O le tele o tagata Katoliko ua matua popole lava pe aisea ua le faasa’o ai e le Pope ia epikopo. Po’o le mafua’aga fo’i o ta’ita’i lotu e pei o Fr. James Martin SJ o e feteenai ma aoaoga a le Ekalesia ae ua tofia i tofi i totonu o le Vatikana; pe aisea ua puipuia ai pe le amanaia ai e le ofisa o fesootaiga a le Vatikana ni faiga taufaaleaga talu ai nei, e pei o le Pope o loo taitaia se sauniga e fai ai tagata. ifo i faaputuga palapala ma faatagata “Pachamama”.; po o le tali le mautonu i le Pontiff fa'amatalaga lata mai e uiga i "uniuni sivili"; po'o le leai o se fa'amatalaga mo le tu'uina atu o le pule e tofia ai epikopo i pulega fa'a-Komunisi a Saina?[11]Manatua: Na tuuaʻia foʻi Pius XII i lona auai i le ʻau Nasi i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ae ui i lea, ina ua uma le asu o taua, na iloa ai na fesoasoani le Pope i le tele o tagata Iutaia e sosola ese mai tolauapiga o le oti nai lo se isi lava tagata. E i ai se mea faapena o tupu ia Saina e aloese ai mai le sili atu o sauaga o Kerisiano iina?

E le gata i lea, e toatele ua fenumiai pe aisea ua avea ai Francis lagolagoina le Maliega a Pale a le UN, lea e aofia ai aiaiga mo “aiā tatau” (o se faaupuga mo le faapau pepe, puleaina o fanau, ma isi) ma le “manatu o le itupa,” faapea ma le “faamafanafanaina o le lalolagi” faasaienisi, lea ua tumu i faiga taufaasese ma talitonuga faa-Komunisi. Latou te fesiligia pe aisea na lagolagoina ai e le Vatican's Pontifical Academy of Sciences se lauga mo le vaega talavou o le United Nations Sustainable Development Solutions Network o loʻo faʻatautaia e le globalist ma le lagolagoina o le faapau pepe o Jeffrey Sachs ma faʻatupeina e le Bill ma Melinda Gates e lagolagoina le faapau pepe. Faavae. O se tasi o Sachs sili lagolago i le aluga o tausaga ua mamao-agavale financier George Soros.[12]lifesitenews.com

le fono, lea na tupu i le Vatican mo le lona fa sosoo tausaga, na fuafuaina e talanoaina le faʻalauiloaina o le United Nations Sustainable Development Goals (SDGs), numera 3.7 ma 5.6 lea e aofia ai "feusuaʻiga ma le toe fanauina o soifua maloloina auaunaga," o se euphemism faʻaaogaina i totonu o Malo Aufaatasi e faʻasino i le faʻapapāina ma le faʻatama fanau. -lifesitenews.com, Novema 8, 2019

O le tusitala tuai o le Vatikana, o Edward Pentin, atonu e sili ona aoteleina le mea na tagiauē ai le toʻatele:

...o le sootaga ma le "Pachamama" ma le UNEP (United Nations Environment Programme) o loʻo faʻaalia ai o lona faʻaalia i le sinoti [Amazon] e leʻi tupu fua, ma o lona lava ala, o se isi faʻaaliga o le faʻateleina pea le "faʻatupuina" o le UN ma le lalolagi atoa siʻosiʻomaga gaioiga i totonu lava o le gao o le Vatican. -edwardpentin.co.uk, Novema 8, 2019

O lenei UN fa'aosoina le "siosiomaga" e leai se mea e itiiti ifo nai lo se savaliga tumau agai i luma lalolagi Communism ma o se “faiga faapaupau fou. " Ua oo mai i lou mafaufau upu a St. Paul:

O le ā le mafutaga a le malamalama ma le pōuliuli?… O lenei, aua neʻi outou feoaʻi ma i latou, auā sa pōuliuli outou anamua, a o lenei ua malamalama outou i le Alii… ( 2 Kori 6:14; Efe 5:7-11 ).

 

O LE FAʻALELEOLEGA Sili

Afai na faia e se pope ni lauga se tele e valaau atu ai mo atunuu ia mitamita i o latou tagatanuu, tuufaatasia nuu e ala i pese, faalauiloa galuega faufale, ma auai a latou talavou i pulega faalemalo… e leai se tasi e tetee. Tuuina atu le lauga lava e tasi, e ui i lea, i 1942 i le taimi lava e tasi o loʻo faʻasalalauina e Hitila lona tolu pulega… ma o le a mafaufau tagata po o le a le mea o loʻo faia e le pope!

O le mea lea e fa'afefe ai le to'atele i le taimi lava e tasi ua amata fa'alilolilo ai ta'ita'i o le lalolagi mo lenei mea "Sili Reset"...

O lenei faʻamaʻi ua maua ai se avanoa mo le "toe faʻafouina". O lo tatou avanoa lenei e faʻavavevave ai a tatou taumafaiga aʻo leʻi oʻo i le faʻamaʻi e toe faʻataʻitaʻia faiga faʻaletamaoaiga e faʻafeiloaʻi moni ai luitau o le lalolagi e pei o le matua mativa, le tutusa, ma suiga o le tau ... aʻo faʻaauau pea lo tatou malosi i le ausia o le 2030 Agenda mo le atinaʻe gafataulimaina ...  —Koneferenisi a Malo Aufaatasi i luga o le initaneti; Palemia o Kanata, Justin Trudeau, Setema 29, 2020; Tala Fou a le Lalolagi, youtube.com

… e faapena foi Pope Francis i lana lava ala.

A o ou tusia lenei tusi [Uso uma], o le faʻamaʻi Covid-19 faʻafuaseʻi ona aliaʻe, faʻaalia ai a tatou faʻamalumaluga sese… Soʻo se tasi e manatu e naʻo le pau le lesona e tatau ona aʻoaʻoina o le manaʻoga e faʻaleleia mea ua uma ona tatou faia, poʻo le faʻaleleia o faiga ma tulafono o loʻo i ai, o loʻo faʻafitia le mea moni… O lo'u mana'o, i lo tatou taimi nei, e ala i le fa'ailoaina o le mamalu o tagata ta'ito'atasi, e mafai ai ona tatou saofagā i le toe fa'afouina o se fa'anaunauga lautele i le va fealofani. —leai. 7-8; faʻatau ie

Uo pele e, ua lata mai le taimi! … E taua se tulafono mo tau o carbon pe a manaʻomia e tagata le faʻaaoga tatau o mea na foafoaina ma le poto… o aafiaga i le tau o le a afaina pe a o tatou ova atu i le 1.5 thrC tapulaʻa o loʻo faʻailoa mai i sini o le Maliega i Palisi… faia faʻatonuga talafeagai, ina ia aloese ai mai le faia o se matua le faʻatonu i tagata matitiva ma lumanai.—POPE FRANCIS, Iuni 14th, 2019; Brietbart.com

O le naunautaiga o le Pope e aofia ai le Global Compact on Education “ia mautinoa e maua e tagata uma le avanoa i aoaoga lelei e ogatasi ma le mamalu o le tagata soifua ma la tatou galuega masani i le au uso.”[13]POPE FRANCIS, Oketopa 15th, 2020; vaticannews.va Na auai faatasi ma ia i le toe faʻafouina o le feagaiga tau aʻoaʻoga o le Faʻatonu-Aoao o le Faalapotopotoga o Aʻoaʻoga, Faʻasaienisi ma Aganuu faʻavae i Paris (UNESCO), Audrey Azoulay. Ua lauiloa o ia i lana faalauiloaina o le "tulaga tutusa o alii ma tamaitai" ma taumafaiga ina ia aveese tulaga o ata tifaga mataga tau feusuaiga ina ia mafai e le au maimoa laiti (i Farani) ona vaai ia i latou-o se mataupu "aganuʻu" faʻalavelave e fai mai le itiiti ifo.[14]cf. “O le faipule Farani Liberal ua filifilia e taʻitaʻia le lala sooupu a le UN e lagolagoina-LGBT”, Oketopa 18th, 2020; lifesitenews.com Toe foi, o le optics e matautia.

O le alii o loo taitaia le moliaga o lenei Global Reset o le na faavaeina le World Economic Forum, o se lala a Malo Aufaatasi:

Toatele o tatou o loo mafaufau loloto pe o afea e toe foi ai mea i tulaga masani. O le tali puupuu o le: leai. E leai se mea o le a toe foʻi i le lagona 'nutimomoia' o le tulaga masani na i ai ae le i oʻo i le faʻalavelave ona o le faʻamaʻi o le coronavirus ua faʻailogaina ai se tulaga taua tele i le tatou lalolagi. — Polofesa Klaus Schwab; tusitala o Covid-19: Le Sili Toe Faʻaleleia; cnbc.com, Iulai 13th, 2020

Mai ia Prince Charles, i le tau o Al Gore, i le Palemia Boris Johnson, i le Democrat Joe Biden,[15]ff. Le Toe Maua Tele ua latou valaau uma lava i le "Covid-19" ma le "faamafanafanaina o le lalolagi" faatasi ai ma le World Economic Forum (WEF) o le "faamalama" lea ua tatalaina e "toe fausia" atoatoa le faatulagaga o le lalolagi e tusa ai ma le fuafuaga a Malo Aufaatasi.

I luga o la latou upega tafa'ilagi, o lo'o ta'ua ai e le WEF se vaega o le Tusi Fa'aliliuga fou a Pope Francis Uso uma i lalo o le tusiga o loʻo faʻaulutalaina i luga, e fai ma faʻamaoniga o lona lagolagoina o la latou lisi o mataupu. Mai le Tusi:

O le maketi, e na o ia lava, e le mafai ona foia faafitauli uma, tusa lava po o le a le tele o le talosaga tatou te talitonu i lenei talitonuga o le talitonuga neoliberal. —POPE Farani, Uso uma, Le. 168

WEF taumafai e faʻamatala,

O le “tala” o loo ia faasino i ai o le neoliberalism, o se filosofia e lagolagoina le austerity, privatization, deregulation, le taofiofia o maketi, ma tulafono vaivai o tagata faigaluega. — World Economic Forum, Oketopa 9, 2020; weforum.org

O le vaega o totoe o le Francis' Encyclical o loʻo tuʻuina mai ai le mea na ia taʻua o le "miti" mo le "faʻalapotopotoga lautele."[16]n 106; Uso uma I se tasi taimi i le Encyclical, o se ulutala e fa'ailoa ai le fuaitau: “Saolotoga, tutusa ma le auuso”. O lenei mea na faateia ai le toatele ona o le faaupuga Masonic lea na faaaoga i le taimi o le Fouvalega Farani, o se fouvalega sauā na taumafai e faatoilaloina le Ekalesia i lena taimi.

mulimuli ane, Uso uma si'i mata'imata ma se isi ulutala ua ta'ua o le "Re-envisaging of the Social Role of Private Property" - o lenei, i taimi uma o le World Economic Forum o loʻo faʻalauiloaina le manatu, e oʻo atu i le 2030, e leai se tasi e tatau ona umia meatotino tumaoti. O lenei, o le mea moni, o se talitonuga autu o le Marxism ma se (natia) faavae faavae o le au faalauiloaina o le United Nations Agenda 2030.[17]ff. Le Paganism Fou - Vaega III Toe foi, o le taimi o le Encyclical, atonu e sili atu nai lo se isi lava mea, o le mea lea na siitia ai mata.

 

FRANCIS MA LE TULAGA TELE

O le toatele o tagata Katoliko faamaoni ua na ona fesili, “O le a le mea o fai e le Pope?” O se tasi o faʻafitauli i le taliina o lenei fesili o le manaʻo o tagata i se tali faʻamautinoa vave; e mana'omia e nofoaga o talafou se pate leo; bloggers e manaʻo i le faʻafefe. E toaitiiti, e ui i lea, e naunau e suʻesuʻe moni manatu faʻalelotu ma o latou faʻamatalaga, poʻo le leai foi, i le Tu ma Aganuu Paia.

… O uo moni e le o i latou e faʻapelepele i le Pope, ae o i latou e fesoasoani ia te ia i le mea moni ma le poto faʻalelotu ma faʻale-tagata. —Katinale Müller, Corriere della Sera, Nov. 26, 2017; upusii mai le Tusi a Moynihan, # 64, Nov.27, 2017

Fa'ata'ita'i le fa'amatalaga a Francis i meatotino tumaoti.

O le aia tatau i meatotino tumaoti e mafai ona na'o se aia tatau lona lua, e maua mai i le mataupu faavae o le taunuuga lautele o oloa gaosia. -Fratelli Tutti, l. 120

O le to'atele na vave ona alalaga leaga ma fai mai o le talitonuga lea a Marxist. I se isi itu, o le Tuufaatasiga o le Vafealoai Mataupu Faavae o le Ekalesia na tofia e Ioane Paulo II o loo faapea mai foi le tele o mea e tasi.[18]le Tuufaatasiga o le Vafealoai Mataupu Faavae o le Ekalesia na lomia i le 2004 e le Pontifical Council for Justice and Peace i le talosaga a Ioane Paulo II.

O tu ma aga fa'aKerisiano e le'i fa'ailoaina le aia tatau i meatotino a le tagata lava ia e fa'amaoni ma e le mafai ona pa'i: "I se isi itu, ua malamalama i taimi uma i lenei aia tatau i totonu o le lautele lautele o le aia tatau e masani ai tagata uma e faʻaaoga ai oloa o le foafoaga atoa: o le aia tatau i meatotino tumaoti o loʻo i lalo ifo i le aia tatau e faʻaaoga masani, i le mea moni e faapea. o oloa e fa'atatau mo tagata uma” —N. 177

Pe ave upu "Saolotoga, tutusa ma le auuso". A o asiasi atu i Falani, na faapea mai St. John Paul II:

Matou te iloa le nofoaga o loʻo i ai le manatu o le saʻolotoga, tutusa ma le va fealofani i lau aganuu, i lau talafaasolopito. I le auiliiliga mulimuli, o manatu Kerisiano nei. Ou te fai atu lenei mea a o ou iloa atoatoa o i latou na muamua faia lenei tulaga lelei i lenei auala e le o faasino i le sootaga a le tagata ma le poto e faavavau. — Lauga i Le Bourget, Iuni 1, 1980; faʻatau ie

"Uso lautele" ma le "faauoga lautele" o autu ia e talanoaina i le Aofaʻiga i le tulaga o le mana o le Talalelei e suia ai tagata.

E tusa ai ma le faitioga a Francis i le "maketi" ma le "neoliberalism", o nisi ua fai mai ua na o se luma mo le faalauiloaina o le tamaoaiga Marxist. Ae ui i lea, o le aoaoga faavae faaagafesootai a le Ekalesia ua manino lava e faapea o le “tupe” e le mafai ona oo mai i luma o tagata. Afai o le tulaga lena, o le "capitalism" o se mea le lelei.

… Pe a fai o le "capitalism" o lona uiga o se faiga e le faʻataʻamilomiloina ai le saolotoga i le vaega o le tamaoaiga i totonu o se tulafono malosi e faʻatagaina ai le saolotoga o tagata i lona atoaga, ma e vaʻaia ai o se itu taua o lea saolotoga, o le autu o lea e amio lelei ma faalelotu, ona o le tali e mautinoa le lelei. —STST. JOHN PAUL II, Centesiumus Annus, n 42; Tuufaatasiga o le Vafealoai Mataupu Faavae o le Ekalesia, l. 335

Tuuina atu o le Great Reset o loʻo faʻauluina e le au piliona e pei o Rockefellers, Rothschilds, Gates, ma isi, ona o le tele o tekinolosi faʻatoʻaga, fomaʻi ma meaʻai e pulea e se vaega toʻaitiiti o kamupani faʻavaomalo, ona o le vaeluagalemu o loʻo mou atu ma lena. o le maketi o oloa ma fanua faʻatau fanua ua fuafua e paʻu, ma talu ai o le faitau piliona o tagata i le lalolagi e le o maua lava ni faʻavae o le olaga… e faʻamaonia le faitioina o le faiga o maketi saoloto.

E sese le talitonuga faa-Marxist… [ae] o mea tau tamaoaiga… e faailoa mai ai le faatuatuaina ma le le mautonu i le lelei o i latou o loo faaaogaina le malosi tau tamaoaiga… [o nei manatu] e faapea o le tuputupu ae o le tamaoaiga, e uunaia e se maketi saoloto, o le a mautinoa lava le faamanuiaina i le aumaia o le sili atu. fa'amasinoga tonu ma fa'aagafesootai fa'atasi i le lalolagi. O le folafolaga e faapea a tumu le ipu malamalama, o le a taumasuasua, ma manuia ai e matitiva. Ae o le a le mea e tupu, a tumu le ipu malamalama, e fa'ataulāitu e leai se mea, e sau lava mo e matitiva. E na'o le pau lea o le fa'amatalaga i se talitonuga fa'apitoa. Ou te lei tautala atu, ou te toe fai atu, i se vaaiga faapitoa ae e tusa ai ma aoaoga faavae a le Ekalesia. E le o lona uiga o le avea ma Marxist. —POPE FRANCIS, Tesema 14th, 2013, faʻatalanoaga ma La Stampa; lotu.blogs.cnn.com

E le gata i lea, e mamao mai le fautuaina o le lagolago mo se tamaoaiga tutotonu o le lalolagi, na faʻamaonia e Francis le aʻoaʻoga faʻa-Katoliko o lala:

… [le] faʻaogaina mautu o le faʻavae o le lala, lea e faʻamaonia ai le auai ma le gaioiga a nuʻu ma faʻalapotopotoga i tulaga maualalo e avea o se auala e tuʻufaʻatasia ma faʻapipiʻi ai le gaioiga a le setete ... le taua o le mataupu faavae o le soʻotaga… e le mavavaeeseina mai le mataupu faavae o lotogatasi. -Fratelli Tutti, Le. 175, 187

E iai foi le fiafia tele o Pope Falanisisi i le "talanoaga o isi lotu", lea e fai mai ai nisi ua na o le faatuina o le faavae mo se lotu sese ma tapuaiga i le lalolagi atoa. Ae ui i lea, o le toe taʻua o ona tuaa, Francis i lona o le First Apostolic Exhortation e faapea:

O le tala'iga ma talanoaga fa'alelotu, e mamao ese mai le fa'afeagai, felagolagoma'i ma fafaga le tasi i le isi. -Evangelii Gaudium, n 251, faʻatau ie

Talu ai na fetalai atu Iesu i le fafine Samaria i le vaieli, po o Paulo na tū i le Are-opagu ma sii mai upu a tusisolo Eleni, po o St. Francis o Assisi na faauō i le Sultan o Aikupito, ua aapa atu ai le Lotu i le “faatalanoaga” i isi tagata. lotu o se vaega o lana misiona ad gentes, talu ai o le “misiona taua lea a le Ekalesia.”[19]POPE ST. PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n 14; faʻatau ie I le taʻua o le Fono Lona Lua a le Vatikana, na faaopoopo ai e Francis:

E faatāua e le Ekalesia auala o loo galue ai le Atua i isi lotu, ma “e le teena e ia le mea moni ma le paia i nei lotu. E maualuga lona manatu mo o latou olaga ma amioga, o a latou mataupu ma aoaoga faavae ia… e masani ona atagia mai ai se ave o lena upumoni lea e faamalamalamaina ai alii ma tamaitai uma”… O isi e inu mai isi punaoa. Mo i tatou o le puna o le mamalu o le tagata ma le auuso o loo i totonu o le Talalelei a Iesu Keriso. -Fratelli tutti, l. 277

Ma le mea mulimuli, e tatau ona maitauina, a o aʻu foi, ua lapataia le au faitau e uiga i mataupu matautia o loʻo faʻauluina ai Malo Aufaatasi, o se mea sese le fautua atu e faapea. se e tatau ona tausalaina le galulue faatasi ma le UN. I se isi itu, i upu a le tusitala Katoliko o Beth Griffins:

O poutū o Malo Aufaatasi e faafeagai ma mataupu faavae o aʻoaʻoga faaagafesootai Katoliko ma talu mai le amataga o le UN i le 1945, ua faamalosia ai e le Ekalesia le faalapotopotoga faava o malo ae i le taimi lava e tasi e aoaiina pe a see ese mai ana sini maualuluga. — Oketopa 24, 2020; cruxnow.com

Ua matauina e Griffins e faapea o pontiffs mai ia Leo XIII e oo ia Pius XII e oo ia Ioane XXIII ma tua atu, na aafia ai le vaaiga tau amio a Malo Aufaatasi mo le lelei. Auā foʻi, na tatalo Iesu ina ia “tasi i tatou uma”,[20]cf. Ioane 17:21 lea e manaʻomia ai lo tatou "ioe" i itu uma o le olaga lautele. Ae ui i lea, o loo tumau pea le Ekalesia e faapea o se “faalapotopotoga o le alofa” o le a le oo mai i le malosi faapolokiki ae o le mana silisiliese o le Talalelei. A aunoa ma Iesu Keriso, o le a le maua lava le filemu moni.

O le suafa o le Atua e toʻatasi e tatau ona faʻateleina lona uiga: o se igoa o le filemu ma se valaau i le filemu. Peitai, o talanoaga, e le mafai ona faavae i luga o le le fiafia i lotu, ma o i tatou o Kerisiano ua i ai le tiute, a o auai i talanoaga, e molimau manino i le faamoemoe o loo i totonu ia i tatou. (cf. 1 Pet 3:15)… o se alofa tunoa e faatumulia ai i tatou i le olioli, o se savali ua ia i tatou se tiute e folafola atu. —POPE ST. IOANE PAUL II, Novo Millennio Ineunte, l. 55-56

O Ia (Iesu) o lo tatou filemu. ( Efe 2:14 .)

E moni, ua lapataia e le Ekalesia e faapea…

O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i taimi uma e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalelotu e mafai ona faʻataunuuina i talaatu o le talafaasolopito e ala i le eschatological faamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ni fesuiaʻiga o lenei pepelo o le malo ina ia oʻo mai i le igoa millenarianism, ae maise lava o le "intrinsically faapiopio" faiga faaupufai o se faalelalolagi faalelalolagi. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 675-676

Le Toe Maua Tele, mai foliga uma, ei ai uiga taua uma o lenei taufaasese.

 

I VIGANÒ

O le mea lea na mafua ai le Archbishop Carlo Maria Viganò, o le na muamua sa avea ma Apostolic Nuncio i le Iunaite Setete, ua faafuasei ona avea ma tala fou tele. Ua ta'ua o ia o le fa'aili na tu'ua'ia le Pope o le ufiufiina o le taufaaleaga Theodore McCarrick. Ae o le Archbishop Viganò ua sili atu le mamao. O ia talu ai nei taua; "Ua filifilia Bergoglio i le lalolagi atoa e avea ma faʻamaoniga faaleagaga o le lalolagi."[21]Nov. 13th, 2020; lifesitenews.com O lena faʻamatalaga o loʻo faʻaalia ai se tusi a Viganò na tuʻuina atu i le lua vaiaso na muamua atu i le Peresetene o le Iunaite Setete na avea ma ulutala i le lalolagi atoa. I totonu, fai mai le Archbishop:

E pei ona manino mai nei, o le ua nofoia le Nofoa o Peteru ua faalataina lana matafaioi mai lava i le amataga ina ia puipuia ma faʻalauteleina le talitonuga faʻavaomalo, lagolagoina le lisi o mataupu a le ekalesia loloto, o le na filifilia o ia mai ona tulaga. — Oketopa 30, 2020; edwardpentin.co.uk

Ma faatasi ai ma lena, na lapataia ai e le Archbishop Viganó le taʻitaʻi faʻapolokiki sili ona malosi i le lalolagi e faapea o le ulu o le Ekalesia Katoliko o se faʻamataʻu faʻamataʻu i lona atunuu ma e tatau ona teteʻe. Ona o le tele o le fenumiai ma le fenumiai na mulimuli mai ai lenei pontificate, o upu a Viganò na vave ona taʻalo lelei i tagata Katoliko ua leva ona popole i malosiaga faʻatauvaʻa faʻapotopoto e pei o se afa i luga o le saolotoga o tagata. Ae na laasia e le Akiepikopo Viganò se laina mai le faʻaalia o popolega ogaoga i le faatonuga a le Pope i le faʻamaoniaina o ona faamoemoega. O lea faʻamatalaga o loʻo faʻatupuina le fevaevaeaʻiga-pe a le o le puipuia atoatoa o isi atonu o loʻo mafaufau e ulufale i le Ekalesia Katoliko, ae o lea ua taufetuli i le isi itu (ma o isi fai mai o Francis o loʻo mafua ai le mea lava e tasi). O valaau mo Viganó e avea ma pope e nisi ua faapaleina ai o ia o le "tetee aloaia" i le pule faapope.

Faʻaeteete e faʻasao lou faʻatuatua, aua i le lumanaʻi, o le Ekalesia i Amerika o le a vavaeʻese mai Roma. —St. Leopold, Anetikeriso ma le Iuga Taimi, Fr. Joseph Iannuzzi, St. Andrew's Productions, P. 31

O le mea mautinoa lava, e tutusa lava lo'u popole i le talitonuga o le Pope e foliga mai e le'i taofiofia i faalapotopotoga a tagata “e lei liua” e pei foi o isi tagata—mo ia, ae le o a'u; mo le manuia o i latou o loʻo maua faʻailoga fenumiai ae le o le aʻoaʻoga manino a le Ekalesia e "faʻasaʻolotoina i tatou." I nisi o auala, Uso uma o se pepa o le a talafeagai i le isi Era, pe a manumalo lo tatou Tamaʻitaʻi ma faʻamamāina tagata amioleaga mai le lalolagi. E oo lava i lena taimi, e tatau lava ona taʻitaʻia manino le finagalo o le tagata e moli susulu o le Tu ma Aganuu.

… O le Ekalesia o le tasi faʻapitoa magisterium le mavaeluaina, o le pope ma epikopo i le lotogatasi ma ia aveina o le tiutetauave sili ona mamafa e leai se faʻailoga le manino poʻo se le malamalama aʻoaʻoga e sau mai ia i latou, le mautonu ai le au faʻatuatua pe faʻalataina ai i latou i se sese sese lagona. —Gerhard Ludwig Cardinal Müller, Prefect Emeritus o le Faapotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Faatuatua; Muamua MeaAperila 20th, 2018

Ae fautua mai o le Pope ma le loto i ai o le ogatasi ma le malosi o Masonic o se moliaga ogaoga e manaʻomia e sili atu nai lo le taumatematega. Masalo ua ofoina mai e Cardinal Müller se su'esu'ega e sili atu ona talafeagai. Ina ua fesiligia pe o le Pope o heterodox, na ia tali mai:

Leai. O lenei Pope o le Orthodox, o lona uiga, aʻoaʻoga lelei i le Katoliko uiga. Ae o lana galuega le tuʻu faʻatasia o le Ekalesia i le mea moni, ma e mataʻutia pe a fai o ia e lolo atu i faʻaosoosoga o le tuʻiina o le tolauapiga o loʻo mitamita ai lona alualu i luma, faʻasaga i isi vaega o le Ekalesia… —Katinale Gerhard Müller, “Als hätte Gott selbst gesprochen”, Le faʻata, Fep. 16, 2019, i. 50

O le Toe Fa'atonu Sili ua o'o mai i luga o le lalolagi atoa e pei o se nofoaafi uta. O le mea ua tatou iloa e oo mai i le taimi nei, ua aveesea uma ai pusa o mea ua aumaia e le “Manu feʻai” i le tusi o Faaaliga i tagata. O le mea lea e toatele ai, o loo vaavaai atu i le Leoleo Mamoe Sili o le Ekalesia e tetee i ai, e lapataia ai le matautia. Nai lo o lea, e foliga mai e masani ona ia fesoasoani i ai. Peitaʻi, e ala i le toe faaleoina o aʻoaʻoga faaagafesootai a le Ekalesia ma le faalautele atu o lau olive i isi i le lalolagi, atonu ua lagona e Francis o loo ia faia le mea e tatau ai i lenei itula. Oute le iloa.

I le avea ai ma Sui o Keriso, ma le Pule Sili o le Ekalesia Katoliko, o le va lea o Ia ma le Alii.

Aua le taliaina se mea o se mea moni peʻa leai se alofa. Ma aua le taliaina se mea e pei o le alofa e leai se moni! Tasi e aunoa ma le isi avea pepelo pepelo. —St. Teresa Benedicta (Edith Stein), sii mai i lona faʻatagana aloaʻia e St. John Paul II, Oketopa 11th, 1998; faʻatau ie

E alofa le Atua i tamaloloa ma fafine uma i le lalolagi ma foaʻi ia i latou le faamoemoe mo se vaitau fou, o se vaitau o le filemu. Lona alofa, atoatoa faʻaalia i le Alo liutino tagata, o le faavae o le filemu lalolagi. A faʻafeiloaʻi i le loloto o le loto o le tagata, o lenei alofa e faʻalelei tagata ma le Atua ma i latou lava, faʻafouina fegalegaleaʻi tagata ma faʻaosofia ai le manaʻoga mo le usoga e mafai ona faʻateʻaina le faʻaosoosoga o vevesi ma taua.  —POPE JOHN PAUL II, Savali a Pope Ioane Paulo II mo le Faʻamanatuina o le Lalolagi Aso o le Filemu, Ianuari 1, 2000

 

FAITAU FUAFUAGA

Le Toe Maua Tele

O le Misa o le Pulea

O la tatou 1942

Le Lotu a Scientism

Le New Paganism

Le Moni Vavave

Faʻamatalaina o Mea Moni

Le Tino, Malepe

Le Vaa Uuliuli ua Tulai

 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 stopworldcontrol.com
2 Ioane Paulo II, Novo Millennio Inuentee, o le.9
3 law.com/newyorklawjournal; yorkshireeveningpost.co.uk
4 msn.com
5 bbc.com
6 ff. Le Moni Vavave
7 vaʻai Le Toe Maua Tele
8 virgosacrata.com
9 virgosacrata.com, 136
10 ff. Pe a Amata Ona Togavao ulu
11 Manatua: Na tuuaʻia foʻi Pius XII i lona auai i le ʻau Nasi i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ae ui i lea, ina ua uma le asu o taua, na iloa ai na fesoasoani le Pope i le tele o tagata Iutaia e sosola ese mai tolauapiga o le oti nai lo se isi lava tagata. E i ai se mea faapena o tupu ia Saina e aloese ai mai le sili atu o sauaga o Kerisiano iina?
12 lifesitenews.com
13 POPE FRANCIS, Oketopa 15th, 2020; vaticannews.va
14 cf. “O le faipule Farani Liberal ua filifilia e taʻitaʻia le lala sooupu a le UN e lagolagoina-LGBT”, Oketopa 18th, 2020; lifesitenews.com
15 ff. Le Toe Maua Tele
16 n 106; Uso uma
17 ff. Le Paganism Fou - Vaega III
18 le Tuufaatasiga o le Vafealoai Mataupu Faavae o le Ekalesia na lomia i le 2004 e le Pontifical Council for Justice and Peace i le talosaga a Ioane Paulo II.
19 POPE ST. PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n 14; faʻatau ie
20 cf. Ioane 17:21
21 Nov. 13th, 2020; lifesitenews.com
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI, O LE PANANISME FOU ma pōpō , , , , , , , , , , .