Manumalo o Maria, Manumalo le Ekalesia


O le miti a Sagato John Bosco o pou e lua

 

LE ono i ai se "Era o le Filemu”I le maeʻa ai o lenei taimi o faʻataʻitaʻiga ua ulufale ai le lalolagi o se mea na saunoa i ai le Tama o le Ekalesia. Ou te talitonu o le a mulimuli ane avea ma "le manumalo o le Immaculate Loto" lea na valoia e Maria i Fatima. O le mea e faatatau ia te ia e faatatau foi i le Ekalesia: o lona uiga, o loo i ai le manumalo manumalo o le Ekalesia. O se faʻamoemoe sa i ai talu mai le taimi o Keriso… 

Muamua lomia Iuni 21, 2007: 

 

O le mulivae o MARIA

Ua matou vaʻaia lenei manumalo faʻatasi o Maria ma le Ekalesia sa faʻaata mai i le Faʻatoʻaga o Etena.

O le a ou tuu le feitagai i le va o oe (Satani) ma le fafine, ma o lau fanau ma lana fanau: o le a ia tuʻimomomoina lou ulu, ma oe o le a taoto i le faatalitali mo lona mulivae. (Kenese 3:15; Douay-Rheims)

O le a le mea o le a tuʻimomomoina ai Satani, ae o le lafu toaitiiti o loo totoe ua fausiaina lona mulivae? O lana fanau o Iesu, ma o lea tatou, Lona tino, o ana fanau foi e ala i le malosi o lo tatou Papatiso. Aua le faʻamoemoe e te vaʻai faʻafuaseʻi ona aliali mai Maria i le lagi ma se filifili i lona lima e saisai ai lava ia Satani. Ae, faʻamoemoe e maua o ia i tafatafa o lana fanau, ma le filifili o le Rosary i lona lima, aʻoaʻoina i latou i le ala e avea ai pei o Keriso. Aua a avea oe ma aʻu ma "isi Keriso" i le lalolagi, ona tatau loa lea ona tatou sauni e faʻatamaʻia le leaga e ala i auupega o le faʻatuatua, faʻamoemoe, ma le alofa.

Ona avea lea o le tele o agaga laiti, na aafia i le alofa mutimutivale alofa, o le a toʻatele 'pei o fetu o le lagi ma oneone o le matafaga'. E mataʻutia ia Satani; O le a fesoasoani le Amuia Amuia i le malepelepe atoa lona ulu faamaualuga. —St. Thérése o Lisieux, Tusitaulima a le The Legion of Mary, itu. 256-257

O le manumalo lea e manumalo ai i le lalolagi, lo tatou faʻatuatua. O ai le na te manumalo i le lalolagi ae le o ia e talitonu o Iesu o le Alo o le Atua? (1 Ioane 5: 4-5)

Manatua, o le Kenese 3:15 fai mai o loo i ai foi ia "fanau" a Satani.

Ona ita ai lea o le tarako i le fafine ma alu e tau le taua o totoe o lana fanau, i latou e tausi i tulafono a le Atua ma molimau ia Iesu. (Faʻa 12:17)

Ua tau le taua a Satani lana “Autau,” i latou e mulimuli i le "tuʻinanau o le tino ma tuʻinanau o mata ma le mitamita o le olaga" (1 Ioane 2:16). O le a la le tatou manumalo, ae, ina ia manumalo loto o fanau a Satani i le alofa ma le alofa mutimutivale? O le au maturo, "o le fatu o le Ekalesia" aemaise lava, manumalo manumalo i le leaga e ala i la latou le aoga le molimau i le moni o le Talalelei. O le malo o Satani o le a iʻu ina pa'ū, ona o le usitaʻi, lotomaulalo, ma le alofa mama o tamaʻi mumu "mumu" ma "papaʻe" faamaturo na fausia e Maria. O mea ia e fai ma '' au a le lagi "e faʻatasi ma Iesu o le a lafoina le Manu Feʻai ma le perofeta pepelo i le lepa afi.

Ona ou vaai lea ua matala le lagi, faʻauta foi, o le solofanua paʻepaʻe! O le na tiʻetiʻe ai ua taʻua o le Faamaoni ma le Moni, ma o le amiotonu na te faamasino ai ma fai taua ... Ma o 'au a le lagi, na oofu i ofu lino, paʻepaʻe ma le paʻepaʻe, na mulimuli atu ia te ia i solofanua paʻepaʻe… Na maua le manu feʻai, perofeta pepelo… O i latou nei e toalua na lafo ola i le lepa afi e mumu ai le teiō. (Faʻaaliga 19:11, 14, 20,)

 

O LE ATA O LE MANUMALO

Ona matala ai lea o le malumalu o le Atua i le lagi, ma ua vaaia le atolaau o lana feagaiga i totonu o lona malumalu; ma sa emo uila, leo, leo o faititili, se mafuʻe, ma uatoʻa mamafa. (Faʻaaliga 11:19)

(A o ou tusi atu nei ia te oe, o se afa mataʻutia na pesi mai ia i tatou uma ma le tele o uila ma le pa o faititili!)

O Maria o le na tofia e Iesu e taitai le Ekalesia i le Era o le Filemu. Ua tatou vaaia lenei mea na faaata mai a o mulimuli atu le fanauga a Isaraelu, i lalo o le pulega a Iosua le Atolaau o le Feagaiga i le Laueleele Folafolaina:

A e vaʻai i le 'atolaʻau o le feagaiga a le ALIʻI lou Atua, o loʻo' ave e ositaulaga faʻataʻitaʻi, 'e te solia le togālauapi ma mulimuli ai,' ina 'ia e iloa le ala e ui ai,' ona e te leʻi ui atu muamua i lenei auala. (Iosua 3: 3-4)

Ioe, o loʻo valaʻauina i tatou e Mary e "tolauapi tolauapi" ma le lalolagi ma mulimuli i lana taʻitaʻiga i nei taimi taufaasese. Pei o tagata Isaraelu ulufale atu i le Nuu Folafolaina, o se auala e leʻi uia lava e le Ekalesia aʻo sauni e ulufale i se Era fou. I le iʻuga, o le a o faʻatasi Maria ma matou e faʻataʻamilomilo "le pa" o le fili e pei ona faia e Iosua ma tagata Isaraelu ina ua latou siʻoina le pa o Ieriko. 

Sa faatonuina e Iosua faitaulaga e ave le atolaau a le Alii. O ositaulaga e toʻafitu na aveina nifo o le mamoe poʻa na savavali i luma o le 'atolaʻau a le ALIʻI… i le aso fitu, amata mai i le tafa o ata, latou faʻataʻamilo faʻafitu i le' aʻai i le ala lava e tasi. O le pa na solo i lalo, ma na osofai e tagata le taulaga i luma o le taua ma latou maua ai. (Iosua 5: 13-6: 21) 

O se vaega o le toe vaega o epikopo ma faitaulaga ia e leʻi mafai e Satani ona tafiesea i le liliuese. O nisi o tagata atamamai i tusitusiga paia ua fautua mai e tusa ma le lua vaetolu o le tulaga maualuga o le a le liliuese (tagai i le Faʻaaliga 12: 4). O nei "ositaulaga e toafitu" o loʻo iai pu o le mamoe poʻa (le pulou a le epikopo) e le o i tua, ae o luma o le 'atolaʻau o loʻo ave ai Sakalameta e fitu, o loʻo faʻatusa ile numera "fitu" i lenei tusitusiga. O e iloa le faʻamuamua e le Tina o Iesu?  

Ioe, o taumafaiga a Satani e faia atoa tineia le Faʻamanatuga o le a faʻafetaiaʻia lona le taulau, o ana taumafaiga silisili na paʻu i lalo i se taimi e pei o le pa o Ieriko. O le a ulufale le Ekalesia “i le tafa o ata” i le fou Era o le a afio ifo ai le Agaga Paʻia i le Penetekoso Lona Lua, ma o le a nofotupu Keriso e ala i Lona Faʻamanatuga. O le a avea ma tausaga o le au paia, ma agaga o loʻo tutupu aʻe i le paia le mafaatusalia, ua tuʻufaʻatasia i le finagalo o le Atua, ua fausia ai le Leʻavaʻaanoa ma le Le ponā Faʻamaipoipo ... a o tumau pea filifili a Satani i le to e le gata.

Ole manumalo silisili lea, ole manumalo ole Maria, pe a oʻo ina manumalo le leaga i loto o le Ekalesia. seʻia oʻo i le toe tatalaina o Satani, ma le toe afio mai o Iesu ile mamalu. 

I nei "taimi faʻaiʻu," amataina e le Alo o le faʻaola tagata, o le Agaga e faʻaalia ma foaʻiina, aloaʻia ma taliaina o se tagata. Lenei mafai lenei fuafuaga paia, faʻataunuʻuina ia Keriso, le ulumatua ma ulu o le fou foafoaga, avea tino i tagata soifua e ala i le liligiina mai o le Agaga: pei o le Ekalesia, le mafuta faʻatasi o le 'au paʻia, le faʻamagaloina o agasala, le toe tu mai o le tino, ma le ola faavavau. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 686

Afai ae e te leʻi oʻo i le iʻuga mulimuli, e tatau ona i ai se vaitaimi, sili atu pe laʻititi foʻi, le paʻia manumalo, o se iʻuga o le a aumaia e le o le faʻaaliga mai o le tagata o Keriso i le Mamalu ae o le faʻagaioiga o na mana o le faʻapaʻiaina lea o loʻo galulue nei, ole Agaga Paʻia ma Faʻamanatuga a le Ekalesia. -Le Aʻoaʻoina o le Ekalesia Katoliko; taʻua mai Le Matagofie o Foafoaga, Fr. Joseph Iannuzzi, i.86  

 

Leo o le EKALESIA ESEESE

Ou te lagona ma isi uma Kerisiano Orthodox lagona mautinoa o le ai ai le toe tu mai o le tino sosoo ai ma le afe tausaga i le toe fausia, teuteuina, ma faalauteleina le aai o Ierusalema, e pei ona faasilasila mai e le Perofeta o Esekielu, Isaias ma isi… O se tagata o tatou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na mauaina ma valoia o le a nonofo ai soo o Keriso i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai le lalolagi lautele, ma le puupuu, o le toetutu e faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

O lea la, o le faʻamanuiaga na valoʻia mai e le taumateina e faʻasino i le taimi o Lona Malo, lea o le a pule ai le au amiotonu i le toe tu mai nai le oti; pe a fai o le foafoaga, toe fanaufouina ma faasaʻoloto mai le nofo pologa, o le a maua ai le tele o meaʻai o soʻo se ituaiga mai le lagi mai le lagi ma le fanautama o le lalolagi, e pei lava ona manatua e tagata matutua. O i latou na vaʻaia Ioane, le soʻo o le Aliʻi, [taʻu mai ia i matou] na latou faʻalogo ia te ia pe faʻafefea ona aʻoaʻo ma tautala le Alii e uiga i nei taimi… —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, Lolomiina CIMA Co; (St. Irenaeus o se tagata aʻoga o St. Polycarp, o le na iloa ma aʻoaʻo mai le Aposetolo o Ioane ma mulimuli ane faʻapaia epikopo o Semurana e John.)

Tatou te taʻutaʻu atu o le malo ua folafola mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, i se isi tulaga o le olaga; talu ai o le ai ai pe a mavae le toetu mo le afe tausaga i totonu o le fausiaina faalelagi o le aai o Ierusalema… Matou te faapea o lenei 'aʻai na saunia e le Atua mo le taliaina o le' au paia i lo latou toetutu, ma faʻafouina i latou i le tele o mea uma. faaleagaga faʻamanuiaga, e fai ma taui mo i latou na matou inosia pe leiloa… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Tama Ante-Nicene, Henrickson Publishers, 1995, Tusi. 3, itu. 342-343)

Talu ai ona ua maeʻa galuega a le Atua, na malolo foi o ia i le aso fitu ma faamanuia i ai, i le faaiuga o le ono afe o tausaga ona soloiesea loa o mea leaga uma mai le lalolagi, ae pule le amiotonu mo le afe tausaga… —Caecilius Firmianus Lactantius (250-317 TA; Tusitala lotu), The Divine Institutes, Vol 7.

O i latou e i luga o le malosiaga o lenei fuaitau [Faaa 20: 1-6], masalosalo o le uluaʻi toetutu o le lumanaʻi ma le tino, na siitia, faʻatasi ai ma isi mea, faʻapitoa lava i le numera o le afe tausaga, e peiseai o se mea talafeagai e tatau i le au paʻia ona fiafia i se ituaiga o Sapati-malologa i lena vaitaimi , o se taimi paganoa paia ina ua maeʻa galuega o le ono afe tausaga talu ona foafoaina le tagata… (ma) e tatau ona mulimuli mai i le faʻamaeʻaina o le ono afe tausaga, e pei o aso e ono, o se ituaiga o le Sapati aso fitu i le afe tausaga mulimuli ane… Ma o lenei o le a le tetee, pe a fai e talitonu o le fiafia o le au paia, i lena sapati, o le a faʻaleagaga, ma e afua mai i le i ai o le Atua…  —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomai o le Ekalesia), Tu Civitate Dei, Bk. XX, Ch. 7 (Katoliko Iunivesite a Amerika Press)

 

 

 

Kiliki iinei e Faʻamolemole or lesitala i lenei Tusi Faʻamaonia. 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, O LE TAIMI O LE FILEMU.

ua tapunia faamatalaga.