O Le Afio Aʻe i luga


Mary, faʻataʻitaʻiga o le Ekalesia:
Le manatu ole taupou,
Bartolomé Esteban Murillo, 1670's

 

Muamua lomia Aukuso 3, 2007.

 

IF o le Tino o Keriso e mulimuli i lona Ulu e ala i a Liua, alofa, oti ma Toetu, ona faʻasoa ai foʻi lea i Lana afio Aʻe.

 
TUPE FAIGALU

I nai masina talu ai, na ou tusia ai pe faʻapefea le upu moni—o le "teuina o le faʻatuatua" na tuʻuina atu i le Au Aposetolo ma i latou na soloaʻi atu i ai - e pei o se fugalaʻau na amata mai i seneturi ua mavae Le Faʻatupuina o le Matagofie o le Upu Moni). Lona uiga, e leai ni upu moni fou poʻo ni "petals" e mafai ona "faʻaopopoina" i le Sacred Tradition. Peitaʻi, i seneturi taʻitasi, tatou te oʻo lava i se malamalamaʻaga loloto ma loloto o le Faʻaaliga a Iesu Keriso aʻo fugalaʻi le fugalaʻau.

Tusa lava pe o le Faʻaaliga ua maeʻa, e leʻi faʻamatalaina atoatoa; e tumau mo le faʻatuatua faʻa-kerisiano e malamalama malie i lona atoaga taua i le gasologa o seneturi. —Catechism a le Ekalesia Katoliko 66

E faatatau foi lenei mea, ae maise foi, i aso e gata ai, e tatala ai le tusi a Tanielu (tagai O Lavea le veli?). O le mea lea, ou te talitonu ua amata ona tatou vaʻaia manino se ata o le "taimi faʻaiʻu" folasia, masalo faʻamaonia.
 

LUA ATILI FAʻAFIAFIAGA?

Ua leva na ou tusi e uiga i le mea ua taʻua e Sagato Ioane le Aposetolo, Tama a le Ekalesia, ma tusitala o le ekalesia EFKS o se "vaitaimi o le filemu" poʻo se "vaitaimi o le filemu" muamua atu i se puapuaga lea Antichrist faʻaali mai o le Tagata o le Agasala. Ina ua mavae lena puapuaga ina ua lafoina le "perofeta pepelo ma le manu feʻai" i le "lepa afi" ma saisai ai Satani mo le afe tausaga, o le a ulufale le Ekalesia, e ala i le mana o le Agaga Paia, i se āusiusi setete na teuteuina ai o ia i le amio lelei ma faia ia paia, avea ma teine ​​faʻaipoipo faʻamamaina sauni e talia Iesu pe a toe afio mai o Ia i le mamalu.

Ua taʻu mai e Sagato Ioane le mea e sosoo ai:

A maeʻa le afe tausaga, ona tatalaina loa lea o Satani mai le falepuipui. O le a ia alu atu e faʻasese malo i tulimanu e fa o le lalolagi, Koku ma Makoku, e faaputuputu i latou mo le taua… Ae na alu ifo le afi mai le lagi ma faaumatia ai i latou. O le Tiapolo na taitaiseseina i latou na lafoina i le vai tafe ma le teio, i le mea le manu feʻai ma le perofeta pepelo sa… Ona ou toe vaaia ai lea o le nofoalii sinasina tele ma le na tiʻetiʻe ai ... (Faʻa 20: 7-11)

Le Atua e, i Lana fuafuaga lilo o le faaolataga, o le a faʻatagaina ai Satani le toe avanoa mulimuli e faʻasesē ai malo ma taumafai e faʻaumatia tagata o le Atua. O le a avea ma faʻaaliga mulimuli o le "agaga o le anetikeriso" na liutino tagata ia na taʻua e Sagato Ioane "Koku ma Makoku." Peitaʻi, o le a faʻaletonu le fuafuaga a le Anetikeriso ona o le a paʻu le afi, faʻatamaʻia ai o ia ma na malo faʻatasi ma ia.

E faigata ona malamalama pe aisea ua faʻatagaina ai e le Atua le amioleaga ona oʻo mai i le iʻuga o le Era o le Filemu. Ae e tatau ona malamalama e tusa lava i lena vaitaimi o le le mafaatusalia alofa tunoa ma le ola paia mo tagata, e tumau pea le saolotoga faʻavae o le tagata. O lea, seʻia oʻo i le iʻuga o le lalolagi, o le a faigofie ona ia faʻaosoosoina. O se tasi o na mea lilo e o le a tatou malamalama atoatoa i ai i le iʻuga. Ae tasi le mea e mautinoa: o le manumalo mulimuli i le leaga o le a faʻaalia i foafoaga uma mea lilo lilo ma fuafuaga laveaʻi a le Atua talu mai le amataga o taimi:

Le atalii e o le tagata, ia e vavalo atu, ma e fai atu ia Koku… I aso e gata ai, ou te aumaia oe e tau ma loʻu laueleele, ina ia iloa ai aʻu e atunuu, pe a e ala atu ia te oe, Koku e, ou te faamaonia ai loʻu paia io latou luma. (Esekielu 38: 14-16) 

Ona oo mai ai lea o le Toetu Mulimuli po o afio aʻe i le Afio Ae.
 

O LE FUA MONI

O le taimi tonu lena o le a "segia faatasi" ai le Ekalesia i ao (1 Tesa 4: 15-17) i totonu o le rapiemur poʻo le "siitia." E ese mai le talitonuga pepelo o onapo nei o loʻo faapea mai o le au faatuatua o le a segia i le lagi i luma o le puapuaga e feteʻenaʻi, muamua lava, aʻoaʻoga a le Magisterium:

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu... E faʻatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo e ala i lenei Paseka mulimuli, pe a ia mulimuli i lona Aliʻi i lona maliu ma lona Toetu. —Catechism a le Ekalesia Katoliko 675, 677

Lua, Tusitusiga Paia Faʻailoa manino mai le taimi:

Ma oe ua oti ia Keriso o le a toetutu muamua; a o tatou o loʻo totoe, o loʻo totoe, o le a tatou aveina aʻe faʻatasi ma i latou i ao e feiloaʻi ma le Aliʻi i le ea; ma o lea o le a tatou faʻatasi ai pea ma le Aliʻi. (1 Tesa 4: 15-17) 

O le "siʻitia" e tupu pe a toe tutu mai e ua oti ia Keriso, o lona uiga, i le Toe Tu Mulimuli pe a "tatou faatasi pea ma le Alii." E aofia ai foi, i latou na soifua i le vaitaimi o le Eucharistic pule a Iesu i le vaitaimi o le Filemu, latou "o loʻo ola, o loʻo totoe”Pe a maeʻa le faʻasalaga poʻo le" faʻaiuga laiti "lea e tupu aʻo leʻi le Vaitau o le Filemu (tagai Malamalama i le Faanatinati oo Tatou Taimi). [Manatua: lenei "faamasinoga laiti" e muamua ma o se vaega o le Taeao o le "Aso o le Aliʻi" lea na taʻua e St. Faustina o le a oʻo mai pe a maeʻa le "aso o le alofa" lea o loʻo tatou nonofo ai nei. O lenei Aso e faʻaiʻuina pe a le po mulimuli a Satani—Koku ma Makoku—e faamalumalu i le lalolagi, ae e gata i le afi mulimuli pe a mavae atu le lagi ma le lalolagi ma mea uma o le pogisa (2 Pete 3: 5-13). E amata lava lena aso e le gata ai…]

Ina ua uma lea Afio Ae o le Tino o Keriso oo mai le Faamasinoga Mulimuli, o lea, faaiuina taimi ma talafaasolopito. Lenei o le a amataina i le Lagi Fou ma le Lalolagi Fou i le mea o le fanau a le Silisili Ese o le a nonofo ma nofotupu e faavavau ma faavavau lava ma lo latou Atua.

O le malo o le a faʻataunuʻuina, e le o se faʻamanatuina manumalo o le Ekalesia e ala i se agaʻi i luma faagaioiga, ae na o le manumalo a le Atua i le tatalaina mulimuli o mea leaga, lea o le a mafua ai lana Faʻaipoipo e alu ifo mai le lagi. O le manumalo o le Atua i le fouvalega o mea leaga o le a avea ma foliga o le Faamasinoga Mulimuli pe a maeʻa le vevesi mulimuli o le lalolagi mavae atu. —Catechism a le Ekalesia Katoliko 677

 

O LE LEO O FAIGA FAALEAGA

O lenei foi, o le fugalaʻau o Tu ma aga i amataga seneturi sa i ai i se sili atu anamua tulaga. E pei o lea, o le pope Ekalesia Tama ma tusitala masani ona aumaia ia i tatou se sili atu le manino ma faʻatusa ata o aso e gata ai. Peitai, ia latou tusitusiga e masani ona tatou vaʻai ai i mea ua faʻamatalaina i luga:

O le mea lea, o le Alo o le Atua silisili ese ma malosi uma… o le a faaumatia le amioletonu, ma faatino Lana faamasinoga tele, ma o le a ia toe manatuaina le amiotonu, oe… o le a auai i tagata i le afe tausaga, ma o le a pule ia i latou ma le sili ona amiotonu faatonuga… O le perenise foi o temoni, o le na te aumaia mea leaga uma, o le a saisaitia i filifili, ma o le a faafalepuipuiina i le afe tausaga o le pulega faalelagi…

Aʻo lumanaʻi ai le iʻuga o le afe tausaga, o le a tatalaina le tiapolo i se taimi fou, ma ia faʻapotopotoina uma o nuu faapaupau, e tau le taua ma le aai paia... “Ona oʻo mai ai lea o le toasa mulimuli o le Atua i luga o malo, ma latou matua faaumatia i latou” ma le lalolagi e alu ifo i lalo o le matuā vevesi tele. —4th seneturi Failauga failautusi, Lactantius, "Le Divine Institutes ", O le ante-Nicene Fathers, Vol 7, itu. 211 

O le perofeta pepelo e tatau ona sau muamua mai le pepelo; ma, i se tulaga faʻapena, pe a uma ona aveʻesea le nofoaga paia, e tatau ona lafo faʻalilolilo le Tala Lelei i fafo atu mo le faʻasaʻogaina o aʻoaʻoga sese na faia. Ina ua maeʻa, faʻapea foi, agaʻi i le iuga, Anetikeriso e tatau ona muamua sau, ona faʻailoa mai ai lea o lo tatou Iesu o Keriso moni lava ia; ma ina ua mavae lenei, oso aʻe le malamalama faavavau, o mea uma o le pouliuli e tatau ona mouʻese. —St. Clement o Roma, O Uluaʻi Ekalesia Tama ma Isi Galuega, O Aiga Clementine, Homily II, Ch. xvii

O le a mafai moni lava ona tatou faʻauigaina upu, “O le faitaulaga a le Atua ma Keriso o le a nofo tupu faʻatasi ma Ia i le afe tausaga; ma a uma le afe tausaga, ona tatalaina lea o Satani mai i lona falepuipui; ” aua ua faapea ona latou faailoa mai o le nofoaiga a le au paia ma le faapologaina o le tiapolo o le a taofia i le taimi e tasi… o lea i le iʻuga latou te o atu i fafo e le o le aiga Keriso, ae i lena mulimuli Anetikeriso… —St. Augustine, O Aneti-Nesena Tama, Aai o le Atua, Tusi XX, Mata. 13, 19

 


Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, O LE TAIMI O LE FILEMU.