Le Aso a le Aliʻi


Morning Star saunia e Greg Mort

 

 

Ua faʻaalia le au talavou mo Roma ma mo le Ekalesia o se meaalofa faʻapitoa a le Agaga o le Atua… Ou te leʻi faatali e fai atu ia latou e faia se filifiliga maoaʻe o le faatuatua ma le olaga ma tuu atu ia i latou se galuega ofoofogia: ia avea ma "leoleo o le taeao" i le amataga o le meleniuma fou. —POPE IOANE PAULO II, Novo Millennio Inuente, n.9; (faʻapea Is 21: 11-12)

AS o se tasi o nei "talavou", o se tasi o "fanau a John Paul II," Sa ou taumafai e tali atu i lenei lofituina galuega na fesiligia ai matou e le Tama Paia.

O le a ou tu i loʻu tulaga puipui, ma ou tu i luga o le puipui, ma leoleo e vaai po o le a lana tala e fai mai ia te aʻu… 'Ona tali mai lea o le ALIʻI' iā te aʻu, 'ua faʻapea mai:' Ia e tusi ma le manino le faʻaaliga i luga o papamaa, 'ina' ia faitau ma le faigofie e se tasi.(Sapa 2: 1-2)

Ma o lea ou te manaʻo ai e tautala atu i mea ua ou faʻalogo ai, ma tusi mea ua ou vaʻaia: 

Ua lata mai le tafa o ata ma ua kolosi le faitotoʻa o le faʻamoemoe i le Le Aso o le Aliʻi.

Ae ia manatua, o le "taeao" e amata i le vaeluaga o po - o le sili ona pogisa o le aso. O le po e muamua atu i le tafa o ata.

 
O LE ASO O LE ALII 

Ou te lagona le uunaʻia aʻu e le Alii e tusi e uiga i le mea ua taʻua o le “Aso o le Alii” i isi tusitusiga o sosoo mai. O se fasifuaitau na faaaoga e tusitala o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou e faasino i le taunuu faafuasei ma le mautinoa o le faamasinoga tonu a le Atua faapea foi ma le taui o le au faatuatua. E ala i le taamilosaga o le taimi, ua oo mai le “aso o le Alii” i vala eseese i le tele o tupulaga. Ae o le mea ou te tautala atu ai o se Aso o le a oo mai aoao, lea na valoia e Sagato Paulo ma Peteru o le a oo mai, ma ou te talitonu o loo i le faitotoa…

 

O LOU MALO E SAUA

O le upu “apocalypse” e sau mai le gagana Eleni apokalipsis o lona uiga “ia faaalia” po o le “faailoa mai.”

Sa ou tusia muamua ou te talitonu ua si'itia le veli, o le tusi a Tanielu ua tatalaina. 

A o oe Tanielu, ia e nanā le feʻau ma faamaufaailogaina le tusi seʻia oo i le taimi e gata ai; e to'atele o le a pa'u'u'ese ma o le a tupu tele le leaga. ( Tanielu 12:4 )

Ae ia matau na taʻu atu e se agelu ia St. John i le Apokalipise:

Aua le faamaufaailogaina i luga upu o le valoaga o lenei tusi, aua ua latalata ona po. (Faaaliga 22:10)

O lona uiga, o mea na tutupu o loo faamatalaina i le Tusi o Faaaliga ua uma ona “faaalia” i le taimi o St. Ua faailoa mai foi e Iesu ia i tatou lenei vaega tele ina ua Ia folafola atu:

Ua oo mai le taimi, ma ua latalata mai le malo o le Atua. ( Mareko 1:15 )

Peitaʻi, na aʻoaʻoina i tatou e Iesu e tatalo “Ia oo mai lou Malo.” O lona uiga, e tatau ona faatuina le Malo i le tele o tulaga i le va o le Afio A'e o Keriso ma Lona toe afio mai i le mamalu. O se tasi o na vaega, e tusa ai ma uluaʻi Tamā o le Ekalesia, o se “malo faaletino” lea e tafe atu ai atunuu uma i Ierusalema i se vaitaimi faafaatusa o le “afe tausaga”. O le taimi lea e faataunuuina ai isi fetalaiga a Iesu i le Tusi Paia: Lo matou Tamā e:

Ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi.

O lona uiga, o le malo faaletino e faatuina o le nofotupu o le Finagalo Paia o le Atua i le lalolagi atoa. E manino mai e lē o le tulaga lenā i le taimi nei, ma talu ai e lē toe foʻi fua mai le afioga a le Atua iā te Ia seʻia oo ina “oo mai le iʻuga” lea na Ia auina mai ai (Isa 55:11), tatou te faatalitali ai i le taimi lenei pe o le mea moni. o le Finagalo o le Atua o le a “faia i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi.”

Ua valaauina Kerisiano ina ia saunia mo le Iupeli Tele o le amataga o le Meleniuma Lona Tolu e ala i le faafouina o lo latou faamoemoe i le oo mai mautinoa o le Malo o le Atua, saunia i aso taitasi i o latou loto, i le faapotopotoga Kerisiano o loo latou auai, i lo latou patino. tulaga lautele, ma le talafaasolopito o le lalolagi lava ia. —POPE IOANE PAULO II, Tertio Millennio Adveniente, n. 46

 

LE Iupeli Sili

Atonu e faaosoosoina i tatou e pasia le Iupeli Tele o le tausaga e 2000 o se isi “faamanatuga matagofie” lea ua oo mai ma mou atu. Ae ou te talitonu sa saunia e Pope Ioane Paulo i tatou e faatalitalia le “oo mai o le Malo o le Atua” i se tulaga loloto. O lona uiga, o le taimi e afio mai ai Iesu, “le tiʻetiʻe i le solofanua paʻepaʻe” e “faamasino ma tau” (Faaaliga 19:11) e faavaeina Lana faamasinoga tonu i le lalolagi.

O lo‘o i o‘u luga le Agaga o le ALI‘I, auā ‘ua ia fa‘au‘uina a‘u e tala‘i le tala lelei i ē matitiva. Ua ia auina mai aʻu e talaʻi le saʻolotoga i pagota, ma le pupula o ē tauaso, e faasaʻoloto ē ua faasauaina, ma folafola atu le tausaga e fiafia i ai le Alii; le aso o le taui. ( Luka 4:18-19 ); mai le NAB. O le Latina Vulgate (ma lona faaliliuga faa-Peretania, le Douay-Rheims) ua faaopoopo i ai upu et diem taui “le aso o le taui,” “taui” po o le “taui”.

Talu mai le afio mai o Keriso, ua tatou ola ai i lena “tausaga”, ma ua avea ma molimau i le “saolotoga” lea na faia e Keriso i o tatou loto. Ae ua na o le tasi lea tulaga o le faataunuuina o lena mau. O lenei, uso e ma tuafafine, ua tatou faatalitalia se “tausaga e talia e le Alii” aoao, o le faavaeina o le faamasinoga tonu ma le Malo o Keriso i luga o se faʻalelalolagi fua Le Aso o le Taui. O afea?

 

O LOO IAI LE MALO O LE ATUA

Faʻatasi ma le Aliʻi tasi aso e pei o le afe tausaga ma le afe tausaga pei o le tasi aso. (2 Pt 3: 8)

O le “aso o le taui” lea e oo mai e “pei o le afe o tausaga”, o lona uiga, o le nofoaiga “afe tausaga” lea na taʻua e Ioane le Aposetolo pele:

Ona ou iloa lea o le agelu ua alu ifo mai le lagi, ua uu i lona lima le ki o le to e lē gata ma se filifili mamafa. ‘Ua ia pu‘e fo‘i le tarako, le gata tuai, o le Tiapolo lea po o Satani, ma nonoa i tausaga e afe ma lafo i le to e lē gata, ‘ua ia lokaina i luga ma fa‘amaufa‘ailogaina, ‘ina ‘ia lē toe fa‘asesēina e ia o nu‘u ‘ese se‘ia o‘o. ua atoa le afe o tausaga. (Faaaliga 20:1-3)

O lenei afe tausaga fa'atusa o le fa'asa'olotoga o...

… o mea uma lava na faia [lea] o loo oi faatasi i le tiga e oo mai i le taimi nei… (Roma 8: 22). 

O le faavaeina, i luga o le fogaeleele, o le nofotupu a Keriso, e ala i Lana Ekalesia, i le Eucharist Paia. O le a avea ma se taimi e faataunuuina ai le faamoemoega faamoemoeina o le Iupeli Tele: o le faasaolotoina o le lalolagi mai faiga lē tonu. O lea la ua tatou maua se malamalamaga loloto i mea na faia e Pope Ioane Paulo i le tausaga e 2000. Sa ia talosaga atu mo le faamagaloga o agasala a le Ekalesia, valaau mo le soloia o aitalafu, talosagaina se fesoasoani mo e matitiva, ma valaau mo le faamutaina o taua ma le le tonu. Sa soifua le Tama Paia i le taimi nei, ma vavalo e ala i ana faatinoga mea o le a oo mai.  

i totonu o lenei vaaiga eschatological, e tatau ona valaauina tagata talitonu ina ia toe faafouina le talisapaia o le amioatua o le faʻamoemoe, lea ua uma ona latou faalogo o folafola atu “i le upu moni, o le Tala Lelei” (Kol 1:5). O le uiga faavae o le faamoemoe, i le tasi itu e uunaia ai le Kerisiano ina ia aua neʻi galo le sini mulimuli lea e aumaia ai le uiga ma le taua o le olaga, ma i le isi itu, e ofoina mai ai mafuaaga mautu ma loloto mo se tautinoga i aso taitasi e suia ai le mea moni ina ia faia. e fetaui ma le fuafuaga a le Atua. —Tertio Millennio Adveniente, n. 46

Ah, ae a—O afea tatou te taunuu ai i le faataunuuina atoatoa o lenei faamoemoe?

 

SILIA O LE FUAFUAGA O LE FAAMOEMOE 

O le tusi a Tanielu o le ki lea e tatalaina ai lenei taimi.

… ia faalilolilo le savali ma faamaufaailogaina le tusi seia oo i le taimi e gata ai; e to'atele o le a pa'u'u'ese ma o le a tupu tele le leaga.

Ona o le faateleina o le amio leaga, o le a maalili ai le alofa o le toatele. ( Mataio 24:12 .)

… e muamua le liliuese… (2 Tesa 2:3) 

E ui ina tatou ola nei i le faamoemoe, ae o le a tatou ola talia lenei faamoemoe i lona tulaga atoatoa ina ua mavae se taimi o le liliuese ma le leaga tele ua faoa le lalolagi. O se taimi na fetalai ai Iesu i le taimi o le a oo mai ai puapuaga tetele i le natura ma le sosaiete, ma le taimi o le a tupu ai se sauaga tele o le Ekalesia. O se taimi na talanoa uma ai Tanielu ma St. John e uiga i se emepaea faapolotiki sa i ai ma o le a toe iai—se malo sili lea e ioe uma i ai le au popoto Porotesano ma le Katoliko o le “Emepaea o Roma ua toe faaolaolaina.” 

Ae sili atu i mea uma, o le a avea ma se taimi o le a faalaa ane le o loo tietie i le solofanua sinasina, o Iesu Keriso, i se auala maumaututu i le talafaasolopito, e faatoilaloina le Manufeai ma lana Perofeta Pepelo, e faamamaina le lalolagi o le amioleaga, ma faatuina. i atunuu uma Lana upu moni ma le faamasinotonu.

O le a avea ma faamaoniga o le Poto.   

Ioe, uso e ma tuafafine, a o ou nofo i luga o lenei pa, ua ou vaai i le tafa o ata o se vaitau fou, o le tulai mai o le La o le Faʻamasinoga e amatalia le “aso o le taui”, le Aso o le Alii. Ua lata mai! Aua o le susulu malamalama o lenei taimi i le vanimonimo o loʻo fofogaina mai le tafa o ata, o le taeao o le taeao: O le fafine ua ofu i le La o le Faamasinoga

O le pule a Maria e avea ma Fetu o le Taeao, lea e faailoa mai i le la. E le susulu o ia mo ia lava, pe mai ia te ia lava, ae o ia o le ata o lona Togiola ma lo tatou, ma na te faamamaluina o Ia. A sau o ia i le pogisa, ua tatou iloa ua latalata mai o Ia. O ia o le Alefa ma le Omeka, o le muamua ma le mulimuli, o le amataga ma le gataaga. Faʻauta, e vave ona afio mai o Ia, o loʻo ia te ia foʻi le taui, e taui atu i tagata taʻitasi e tusa ma ana galuega. “E moni ou te vave alu atu. Amene Afio mai le Alii Iesu. ” —Katinale John Henry Newman, Tusi ia Rev. EB Pusey; "Faigata a Tagata Anglicans", Volume II

  

FUA TUSI FAITAU:

  • Malamalama pe aisea ua faaigoa ai e le Ekalesia Maria o le “Fetu o le Taeao” ae o le suafa foi lea o Iesu i le Faaaliga 22:16: Tagai Fetu o le Paia.

 


 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, O LE TAIMI O LE FILEMU.

ua tapunia faamatalaga.