Lua Aso Tele

 

O LE ASO O LE ALII - Vaega II

 

LE fuaitau "aso o le Alii" le tatau ona malamalama o se moni "aso" i le umi. Ae,

Faʻatasi ma le Aliʻi tasi aso e pei o le afe tausaga ma le afe tausaga pei o le tasi aso. (2 Pt 3: 8)

Faʻauta i le aso o le Aliʻi, e afe tausaga. - Tusi o Panapa, O Tama o le Ekalesia, Na faamatalaina e Ch. 15:

O le tu masani a Tama a Ekalesia, e toe "lua aso" o totoe mo tagata soifua; tasi i totonu o tuaoi o taimi ma talafaʻasolopito, o leisi, o le faʻavavau ma faavavau aso. O le aso e sosoʻo, poʻo le "fitu aso" o le tasi lea sa ou faʻasino i ai i nei tusitusiga o se "Era o le Filemu" poʻo le "Sapati-malologa," pei ona faʻaigoaina e Tama.

O le sapati, lea na fai ma sui o le maeʻaina o le uluaʻi foafoaga, ua suia e le Aso Sa lea e toe manatua ai le foafoaga fou na faʻatuina e le Toetu o Keriso.  -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2190

Na vaʻaia e Tama le fetaui lelei, e tusa ai ma le Faʻaaliga a Sagato Ioane, i le faʻaiuga o le "foafoaga fou," o le ai ai se "aso fitu" malologa mo le Ekalesia.

 

ASO E FITU

Na taʻua e Tama lenei vaitau o le filemu o le "aso fitu," o se vaitaimi e maua ai e le au amiotonu se vaitaimi o le "malologa" lea o loo totoe pea mo tagata o le Atua (tagai Epe 4: 9).

… Ua matou malamalama o le vaitaimi o le afe tausaga o loʻo faʻailoa mai i gagana faʻatusa ... O se tasi sa faatasi ma matou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na ia mauaina ma muai taʻu mai o soo o Keriso o le a nonofo i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai o le lalolagi atoa ma, i se faapuupuuga, o le toetu faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

O le vaitaimi lea muamua i se taimi o faigata tele luga o le fogaeleele.

Fai mai le mau: 'Ona malolo ai lea o le Atua i le aso fitu i ana galuega uma'… I aso e ono na maeʻa ai ona faia mea uma; e manino lava, o lea, o le a latou oʻo i le iʻuga i le ono afe tausaga… Ae a faʻaumatia e le Anetikeriso mea uma i lenei lalolagi, o le a nofotupu o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai ai lea o le Aliʻi mai le Lagi i ao… ua auina mai lenei tagata ma i latou e mulimuli atu ia te ia i le lepa afi; ae aumai mo e amiotonu taimi o le malo, o lona uiga, o mea totoe, o le aso fitu paʻia… O mea ia e faia i taimi o le malo, o lona uiga, i le aso fitu ... le sapati moni a e amiotonu.  —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, Lolomiina CIMA Co; (St. Irenaeus o se tagata aʻoga o St. Polycarp, o le na iloa ma aʻoaʻo mai le Aposetolo o Ioane ma mulimuli ane faʻapaia epikopo o Semurana e John.)

Pei o se aso o le la, o le Aso o le Aliʻi e le o se 24 itula vaitaimi, ae e aofia ai le tafa o ata, aoauli, ma le afiafi e faʻalauteleina i luga o se vaitaimi o taimi, lea na taʻua e Tama o le "meleniuma" poʻo le "afe tausaga ”vaitaimi.

… O lo tatou aso lenei, ua noatia e le oso aʻe ma le goto o le la, o se faʻailoga o lena aso tele lea e faʻapipiʻi ai le matagaluega o le afe tausaga. - Lactantius, Tama o le Ekalesia: Le Divine Institutes, Tusi VII, Mataupu 14, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

 

TAIMI NEI

E pei lava o le po ma le tafa o le taeao e sosolo i le natura, e faʻapea foi le Aso o le Aliʻi amata i le pouliuli, pei foi o aso taʻitasi e amata i le tautuluaga. Poʻo se, malamalama sili atu liturgical o lena le mataala o le Aso o le Aliʻi amata i le afiafi. O le pogisa o le po o le o taimi o le Anetikeriso e muamua atu i le "afe tausaga" nofoaiga.

Aua neʻi faaseseina oe e se tasi i soo se auala; aua lena aso e le sau, seʻi vagana ua muamua le fouvalega, ma faʻaalia le tagata o le amioleaga, o le ataliʻi o le malaia. (2 Tesa 2: 3) 

'Ona malolo ai lea o Ia i le aso fitu.' O lona uiga: a afio mai Lona Alo ma faʻaumatia le taimi o le amio leaga ma faʻamasino i tagata le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu-ona malolo ai lea o Ia i le Aso Fitu… -Tusi a Panapa, tusia e le seneturi lona lua seneturi

O le Tusi a Panapa e faʻasino i le faʻamasinoga o ola aʻo leʻi le Era o le Filemu, o le Lona Fitu Aso.   

 

DAWN

E pei lava ona tatou vaʻaia faʻailoga o loʻo aliaʻe mai nei e faʻaalia ai le ono avea o se malo tutoʻatasi o le lalolagi e le fiafia i le faʻaKerisiano, e faʻapena foi ona tatou vaʻaia le "uluaʻi taeao" ua amata ona susulu mai i le toe vaega o le Ekalesia, susulu i le malamalama o le Taeao Fetu O le Anetikeriso, o loʻo galue ma faʻailoa atu i le "manufeʻai ma le perofeta pepelo," o le a faʻaumatia e ala i le afio mai o Keriso o le a na faʻateʻaina le amioleaga mai le lalolagi, ma faʻatuina se pulega i le lalolagi atoa o le filemu ma le faʻamasinoga. E le o le afio mai o Keriso i la le tino, e le o Lona Afio Mai Mulimuli i le mamalu, ae o le fesoʻotaʻiga a le mana o le Alii e faʻamautu ai le faʻamasinoga ma faʻalauteleina ai le Tala Lelei i le lalolagi atoa.

O le a ia taia le saua i le sasa o lona gutu, ma o le mānava o ona laugutu o le a ia fasiotia le amioleaga. O le faamasinoga o le a fusi i lona puimanava, ma le faamaoni o se fusi i ona puimanava. E avea le luko ma mea e nofo ai le tamaʻi mamoe, e taʻoto foʻi le nameri ma le tamaʻi oti… E leai se mea leaga poʻo se faʻaleagaina o loʻu mauga paʻia uma; aua e tumu le lalolagi i le malamalama o le ALIʻI, pei o le vai ona ufitia le sami… I lena aso, O le a toe aveina e le Alii i le lima e toe aumai ai le toe vaega o lona nuu (Isaia 11: 4-11.)

E pei ona faʻailoa mai e le Tusi a Panapa (o le amataga o tusitusiga a le Tama o le Ekalesia), o le "faʻamasinoga o e ola," o tagata le amioatua. O le a afio mai Iesu pei o se gaoi i le po, aʻo le lalolagi, e mulimuli atu i le agaga o le Anetikeriso, o le a le malamalama i Ona foliga faafuaseʻi. 

Mo outou lava iloa lelei o le aso o le Alii o le a sau e pei o se gaoi i le po.… E pei o aso o Lota: na latou 'aʻai, feinu, faʻatau, faʻatau atu, totō, fai fale. (1 Tesa 5: 2; Luka 17:28)

Faʻauta, 'ou te' auina atu laʻu sāvali e sauni le ala i oʻu luma; ma faafuasei e sau ai i le malumalu le ALIʻI o loʻo e sāʻilia, ma le sāvali o le feagaiga e te manaʻo ai. Ioe, o loʻo afio mai, o loʻo fetalai mai ai le ALIʻI o 'au. Ae o ai o le a tumau i le aso o lona afio mai? (Mala 3: 1-2) 

O le Virgin Virgin Mary i le tele o itu o le avefeʻau sili lea o tatou taimi - o le "fetu o le taeao" - o loʻo afio mai ai le Alii, le La o le Faʻamasinoga. O ia o se fou Elia saunia le ala mo le lalolagi nofotupu o le Sagato Paia o Iesu i le Eucharist. Matau upu mulimuli a Malaki:

Faʻauta, 'ou te' auina atu le perofeta o Elia 'iā te oe, ao leʻi oʻo mai le aso o le ALIʻI, o le aso sili ma le mataʻutia. (Mala 3:24)

E manaia ia Iuni 24th, le Tausamiga a Ioane le Papatiso, na amataina ai foliga o Medjugorje. Na taʻua e Iesu ia Ioane le Papatiso o Elia (tagai Mat 17: 9-13). 

 

AFIAFI

O le aoauli o le taimi e sili ona susulu o le la ma mea uma e susulu ma pesi i le mafanafana o lona malamalama. O le vaitau lenei o le au paʻia, uma i latou na sao mai le puapuaga na muamua atu ma le faʻamamaina o le lalolagi, ma i latou e iloa le "Uluai Toetu", O le a nofotupu ma Keriso i Lona Faʻamanatuga faʻatasi.

O le mālō ma le mālō ma le silisili ese o mālō uma i lalo o le lagi o le a tuʻuina atu i le tagata paʻia o le Silisili Ese… (Tanielu 7:27)

Ona ou vaai lea i nofoalii; oi latou na nonofo i luga o latou na tuuina atu i ai le faamasinoga. Na 'ou vaʻai foʻi i agaga o tagata na vavaeʻeseina o latou ulu ona o la latou molimau ia Iesu ma le afioga a le Atua, ma e leʻi tapuaʻi i le manu feʻai, poʻo lona faʻatagata, e leʻi taliaina foʻi le faʻailoga i o latou muaulu poʻo lima. Na latou toe ola mai ma na latou pule faʻatasi ma Keriso mo le afe tausaga. O ē totoe o ē 'ua oti, e leʻi toe ola i latou, seʻia maeʻa le afe tausaga. O le toe tu muamua lea. Amuia ma paʻia o ia o le na mauaina le uluaʻi toe tu. E leai se pule a le oti faʻalua ia i latou nei; e fai i latou ma ositaulaga a le Atua ma Keriso, latou te pule foʻi faʻatasi ma ia i le afe tausaga. (Faaa 20: 4-6)

O le taimi lena na valoʻia e perofeta (lea o loʻo tatou faʻalogo ai i le faitauga o le toe afio mai) o le a faʻatotonugalemuina ai le Ekalesia i Ierusalema, ma o le Tala Lelei o le a faʻatoʻilaloina ai malo uma.

Aua e alu atu mai Siona faatonuga, ma le afioga a le Alii fausia Ierusalema ... I lena aso, O le lala o le ALII e pupula ma mamalu, ma o fua o le lalolagi o le a mamalu ma matagofie mo le tagata ola o Isaraelu. O ia o le e tumau i Siona ma o le na totoe i Ierusalema o le a taʻua paia: o tagata uma na faailogaina i lalo mo le ola i Ierusalema. (Is 2:2; 4:2-3)

 

AFIAFI

E pei ona tusia e Pope Benedict i lana encyclical talu ai nei, o le filifiliga saoloto e tumau pea seʻia oʻo i le iʻuga o le talafaʻasolopito o tagata:

Talu ai e tumau pea le saoloto o le tagata ma talu ai o lona saolotoga e masani lava ona maaleale, o le malo o le lelei o le a le faʻamautuina mautinoa i lenei lalolagi.  -Fetalai Salvi, Tusi Encyclical o POPE BENEDICT XVI, n. 24b

O lona uiga, o le atoaga o le Malo o le Atua ma le atoatoa o le a le ausia seʻia tatou i ai i le Lagi:

I le faaiuga o taimi, o le a afio mai le Malo o le Atua i lona atoaga… O le Ekalesia… o le a mauaina lona atoatoa atoatoa i le mamalu o le lagi. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 1042

O le Aso Fitu o le a oʻo atu i lona pogisa po o le saolotoga malosi o tagata o le a filifili le leaga mulimuli lava e ala i le faʻaosoosoga a Satani ma le "anetikeriso mulimuli," Koku ma Magoga. Aisea ua i ai lenei vevesi mulimuli i totonu o le le mautonu fuafuaga o le Finagalo Paia.

A maeʻa le afe tausaga, ona tatalaina loa lea o Satani mai le falepuipui. O le a ia alu atu e faʻasesē malo i tulimanu e fa o le lalolagi, Koku ma Makoku, e faʻaputuputu i latou mo le taua; o lo latou numera e pei o le oneone o le sami. (Faaa 20: 7-8)

Tusitusiga fai mai tatou o lenei mulimuli Anetikeriso le manuia. Ae paʻu le afi mai le lagi ma susunuina fili o le Atua, a o le Tiapolo ua lafo i le vai afi ma le teiio "le mea na i ai le manu feʻai ma le perofeta pepelo" (Faaa 20: 9-10). E pei lava ona amata le Aso Fitu ile pogisa, e faʻapena foi le Aso mulimuli ma le faavavau.

 

O LE ASO E Valu

le La o le Faʻamasinoga e aliali mai i le tino i Lana afio mai mulimuli mamalu e faʻamasinoina tagata ua feoti ma faʻalauiloa le tafa mai o le "valu" ma le faʻavavau aso. 

O le toe tu mai o tagata oti uma, "o e amiotonu ma e amioletonu," o le a muamua i le Faamasinoga Mulimuli. —CCC, 1038

O Tama e faatatau i lenei aso o le "Aso Lona Valu," o le "Tausamiga Sili o Fale Apitaga" (faatasi ai ma "fale fetafai" e faatatau i o tatou tino toetutu…) —Faa. Joseph Iannuzzi, Le Manumalo o le Malo o le Atua ile New Millennium and End Times; i. 138

Ona ou toe vaaia ai lea o se nofoalii paʻepaʻe lapoʻa ma le o loo nofo ai. Na sosola le lalolagi ma le lagi mai i ona luma ma e leai se nofoaga mo i latou. Na 'ou vaʻai atu i ē' ua oti, o tagata taʻutaʻua ma tagata maualalalo, o loʻo tutū i luma o le nofoāliʻi, ma na fofola tusi. Ona matala ai lea o le tasi tusi, o le tusi o le ola. O e na oti na faʻamasinoina e tusa ma a latou amio, i mea na tusia i tusi taʻai. Na avae e le sami ona tagata oti; 'ona tuʻuina atu lea e le oti ma seoli o la tino oti. O tagata oti uma na faʻamasinoina e tusa ma a latou amioga. (Faaa 20: 11-14)

I le maeʻa ai o le Faʻamasinoga Mulimuli, o le Aso oso i totonu o se susulu faavavau, o se aso e le uma:

Ona ou vaai lea i le lagi fou ma le lalolagi fou. Ua mavae atu le lagi muamua ma le lalolagi muamua, ua leai foi se toe sami. Ou vaaia foi le aai paia, o se Ierusalema fou, afio ifo mai le lagi mai le Atua, saunia pei o se faatoanofotane ua teuteuina mo lana tane… E le manaʻomia e le la po o le masina e susulu atu i ai, aua o le pupula o le Atua na faʻamalamalamaina, ma o lona lamepa o le Tamai Mamoe… I le ao o ona faitotoʻao le a le tapunia lava, ma o le a leai se po iina. (Faaa 21: 1-2, 23-25)

Lenei Aso Valu ua uma ona faʻamoemoeina i le faʻamanatuina o le Eukalesitia-o se faavavau "fesoʻotaʻiga" ma le Atua:

E faʻamanatuina e le Ekalesia le aso o le Toetu o Keriso i le "aso valu", Aso Sa, lea e taʻua saʻo o le Aso o le Alii… o le aso o le Toetu o Keriso e manatua ai le uluaʻi foafoaga. Aua o le "aso valu" lea e sosoʻo ma le sapati, o lona uiga o le foafoaga fou na amatalia e le Toetu o Keriso… Mo i tatou ua tafa mai se aso fou: o le aso o le Toetu o Keriso. O le lona fitu aso faʻamaeʻaina le muamua foafoaga. O le aso lona valu e amata ai le foafoaga fou. O le mea lea, o le galuega o le foafoaga e faʻaiʻuina i le sili atu galuega o le faʻaolaina. O le uluaʻi foafoaga maua lona uiga ma lona tumutumu i le fou foafoaga ia Keriso, le matagofie o lea sili sili atu nai lo le muamua foafoaga. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, n. 2191; 2174; 349

 

UA TA SE FIA?

Ua ta se fia?  O le pouliuli o le faʻamamaina o le Ekalesia e foliga mai e le maalofia. Ae ui i lea, ua ala mai le Star Fetu e faʻailo le tafa mai. Le a le umi? O le a le umi ae le i tulaʻi le La o le Faʻamasinoga e aumaia se Vaitau o le filemu?

Le leoleo e, faʻapefea le po? Le leoleo e, o le a le po? ” Fai mai le leoleo: “E sau le taeao, po foi le po…” (Isa 21: 11-12)

Ae o le Malamalama o le a manumalo.

 

Muamua lomia, Tesema 11th, 2007.

 

FAITAU FUAFUAGA:

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, O SE FUAFUAGA I LE LAGI.