Tusitusiga i luga o le Pa


Le Tausamiga a Pelesara (1635), Rembrandt

 

Talu mai le faalumaina na tupu i le "Katoliko" Notre Dame Iunivesite i Amerika, lea pro-ab0rtion Peresitene Barack Obama faamamaluina ma se lagolagoina-ola faifeau ua puʻeina, o lenei tusitusiga ua tatagi mai i oʻu taliga…

 

TULAFONO o le palota i Kanata ma le US lea na filifilia ai e le faitau aofaʻi o le tamaoaiga ae le o le faʻaleaogaina o pepe e leʻi fananau mai o se mataupu sili ona taua, Sa ou faʻalogo lava i upu:

O loʻo tusia tusitusiga i luga ole puipui.   

O ananafi taeao, na faʻailoa mai ai e le Aliʻi le uiga o na upu a o ou tatalo i le Faitauga Muamua a le Ofisa. O le tupu o Pelesara le ataliʻio le tupu o Papelonia na fai le taumafataga na latou faʻaleagaina ai le Atua i le inuina o uaina mai ipu paʻia o le malumalu i Ierusalema.

Faʻafuaseʻi ona aliali mai tamatamailima o le lima o le tagata, ma amata ona tusitusi luga o le pa puipui o le maota puipui, i tua tonu lava o le tuugalamepa (Dan 5: 5)

Na aumaia le perofeta o Tanielu e faamatala le uiga ese o tusitusiga:

Fai mai le tusitusiga: Mene, Mene, Tapulaʻa ma Parsin. O le uiga o upu o le: Mene: O le Atua e fuaina lau pule silisili ese ma faʻamutaina; Tapulaʻa: sa e fuaina i le paleni ma maua mativa; Parsin: ua vaevaeina lou malo ma tuuina atu i Metai ma le Peresia. (Tanielu 5: 25-28)

I Amerika i Matu, sa fuaina ma fuaina tatou, ma e moni foʻi, ua maua ua leai. Ma e le gata iinei. Na lapataia e Pope Benedict ia Europa o le lafoa o Keriso o le lafoa lea o o latou faavae. Ausetalia foi o loʻo iai i totonu o atunuʻu sisifo na o ese mamao ese mai o latou aʻa. Ma o loo faaauau pea ona nofotupu le tonu faiga le tonu i atunuu tau atiaʻe, e aofia ai le mativa, talitane o tamaiti, ma le fasiotiga tagata. 

Ma o lea, ou te talitonu ua oʻo mai le taimi mo o tatou "malo" e vaevaeina….

 

TAIMI O LE MANU?

O le tama o Pelesara, le Tupu o Nepukanesa, sa fai lana miti na ia vaaia ai le fa o le malo ua faʻatoʻilaloina le lalolagi i "aso e gata ai" (Tanielu 2:28). Ole mea lea e faasino iai Sagato Ioane ile Mataupu 13 ole Faʻaaliga na ia taʻua ole "manu feʻai."

"Le Manu Feai," o lona uiga, o le malo o Roma. —Katinale John Henry Newman, Advent Sermons on Antichrist, Lauga III, Le Lotu a le Anetikeriso

O se faʻatasiga o malo e mulimuli ane faʻatoʻilaloina le lalolagi atoa:

O le a i ai le malo lona fa i luga o le lalolagi, lea o le a ese mai malo uma, ma o le a aina le lalolagi atoa, ma soli i lalo, ma nutipalaina lava. (Tanielu 7:23)

Afai e le taua le iloiloina o le lona fa o malo, ou te masalo o le Atua na musuia Tanielu ma Sagato Ioane i vaaiga auiliili o lenei manu feʻai. Ou te lagona le faʻamalosia e talanoaina i ii, ina ia a nei mea tutupu i o tatou taimi, o le a tatou mataala. Pei ona fetalai Iesu, 

Na ou fai atu nei mea ia te outou, ina ia oʻo mai lo latou itula tou te manatua ai na ou taʻu atu ia te outou… e taofi ai oe mai lou paʻu ese. (Ioane 16: 4, 1)

Talu ai e leʻi paʻu atoa le Emepaea o Roma, o le Iuni a Europa ma ona tagata o loʻo faʻalauteleina. A o i ai le 27 malo i le Iuni, na lea o i latou o sui atoa o sui. E manino lava le fesoʻotaʻiga i faʻaaliga a Tanielu ma Sagato Ioane:

Sa ese mai i manu uma na muamua ia te ia; ma sa i ai lea nifo… Na ou vaai i se manu feʻai ua sau mai le sami ma lea nifo… (Tanielu 7: 7, Faaa 13: 1)

E amata mai i nei nifo e sefulu ona faʻafuaseʻi ona oso aʻe le isi nifo.

O lenei seu e iai ona mata e pei o se tagata, ma le gutu e tautala faʻamaualuga… o le nifo na tau ai ma le 'Au Paʻia ma na manumalo ai seʻia taunuʻu mai le Anamua… (Tanielu 7: 8, 21-22)

O le pu o le Anetikeriso. Ae o le a le mea a lenei e fai i le "tusitusiga i luga o le puipui?" O lenei malo lona fa, poʻo le manu feʻai, fai mai Tanielu, o le a "faʻaumatia le lalolagi atoa… ma tuʻimomomoina" -fevaevaeaʻi malo, o lena. O le pule silisili ese a malo o le a tuʻuina pe nutipalaina; tupe o le a tuʻufaʻatasia; ma le a lotogatasi sese o le a faʻaeeina atu i tagata taʻitoʻatasi uma i le lalolagi. O le Manu malosi o le a faamalosia…

… Laʻititi ma taʻutaʻua, oe mauoa ma mativa, saoloto ma pologa, ia makaina i le itu taumatau poʻo le muaulu, ina ia leai se tasi mafai ona faʻatau mai pe faʻatau seʻi vagana ua ia te ia le faʻailoga, o lona uiga, o le igoa o le manu feʻai pe le numera o lona igoa. (Faaa 13: 16-17)

Masalo e sili ona uiga ese, pe a le lototele, o le faʻatagata i fafo atu o le Fono a Europa o fale i Brussels o se fafine tiʻetiʻe i se manu feʻai ("Europa"): o se faʻatusa foliga tutusa ma le Faʻaaliga 17… o le fafine talitane o tiʻetiʻe i le manu feʻai i nifo e sefulu

 

SAU SAU SAʻO

Matou te manaʻomia se faʻatonuga fou tau tupe i le lalolagi atoa. - Peresetene o le Komisi o le Iuni a Europa, José Manu Barroso, www.moneymorning.com, Oketopa 24th, 2008

O le siʻitia New World Order e foliga mai e le o se fesili, ae o le tatala sailiga. O le Palemia o Peretania, Gordon Brown, na faailoa mai i le saunoaga autu o faiga faavae i fafo, ua tatou taunuu i se "avanoa" mo se fou poloaiga:

O le faʻalavelave tau tupe faʻavaomalo ua avatua ai i taitai o le lalolagi se avanoa tulaga ese e fausia ai se sosaiete moni i le lalolagi atoa. -Reuters, Novema 10, 2008

O le sa avea foi ma taitai Rusia o Mikhail Gorbachev na faaopoopoina foi lona leo i le faatupulaia o le numera o taitai o le lalolagi o valaau mo se fou lalolagi faiga:

… O le lalolagi atoa perestroika [toe fetuunaiga] o le a avea ma tali talafeagai i le lalolagi faʻalavelave… O le faʻataʻitaʻiga o le lalolagi atinae o le a suia. -RIA Novisti, Moscow, Novema 7, 2008

Na faʻapea foi le taʻitaʻi o Farani:

Matou te manaʻo i se lalolagi fou e sau mai lenei. —Farani Peresetene, Nicolas Sarkozy, fai mai ana tala e uiga i le tulaga tau tupe; Oketopa, 6, 2008, Bloomberg.com

Ma o loʻo iai foʻi le Peresetene o Venesuela:

Mai lenei faʻalavelave, e tatau ona tulaʻi mai se lalolagi fou, ma o se lalolagi e tele polar. —Peresetene Hugo Chavez, Associated Press, msnbc.msn.com, Setema 30th, 2008

O se tasi o faʻamatalaga e sili atu ona faʻapopoleina, lea na faʻaosoosoina i se suiga malosi i tua atu o vaaiga ia e matua suia ai le auala e fai ai pisinisi a tagata, na faia i Italia.

O loʻo talanoaina le manatu ole faʻamalolo lē tumau o maketi mo le taimi e toe tusia ai tulafono. Na saunoa Berlusconi i le aso ina ua maeʻa le fonotaga a le Kapeneta i Naples, Italia. O se tali i le faaletonu tautupe "E le mafai ona naʻo le tasi le atunuʻu, pe naʻo Europa, ae o le lalolagi atoa." —Prime Minisita Servio Berlusconi, Oketopa 8th, 2008; Bloomberg.com

Afai e tatau i le au kerisiano ona "mataala ma tatalo," ma le mataala i o tatou taimi, o le a ou faia fesili nei: naʻo le a le ituaiga lalolagi o loʻo tatou faʻatali mo le faʻataunuʻuina o le uiga o le "manu feʻai"? O anafea le taimi mulimuli na tatou i ai i le pito o le lalolagi malo ma lalolagi tamaoaiga? O le a le taimi mulimuli na faia ai e le Ekalesia se liliuese tele ma oi latou oe mulimuli moni i ana aʻoaʻoga e mafai ona taʻua o se "toe vaega"? O anafea na ia latalata ai i le feagai ai ma sauaga i le lalolagi atoa?

Ou te manatu e tatau ona tatou uaʻi atu. Ae maise lava pei o le upu o lenei sau malulu i luga o le lalolagi faʻaauau ona tautala faʻalauiloa lautele:

O nisi taimi ou te faitau ai i le Evagelia o taimi o le iʻuga ma ou te molimauina, i lenei taimi, nisi o faʻailoga o lenei iʻuga ua aliali mai.  —POPE PAULO VI, Le mea lilo Paul VI, Ioane Guitton

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, Faailoga.

ua tapunia faamatalaga.