O se tali a le Katoliko i le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi

Tagata sulufaʻi, faʻaaloaloga a le Associated Press

 

IT o se tasi o mataupu sili ona le mautonu i le lalolagi i le taimi nei-ma o se tasi o le sili paleni talanoaga i lena: tagata sulufaʻi, ma o le a le mea e fai i le tele malaga. Na taʻua e Sagato Ioane Paulo II le mataupu, "atonu o se faʻalavelave silisili i faʻalavelave uma a tagata o lo tatou nei vaitaimi." [1]Lauga i Tagata Sulufaʻi i le Faʻagaotiga i Morong, Filipaina, Fepuari 21st, 1981 Mo nisi, o le tali e faigofie: ave i latou i totonu, soʻo se taimi, tusa lava poʻo le a le tele o latou, ma poʻo ai lava latou i ai. Mo isi, e sili atu ona faigata, ma o lea manaʻomia ai se sili atu fuaina ma faʻatapulaaina tali; O loʻo afaina i latou, fai mai, e le gata o le saogalemu ma le soifua manuia o tagata taʻitoʻatasi o sosola esea i sauaga ma sauaga, ae o le saogalemu ma le mautu o malo. Afai o le tulaga lena, o le a le auala ogatotonu, o se tasi e puipuia le mamalu ma ola o tagata moni sulufaʻi ae i le taimi lava e tasi e puipuia le manuia lautele? O le a la tatou tali atu i le avea ai ma tagata Katoliko?

 

O LE FAIGATA

O loʻo feagai nei lo tatou lalolagi ma se faʻalavelave a tagata sulufaʻi talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O lenei ua aumaia ia i tatou ni luitau sili ma le tele o filifiliga faigata…. e le tatau ona tatou faʻafefe e fuainumera, ae vaʻai ia latou o ni tagata, vaʻaia o latou foliga ma faʻalogo ia latou tala, taumafai e tali atu i le mea sili tatou te mafaia i lenei tulaga; tali atu i se auala e masani ai tagata, tonu, ma uso… ia tatou manatua le Auro Tulafono: ‘Ia ‘outou faia fo‘i i isi e pei ‘ona e mana‘o latou te faia ‘iā te ‘outou. —POPE FRANCIS, lauga i le US Congress, Setema 24th, 2015; usatoday.com

Masalo o se tasi o faʻalavelave sili i se talanoaga faʻale-malo ma le mafaufau i le faʻalavelave o tagata sulufaʻi o loʻo i ai nei o le leai o se malamalama i le faitau aofaʻi o tagata saʻo. aisea e iai le faalavelave i le tulaga muamua, auā “o se lalolagi ua solia ai aia tatau a tagata e aunoa ma se faasalaga, o le a lē mafai lava ona taofia le aumaia o tagata sulufaʻi o ituaiga uma.”[2]Fono a Pontifical mo le Tausiga Faifeau a Tagata Maimau ma Tagata Femalagaa'i, "O Tagata sulufai: O se Lu'itau i le Lototasi", Intro.; faʻatau ie

O le tali, i se upu e tasi, o le taua. Taua i le va o tagata, taua i le va o lotu Mosalemi, taua i le va o malo, taua i le suauu, ma le mea moni, taua mo le puleaina o le lalolagi. I lana saunoaga i le Konekeresi, na faailoa ai e Pope Faranisisi le “faigata, o le mamafa ma le faanatinati o nei luitau.” [3]cf. lauga i le US Congress, Setema 24th, 2015; straitstimes.com E le mafai e se tasi ona fa'atalanoaina na'o fofo i le fa'afitauli o lo'o iai nei tagata sulufa'i e aunoa ma le su'esu'eina o ona a'a eseese ma fa'ate'ia. O lea o le a ou faʻamalamalamaina faʻapuupuu ni mataupu taua se tolu e faʻaosoina ai le tele o femalagaiga o tagata sulufaʻi mai Sasaʻe Tutotonu ma Aferika i Matu.

 

I. Taua i le va o le lotu Musalimi

E ui o Kerisiano o loʻo i ai i le mamafa o sauaga faʻa-Islam i le tele o atunuʻu o le lalolagi, e faʻapea foʻi ma uso a Muslim. O vaega tetele e lua o Isalama o le Sunnis ma le Shiites. O le vaeluaga i le va oi latou e toe foʻi i tua i le 1400 tausaga i se feeseeseaiga po o ai e tatau ona suitulaga i le Perofeta o Mohammad. I aso nei, o loo faaauau pea ona faaalia lo latou feeseeseaʻiga i se tauiviga malosi po o ai e pule 
itulagi po'o atunuu atoa.

Al Qaeda, ISIS, Hamas, ma Boko Haram o vaega Sunni Muslim o loʻo faʻaaogaina faiga faatupu faalavelave e faʻafefe ma tuliesea ai o latou fili i taimi uma, e pei ona tatou iloa, i auala sili ona le masani ai. Ona iai lea o Abu Sayyef i Filipaina, Lashkar e Taiba i Kashmir, ma Taliban i Afghanistan. O Hesbollah mai Lepanona o le vaega'au a nisi o tagata Shii. O nei faʻalapotopotoga uma e nafa ma le tasi tikeri poʻo le isi mo le faʻateʻaina o le faitau miliona o tagata o loʻo sosola ese mai le faʻamalosia malosi o aʻoaʻoga faʻa-Islam e taʻua o le tulafono a le Sharia (faʻaaliga: o le taua i le va o lotu Isalama e masani ona oʻo mai i lalo i le manatu o le ese o le pati o se "liliuese" mo lana faʻamatalaga sese poʻo le faʻaaogaina o aʻoaʻoga faʻa-Islam).

 

II. Fa'asagaga i Sisifo

O iinei, ua atili ai ona faigata le tulaga. O se mea moni ua iloa e faapea o atunuu i fafo, aemaise lava o le Iunaite Setete, ua latou tuuina atu auupega, punaoa, ma aoaoga i nisi o vaega faatupu faalavelave ua taʻua muamua ina ia mafai ai ona suia le malosiaga i Sasaʻe Tutotonu i a latou lava "faʻalapotopotoga faʻale-malo." Aisea? Atonu o le soona faafaigofieina o mea e fai atu ai “suauu”, ae o se vaega tele lena. O le isi mafuaaga e le iloa ae fesootai e iai ona sootaga i le Freemasonry ma le faasalalauina o "temokalasi malamalama": [4]vaʻai Mealilo Papelonia

O Amerika o le a faʻaaogaina e taʻitaʻia le lalolagi i totonu o le malo filosofia. E te malamalama o Amerika na faavaeina e Kerisiano o se malo Kerisiano. Ae ui i lea, sa i ai lava i taimi uma na tagata i le isi itu na mananao e faʻaaoga Amerika, faʻaleagaina lo tatou malosiaga faamiliteli ma lo tatou malosi tau tupe, e faʻavaeina faʻatemokalasi faʻamalamalamaina i le lalolagi atoa ma toe faʻafoʻisia le Atlantis ua leiloloa [se faiga faʻavae e faʻavae i luga ole humanism]. — Dr. Stanley Monteith, Le Fou Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika (vitio); faʻatalanoaga Dr. Stanley Monteith

E tolu vaega faataumaoi o le fesoasoani a Sisifo, muamua, o le taua i Iraq, lea na fasiotia ai le faitau selau o afe e faavae i luga o le finauina o tagi a “auupega o le faatafunaga tele.” [5]ff. I Au Uo Amerika Lona lua, e pei ona taʻua muamua, o le US ua mafai ai vaega faʻatupu faʻalavelave.

O le a le mea na aveʻesea mai taʻamilosaga masani o le sootaga vavalalata i le va o US intelligence ofisa ma ISIS, aʻo latou aʻoaʻoina, faʻaauupegaina ma faʻatupeina le vaega mo le tele o tausaga. —Steve MacMillan, Aukuso 19, 2014; suʻesuʻega i le lalolagi atoa

Lona tolu, faatasi ai ma le toesea o le vaega taʻitaʻia a Amerika mai le itulagi i lalo o le vaavaaiga a Obama, o le gaogao ua mafua ai le le mautonu tele ma se tauiviga malosi i le va o lotu Mosalemi, lea na taʻitaʻia ai, i se vaega, i le faʻalavelave o tagata sulufaʻi o loʻo i ai nei.

 

III. Fa'a-Islam

E pei lava o le tele o tagata i Sisifo e malamalama itiiti e uiga i faiga faʻapolokiki faʻalavelave a Sasaʻe Tutotonu, e oʻo lava i le toʻaitiiti e malamalama o Islama e le pei o le Kerisiano, poʻo le tele o isi lotu mo lena mea. O le “vavaeeseese i le va o le Lotu ma le Malo” ua taatele i Sisifo [6]Polani o se tuusaunoaga seasea i le auala e tuufaatasia ai lenei mea i le faatinoga. e le o se manatu e talia e Islama. I totonu o se lalolagi faʻa-Islam lelei, o le tamaoaiga, faiga faʻapolokiki, tulafono ma tapuaiga uma e manava mai le mama lava e tasi o tu ma aga faʻa-Islam. O le tulafono a le Sharia o le faʻamalosia lea o aʻoaʻoga faʻa-Islam ma o se tulafono faʻapitoa ma manaʻoga i le tele o atunuu faʻa-Muslim e pulea e le au Sunnis i le va o le 85-89% o le faitau aofaʻi o le lalolagi.

O le totonugalemu o aʻoaʻoga faʻa-Islam o le faʻasalalauina lea o se "caliphate lalolagi" e aumaia le lalolagi atoa i lalo o pulega faʻa-Islam. E pei ona fai mai i le Koran:

O ia lava (Allah) na auina mai lana Avefe'au ma le ta'ita'iga ma le tapuaiga o le upu moni (ie Isalama), ina ia pule i isi lotu uma, e ui lava ina 'ino'ino i ai le au Musyrikoon (e le talitonu). —EMQ at-Tawbah, 9:33 & as Saff 61:4-9, 13

Mawlana Sayid Abul Ala Mawdudi (na fanau i le 1905) o se tagata suʻesuʻe Isalama mai le subkonetineta Initia ma ua taʻua o se tasi o tagata atamamai sili a Islama. Sa ia fai mai:

O Islama e le o se lotu masani e pei o isi lotu i le lalolagi, ma o malo Mosalemi e le pei o malo masani. O malo Mosalemi e matua faapitoa lava aua o loo i ai se poloaiga mai ia Allah e pulea le lalolagi atoa ma ia pule i malo uma o le lalolagi…. Ina ia faʻataunuʻuina lena sini, e mafai e Islama ona faʻaogaina mana uma o loʻo avanoa i auala uma e mafai ona faʻaaogaina e aumai ai le suiga i le lalolagi atoa. O le Jihad lea. -Islama ma faiga faatupu faalavelave, Mark A. Gabriel, (Lake Mary Florida, Charisma House 2001) p.81

O se tasi o auala e mafai ai ona faʻasalalauina lenei Global Caliphate, e tusa ai ma Mohammad, ua maeʻa malaga po o le “Hijrah.”

…o le manatu o le Hijrah—Femalagaaiga—o se auala e suitulaga ai le faitau aofaʻi o tagata ma oʻo atu i le tulaga o le pule na avea ma aʻoaʻoga lelei atinaʻe i totonu o Islama… O le mataupu autu mo se faʻalapotopotoga Mosalemi i totonu o se atunuʻu e le o ni Mosalemi e tatau ona vavae ese. ma tulaga ese. Ua uma ona i totonu o le Charter of Medina, Muhammad o loʻo faʻamatalaina le tulafono autu mo Mosalemi o loʻo malaga atu i fanua e le o ni Mosalemi, o lona uiga, e tatau ona latou fausia se tino ese, tausia a latou lava tulafono ma faia le atunuu talimalo e usitaia. — YK Cherson, “O le Manulauti o Femalagaaiga Mosalemi e tusa ai ma Aoaoga a Muhammad”, Oketopa 2nd, 2014

E ui e le o mautinoa pe o le a le maualuga o le tulafono a Hijrah o loʻo faia ai se sao i le femalagaaʻi nei o le faitau selau afe o Mosalemi, o Steve Bannon, o loʻo i luga o faʻamaumauga e uiga i ona popolega i le Islamic Caliphate.

O se mataupu e sili ona le fiafia, ae o loʻo tatou i ai i se taua tuusaʻo faasaga i fascism fascism jihadist. Ma o lenei taua, ou te manatu, e sili atu le vave o le metastasizing nai lo malo e mafai ona taulimaina ... o se taua ua leva ona i le lalolagi.  —mai se konafesi i le Vatikana i le 2014; BuzzFeedNews, Novema 15, 2016

O na atugaluga e le na o le manatu o "radicals." O le Austrian Cardinal Schönborn, e latalata ia Pope Francis ma o ia na muamua lagolagoina le tele o tagata malaga mai, na fesili foi:

Pe o le a iai se taumafaiga fa'a-Islam lona tolu e fa'ato'ilalo Europa? O le tele o Mosalemi e mafaufau i lenei mea ma moomoo i lenei mea ma fai mai o Europa ua i ai i lona iuga. -Catholicism.org, Tesema 27th, 2016

O le taʻitaʻi o le Czech Roman Catholic Church, Cardinal Miloslav Vlk, na lapatai mai foi e faapea o Europa e lamatia le leiloa atoa o lona faasinomaga Kerisiano ona o le faʻaaogaina lautele e Sisifo o le faʻamaʻi ma le faapau pepe. 

Mosalemi i Europa e toatele atu fanau nai lo aiga Kerisiano; o le mafuaaga lena na taumafai ai le au faʻasalalau e oʻo mai se taimi o le a avea ai Europa ma Mosalemi. O le a totogi tele e Europa le tuua o ona faavae faaleagaga… Se'i vagana ua ala mai le au Kerisiano, atonu o le a faa-Islamized le olaga ma o le a le maua e le faa-Kerisiano le malosi e faamau ai lona uiga i le olaga o tagata, ae le o le taʻua o sosaiete. -World TribuneIanuari 29th, 2017

Fai mai nisi ua tuai tele, ona o le fuainumera o le fanau mai i le tele o atunuu Europa ua paʻu i lalo ifo o tulaga sui. [7]ff. Mosalemi Demographics Masalo o le mea lea na sao i ai Pope Penitito XVI i se lauga faamomoiloto i epikopo o le lalolagi:

O le taufaamatau o le faamasinoga e aafia ai foi i tatou, o le Ekalesia i Europa, Europa ma Sisifo i se tulaga lautele… o loo alaga mai foi le Alii i o tatou taliga… “Afai e te le salamo ou te alu atu ia te oe ma aveese lau tuugalamepa mai lona tulaga.” —Faʻafetai Pene Benedict XVI, Tatala Aiga, Sinoti a Epikopo, Oketopa 2, 2005, Roma

Na laga foi e Cardinal Raymond Burke le mataupu o le Islamization i se faatalanoaga ma le nusipepa Italia Il Giornale.

O Islama o se taufaamataʻu i le uiga o le Mosalemi moni, e tatau ona pulea e Allah le lalolagi. Na fetalai Keriso i le Evagelia: 'Ia avatu ia Kaisara mea a Kaisara'. I le eseesega, o le lotu Isalama, lea e faavae i luga o le tulafono a le Koran, e faʻamoemoe e pulea atunuu uma o loʻo i ai Mosalemi. E ui ina laʻititi i latou e le mafai ona faʻamalosia, ae a avea i latou ma toʻatele e tatau ona latou faʻaaogaina le Sharia. —March 4, 2016, Il GiornaleFa'aliliuga Igilisi ile brietbart.com

E le o ni fa'amatalaga sa'o fa'apolokiki, ae pe moni? O se tuufaatasiga lea na tuʻuina atu e se tasi i luga o le YouTube o Mosalemi mai soʻo se ituaiga olaga-faipolokiki, Imams, tagata suʻesuʻe, ma jihadists-ma mea latou te fai mai ai:

 

TULAGA FAʻAALIGA

I lana saunoaga i le Konekeresi e uiga i le faʻafitauli o tagata sulufaʻi, na valaʻau ai Pope Francis i vaega uma e aloese mai le "faʻaitiitia faigofie, e vaʻaia naʻo le lelei poʻo le leaga, amiotonu ma tagata agasala." [8]cf. lauga i le US Congress, Setema 24th, 2015; straitstimes.com Le fa'ailoga si'i atoa o uma ua faamatalaina e tagata lava ia Muslims o se taufaamataʻu, po o se isi itu, le amanaiaina o le talitonuga taatele o Isalama, e peiseai e le o i ai, e tetee fua. I le tasi itu, e faitau afe aiga, e pei o outou ma aʻu, ua sosola mo o latou ola. I le isi itu, o le "tatala tuaoi" le toʻatele o tagata faimalaga o loʻo faʻaleagaina itulagi, ma faʻaosofia ai le fefe ma le populist i Sisifo, e pei o le palota talu ai nei a Amerika poʻo le Austrian Freedom Party. E iai foʻi lenei mea mafai e fa'atupuina ai isi ituaiga o fa'alavelave pe a le tu'uina le lalolagi i luma o se "fete'ena'iga fa'alelalolagi." 

O le paleni e taoto i le feagai ai ma le mea moni, i le feagai ai ma itu eseese o le faʻalavelave, ma le sailia o fofo faʻaletagata ae faʻaeteete e mauaa i totonu. moni.

Soo se sailiga mo fofo ua ia fa'ailoa po'o le a le talitonuga fa'a-Muslim, e ta'ua, o lena E tatau ona manumalo le Tulafono a le Sharia. [9]ff. O le Talafatu o le Laititi Fa'aliga Mosalemi Laiti  Mo se faʻataʻitaʻiga, oi latou o loʻo fai mai o Amerika Mosalemi e "faʻalelei" e le o faʻamaonia mea o loʻo i ai i le aufaasālalau masani. ua ta'ua o le "radical Islam" e le moni.

Se Suʻesuʻega Pew O le suʻesuʻega o Mosalemi-Amerika i lalo o le tolusefulu na faʻaalia mai ai le onosefulu pasene o latou na sili atu lo latou faʻamaoni i le lotu Isalama nai lo Amerika .... A suʻesuʻega a le atunuʻu faatautaia e le Polling Company mo le Nofoaga Autu mo Faiga Faavae Puipuiga faaalia ai o le 51 pasene o Musalimi na malilie faapea "Mosalemi i Amerika e tatau ona i ai le filifiliga o le pulea e tusa ai ma Sharia." E le gata i lea, o le 51 pasene o i latou na palota na talitonu e tatau ona iai le filifiliga a Amerika poo faamasinoga a Sharia. —William Kilpatrick, "Le iloa-E leai se mea Katoliko i Mosalemi Ulufale mai", Ianuari 30th, 2017; Crisis Mekasini

E ese mai i le vitio talu ai, o lenei kilipa puupuu e le o se mea e le fiafia ai tagata feita ua masani ona tatou matamata i luga o le televise, ae o se siaki mea moni malulu e faʻaalia ai mea na maua i na palota. Toe foʻi, mai gutu o Mosalemi lava latou:

E fesoasoani foʻi i le iloiloina o mea uma na fetalai mai ai le Tamā Paia i le mataupu. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le saʻo le le amanaiaina e Pope Faranisisi o lamatiaga o loʻo i ai nei, e ui i le ioeina, e seasea ona ia faamamafaina e pei ona ia faia i lenei faatalanoaga:

O le mea moni e na o le [250 maila] mai Sicily o loo iai se vaega faatupu faalavelave mataʻutia. O lea la e iai le lamatiaga o le fa'aulufaleina, e moni lenei mea... Ioe, e leai se tasi na fai mai e sao Roma mai lenei fa'amata'u. Ae e mafai ona e faia ni puipuiga. —POPE FRANCIS, faatalatalanoaga ma le Radio Renascenca, Setema 14, 2015; Post Niu Ioka

O le mea moni, o faipule mai le tele o konetineta-e le naʻo Amerika Donald Trump-ua latou valaʻau mo "faʻaeteete" ina ia mautinoa le saogalemu o latou lava atunuu, e aofia ai le Palemia faʻaaloalogia o Saskatchewan i Kanata: [10]vaʻai O le Faʻalavelave o le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi

Ou te talosaga atu ia te oe [Prime Trudeau] e taofi lau fuafuaga o iai nei e aumai le 25,000 Suria sulufai i Kanata i le faaiuga o le tausaga ma toe iloilo lenei sini ma faiga ua faia e ausia ai… E mautinoa tatou te le mananao e avea aso-fa’atauva’a po’o numera-fa’atonu i se taumafaiga e ono a’afia ai le saogalemu o tatou sitiseni ma le saogalemu o lo tatou atunu’u. -Huffington Post, Novema 16th, 2015; faʻamatalaga: talu mai le faʻatonuga a le Peresetene Donald Trump i luga o femalagaiga, ua ofoina atu e Mr. Wall e faʻatautaia tagata sulufaʻi a Suria, ae ui i lea, na ia tausisia e le tatau ona faʻanatinati pe "faʻaoso-aso".

O nei vala'au mo le fa'aeteete e talafeagai pe ua na'o le xenophobia [11]xenophobia: le fiafia po'o le fefe i isi atunu'u fa'afoliga? I osofaiga talu ai nei a le au faatupu faalavelave i Nice, Brussels, Paris ma Siamani, o le toʻatele o i latou na faia na osofaʻiga na ulufale atu i na atunuu 'ua faafoliga mai o ni tagata faimalaga.' [12]cf. "O le toʻatele o tagata osofaʻi i Pale na faʻaaogaina auala femalagaaʻi e ulufale atu ai i Europa, faʻaalia ai le taʻitaʻi Hungarian counter-terror", O le telekarafi, Oketopa 2nd, 2016 O se vaega o le ISIS ua tuuaia na ioeina sa latou aumaia faananā tagata Jihadist i Sisifo o ni "tagata sulufai." [13]cf. Faʻailoa, Nov.18th, 2015 Ma i Siamani, ua lipotia mai e le Gatestone Institute e faapea, "I le ono masina muamua o le 2016, na faia e tagata malaga mai le 142,500 solitulafono ... e tutusa ma le 780 solitulafono na faia e tagata malaga i aso uma, o se siitaga e toetoe lava 40% i luga o le 2015." [14]ff. www.gatestoneinstitute.org

E faapefea la ona faapaleni e se tasi le matafaioi a le Malo e puipuia tagata vaivai, i totonu o ona tuaoi, ma i latou e tuʻituʻi atu i ona faitotoʻa o loʻo manaʻomia tele?

 

Fa'afeiloa'i atu i le tagata ese

I se lauga tuusaʻo i se fonotaga a Katoliko ma Luteru i Siamani, na taʻusalaina ai e Pope Faranisisi “le feteʻenaʻi o i latou o loo mananaʻo e puipuia le Faa-Kerisiano i i Sisifo, ma i le isi itu, e tetee i tagata sulufai ma isi lotu.”

O se pepelo le taʻua o oe o se Kerisiano ma tuli ese se sulufaʻi poʻo se tasi o loʻo sailia se fesoasoani, o se tasi o loʻo fiaʻai pe fia inu, tuli ese se tasi o loʻo manaʻomia laʻu fesoasoani… E le mafai ona avea oe ma Kerisiano e aunoa ma le faia o le mea na aoao mai e Iesu ia i tatou i le Mataio 25. -Katoliko Faʻasalalau, Oketopa 13th, 2016

‘Le Ali‘i e, o anafea na matou iloa ai oe ‘ua fia ‘ai ma fafaga ‘iā te oe, pe fia inu ‘ona matou fa‘ainu ai? O anafea na matou iloa ai oe o se tagata ‘ese ma talia oe, pe lē lavalavā ma fa‘a‘ofu ‘iā te oe? O anafea na matou iloa ai oe ua ma'i pe i le falepuipui, ma matou asiasi atu ai ia te oe?' Ona tali atu lea o le tupu ia te i latou, 'Amene, ou te fai atu ia te outou, o mea uma lava na outou faia i se tasi o o'u uso nei e aupito itiiti, na outou faia mo a'u.' ( Mata 25:37-40 .)

O le “tagata ese” o le so o se tasi o loo manaomia. E lē o taʻua e Iesu le tagata ese “Katoliko” po o le “Kerisiano” matelaina po o le pagota “Katoliko”. O le mafuaaga lena ua faia tagata uma i le faatusa o le Atua, ma o le mea lea, o lo latou taua masani e manaomia ai ona tatou tausia ma faasaoina lo latou mamalu.

O se tasi lenei o vala sili ona matagofie ma fefinauaʻi o le soifuaga o Iesu: Na tepa taulaʻi atu i le tapuaʻiga a le Samaria, le tagatanuu o Roma, ae sili atu i mea uma, o vaivaiga, piʻopiʻo, ma agasala a le tagata i lena mea. foliga o le Atua lea na foafoaina ai i latou. Sa Ia faamalolo, laveai, ma talai atu i tagata uma. O le iʻuga, na faalumaina ai e Iesu aʻoaʻo o le Tulafono—o ē na faaaogā lotu e faafoliga mai i le pule ma faamāfanafanaga faalelalolagi, ae e leai se alofa ma le alofa mutimutivale. [15]ff. Le Faʻaleaga o le Alofa Mutimutivale

O le mea muamua e tatau ona tatou vaʻaia i le tagata sulufaʻi o loʻo sailia sulufaiga e le o foliga o se Muslim, se Aferika, po o se Suria… ae o fofoga o Keriso i le faalialiavale mafatia o e matitiva.

O le lautele lautele o le lalolagi o loʻo i ai le tiute tau amio e faʻalavelave mo na vaega o loʻo lamatia lo latou ola poʻo a latou aia tatau a tagata soifua ua matua solia. -Compendium of the Social Doctrine of the Church, Le. 506

E leai se mea e taofia ai le tu'uina atu o mea'ai, vai ma fale fa'avae i se tasi atonu foi o se fili.

Ia outou alolofa atu i e ua ita mai ia te outou, ia outou agalelei atu i e ua inoino mai ia te outou, ia faamanuia atu i e ua fetuu mai ia te outou, ia tatalo mo e ua agaleaga mai ia te outou… Ae, “afai e fia aai lo outou fili, ia fafaga ia te ia; afai e fia inu o ia, avatu ia te ia se mea e inu ai; auā o le faia faapea e te faaputuina ai malala ola i luga o lona ulu.” Aua e te faatoilaloina i le leaga ae ia faatoilaloina le leaga i le lelei. ( Luka 6:27-28 , Roma 12:20-21 ).

 

PUIPUIA O LE TASI

Na taʻua e le Pontifical Council for the Pastoral Care of Migrants and Itinerant People e faapea, “E tatau i le faapotopotoga Kerisiano ona manumalo i le fefe ma le masalosalo agaʻi i tagata sulufaʻi, ma ia mafai ona latou vaai atu iā i latou foliga o le Faaola.” [16]Fono Pontifical mo le Tausiga Fa'afaifeau a Tagata Maimau ma Tagata Femalagaa'i, "O Tagata sulufa'i: O se Lu'itau i le Lototasi", n.27; faʻatau ie O le mea e faanoanoa ai, e le o taimi uma e nofoia ai e le “foliga o le Faaola” magaala ma pitonuu o taulaga ma aai Europa. [17]ff. O le Faʻalavelave o le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi E pei ona taʻua, o le toʻatele na feagai ma le vevesi mataʻutia i faiga sauā, toso teine, ma le faaleagaina lea na siitia atu i Europa. O le akiepikopo Katoliko o Perelini, o Heiner Koch (lea na tofia e Pope Francis) ua fautuaina se siaki moni:

Masalo sa tatou taulai tele atu i le ata susulu o le tagata, i le lelei. O lenei i le tausaga talu ai, pe atonu foi i tausaga talu ai nei, ua tatou vaai ai: Leai, e i ai foi le leaga. -World Tribune, Ianuari 29th, 2017

O se tagatanuu Tunisia, na taunuu i se galu o tagata Arapi na malaga mai, ma fasiotia tagata e 12 i se maketi Kerisimasi i Perelini e ala i le aveina o se loli i le motu o tagata. 

O le Malo la foʻi ei ai le matafaioi e puipuia ai le filemu ma le saogalemu o i latou i totonu o ona tuaoi (tusa lava pe manaʻomia "'autau").

O i latou e puipuia le saogalemu ma le saolotoga o se atunuu, i se agaga faapena, latou te faia se sao moni i le filemu… o loʻo i ai, o lea, o loʻo i ai se aia tatau e puipuia ai o ia lava mai faiga faatupu faalavelave. -Compendium of the Social Doctrine of the Church, n. 502, 514 (cf. Fono Lua a le Vatikana, Gaudium ma Spes, 79; POPE JOHN PAUL II, Savali mo le 2002 World Youth Day for Peace, 5

O le amio mama ma le tulafono mo i latou ua maua le tiute e puipuia o latou tagatanuu e faia soʻo se puipuiga mai le faʻatagaina o tagata faatupu faalavelave i totonu o latou atunuu, aʻo manatua pea "o le tagata soifua o le faavae ma le faʻamoemoega o le olaga faʻapolokiki." [18]Compendium of the Social Doctrine of the Church, Le. 384 Mo se tasi, e le gata o loo latou puipuia o latou lava tagata ae faapena foi i latou o loo saili se sulufaiga i o latou atunuu. O se fa’alavelave mata’utia mo tagata sulufa’i le malaga atu i Sisifo-ae na’o le iloa ai o tagata fa’atupu fa’alavelave ia na latou sosola ai ua savavali tonu lava ma i latou.

E tatau foi ona fai atu, e ui i lea, i le tulituliloaina o tagata faatupu faalavelave…

…e tatau ona fa'amaonia lelei le itu o lo'o nofosala, aua o tiute fa'a-solitulafono e patino lava i taimi uma, ma o lea e le mafai ai ona fa'alautele atu i lotu, atunu'u po'o fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u o lo'o i ai le au fa'atupu fa'alavelave. -Compendium of the Social Doctrine of the Church, Le. 514

O le auala e faatino ai e atunuu puipuiga i luga oa latou aiaiga mo femalagaaiga, e le mo le Ekalesia e faatonu, ae o loo i ai o ia iina e tuuina atu se leo taiala i ana aoaoga faaagafesootai. 

 

FOFOI I LE MANA'O AVEA

Ae, o loʻo tumau pea le fesili: faʻafefea na tagata sulufaʻi moni o loʻo manaʻomia vave sulufaiga, mea'ai ma vai (o le to'atele oi latou na afaina i faiga fa'avae a Amerika mai fafo mai le pulega a Bush ma Obama-o faiga fa'avae na fa'aleagaina ai Sasa'e Tutotonu ma fesoasoani ai ma fa'atupu fa'alavelave fa'atupu fa'alavelave e pei o le ISIS, o lo'o tuliesea nei i latou mai fale.... )? Ua aoao mai le Social Magisterium a le Ekalesia:

…o se iloiloga totoa ma le manino o mafuaaga i tua atu o osofaiga faatupu faalavelave [e taua]… O le tau faasaga i faiga faatupu faalavelave e faamoemoeina ai le tiute tau amio e fesoasoani e fausia na tulaga o le a taofia ai mai le tulai mai po o le atiaeina. -Compendium of the Social Doctrine of the Church, Le. 514

O le tasi fofo-o le mea e sili ona manino-o le faʻamutaina lea o tulaga o loʻo faʻatupuina ai tagata sulufaʻi i le mea muamua. Mo…

E le na'o se tulaga o le fusifusia o manu'a: e mana'omia fo'i le ta'utinoga ina ia mafai ai ona fa'atino mafua'aga o lo'o fa'apogai ai vaitafe o tagata sulufa'i. —Pontifical Council for the Pastoral Care of Migrants and Itinerant People, “Suavai: O se Luitau i le Lotogatasi”, n.20; faʻatau ie

Ae ui i lea, talu ai o le taua i Sasaʻe Tutotonu e tele lava i luga o le suauʻu faʻaagaga ma le puleaina-ae le o le le tonu-e mafaufau se tasi pe o le a le mea o le a suia ai le matapeʻapeʻa o le pule sili ma le militeli-pisinisi faʻalavelave i tua atu o se faʻalavelave mai le Atua? [19]ff. Togafitiga Cosmic 

O se vaifofo lona lua o tagata (ua uma ona faia i nisi o atunuu) o le faia lea o ni "sone saogalemu" faʻapitoa e faʻatulagaina ma puipuia e le lalolagi faʻavaomalo seia oʻo ina toe siitia tagata sulufaʻi-pe toe foʻi saogalemu i le fale. Ae “ona o lo latou tumutumu, o le le saogalemu o tuaoi o le atunuu, ma se faiga faavae o le puipuia lea e suia ai nisi o tolauapiga i falepuipui faakomepiuta… tusa lava pe togafitia i se tulaga faaletagata, e lagona lava e le tagata sulufai le faalumaina [ma]… i le alofa mutimutivale o isi.” [20]cf. Ibid. n 2

Tolu, o le fa'aauauina pea o le fa'anofoina o tagata sulufa'i i atunu'u i Sisifo, ae fa'atasi ai ma a ana: e tatau ona fa'aaloalo i tulafono ma tu ma aga a atunu'u e o mai i ai; o lena Tulafono Fa'a-Sari-lea e le ogatasi ma mataupu faavae papalagi o le tulafono, saolotoga, mamalu o tamaitai, ma isi—e le mafai ona faatinoina; ma ia fa'atumauina le va fealoa'i o tu ma aga e tusa ai ma le fa'avae o le tulafono o lo'o iai nei.

O le mea e leaga ai, o le malosi tele o faiga fa'apolokiki i totonu o sosaiete i Sisifo e le gata ina tetee i soʻo se manatu o le faʻaogaina ma le faautauta, ae o loʻo sauaina maʻaleʻale ona lava aʻa faʻaleaganuʻu e oʻo lava i le tulaga e masani ona teena ai le faʻaKerisiano, ae o isi lotu e le gata ina talia, ae faʻamanatuina. I le mea ua avea ma fa'alavelave mata'utia, ua faia e mafaufauga fa'a-Islam faamanatu le “manatu” i Sisifo o le faatemokalasi, feminism, ma relativism. I se isi fa'alavelave fa'alavelave, e le talitonu i le Atua, Richard Dawkins, foliga mai e sau i le puipuiga o le faaKerisiano:

E leai ni kerisiano, i loʻu iloa i ai, feula fale. Ou te leʻo malamalama i ni tagata faʻa-kerisiano pule i pomu. Ou te le o iloa se lotu Kerisiano tele e talitonu o le faʻasalaga mo le liliuese o le oti. E i ai oʻu lagona fefiloi e uiga i le paʻu o le faʻaKerisiano, i le mamao e tusa o le faʻaKerisiano o se puipuiga malosiʻaga mai se mea e sili atu le leaga. —Mai O le Times (saunoaga mai le 2010); toe lolomia i luga Brietbart.comIanuari 12th, 2016

 

CALIFATE, MA LE TALI KATOLIKO

Ua tuua i matou i le fesili pe faapefea ona tali atu ia i latou o loʻo faʻamoemoe e faʻasalalau le Islamic Caliphate i lou pitonuʻu ma aʻu. O le a le mea e tupu pe a 'o na tulaga' e mafua ai le osofaʻiga sauā e le o ni fua o faʻasalaga faʻaagafesootai, ae nai lo lena, le talitonuga o se vaega tele o tagata, i lenei tulaga, Islama?

Na taumafai Pope Penitito XVI e tautala i lenei mea i se lauga lauiloa na faia i le Iunivesite o Regensburg, Siamani. [21]ff. I luga o le Mareko Sa ia valaauina Mosalemi ma lotu uma ia “faatuatua ma mafuaaga” ina ia ʻalofia ai le ituaiga o faiga faalotu ua amata ona malepe ai le lalolagi. [22]ff. Le Vaa Uliuli - Vaega II Na taʻua e Benedict se emeperoa o lē na taʻua i se tasi taimi o mea na aumaia e Muhammad e “leaga ma lē faale-tagata, e pei o lana poloaʻiga e faasalalau atu i le pelu le faatuatua na ia talaʻia.” [23]cf. Regensburg, Siamani, Setema 12, 2006; Zenit.org O lenei mea na mafua ai se afa afi o, fa'alili, tetee sauā.

O uiga sauā i le tele o vaega o le lalolagi Isalama na faʻamaonia ai se tasi o popolega autu a Pope Benedict… Latou te faʻaalia le fesoʻotaʻiga mo le tele o tagata Islamist i le va o lotu ma sauaga, o lo latou mumusu e tali atu i faitioga i finauga faʻamaonia, ae na o faʻataʻitaʻiga, taufaʻatau, ma sauaga moni. . —Katinale George Pell, Akiepikopo o Sini; www.timesonline.co.uk, Setema 19, 2006

E mautinoa lava e mafai e Katoliko ma Musalimi ona nonofo i le filemu; e toatele ua uma ona faia faapea, ma e tatau lava ona tatou tauivi mo lenei mea. A uma mea uma, i se tasi o upu muamua a Mohammad, na ia aoao atu:

E leai se faʻamalosi i lotu. -Surah 2, 256

E manino lava, o nisi Mosalemi e ola i lena mea-ae le toatele e leai. Mo i latou e le liliu mai i Isalama i nisi o malo tele Mosalemi o le lalolagi, o se lafoga, faoa faamalosi o se fale o se tasi, pe sili atu ona leaga—o le oti—e mafai ona tuuina atu i lalo o le Tulafono a le Sharia. Peitaʻi, e toʻatele tagata Musalimi e filifili e tausisi i poloaʻiga sili atu ona filemu a Mohammad, ma o lea, na tusia ai e Pope St. John XXIII:

E i ai le mafuaaga e faamoemoe ai… e ala i le feiloai ma feutagaiga, e mafai ai e tagata ona sili atu ona latou iloa noataga e tuufaatasia ai i latou, e maua mai le natura faaletagata lea e tutusa ai i latou… e le o le fefe e tatau ona nofotupu ae o le alofa… -Pacem i Teris, Encyclical Tusi, n. 291

E fesiligia e le toʻatele pe mafai ona faʻafeiloaʻi le Caliphate ma le filemu, ma fai mai o se taua a le militeri le maalofia, e pei ona sa i ai i le faatoilaloina o le talitonuga faa-Nasi. Afai o lea, e tatau ona faaauau pea ona mulimulitaʻi tulafono o le faamau i ala o le faamasinoga tonu, o le mea lea ua otooto mai e le Social Magisterium a le Ekalesia e uiga i le “taua tonu” (tagai Catechism o le Ekalesia Katoliko, n. 2302-2330). I inei, e tatau ona faamanatu mai ai ia i tatou e sili atu le malosi o le tatalo nai lo auupega ma o taua e masani ona “faia ai ni feteenaiga fou ma sili atu ona faigata.” [24]POPE PAULO VI, Tulaga i Cardinals, Iuni 24th, 1965 

O le taua o se malaga e aunoa ma le toe foi mai…. Leai se taua! O taua e le o taimi uma e le maalofia. E masani lava o se toilalo mo tagata. —POPE JOHN PAUL II, mai le “John Paul II: In His Own Words”, cbc.ca

 

O LE TALI MUTU

Ae, i talanoaga uma, felafolafoaiga, ma manaoga e faʻaalia le faapalepale ma le agaalofa, ia faʻafeiloaʻi ma tatala tuaoi i tagata sulufaʻi. (o le toatele o Mosalemi), e le mafai ona galo ia i tatou le matafaioi silisili a Kerisiano uma: ia iloa ma faailoa le savali a olataga. E pei ona fai mai St. John Paul II, "o le a tatou ausia le faamasinoga tonu e ala i le talaʻiga." [25]Lauga Amata i le Konafesi Puebla i Seminario Palafoxiano, Puebla de los Angeles, Mekisiko, Ianuari 28, 1979; III-4; faʻatau ie O le mafuaaga ona o le faaKerisiano e le na o se isi filifiliga faafilosofia, o se isi auala faalelotu i le toatele. O lena le faaaliga o le alofa o le Tama i tagata uma ma le ala i le ola e faavavau. O le iloa loloto foi lea o le i ai o se tagata, aua “o Keriso… e faaalia atoatoa mai ai le tagata i le tagata lava ia.” [26]Gaudium ma Spes, Vatikana II, n. 22; faʻatau ie

[O le Ekalesia] o loʻo i ai ina ia mafai ai ona faʻalauiloa le tala lelei, o lona uiga, ina ia mafai ona talaʻi ma aʻoaʻo atu, ia avea ma ala o le meaalofa o le alofa tunoa, ia faʻalelei le au agasala ma le Atua, ma ia faʻaauau pea le taulaga a Keriso i le Misasa, o le faamanatuga o Lona maliu ma lona toetu mamalu. —POPE PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n 14; faʻatau ie

Ae peitai, o loʻo i ai se au sese ma le mataʻutia o loo tafe atu i le Ekalesia i lenei itula—o se tasi e fesootai atu i le liliuese aoao o o tatou taimi—ma o le manatu lena e faapea o lo tatou faamoemoega autu o le ola filemu, faapalepale, ma le mafanafana o le tasi i le isi. [27]ff. Le Vaa Uliuli - Vaega II Ia, o lo tatou faamoemoe lena… ae e le o la tatou sini. O lo tatou tofiga mai ia Keriso lava ia o le…

… fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Atalii, ma le Agaga Paia, ma aoao atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou poloaiina ai outou. ( Mata 28:19-20 .)

O lea, fai mai Ioane Paulo II, “Afai e aafia le Ekalesia i le puipuia po o le siitia o le mamalu faaletagata, e faia e tusa ai ma lana misiona,” [28]cf. Lauga Amata i le Konafesi Puebla i Seminario Palafoxiano, Puebla de los Angeles, Mekisiko, Ianuari 28, 1979; III-2; ewtn.com o se iloiloga o le "tagata atoa." [29]Ibid. III-2 O le misiona Kerisiano e aofia ai le "saolotoga atoatoa" o le tagata, "saʻoloto mai mea uma e faʻasauā ai tagata ae sili atu le saʻolotoga mai le agasala ma le Tiapolo, i le olioli i le iloa o le Atua ma iloa e Ia, o le vaai atu ia te Ia, ma o le tuuina atu ia te Ia.” [30]POPE PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n. 9; faʻatau ie I le avea ai ma Kerisiano, ua valaauina i tatou e le gata ina avea ma meafaigaluega o le filemu—“Amuia e faatupuina le filemu”—ae ia faasino atu isi i le Alii o le Filemu. 

E leai se moni faaevagelia pe a fai o le igoa, le aʻoaʻoga, le ola, folafolaga, le malo ma le mea lilo a Iesu le Nasareta, le Alo o le Atua, e le folafolaina. —POPE PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n. 22; faʻatau ie

Ae na lapatai mai Iesu, “Afai na latou faasaua mai ia te au, latou te faasaua foi ia te outou… e inosia foi outou e tagata uma ona o lo’u igoa.” [31]cf. Ioane 15:20 , Luka 21:17 O le talafaasolopito o le Ekalesia o loo sailia e ala i tulagaaao toto o le au maturo—o alii ma tamaitai na tuuina atu o latou ola e avatu ai le Tala Lelei i tagata Iutaia, Nuuese, faapaupau, ma ioe, Mosalemi.

O le galue mo le filemu e lē mafai ona tuueseeseina mai le folafola atu o le Talalelei, o le mea moni o le “tala lelei o le filemu” ( Galuega 10:36 ; cf. Efe 6:15 )…. O le filemu o Keriso o le leleiga muamua lea ma le Tamā, lea e aumaia e ala i le faiva na tuuina atu e Iesu i ona soo… -Compendium of the Social Doctrine of the Church, Le. 493, 492

… ma tuuina mai ia te oe ma au. Atonu o le isi mea lelei e mafai ona maua mai i lenei faalavelave o tagata sulufai, o nisi o i latou, atonu o lo latou ae avanoa e vaʻai ma faʻalogo le Talalelei.

Ae faʻapefea ona latou valaʻau atu i le ua latou le talitonu i ai? Ma faʻapefea ona latou talitonu ia te ia o le latou te leʻi faʻalogo i ai? Ma faʻafefea ona latou faʻalogo e aunoa ma se tasi e lauga? (Roma 10:14)

Ae e pei ona faamanatu mai e St. James ia i tatou, e leai se maufaatuatuaina o le Talalelei pe afai tatou te le amanaiaina manaoga moni o “uso aupito itiiti” o tatou. [32]cf. Mata 25:40

Afai e leai se ofu o se uso po o se tuafafine, ma e leai sana mea e ʻai i le aso, a ua fai atu se tasi o outou iā i latou, “Inā ō ia ma le filemu, ia mafanafana, ma aai lelei,” ae tou te lē avatua iā i latou mea e manaʻomia e le tino; o le a le aoga? E fa‘apea fo‘i le fa‘atuatua o ia lava, pe ‘āfai e leai ni galuega, e mate lava ia. ( Iakopo 2:15-17 ).

O tagata sulufai, ona o lo latou tulaga mamalu faaletagata, e tatau ona tausia tusa lava pe o le avanoa pe leai foi e faasoa atu ai le savali o le Talalelei (e ui o le alofa e le faatuaoia e vaai i talaatu o lanu, lanu, ma talitonuga o se molimau mamana). 

Peitaʻi, e ʻinoʻino le Ekalesia i ituaiga uma o faiga faalotu i tagata sulufaʻi e fa'aaoga tatau o lo latou tulaga vaivai, ma lagolagoina le saolotoga o le lotofuatiaifo e oo lava i faigata o le tafeaga. —Pontifical Council for the Pastoral Care of Migrants and Itinerant People, “Suavai: O se Luitau i le Lotogatasi”, n.28; faʻatau ie

E ui i lea, o le faalautele atu o le feʻau o le faaolataga o lona uiga e tatou te ono fesagaʻia i nisi taimi, e lē o se tagata sulufaʻi loto faafetai, ae o se tagata tetee. E tatau ona faaauau pea ona tatou talai atu le Talalelei e ala i le auauna atu—ma upu e maua ai lo latou faatuatuaina i lo tatou alofa mo le isi, e tusa lava pe manaomia e lena alofa le tuuina atu o o tatou lava ola. O le mea moni, o le molimau sili lea ona faatuatuaina. [33]vaʻai Le Mea e Pa'i ai le Lagi i le Lalolagi - Vaega IV

 

UPU FA'AI'U... O LE A MANOLO LE TA'ITA'I!

Ou te manatu e manino lava e le mafai ona tatou faʻaititia le faʻafitauli o loʻo i ai nei i na o tagata poʻo upu faʻapolokiki. E aoga le toe fai o le apoapoaiga a St. Paul:

O la tatou tauiviga e lē o le aano ma le toto, a o alii sili, ma faipule, ma alii o lenei lalolagi pogisa, ma agaga leaga i le lagi. ( Efeso 6:12 ).

I tua atu o taua, i tua atu o le matapeʻapeʻa o na "tulaga tau tupe e le taʻua e avea ai tagata ma pologa", [34]POPE BENEDICT XVI, Mafaufauga i le maeʻa ai o le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010 e agaga leaga galue faasaga i le faatulagaga a le Atua ma le fuafuaga o le Togiola. E faapena foi, e tatau ona tatou iloa ma le lototetele i tua atu o Islama, po o soo se tapuaiga e faapea e le iloa Iesu Keriso o le Alii, o loʻo i ai se faʻaʻoleʻole i le galuega.

O le auala lenei e mafai ai ona e iloa le Agaga o le Atua: o agaga uma e taʻutaʻu atu Iesu Keriso na afio mai i le tino o le Atua ia, ma o agaga uma e le taʻutaʻu Iesu e le o le Atua ia. O le agaga lea o le anetikeriso, e pei ona outou faalogo i ai, o le a sau, ae o le mea moni ua i ai i le lalolagi. ( 4 Ioane 2:3-XNUMX ).

O lea la, e na o le agaga o le taufaasese e mafai ona tatou faafetaiaia i se agaga o mana ma mālosi—o lona uiga, o le Agaga o le Atua. I lena tulaga, e lelei ona tatou faʻaogaina le "polokalame faalelagi" o loʻo faʻagasolo, lea, toe tuʻuina ai le tatou Fafine i se matafaioi tutotonu.

I luga o lenei tulaga lautele, a maua le manumalo o le a aumaia e Maria. E manumalo Keriso ia te ia aua e finagalo o Ia ia manumalo le Ekalesia i le taimi nei ma le lumanaʻi ia fesoʻotaʻi ia te ia… —POPE IOANE PAULO II, Sopoʻia le Nofoaga Faʻamoemoe o le Faʻamoemoe, i. 221

Ma le isi,

E masani lava ona ta'ua e le Ekalesia le aoga faapitoa i [le Rosary]… o faafitauli sili ona faigata. I taimi na foliga mai ai o le Kerisiano lava ia i lalo o le taufaamatau, o lona laveaʻiina na mafua mai i le mana o lenei tatalo, ma sa taʻutaʻua ai lo tatou Fafine o le Rosary o le na ana puluvaga na aumaia ai le faaolataga. —POPE IOANE PAULO II, Rosarium Virginis Mariae, 40

Afai e te leʻi faitau Le Tamaʻitaʻi o le Taʻavale laʻititi, ia, ua tatau lava ona e faia. O le a tuuina atu ai se ataata i ou foliga. Aua ou te talitonu o se faʻataʻitaʻiga i le auala o le a faia ai e le tatou Fafine se sao taua i le liuaina o Isalama ia Iesu Keriso. Ma ou te fai atu lenei mea ma le fiafia ona e leai se Mosalemi e tatau ona maua Kerisiano e avea ma taufaamatau. O le mea matou te ofoina atu (i lima gatete) o le faataunuuina o manaoga uma: Iesu “le ala, le upu moni, ma le ola.” O le mea lea na Ia fetalai ai! [35]tagai Ioane 14:6 A o faaaloalo i upu moni moni o loo umia e Islama, lotu Puta, Porotesano, ma le tele o isi “aganuu,” e mafai ona tatou faapea atu ma le olioli: ae e iai isi mea! O le Ekalesia Katoliko, ua tu'imomomoina ma taia e pei o ia, e puipuia se oa o le alofa tunoa mo tagata uma. E le o ia mo tagata maualuluga: o ia o le faitotoa mo le le lalolagi atoa i le Loto o Keriso, ma faapea, ola e faavavau. Tau ina ia leai se tasi o i tatou o tagata Katoliko e tu i le ala o lenei feʻau fiafia, tāua, ma faanatinati. Ia faamagalo i tatou e le Atua i lo tatou palaai i le natia!

O le aioi atu la i le fesoasoani a le Tina Amuia, ia tatou o atu i loto o tagata ma le lototetele ma le faatuatua i le mana o le Tala Lelei lea. “E ola ma aoga, e sili atu lona maai i pelu uma e faatau maai ona itu.” [36]Eperu 4: 12 Ia tatou opogi o tatou fili, tagata sulufai, ma i latou e mamao i le mana o alofa. Auā o le “Atua o le alofa lava ia”, ma o le mea lea, e lē mafai ona tatou toilalo, tusa lava pe maumau o tatou ola.

I lenei Faamanatuga o maturo o Iapani, talosia ia Saint Paul Miki ma ana soa tatalo mo matou.

 

FAITAU FUAFUAGA

Le Tamaʻitaʻi o le Taʻavale laʻititi

O le Faʻalavelave o le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi

Valea!

Le Meaalofa a le Nigeria

 

  
Faʻamanuia ma faʻafetai.

 

E malaga ma Mareko i le le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Lauga i Tagata Sulufaʻi i le Faʻagaotiga i Morong, Filipaina, Fepuari 21st, 1981
2 Fono a Pontifical mo le Tausiga Faifeau a Tagata Maimau ma Tagata Femalagaa'i, "O Tagata sulufai: O se Lu'itau i le Lototasi", Intro.; faʻatau ie
3 cf. lauga i le US Congress, Setema 24th, 2015; straitstimes.com
4 vaʻai Mealilo Papelonia
5 ff. I Au Uo Amerika
6 Polani o se tuusaunoaga seasea i le auala e tuufaatasia ai lenei mea i le faatinoga.
7 ff. Mosalemi Demographics
8 cf. lauga i le US Congress, Setema 24th, 2015; straitstimes.com
9 ff. O le Talafatu o le Laititi Fa'aliga Mosalemi Laiti
10 vaʻai O le Faʻalavelave o le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi
11 xenophobia: le fiafia po'o le fefe i isi atunu'u
12 cf. "O le toʻatele o tagata osofaʻi i Pale na faʻaaogaina auala femalagaaʻi e ulufale atu ai i Europa, faʻaalia ai le taʻitaʻi Hungarian counter-terror", O le telekarafi, Oketopa 2nd, 2016
13 cf. Faʻailoa, Nov.18th, 2015
14 ff. www.gatestoneinstitute.org
15 ff. Le Faʻaleaga o le Alofa Mutimutivale
16 Fono Pontifical mo le Tausiga Fa'afaifeau a Tagata Maimau ma Tagata Femalagaa'i, "O Tagata sulufa'i: O se Lu'itau i le Lototasi", n.27; faʻatau ie
17 ff. O le Faʻalavelave o le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi
18 Compendium of the Social Doctrine of the Church, Le. 384
19 ff. Togafitiga Cosmic
20 cf. Ibid. n 2
21 ff. I luga o le Mareko
22 ff. Le Vaa Uliuli - Vaega II
23 cf. Regensburg, Siamani, Setema 12, 2006; Zenit.org
24 POPE PAULO VI, Tulaga i Cardinals, Iuni 24th, 1965
25 Lauga Amata i le Konafesi Puebla i Seminario Palafoxiano, Puebla de los Angeles, Mekisiko, Ianuari 28, 1979; III-4; faʻatau ie
26 Gaudium ma Spes, Vatikana II, n. 22; faʻatau ie
27 ff. Le Vaa Uliuli - Vaega II
28 cf. Lauga Amata i le Konafesi Puebla i Seminario Palafoxiano, Puebla de los Angeles, Mekisiko, Ianuari 28, 1979; III-2; ewtn.com
29 Ibid. III-2
30 POPE PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n. 9; faʻatau ie
31 cf. Ioane 15:20 , Luka 21:17
32 cf. Mata 25:40
33 vaʻai Le Mea e Pa'i ai le Lagi i le Lalolagi - Vaega IV
34 POPE BENEDICT XVI, Mafaufauga i le maeʻa ai o le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010
35 tagai Ioane 14:6
36 Eperu 4: 12
lafoina i AIGA, TRUMPETS O Lapataʻiga! ma pōpō , , , .