O Se Fafine ma se Tarako

 

IT o se tasi lea o vavega e sili ona mataʻina o loʻo faia i ona po nei, ma o le toʻatele o tagata Katoliko e foliga mai latou te leʻo iloaina. Mataupu Ono i laʻu tusi, Le Fetauiga Mulimuli, feagai ai ma le ofoofogia o le vavega o le ata o Our Lady of Guadalupe, ma le faʻafefea ona fesoʻotaʻi ma le Mataupu 12 i le Tusi o Faʻaaliga. Ona o le salalau o talafatu na taliaina e avea ma mea moni, peitai, o laʻu uluaʻi kopi na toe teuteuina e atagia ai le faʻamaonia mea moni faʻasaienisi o loʻo siʻomia ai le tilma o loʻo tumau ai pea le ata i se mea e le mafaamatalaina. O le vavega o le tilma e le manaʻomia se teuteuga; e tu na o ia o se "faʻailoga o taimi."

Ua ou lolomiina Mataupu Ono i lalo atu mo i latou ua uma ona i ai laʻu tusi. Ua avanoa nei le Lomitusi Lona Tolu mo i latou o loʻo manaʻo e okaina isi kopi, lea e aofia ai faʻamatalaga o loʻo i lalo ma soʻo se faʻamaumauga tusitusi ua maua.

Faʻaliga: o vaefaʻamatalaga o i lalo e faanumera eseese nai lo le lolomi kopi.

 

 

O LE MATAUPU ONO: O LE FAFINE MA LE TARAKONA

‘Ua fa‘aali mai fo‘i le fa‘ailoga tele i le lagi, o le fafine ‘ua ‘ofu i le la, ma le masina i lalo o ona vae, ma i lona ulu le paleali‘i o fetu e sefulu ma le lua. Sa tō o ia ma tagi leotele i le tigā a o tigā o ia e fanau. ‘Ona fa‘aali mai lea o le tasi fa‘ailoga i le lagi; o le tarako mūmū tele lava, e fitu ona ulu ma seu e sefulu, ma i ona ulu sa i ai palealii e fitu. Na tafiesea e lona siʻusiʻu le tasi vaetolu o fetu i le lagi ma lafo ifo i latou i le lalolagi. (Faaaliga 12:1-4)

 

E AMATA

O se tasi o aganuu sili ona faamasaatoto i le lalolagi. E tusa ai ma tagata Aztec Indians, i le mea ua taʻua o Mekisiko i aso nei, na ositaulagaina, faatasi ai ma le isi vaega o Mezzo-america, e tusa ma le 250,000 ola i tausaga taʻitasi. [1]O Woodrow Borah, atonu o le pule sili i le faitau aofaʻi o Mekisiko i le taimi o le faʻatoʻilaloina, ua toe iloiloina le aofaʻi o tagata na ositaulagaina i Mekisiko tutotonu i le seneturi sefululima i le 250,000 i le tausaga. —http://www.sancta.org/patr-unb.html O tu ma aga fa’atoto i nisi o taimi e aofia ai le aveese o le fatu o le na a’afia a’o ola pea. Na latou tapuaʻi i le atua o Gata o Quetzalcoatl, o lē na latou talitonu o le a iʻu ina faaumatia uma isi atua. E pei ona e vaai i ai, o lenei talitonuga sa taua tele i le liua mulimuli ane o na tagata.

Sa i ai i le totonugalemu o lenei susu-toto aganuu o le oti, i le 1531 TA, o “le Fafine” na faaali atu i se tagata lautele iina i le mea e faailoga ai le amataga o a fefinauaiga tele ma le gata. E faʻafefea ma le taimi na ia faʻaalia ai o le mea lea e sili ona taua ai lona faʻaaliga ...

O le vaveao na faatoa sau ai lo tatou Fafine i St. Juan Diego a o savali atu o ia i nuu i tua. Sa ia talosaga ina ia fausia se falesa i luga o le mauga o loo faia ai faaaliga. Na alu atu St. Juan i le Epikopo ma lana talosaga, ae na talosagaina e toe foi atu i le Taupou ma apili mo se faailoga faavavega e fai ma faamaoniga o ona foliga vaaia. O lea o ia faatonuina St. Juan e ao mai fugalaau mai le Mauga o Tepeyac ma aumai i le Epikopo. E ui lava o le taumalulu, ma o le eleele o se laufanua gaoa, sa ia maua ai fugalaau o ituaiga uma o loo fuga mai iina, e aofia ai rosa Castilian, ia na tupuga mai i le nuu moni o le Epikopo i Sepania—ae le o Tepeyac. Sa aoina e St. Juan fugalaau i totonu o lana tilma. [2]tilma po'o le "ofuofu" Ua toe faatulagaina e le Taupou Amuia i latou ona auina atu lea o ia i lona ala. Ina ua ia tatalaina le tilma i luma o le Epikopo, na paʻuʻu fugalaau i le eleele, ma faʻafuaseʻi ona faʻaalia se ata faavavega o lo tatou Fafine i luga o le ie.

 

O LE TAMA’INA O GUADALUPE: O SE ATA OLA

O le vavega moni sa matua lofituina ma sa le mafai ai lava e le epikopo ona tetee i ai. Mo le tele o seneturi, na tumau pea le na o le pau lea o le vavega e leʻi finauina e le Ekalesia (e ui o le 1666, na faia ai se suʻesuʻega faʻapitoa mo faʻamatalaga faʻasolopito.) E taua le taofi mo sina taimi e mafaufau ai i le natura o lenei mea ofoofogia na tupu, aua o loʻo faʻamaonia ai le taua tele. o lenei faaaliga.

O lenei ie o se tasi o mea sili ona tulaga ese faifai pea vavega i ona po nei. O le mea o le a ou faamatalaina atu i lalo ua faamaonia faasaienisi, ma e ofoofogia, ua iloa e toaitiiti i le Ekalesia. O le mea moni o tekinolosi ua na o le taimi nei e mafai ai, i o tatou taimi, ona iloa nisi o elemene faavavega a le tilma e taua foi, e pei ona ou faamatalaina.

Ia Aokuso o le 1954, na iloa ai e Dr. Rafael Torija Lavoignet o ona mata na faʻaalia le tulafono Purkinje-Sanson. O lona uiga, o lo'o i ai ni fa'ata fa'ata se tolu o le ata lava e tasi i luga o le mata i totonu ma fafo ma le mata tioata i fafo—o uiga o se tagata mata. Na toe faʻamaonia lenei mea i le 1974-75 e Dr. Enrique Graue. I le 1985, na maua ai ata pei o lauulu o va'a toto i laumata pito i luga (e le o tafe toto, e tusa ai ma nisi tala).

Masalo o le mea sili ona ofoofogia o le mauaina, e ala i tekinolosi faakomepiuta, o faʻatusa tagata i ana tamaiti aoga e leai se tusiata e mafai ona valiina, aemaise lava i luga o na alava talatala. O le vaaiga lava lea e tasi o loo atagia i mata taitasi e faaalia ai le mea e foliga mai o le taimi lava lea na aliali mai ai le ata i luga o le tilma.

E mafai ona iloatino se Initia nofonofo, o loo tepa ae i le lagi; o le talaaga o se tagata matua tula, ma lana ava paʻepaʻe, e pei lava o le ata o Epikopo Zumárraga, na valiina e Miguel Cabrera, e faʻaalia ai le vavega; ma se alii talavou, e foliga mai o le faaliliu upu Juan González. O loo i ai foi se Initia, e foliga mai o Juan Diego, e uigaese ona foliga, e iai lana ʻava ma lona ʻava, o lē na te tatalaina lana lava tilma i luma o le epikopo; o se fafine e uliuli lona tino, atonu o se pologa Negro sa i le auaunaga a le epikopo; ma se tamaloa e foliga faaSipaniolo e tilotilo atu ma le mafaufau, ma milimili lona ʻava i lona lima. — Zenit.Org, Ianuari 14, 2001

O fuainumera o loʻo tu tonu lava i le mea e tatau ona i ai i mata uma e lua, ma faʻalavelave i ata e tutusa ma le curvature o le mata o le tagata. E pei lava na pu'eina e le Tama'ita'i lana ata ma le tilma e fai ma ipu ata, o ona mata o lo'o va'aia le vaaiga o le mea na tupu i le taimi na aliali mai ai le ata i luma o le Epikopo.

O isi fa'alelei fa'atekinolosi ua maua ai se ata, e tuto'atasi mai le isi, o lo'o i totonu o le nofoaga autu o o ona mata. E pei o se Initia aiga e faia a'e i se fafine, se tamaloa ma ni nai tamaiti. O le a ou talanoaina le taua o lenei mea mulimuli ane.

O le tilma e faia i Ayate, o se ie mata'utia ua lalaga mai alava laau ixtle. Ua iloa e Ric hard Kuhn, o le Nobel Prize in chemistry, o le ata muamua e leai ni lanu faanatura, manu, po o minerale. Talu ai e leʻi iai ni lanu faʻapipiʻi i le 1531, o le puna o lanu e le mafaamatalaina. Ua lipotia mai e le Zenit News Agency e faapea, i le 1979, na suʻesuʻe ai e tagata Amerika o Philip Callahan ma Jody B. Smith le ata i le faaaogāina o ave o le infrared ma na latou iloa ai foʻi, na faateʻia ai i latou, e leai se vali po o se pulumu, ma e leʻi togafitia le ie. so'o se ituaiga metotia. E leai se mafiafia i le pigmentation, o lea e leai se tulaga masani tatou te masani ai e vaʻai i totonu, fai mai, o se suauʻu vali lea e "liusuavai" faatasi lanu. O alava ixtle e iloa foi i vaega o le ata; o lona uiga, o pu o le ie e iloa atu e ala i le lanu e maua ai le lagona o le ata "faʻafefe," e ui lava o loʻo paʻi moni i le ie.

I le tuʻuina atu o nei mea moni i se fonotaga a Pontifical i Roma, na fesili ai se inisinia Peruvian system system:

[E faʻapefea] ona mafai ona faʻamatalaina lenei ata ma lona tutusa i le taimi e aunoa ma ni lanu, i luga o se ie e leʻi togafitia? [E faʻapefea] e mafai, e ui lava i le mea moni e leai se vali, o lanu e tumau pea lo latou susulu ma le susulu? —José Aste Tonsmann, Mekisiko Nofoaga Autu o Suesuega Guadalupan; Roma, Ianuari 14, 2001; Zenit.org

E le gata i lea, pe a mafaufau i le mea moni e leai se faʻataʻitaʻiga, sizing, poʻo le ova-varnish, ma o le lalagaina o le ie e faʻaaogaina lava ia e tuʻuina atu ai le loloto o le ata, e leai se faʻamatalaga o le ata e mafai ona maua e auala infrared. . E mataʻina, i le silia ma le fa senituri, e leai se mataʻutia po o se taʻe o le ata muamua i so o se vaega o le ayate tilma, lea e leʻi fuaina, sa tatau ona leaga i seneturi ua mavae.. — Dr. Philip C. Callahan, Maria o Amerika, saunia e Christopher Rengers, OFM Cap., Niu Ioka, St. Pauls, Alba House, 1989, i. 92f.

Ioe, o le tilma e foliga mai e le mafai ona faʻaumatia. O le ie ayate e iai lona olaga masani e le sili atu i le 20-50 tausaga. I le 1787, na faia ai e Dr. Jose Ignacio Bartolache ni kopi se lua o le ata, ma taumafai e toe faia le ata muamua i le saʻo lelei e mafai ai. Na ia tuuina atu nei kopi e lua i Tepeyac; o le tasi i le fale e igoa ia El Pocito, ma le isi i le malumalu o St. Mary o Guadalupe. E leʻi umi foʻi i le sefulu tausaga, ma faamamafaina ai le ofoofogia o le lē pala o le uluaʻi ata: ua silia ma le 470 tausaga talu ona faaali mai lo tatou Fafine i le tilma a St. Juan. I le tausaga e 1795, na masaa faafuasei ai le nitric acid i le itu taumatau pito i luga o le tilma, lea sa tatau ona soloia ai na alava. Peitaʻi, ua na o sina pisia enaena o loo totoe i luga o le ʻie lea e fai mai ai nisi o loo faamāmā i le aluga o taimi (e ui lava e leʻi faia e le Ekalesia se faamatalaga faapena.) I se tasi taimi mataʻutia i le 1921, na natia ai e se tamāloa se pomu malosi malosi i se teu fugalaau ma tuu. i vae o le tilma. O le pa na faaleagaina ai vaega o le fata faitaulaga autu, ae o le tilma, lea sa tatau ona faaleagaina, na tumau atoatoa. [3]Va'ai www.truthsoftheimage.org, ose upegatafa'ilagi sa'o na gaosia e Knights of Columbus

E ui o nei su'esu'ega fa'atekonolosi e talanoa atili ai i tagata fa'aonaponei, o le faʻataʻitaʻiga i luga o le tilma o le mea lea na talanoa i tagata Mezzo-american.

Na talitonu tagata Mayan na ositaulagaina e atua i latou lava mo tagata, ma o lea, e tatau i le tagata ona ofoina atu le toto e ala i taulaga ina ia mafai ai ona ola atua. I luga o le tilma, o le Virgin o loʻo ofuina se faʻaili masani a Initia e faʻaalia ai o ia o loʻo to. O le faaili lanu uliuli o ese lava i lo tatou Fafine o Guadalupe ona o le uliuli o le lanu lea e fai ma sui o Quetzalcoatl, lo latou atua o le foafoaga. O le aufana uliuli ua nonoa i faalavefaalave e fa e pei o se fugala'au e fa-petal lea semanu e faatusa i tagata o le atunuu le afioaga o le Atua ma le tupuaga o le foafoaga. O lea la, semanu latou te malamalama ai o lenei Fafine—ua maitaga i se “atua”—e sili atu ia Quetzalcoatl. Ae peitaʻi, o lona punou lemu, na faaalia ai o Lē na ia tauaveina e sili atu iā te ia. O lea la, o le faatusa na “faaevagelia” ai tagata Initia o ē na oo ina malamalama o Iesu—e lē o Quetzalcoatl—o le Atua na te faalēaogāina isi uma. Ona mafai lea e St. Juan ma faifeautalai Sipaniolo ona faamalamalama atu o Lana Taulaga Toto na o le pau lea o le mea e tatau ai ...

 

ATA FAALE-TUSI PAIA

Tatou toe foi atu i le Faaaliga 12:

O se faʻailoga tele lava na faʻaali mai i le lagi, o se fafine ua ofu i le la, ma le masina i lalo o ona vae, ma i luga o lona ulu se pale o fetu e sefulu ma le lua.

Ina ua faatoa vaai St. Juan i lo tatou Tamaitai i Tepeyac, sa ia tuuina mai le faamatalaga lenei:

… O ona ofu na susulu pei o le la, e peiseai ua lafo mai ai ni galu o le malamalama, ma o le maʻa, o le papa na tu ai o ia, na foliga mai na susulu mai ave. —Nican Mopohua, Don Antonio Valeriano (c. 1520-1605 AD,), n. 17-18

E foliga mai o loʻo faʻaalia e le ata lenei vaaiga e pei o ave o le malamalama e faʻasalalau solo i le tilma.

Sa pupula o ia i le atoatoa o lona lalelei ma o ona fofoga sa fiafia e pei o le matagofie… (Eseta D:5).

Ua iloa o fetu i luga o le ofu talaloa o lo tatou Fafine o loʻo faʻatulagaina e pei lava ona latou foliga mai i le lagi i Mekisiko i luga Tesema 12, 1531 i le 10:40 i le taeao, ma le lagi i sasaʻe i luga aʻe o lona ulu, ma le lagi i matu i lona itu taumatau (e pei o ia o loʻo tu i luga o le ekueta). O le faaputuga fetu o Leo (Latina mo le “leona”) semanū o loo i le pito i luga o lona tumutumuga o lona uiga o le manava ma le fugālaau e fā—o le ogatotonu o le foafoaga, le afioaga o le Atua—o loo tū tonu lava i luga aʻe o le mea e aliali mai ai. o le aso nei, o le Cathedral i Mexico City lea o loo tautau ai nei le tilma. E leʻi faʻafuaseʻi, i le aso lava lea, o faʻafanua o fetu o loʻo faʻaalia ai o loʻo i ai se masina i le lagi i lena afiafi. Na faapea mai Dr. Robert Sungenis, o lē na suʻesuʻeina le sootaga o le tilma ma faaputuga fetu i lenā taimi:

Ona o le aofaʻi ma le tuʻuina o fetu i luga o le tilma e mafai ona fua mai e leai se isi ae na o se aao faalelagi, o mea e faʻaaogaina e fai ai le faatagata e matuaʻi ese lava mai lenei lalolagi.  -Mea fou na maua o Fa'aputuga Fetu i luga o le Tilma o lo tatou Fafine o Guadalupe, Catholic Apologetics International, Iulai 26, 2006

Fa'aliliuina mai le "faafanua" o fetu i luga o lona ofu talaloa, ofoofogia, o le Corona Borealis (Boreal Crown) fa'aputuga fetu o lo'o iai i luga tonu o le ulu o le Taupou. O lo tatou Fafine e faapaleina moni lava i fetu e tusa ai ma le mamanu i luga o le tilma.

‘Ona fa‘aali mai lea o le tasi fa‘ailoga i le lagi; o le tarako mūmū tele lava, e fitu ona ulu ma seu e sefulu, ma i ona ulu sa i ai palealii e fitu. Na tafiesea e lona siʻusiʻu le tasi vaetolu o fetu i le lagi ma lafo ifo i latou i le lalolagi. ‘Ona tu ai lea o le tarako i luma o le fafine o le a fānau, e ‘aina lana tama pe a fānau. (Faaaliga 12:3-4)

O fa'aputuga fetu e fa'aalia atili, aemaise lava, le i ai o se fa'afeagai ma le leaga:

O Draco, le tarako, Scorpios, le akarava tuitui, ma Hydra le gata, o loo i le itu i matu, i saute ma sisifo, i le faasologa, e fai ai se tafatolu, pe atonu o se tolutasi ula, e siomia ai le fafine mai itu uma, vagana ai le lagi. O le faatusa lea o lo tatou Fafine i se taua faifaipea ma Satani e pei ona faamatalaina i le Faaaliga 12:1-14, ma atonu e fetaui ma le tarako, le manu feai, ma le perofeta pepelo (cf. Rev 13:1-18). O le mea moni, o le siʻusiʻu o Hydra, lea e foliga mai e pei o tui i luga o le ata, o loʻo i lalo tonu o Virgo, e pei o loʻo faʻatali e 'aina le tamaititi o le a ia fanauina ... — Dr. Robert Sungenis, -Mea fou na maua o Fa'aputuga Fetu i luga o le Tilma o lo tatou Fafine o Guadalupe, Catholic Apologetics International, Iulai 26, 2006

 

O LE IGOA

Na fa'aalia fo'i e lo tatou Fafine o ia lava i le uso o le tama o St. Juan, ma fa'amalolo vave ai o ia. Na ia taʻua o ia lava "Santa Maria Tecoatlaxopeuh": Le Taupou Atoatoa, Maria Paia o Guadalupe. Ae ui i lea, "Guadalupe" o le Sipaniolo/Arapi. O le upu Aztec Nahuatl “coatlaxopeuh,” lea e faaleoina quatlasupe, e foliga mai e pei o le upu Sipaniolo “Guadalupe.” O le Epikopo, o lē na te leʻi iloa le gagana Nahuatl, na manatu o le uso o le tama o le uiga o le “Guadalupe,” ma o le igoa “maumau.”
Le upu koko o lona uiga o le gata; tla, o le nauna faaiu, e mafai ona faauigaina o le “le”; ao xopeuh o lona uiga o le tu'imomomoina po o le tipi ese. O lea ua manatu ai nisi atonu na taʻua e lo tatou Fafine o ia lava o le “na te tuʻimomomoina le gata,” [4]http://www.sancta.org/nameguad.html; cf. Ken 3: 15 e ui o se faauigaga faapapalagi mulimuli ane. I le isi itu, o le upu Guadalupe, nono mai Arapi, o lona uiga Wadi al Lub, po o le vaitafe—“mea lea taitai le vai.” O le mea lea, o loʻo vaʻaia foi lo tatou Fafine o le na te taʻitaʻia le vai ... o le "vai ola" o Keriso (Jn 7: 38). E ala i le tu i luga o le masina o le masina, o se faailoga Mayan o le "atua o le po", o le Tina Amuia, ma o lea o le Atua o loo ia tauaveina, ua faaalia ai e sili atu lona malosi nai lo le atua o le pogisa. [5]O le Faatusa o le Ata, 1999 Ofisa o le Fa'aaloalo i le Ola, Diocese o Austin

E ala i nei faʻatusa faʻatamaoaiga uma, na fesoasoani foliga vaaia ma tilma i le faʻaliliuina o le 7-9 miliona tagata moni i totonu o le sefulu tausaga, ma faʻaumatia ai taulaga tagata iina. [6]O le mea e faanoanoa ai, i le taimi o lenei lomiga, na filifili ai le Aai o Mekisiko e toe faafoʻisia le taulaga tagata e ala i le faʻatagaina o le faapau pepe iina i le 2008. E ui o le toʻatele o tagata faʻamatala e vaʻavaʻai i mea na tutupu ma aganuu o le oti na taatele i le taimi o lenei faʻaaliga o le mafuaʻaga lea o le oʻo mai o lo tatou Tina iina, ou te talitonu o loʻo i ai se mea e sili atu ma sili atu. eschatological taua e alu i tua atu o le aganuu Aztec. E fa'atatau i se gata ua amata ona se'e i vao uumi, fa'aleaganu'u o le lalolagi i Sisifo...

 

UA PUE LE TAKO: SOPHISTRY

E seasea ona faaali mai e Satani o ia lava. Nai lo lena, e pei o le Initonesia Komodo Dragon, na te lafi, ma faatalitali mo lana vete e alu ane, ona taia lea o i latou i lona oona matautia. Ina ua faatoilaloina le vete e lana mea oona, e toe foi mai le Komodo e faauma. E faapena foi, seiloga ua gauai atoatoa atu tagata i pepelo ma taufaasese oona a Satani ona faatoa toe ai lea i luga o lona ulu, lea e maliu. O le taimi lena ua tatou iloa ai ua faaali mai e le gata o ia lava e “faauma” lana manu:

O ia o le fasioti tagata talu le amataga… o ia o le pepelo ma le tamā o pepelo. (Ioane 8:44)

Ua totoina e Satani lana pepelo, ma o lona fua o le oti. I se tulaga faʻaagafesootai, e avea ma aganuʻu e tau ma ia ma isi.

O le matauʻa a le tiapolo na sau ai le oti i le lalolagi, 'ua latou mulimuli atu foʻi' iā te ia o lana itu. (Wis 2: 24-25; Douay-Rheims)

I le 16 senituri Europa, e leʻi umi talu ona faʻaalia lo tatou Fafine o Guadalupe, na amata ai e le tarako mumu ona toe faʻafeiloaʻi lana pepelo sili i le mafaufau o le tagata: e mafai foi ona tatou "pei o atua" (Kene 3: 4-5).

‘Ona fa‘aali mai lea o le tasi fa‘ailoga i le lagi; o se tarako mumu tele…

O seneturi ua mavae na saunia ai le eleele mo lenei pepelo ona o fevaevaeaiga i totonu o le Ekalesia na faavaivaia ai lana pule, ma le faaaoga sese o le pule na faaleagaina ai lona faatuatuaina. O le sini a Satani—ia avea ma taulaʻiga o le tapuaʻiga e suitulaga i le Atua [7]Faʻaaliga 13: 15—e amata maaleale talu ai, i lena taimi, o le a avea oe ma se mea uiga ese e le talitonu i le Atua.

Le filosofia o deism na folasia mai e le tagata mafaufau Peretania o Edward Herbert (1582-1648) lea na faatumauina ai le talitonuga o se Silisiliese, ae aunoa ma aoaoga faavae, e aunoa ma ni lotu, ma e aunoa ma ni faaaliga faalauaitele:

O le Atua o le Silisili Ese na foafoaina le atulaulau ma na tuua ia i ana lava tulafono. —Fr. Frank Chacon ma Jim Burnham, Beginning Apologetics 4, i. 12

O fua o lenei manatu e vave ona iloa e ia lava: o le alualu i luma ua avea ma foliga fou o le faamoemoe faaletagata, faatasi ai ma le "fuafuaga" ma le "saolotoga" e avea ma ona fetu taiala, ma o suesuega faasaienisi o lona faavae. [8]Pope Penitito XVI, Fetalai Salvi, Le. 17, 20 Ua faailoa mai e Pope Penitito XVI le taufaasese mai lona amataga.

O lenei vaaiga faakomepiuta ua fuafuaina ai le ala o ona po nei… Francis Bacon (1561—1626) ma i latou na mulimuli i le taimi o le atamai o aso nei na ia musuia sa sese i le talitonu o le a togiolaina le tagata e ala i le faasaienisi. O se fa'amoemoe fa'apea e tele naua mea e fesiligia ai le faasaienisi; o lenei ituaiga o faamoemoe e taufaasese. E mafai ona fesoasoani tele le faasaienisi i le faia o le lalolagi ma tagata ia sili atu ona tagata. Peitaʻi e mafai foʻi ona faaumatia tagata ma le lalolagi seʻi vaganā ua taʻitaʻia e malosiaga o loo i fafo. — Tusi Encyclical, Fetalai Salvi, Le. 25

Ma o lenei vaaiga fou o le lalolagi na tupu ma suia, ma oʻo atu atili i gaioiga a tagata. A o iai se sa'iliga mamalu o le upu moni, na amata ona lafoa'ia e le au faifilosofia le a'oa'oga o se talafatu. Na amata ona iloilo e tagata taʻitaʻi mafaufau le lalolagi o siomia ai i latou e ala i mea e mafai ona latou fuaina ma faʻamaonia faʻamaonia (empiricism). E le mafai ona fuaina le Atua ma le faatuatua, ma faapea ona le amanaiaina. Ae peitai, i le taimi lava e tasi, o le manao e tausia ia le itiiti ifo i ni nai vaega o le sootaga i le manatu o le Atua, na toe faailoa mai ai e le Tama o Le pepelo le manatu anamua o le. panteism: o le talitonuga e tasi le Atua ma le foafoaga. O lenei manatu e afua mai i le Hindu (e manaia le tasi o atua sili Hindu o Shiva o loʻo faʻaalia ma le a masina masina i luga o lona ulu. O lona igoa o lona uiga o le "faʻaumatia poʻo le liua".)

I se tasi aso faafuasei, na oo mai ai i lo’u mafaufau le upu “faaseseina”. Na ou suʻeina i le lomifefiloi ma iloa ai o filosofia uma o loʻo taʻua i luga, ma isi na faʻalauiloaina i lenei vaitau i le talafaasolopito, e pa'ū tonu lava i lalo o lenei ulutala:

fa'akomupiuta: o se finauga ma le faʻamaoni le faʻatagaina e faʻaalia ai le poto i mafaufauga i le faʻamoemoe e faʻaseseina se tasi.

O le uiga o lenei mea o le filosofia lelei na tui i le poto—“poto” faaletagata lea e taitai ese ai mai le Atua, nai lo o Ia. O lenei faiga faa-Satani na iʻu ina oo atu i se tulaga mataʻutia i le mea ua taʻua o le “The Enlightenment.” O se gaioiga faʻapitoa lea na amata i Farani ma sosolo atu i Europa atoa i le 18th seneturi, na matua suia ai le sosaiete ma, mulimuli ane, le lalolagi faʻaonaponei.

O le Enlightenment o se gaioiga atoatoa, faʻatulagaina lelei, ma taʻitaʻia lelei e faʻaumatia le faʻaKerisiano mai sosaiete faʻaonaponei. Na amata i le Deism e avea ma ana talitonuga faalelotu, ae na iu lava ina teena manatu silisili uma o le Atua. Na iʻu ina avea ma lotu o le “agai i luma o tagata” ma le “Atua fafine o le Mafuaaga.” —Na saunoa Fr. Frank Chacon ma Jim Burnham, Amata Faʻatoʻesega Volume 4: Faʻafefea ona Tali Ateisi ma New Agers, i.16

O lenei tuueseesega i le va o le faatuatua ma le mafaufau na fanau mai ai ni “faiga” fou. Fa'amatalaga:

Saienitisi: E le taliaina e le au lagolagoina ni mea e le mafai ona matauina, fuaina, pe faʻataʻitaʻia.
Mafaufauga: o le talitonuga e naʻo le pau upu moni e mafai ona tatou iloa ma le mautinoa e maua mai i le naʻo mafuaaga.
Mea faitino: le talitonuga e naʻo le pau le mea moni o le material material.
Faʻalauiloaina: o le talitonuga e faʻapea o le evolusione filifili e mafai ona faʻamalamalamaina atoatoa e ala i meaola, e le aofia ai le manaʻoga o le Atua poʻo le Atua.
Faʻaaoga: o le talitonuga e faʻatatauina gaioiga pe a fai e aoga pe aoga mo le toʻatele.
Psychology: le masani e faʻamatalaina mea na tutupu i ni mataupu faʻapitoa, pe faʻateleina le talafeagai o mea o le mafaufau. [9]O Sigmund Freud o le tama o lenei suiga o le mafaufau / mafaufau, lea e mafai foi ona taʻua o Freudianism. Sa lauiloa o ia e faapea, "O le lotu e leai se mea ae o se neurosis mataʻutia-faʻamalosi." (Karl Stern, The Third Revolution, itulau 119)
Atheism: o le talitonuga poʻo le talitonuga e leai se Atua.

O nei talitonuga na taualuga i le Fouvalega Falani (1789-1799). O le tete'a i le va o le faatuatua ma le mafaufau na alualu i luma i se teteaga i le va Ekalesia ma Malo. “O le Tautinoga o Aia Tatau a Tagata” na tusia e fai ma faatomuaga i le faavae o Falani. Ua le toe avea le Katoliko ma tapuaiga a le setete; [10]O loo taʻua i le Tautinoga o Aia Tatau i lana faatomuaga e faapea o loo faia i luma ma i lalo o le faamalumaluga a le Silisili Ese, ae mai mataupu e tolu na tuuina mai e le aufailotu, e faamaonia ai le faaaloalo ona o lotu ma tapuaiga lautele, e lua na teena ina ua mavae. lauga a le Porotesano, Rabaut Saint-Etienne, ma Mirabeau, ma e na o le pau lava le mataupu e faatatau i lotu na faaupuina faapea: “E leai se tasi e atuatuvale ona o ona manatu, e oo lava i le lotu, pe afai o a latou faaaliga e lē faalavelaveina ai le filemu lautele ua faavaeina e le tulafono. .” —Katoliko Online, Katoliko Encyclopedia, http://www.catholic.org/encyclopedia/view.php?id=4874 aia tatau a tagata soifua na avea ma talitonuga fou, ma faatulaga ai le tulaga mo malosiaga—e le o le tulafono faalenatura ma le amio a le Atua, ma aia tatau e le mafai ona aveesea mai ai—e filifili ai le amiotonu. o maua na aia tatau, pe o ai e le faia. O le luluina o seneturi e lua ua mavae atu na suia ai lenei mafuie faaleagaga, na mafua ai se galulolo o suiga o amioga aua o le a avea nei ma le Setete, ae le o le Ekalesia, lea o le a taʻitaʻia le lumanaʻi o tagata—pe malepe ai…

 

O loʻo faʻaauauina le faʻamatalaga o le Mataupu Fitu pe faʻafefea ona faʻaalia le tatou Fafine e pei lava ona faia e le tarako i le taimi lava e tasi i le isi fa seneturi, ma faia ai le "faʻalavelave faʻasolopito sili" na oʻo i ai le tagata. Ona faamatala mai lea e mataupu o loo sosoo mai po o ā mai i tatou i le taimi nei, i upu a le Afioga ia Ioane Paulo II, ‘o le feagai ai ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le lotu tetee, le Talalelei ma le tetee i le talalelei. Afai e te mana'o e oka le tusi, o lo'o maua ile :

www.thefinalconfrontation.com

 

Kiliki i lalo e faʻaliliu lenei itulau i seisi gagana:

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 O Woodrow Borah, atonu o le pule sili i le faitau aofaʻi o Mekisiko i le taimi o le faʻatoʻilaloina, ua toe iloiloina le aofaʻi o tagata na ositaulagaina i Mekisiko tutotonu i le seneturi sefululima i le 250,000 i le tausaga. —http://www.sancta.org/patr-unb.html
2 tilma po'o le "ofuofu"
3 Va'ai www.truthsoftheimage.org, ose upegatafa'ilagi sa'o na gaosia e Knights of Columbus
4 http://www.sancta.org/nameguad.html; cf. Ken 3: 15
5 O le Faatusa o le Ata, 1999 Ofisa o le Fa'aaloalo i le Ola, Diocese o Austin
6 O le mea e faanoanoa ai, i le taimi o lenei lomiga, na filifili ai le Aai o Mekisiko e toe faafoʻisia le taulaga tagata e ala i le faʻatagaina o le faapau pepe iina i le 2008.
7 Faʻaaliga 13: 15
8 Pope Penitito XVI, Fetalai Salvi, Le. 17, 20
9 O Sigmund Freud o le tama o lenei suiga o le mafaufau / mafaufau, lea e mafai foi ona taʻua o Freudianism. Sa lauiloa o ia e faapea, "O le lotu e leai se mea ae o se neurosis mataʻutia-faʻamalosi." (Karl Stern, The Third Revolution, itulau 119
10 O loo taʻua i le Tautinoga o Aia Tatau i lana faatomuaga e faapea o loo faia i luma ma i lalo o le faamalumaluga a le Silisili Ese, ae mai mataupu e tolu na tuuina mai e le aufailotu, e faamaonia ai le faaaloalo ona o lotu ma tapuaiga lautele, e lua na teena ina ua mavae. lauga a le Porotesano, Rabaut Saint-Etienne, ma Mirabeau, ma e na o le pau lava le mataupu e faatatau i lotu na faaupuina faapea: “E leai se tasi e atuatuvale ona o ona manatu, e oo lava i le lotu, pe afai o a latou faaaliga e lē faalavelaveina ai le filemu lautele ua faavaeina e le tulafono. .” —Katoliko Online, Katoliko Encyclopedia, http://www.catholic.org/encyclopedia/view.php?id=4874
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.