Le Eseesega

 

CARDINAL Sa faʻamaoni lava Sarah: "O Sisifo e faʻafitia lona faʻatuatua, lona talaʻaga, aʻa ma lona faʻailoga ua fuafua mo le inosia, mo le oti, ma le mou." [1]ff. Le Aferika Lenei Upu Ua faʻaalia mai e fuainumera, e le o se lapataʻiga faaperofetaga - o se faʻataʻitaʻiga faʻaperetania.

O le le taofiofia tuinanau o le a faamutaina i le atoatoa piʻopiʻo o aganuu aua o le a nofotupu Satani e ala i le Masoni lotu, taulai atu i le fanau aemaise lava i inisiua aoao piopio…. O le sakalameta o le Matrimony, o le faatusa lea o le tuʻufaʻatasia o Keriso ma le Ekalesia, o le a osofaʻia ma faaleagaina. Masonry, ona nofotupu ai lea, o le a faʻatinoina tulafono amioletonu faʻamoemoeina i le tapeina o lenei faʻamanatuga. O le a latou faʻafaigofieina mo tagata uma ona nonofo i le agasala, ma faʻateleina ai le fananau mai o fanau faʻasolitulafono e aunoa ma le faʻamanuiaga a le Ekalesia…. I na taimi o le ea o le a tumu i le agaga o le le mama lea, pei o se sami eleelea, o le a lilofia auala ma nofoaga faitele i le maoaʻe o laisene.… O le mama e seasea maua i tamaiti, poʻo le tauagafau i fafine. —O le matou Tamaʻitaʻi o le Manuia Lelei ia Ven. Tina Mariana i le Tausamiga o le Faamamaina, 1634; vaai tfp.org ma catholictradition.org

O le pasene o tagata Amelika o loʻo faʻapea mai e leai ni a latou lotu ua siʻitia i le 266% talu mai le 1991.[2]Suesuega lautele lautele, Iunivesite o Chicago, asomail.co.ukAperila 4th, 2019 O le aofai o i latou e le talitonuina se lotu e tutusa i le taimi nei ma Katoliko ma Porotesano tuʻufaʻatasia, ma le 3% toaitiiti latou fai mai o latou Katoliko faʻatusatusa i le fa tausaga talu ai.[3]CNN.com I Kanata, Pew Research lipotia e faapea 'o le aofai o tagata Kanata e leai ni lotu auai ua siitia, ma auai i sauniga lotu ua toulu '; i latou e faʻailoa o le Katoliko ua paʻuʻu mai le 47% i le 39% i luga o le fa sefulu tausaga.[4]ff. pewforum.org I Latina Amerika, o le a le toe i ai le Katoliko i le toʻatele i le 2030. Ma i le na o le fa tausaga, le aofai o Chilean Katoliko pa'ū i le 11% -e ui lava i le Latin American pontiff.[5]bccatholic.ca I Ausetalia, i se tusigaigoa talu ai nei na faaalia ai o le numera o tagata na faailoa mai sa latou 'Leai Lotu' ua faateleina e le taufaamataʻu 5o% mai na o le 2011 i le 2016.[6]abs.gov.au I Aialani, naʻo le 18% o tagata Katoliko na auai i Misasa i le 2011.[7]thecircular.org Ma ua lafoa e papalagi le faa-kerisiano pei ona na o le 2% o tamaiti Belgian fai mai latou te o i Mass i vaiaso uma; i Hanikeri, 3%; Ausetalia, 3%; Lithuania, 5%; ma Siamani, 6%. [8]"Sailiiliga mai le European Social Survey (2014-16) e faʻailoa ai le Sinoti a Epikopo 2018", stmarys.ac.uk

Lenei leisi fuainumera faʻamaumau: Ina ua uma ona faʻaputuputu e Iesu Keriso le afe ma afe o Ia, faʻamalolo o latou tagata mamaʻi, faʻatulaʻiina tagata feoti, tutuli temoni ma faʻafagaina faavavega i latou ... na o ni nai Ona soʻo na totoe i lalo o le Satauro. E oʻo lava i le taimi o Lona Toetu ma le Afio aʻe, sa naʻo se vaega toaitiiti lava na potopoto i le Potu Maualuga e faʻatali mo le afio mai o le Agaga Paʻia. Ma ina ua afio mai le Agaga?

Tolu afe na liua i lena aso.  

O le amio lelei o le tala: e tatau i le Ekalesia ona toe potopoto i le "afeafe pito i luga" o tatalo ma salamo e aioi atu ai, e pei ona i ai, fou Penetekoso. Talu mai Sagato Ioane XXIII, o tatalo lava nei a pope uma:

O lenei faʻaletonu lalolagi o mea faʻaletino e mafai ona faʻamaloloina e ala i le manavaina i le ea mama o le Agaga Paʻia o le e faʻasaʻolotoina i tatou mai le manatu faʻapito o loʻo faʻaofuina i se fafo atu o tapuaiga ua le maua e le Atua. —POPE Farani, Evangelii Gaudium, l. 97

E le faapea o le Penetekoso na muta na avea ma se mea moni i le taimi atoa o le Ekalesia, ae matua tele lava manaʻoga ma faigata o taimi nei, matua tele lava le tafatafa o tagata agai i le lalolagi fealofani ma leai se malosi e ausia ai, lea iina e leai se faaolataga mo ia seʻi vagana ai le liligiina mai fou o le meaalofa a le Atua. —POPE ST. PAULO VI, Gaudete i Domino, Me 9th, 1975, Lotu. VII; www.vatican.va

Ae faʻatali. Tatou te leʻi mauaina ea le Agaga Paʻia ile Papatisoina ma le Faʻamaonia…?

 

FAʻATU… FAʻATASI, MA TOE TASI

O le a le mea lea na tupu o loʻo faamatalaina i le Galuega a le Au Aposetolo ?:

Ua latou tatalo, ona luluina lea o le mea na latou potopoto ai; ‘ua tūtūmu fo‘i i latou uma i le Agaga Pa‘ia, ma tautala atu i le afioga a le Atua ma le lototetele. (Galuega 4:31)

Na e mate le "Penetekoso"? E le saʻo lena Na tupu le Penetekoso lua mataupu na muamua atu. Ae tatou te faitau i ai i mea uma na tutupu, tutusa alii "Na faatumuina uma i le Agaga Paia." [9]cf. Galuega 2:4 Faʻafefea mafai ona latou toe faʻatumuina? Ma faʻapea foi?

O le agelu o Kaperielu na faafeiloaia Maria o se tasi “Tumu i le alofa tunoa,” pe pei ona faʻamatala e Dr. Scott Hahn, o ia na…

… ”Sa" ma "ua" tumu i le ola faalelagi. -Suesuega Faale-Tusi Paia a le Ekalesia Ignatius, vaefaamatalaga i le Luka 1:28; i. 105

O lona uiga, ua uma ona "faʻatumuina Maria i le Agaga Paʻia" ae leʻi oʻo i le Faʻasilasilaga. Ae a fou sa manaʻomia le gaioiga faalelagi i le lalolagi. Ma o lea, "faamalumalu" le Agaga Paia ia te ia, o lona uiga, "faatumu" ia toe (ae teʻi ane toe i le Penetekoso).

Faʻatumuina i le Agaga Paʻia na te faʻaalia le Upu i le faʻamaulalo o lona tino. -Catchechism o le Ekalesia Katoliko, l. 724

Na liutino tagata le Upu, Iesu o le Atua, O ia e tasi ma le Tama ma le Agaga Paia. Ae mafai foi e Ia, ona "faatumuina" i le Agaga? Ioe, tatou te faitau i ai “Ua afio ifo le Agaga Paia i ona luga” ma o Ia lava “Tumu i le Agaga Paia.” [10]Luka 3:22, 4: 1 E le gata i lea, aʻo ia tulaʻi mai i le fasefulu aso o faʻaosoosoga i le vao, na toe foʻi ane Iesu “I le mana o le Agaga.” [11]Luka 4: 14

E masani ona tatou mauaina i Tusitusiga Paia, aʻo leʻi oʻo i se upu taua poʻo se gaioiga, pe o Ioane le Papatiso,[12]Luka 1:15 Elisapeta,[13]Luka 1: 41 Sakaria,[14]Luka 1: 67 Peteru,[15]Galuega 4: 8 Setefano,[16]Galuega 7: 55 Paul[17]Galuega 13: 9 poʻo nisi,[18]Galuega 13: 52 na muamua lava i latou “Faatumuina i le Agaga Paia.” O le mea na mulimuli mai o se faʻaaliga o le faʻagaioiga a le Atua:

… O le tautala i le poto, ma i le tasi le tautala o le malamalama e tusa ma le Agaga e tasi, i le isi faatuatuaga e ala i le Agaga e tasi, i le isi meaalofa o le faamalologa e le tasi Agaga, i le tasi le faia o vavega, i le isi valoaga, i le isi le agavaʻa e faʻailoa ai le eseesega i le va o agaga, i le tasi ituaiga o gagana eseʻese, i leisi le faʻamatalaina o gagana. (1 Kori 12: 8-10)

I le Sakalameta ole amataga, ua faʻamaufaʻailogaina lava tatou ile Agaga Paʻia. Ae i le gasologa o tatou olaga, if tatou te faigofie i le galueaina o le alofa tunoa, tatou foi mafai ona faʻatumuina i le Agaga, pea lava pea. 

Afai o 'outou o loʻo leaga, tou te iloa fai meaalofa lelei i lau fanau, e le sili ea ona foaʻiina mai e le Tama o i le lagi le Agaga Paʻia ia i latou e ole atu ia te ia!… Aua na te le faʻatauaina lana meaalofa o le Agaga. (Luka 11:13, Ioane 3:34)

 

OU MAI LE AGAGA PAIA

Peitai, a aunoa ma le Tasi Tasi Tagata o le Tolutasi Paia, peitaʻi, ua le toe mafai se malosi o le au Kerisiano. E pei ona fai mai Pope Paul VI, 

O metotia o le faʻalauiloaina o tala lelei e lelei, ae e oʻo lava i mea e sili ona maualuga e le mafai ona suia le gaioiga lemu a le Agaga. O le sauniuniga sili ona atoatoa o le faievagelia e leai sona aoga pe a aunoa ma le Agaga Paia. A aunoa ma le Agaga Paia o le sili ona talitonuina dialectic leai se mana i luga o le fatu o le tagata. -Evangelii Nuntiandi, Le. 75

E faʻapena foi, i le faʻaipoipoga:

O na toʻalua oe… “Avea ma tino e tasi” (Ken 2:24), le mafai aumaia lenei faʻatasiga i luga o le tulaga saʻo o tagata (faʻamanuiaga personarum) Vagana manaʻomia le mana sau mai le agaga, ma le saʻo mai le Agaga Paʻia na te faʻamamāina, faʻaolaola, faʻamalosia, ma faʻaatoatoaina mana o le agaga o le tagata. “O le Agaga e faʻaola; e leai se aoga o le tino ” (Ioane 6:63). —POPE ST. JOHN PAUL II, Lautele aofia, Novema 14th, 1984; Lotu o le Tino, pp. 415-416

Toatele e papatiso ma faamauina. Ae o le tele o taimi, e leʻo feagai le Katoliko ma le "faʻasaʻolotoina" o le Agaga i o latou olaga, o se "faʻagaeʻetia" o le alofa tunoa ma le paoa, o le mea moni, faia uma eseesega. Fai mai Sagato Ioane le Papatiso:

Ou te papatiso ia te oe i le vai mo le salamo… o le a ia papatisoina oe i le Agaga Paia ma le afi. (Mata 3:11)

Lenei tagata “Faatumuina i le Agaga Paia” ua lauiloa i nisi liʻo o le "papatisoga i le Agaga Paia" poʻo le "liligiina mai" po o le "faʻatumuina" o le Agaga. 

… O lenei alofa tunoa o le Penetekoso, e taʻua o le Papatiso i le Agaga Paia, e le o se mea faʻapitoa ae o le Ekalesia atoa. O le mea moni, e matua leʻo se mea fou ae na avea ma vaega o le fuafuaga a le Atua mo Ona tagata mai lena Penetekoso muamua i Ierusalema ma faʻasolosolo atu i le talafaʻasolopito o le Ekalesia. O le mea moni, o lenei alofa tunoa o le Penetekoso na vaaia i le soifuaga ma aga masani a le Ekalesia, e tusa ai ma tusitusiga a Tama o le Ekalesia, o se mea masani mo le ola kerisiano ma e taua i le atoaga o le Christian Initiation. —Most Reverend Sam G. Jacobs, Epikopo o Alexandria, LA; Faʻapapau le Afi, i. 7, saunia e McDonnell ma Montague

O lenei alofa tunoa e masani ona faʻatupuina ai i tagata talitonu se fiainu fou mo le Atua, se manaʻo e tatalo, se fiainu i Tusitusiga Paia, se valaau i le misiona ma o lea faʻamatuʻuina o meaalofa faʻaleagaga poʻo faʻafiafiaga e suia le ala o latou olaga ma e oʻo lava i le Ekalesia:

E tusa pe tulaga ese pe faatauvaa ma lotomaulalo, charism o le alofa tunoa o le Agaga Paia lea e tuʻu saʻo pe leai foi aoga i le Ekalesia, okaina e pei ona latou fausiaina, mo le lelei o tagata, ma i manaʻoga o le lalolagi. Charism e tatau ona taliaina ma le agaga faʻafetai e le tagata na te taliaina latou ma tagata uma o le Ekalesia faʻapea foi.-Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 799-800

Na taʻua e St. Augustine e faapea, "O le a le agaga i le tino o le tagata, o le Agaga Paia i le Tino o Keriso, o le Ekalesia lea."[19] Lauga 267,4: PL 38,1231D E manino la, le mea ua mafua ai le malepe o le Ekalesia i Sisifo ma isi itu o le lalolagi: ua leiloa le manava o le Agaga i ona māmā. 

O i tatou uma e manaʻomia ona tuʻu ifo i lalo le savili mai le manava o le Agaga Paʻia, le manava lilo lea e oʻo mai nei e le mafai ona faʻamatalaina atoa. —POPE ST. PAULI VI, Faʻasilasilaga o le Tausaga Faʻapitoa 1973; Tatala le Windows, The Pope ma le Charismatic Renewal, Kilian McDonnell; i. 2

Afai na lapatai mai Pope Benedict e faapea "o le faatuatua e lamatia i le oti i fafo e pei o se afi e le o toe i ai ni suauʻu", [20]POPE PENETIKA XVI, Tusi o Lana Paia Pope Benedict XVI ia Epikopo uma o le Lalolagi, Mati 12, 2009; faʻatau ie a o le suauʻu o le Agaga Paʻia lea. A aunoa ma Ia, e le o tatou o ni tagata ua mu, ae o se Ekalesia o le a faʻamutaina. O o tatou faʻafitauli e le faʻapolokiki, e faʻaleagaga. O tali e le taoto i totonu o sinoti, ae i luga potu.

 

O SE MEA FOU

O le "Charismatic Renewal" o se gaioiga i totonu o le Ekalesia, faʻamanuiaina e pope e fa, ma faʻafetaia o se mea faigaluega o le toe faʻafouina malamalama o le matafaioi a le Agaga i le lautele Ekalesia.[21]ff. Mafuaʻaga, ma le Oti o Mealilo Peitaʻi, atonu o se mea sese le faʻataʻitaʻi ma toe faʻaolaola mai aso anamua ni faʻataʻitaʻiga pe faʻamalosia se polokalama na i ai lona vaitau. Ae o le a ua le o toe aoga le finagalo ole Atua e faaauau pea ona liligi mai le Agaga Paia, i Lana ala, seʻia oʻo i le iʻuga o taimi.

Faʻauta, o loʻo ou faia le mea fou; o lenei ua oso mai, tou te le iloa ea? Ou te faia se ala i le vao ma vaitafe i le toafa. (Isaia 43:19)

O le a lenei "mea fou" o loʻo faia e le Atua i aso nei? Ua auina mai e le Tama le Tina faʻamanuia e toe faʻaputuputu soʻo i le potu pito i luga o lona Immaculate Heart. I lenei nofoaga matagofie, o loʻo ia sauniunia i tatou mo se Penetekoso fou e leʻi vaʻaia e le lalolagi.[22]ff. Pe a Ia Faʻafilemuina le Afa

Sa loloto le ma talanoaga ma le Aliʻi Iesu. Sa ia fai mai ia te aʻu e ave vave feau i le epikopo. (O Mati 27, 1963, ma na ou faia lena mea.) Na ia talanoa mai ia te aʻu i le umi e uiga i le taimi o le alofa tunoa ma le Agaga o le Alofa e tutusa ma le Pentecost muamua, lolovaia le lalolagi ma lona mana. O le vavega tele lena e faʻatosina mai mafaufau o tagata uma. Pau na o le aoga o le aafiaga o le alofa tunoa ole Faʻapaʻau Moli ole Alofa ole taupou. Ua ufitia le lalolagi i le pogisa ona o le le lava o le faʻatuatua i le agaga o tagata soifua ma o lea o le a maua ai se faʻalavelave sili. A maeʻa lena, o le a talitonu tagata. Lenei jolt, i le mana o le faʻatuatua, o le a fausia ai se lalolagi fou. E ala i le Afi o le Alofa o le Tamaʻitaʻi Faʻamanuiaina, o le a aʻa le faʻatuatua i totonu o agaga, ma o le a faʻafouina foliga o le lalolagi, aua "e leai se mea na tupu talu mai le avea o le Upu ma Tino. ” O le toefaafouina o le lalolagi, e ui lava ina lolovaia i puapuaga, o le a oʻo mai e ala i le mana o le fautua o le Virgin Virgin. —Iesu ia Elizabeth Kindelmann, Le Mumua o le Alofa o le Lelei Malosi o Maria: Le Tusi Faaleagaga (Lomiga Faʻamomoli, Lom. 2898-2899); faʻamaonia i le 2009 e Cardinal Péter Erdö Cardinal, Primate ma Archbishop. Faʻamanatu: Na tuʻuina atu e Pope Francis lana Faʻamanuiaga Faʻaaposetolo i luga o le Afi o le Alofa o le Tino Lelei o le Malosiaga a Maria ia Iuni 19, 2013.

St. John Paul II faʻamatalaina lenei Marian matafaioi:

… I le laveaʻiina o le tamaoaiga o le alofa tunoa, na ala mai i le gaioiga a le Agaga Paʻia, o loʻo i ai se fesootaʻiga uiga ese i le va o le taimi na fai ai le Upu ma le taimi na fanau mai ai le Ekalesia. O le tagata e fesoʻotaʻi nei taimi e lua o Maria: Maria i Nasareta ma Maria i le Potu Maualuga i Ierusalema. I mea uma ia e lua, o lona faʻautauta ae manaʻomia foi afio mai faailoaina le ala o le "fanau mai le Agaga Paia." -Redemptoris Mater, l. 24

E ala mai i le tatou Tamaʻitaʻi, "paʻaga" o le Agaga Paʻia, ua tatalaina e le Atua se ala fou mo tagata soifua, o se "vaitaimi o le filemu”I le isi itu o nei puapuaga. O le fesili e le pe faia e le Atua lenei, pe o le a Katoliko o le a taliina le valaau e avea ma se vaega o lena. 

Faʻafou ou mea ofoofogia i lo tatou nei taimi, e pei lava mo se fou Penetekoso, ma faʻatagaina le Ekalesia paia, faʻasaogatasi autasi ma tatalo faifai pea, faʻatasi ai ma Maria le Tina o Iesu, faʻapea foi i lalo o le taʻitaʻiga a Sagato Petelo, ono faʻateleina le nofoaiga a o le Faaola paia, o le nofotupu o le upu moni ma le faamasinoga, o le nofoaiga o le alofa ma le filemu…. —POPE ST. JOHN XXIII i le faʻataʻitaʻiga o le Fono Lona Lua a le Vatikana, Tesema 25th, 1961; Tatala le Windows, The Pope ma le Charismatic Renewal, Kilian McDonnell; i. 1

… Ia tatou ole atu i le Atua le alofa tunoa o le Penetekoso fou… Talosia laulaufaiva o le afi, tuʻufaʻatasia le alofa mumu o le Atua ma tuaoi ma le maelega mo le faʻasalalauina o le Malo o Keriso, alu ifo i nei mea uma! —POPE BENEDICT XVI, Homily, Niu Ioka City, Aperila 19, 2008

Tatala ia Keriso, faʻafeiloaʻi le Agaga, ina ia mafai ai ona faia se Penetekoso fou i totonu o nuʻu uma! O se tagata fou, o se tasi fiafia, o le a tulaʻi mai mai totonu o oe; o le a e toe mauaina foi le mana faaola o le Alii. —POPE JOHN PAUL II, “Lauga i Epikopo o Latina Amerika,” L'Osservatore Romano (Igilisi Igilisi), Oketopa 21, 1992, i.10, sek.30.

 

FAITAU FUAFUAGA

O Le Faʻatasiga ma le Faʻamanuiaga

Le Aʻafiaga o le Alofa Tunoa

Le Vaitafe o le Alofatunoa

A afio mai le Agaga

Le Marian Fua o le Afa

Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia

Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi

Fa'ailoga tagata? Se fitu-vaega faʻasologa i luga o le Faafouina ma le Agaga

 

Lau lagolago tautupe ma tatalo o le mafuaaga
o loʻo e faitauina lenei mea i le aso.
 Faʻamanuia ma faʻafetai. 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Le Aferika Lenei Upu
2 Suesuega lautele lautele, Iunivesite o Chicago, asomail.co.ukAperila 4th, 2019
3 CNN.com
4 ff. pewforum.org
5 bccatholic.ca
6 abs.gov.au
7 thecircular.org
8 "Sailiiliga mai le European Social Survey (2014-16) e faʻailoa ai le Sinoti a Epikopo 2018", stmarys.ac.uk
9 cf. Galuega 2:4
10 Luka 3:22, 4: 1
11 Luka 4: 14
12 Luka 1:15
13 Luka 1: 41
14 Luka 1: 67
15 Galuega 4: 8
16 Galuega 7: 55
17 Galuega 13: 9
18 Galuega 13: 52
19 Lauga 267,4: PL 38,1231D
20 POPE PENETIKA XVI, Tusi o Lana Paia Pope Benedict XVI ia Epikopo uma o le Lalolagi, Mati 12, 2009; faʻatau ie
21 ff. Mafuaʻaga, ma le Oti o Mealilo
22 ff. Pe a Ia Faʻafilemuina le Afa
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.