Atunuu Uma?

 

 

FROM tagata faitau:

I le falemaʻi i le aso 21 Fepuari, 2001, na faʻafeiloaʻi ai e Pope John Paul, i ana upu, "tagata mai itu uma o le lalolagi." Na ia toe fai atu,

E te sau mai atunuʻu e 27 i konetineta e fa ma e te tautala i gagana eseʻese. E le o se faʻailoga ea lenei o le agavaʻa a le Ekalesia, o lenei ua ia salalau atu i tulimanu uma o le kelope, ia malamalama i tagata e ese a latou tu ma aga ma gagana, ina ia mafai ona aumaia i feau uma a Keriso? — IOANE PAULO II, Aiga, Fep 21, 2001; www.vatica.va

Mata o lenei e le aofia ai le faʻataunuʻuina o Matt 24:14 lea fai mai:

O lenei tala lelei o le malo o le a talaiina i le lalolagi atoa, e fai ma molimau i atunuu uma; ona oʻo mai ai lea o le iʻuga (Mata 24:14)?

 

O LE KOMISI TELE

Faatasi ai ma le oo mai o femalagaiga i luga o le ea, TV ma ata faatekonolosi, initaneti, ma le tomai e lolomi ma lolomi i le tele o gagana, o le gafatia e oo atu ai i atunuu uma le savali o le Talalelei i aso nei e sili mamao atu nai lo mea na mafai e le Ekalesia ona ausia i aso ua mavae. seneturi. E aunoa ma se fesiligia, e mafai ona maua le Ekalesia i “ituaiga uma o le kelope.”

Ae e iai isi mea i le valoaga a Keriso e faapea o le “e tala'iina atu le tala lelei o le malo i le lalolagi uma.” A o lei afio a’e o Ia i le Lagi, sa poloaiina e Iesu le Au Aposetolo e:

O lea, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo… (Mataio 28:19)

E leʻi fetalai Iesu e fai ma soo in nuu uma lava, a ia fai outou ma soo of atunuu uma. O atunuu atoa, i le tulaga lautele (talu ai o le a tumau pea le saolotoga o agaga taitoatasi e teena le Talalelei), e tatau ona avea ma Kerisiano malo.

E ui o atunuu uma e malamalama i ai nisi tagata popoto o loo faasino atu na o tagata o Nuu Ese uma, e foliga mai na aofia ai foʻi ma tagata Iutaia.. —faamatalaga pito i lalo, New American Bible, Le Feagaiga Fou Toe Iloilo

E le gata i lea, ua faaopoopo mai e Iesu…

… ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Atalii, ma le Agaga Paia, ma aoao atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou poloaiina ai outou. ( Mata 28:19-20 .)

O atunuu, ma o latou tagata, e tatau ona papatisoina—ae o le ā? I totonu le papa na faatuina e Keriso lava ia: le Ekalesia Katoliko. Ma e tatau ona aʻoaʻoina atunuu i mea uma na poloaʻi mai ai Iesu: o le teuina atoa o le faatuatua na tuuina atu i le au Aposetolo, o le atoatoaga o le upu moni.

Sei ou faaopoopo atu se isi fesili i la tatou fesili muamua: Pe moni ea lenei mea, ae le mafai? O le a ou tali muamua i lenei mea.

 

E LAVA LE AFIOGA A LE ATUA

E le tautala fua le Agaga Paia. O Iesu e le o se tagata e moomoo, ae o le Atua-tagata "o lē e finagalo ia faaolaina tagata uma, ma ia iloa le upu moni” ( 1 Timo 4:2 ).

E faʻapena foi laʻu upu ua alu atu i loʻu gutu; O le a le toe foʻi mai ia te aʻu le aoga, ae o le a faia loʻu loto, mauaina le iʻuga na ou auina atu ai. (Isaia 55:11)

Matou te iloa lena mea O Le a Oo Mai le Pule a le Ekalesia ua folafola mai e le gata i afioga a Keriso, ae o le Tusi Paia atoa. O le Tusi a Isaia e amata i se faaaliga lea e avea ai Siona, o se faailoga o le Ekalesia, ma totonugalemu o le pule ma faatonuga mo atunuu uma lava:

O aso a sau, e fa‘atumauina ai le mauga o le fale o le ALI‘I e pei o le mauga maualuga, e fa‘aeaina fo‘i i luga o a‘ega. Atunuʻu uma e tafe atu i ai; e ō mai foʻi nuu e tele ma faapea ane: “Inā ō mai ia, seʻi tatou ō aʻe i le mauga o Ieova, i le fale o le Atua o Iakopo, ina ia aʻoaʻoina ai i tatou i ona ala, ma tatou savavali ai i ona ala.” Auā e alu atu le a‘oa‘oga mai Siona, ma le afioga a le ALI‘I mai Ierusalema. E faamasino o ia i le va o atunuu, ma tuuina atu le faasalaga i nuu e tele. E tu‘i fo‘i e i latou a latou pelu e fai ma u‘amea suōtosina, ma o latou tao e fai ma mea teuteu; e le sii atu le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu, latou te le toe aoao foi mo le taua. ( Isaia 2:2-4 ).

E mautinoa lava, i se tasi tulaga, ua susulu atu le Ekalesia e pei o se tuugalamepa o le upumoni i le lalolagi. O tagata mai atunuu uma ua tafe atu i lona fatafata ina ia fetaiai ma le “malamalama o le lalolagi” ma le “areto o le ola.” Ae o le faaaliga a Isaia e i ai se uiga e sili atu ona loloto, e malamalama i ai le Tama o le Ekalesia e faatatau i se “vaitaimi o le filemu” pe a “tuʻi e atunuu a latou pelu e fai ma uʻamea suōtosina ma o latou tao e fai ma laau teu vine” ma “latou te lē sii atu le pelu i se tasi” (tagai Le Afio mai o le Malo o le Atua). I lena taimi o le filemu, o le mea na taʻua e Tama o le "malologa sapati", o le Ekalesia o le a "faatuina o se mauga maualuga ma siitia i luga o mauga." E le gata i le talitonuga, e le gata i le faaleagaga, ae moni ma moni lava.

“Ma o le a latou lagonaina loʻu leo, ma o le a tasi le lafu ma tasi le leoleo mamoe.” Tau ina ia… faʻataunuʻuina Lana valoʻaga mo le suia o lenei vaʻaiga faʻamafanafanaina o le lumanaʻi i se mea moni i le taimi nei… O le galuega a le Atua le aumaia o lenei itula fiafia ma faʻailoa atu i tagata uma… A oʻo mai, ona taunuʻu atu lea avea ma se itula paia, tasi tele ma faʻaiuga e le gata mo le toefuataiga o le Malo o Keriso, ae mo le faʻamafanafanaina o… le lalolagi. Tatou te tatalo faatauanau, ma fai atu foi i isi e tatalo foi mo lenei filemu o loo manaʻomia tele e tagata. —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi "I le Filemu o Keriso i lona Malo", Tesema 23, 1922

O le taimi lea uma e lua O le a o mai Iutaia ma Nuuese e talia le Talalelei; o le a avea moni lava atunuu ma Kerisiano, faatasi ai ma aoaoga o le Faatuatua e fai ma o latou taiala; ma o le a salalau atu le “malo o le Atua” faaletino i nuu mamao.

O le malaga a le [Ekalesia] e i ai foi se uiga i fafo, e vaaia i le taimi ma le avanoa lea na tupu ai i le talafaasolopito. Aua o le Ekalesia “ua faamoemoe e oo atu i itu uma o le lalolagi ma o lea e ulu atu ai i le talafaasolopito o tagata” ae i le taimi lava e tasi “na te sopoia atu tapulaa uma o le taimi ma le vateatea.” —POPE IOANE PAULO II, Redemptoris Mater, l. 25

I se faaupuga, o le a avea le lalolagi ma “Katoliko”—o le mea moni aoao. I le taʻua o le “tolu liua” o le Katinale Faamanuia John Henry Newman, Pope Penitito talu ai nei na maitauina o le lona tolu o le taliaina o le Katoliko. O lenei liua lona tolu, na ia saunoa ai, o se vaega o isi “laasaga i se ala faaleagaga e popole ai i tatou uma.” Tagata uma. O lea la, o le taliina o la tatou fesili, o sea suiga o sosaiete, e ui o se tulaga le atoatoa—aua o le atoatoa e na o le oo mai lava i le faaiuga o taimi—e le gata ina moni, ae e foliga mai, e mautinoa.

Tatou te taʻutino atu o se malo ua folafolaina mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, ae na o se isi tulaga o loo i ai pea; o le tulaga o le a iai pe a mavae le toe tu mo le afe tausaga i le aʻai paia o Ierusalema… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Tamā o Ante-Nicene, Henrickson Publishers, 1995, Vol. 3, itulau 342-343); cf. Faaaliga 20:1-7

 

NA'O LE AMATA

I le taliina o le fesili lona lua, ua tatou taliina le fesili muamua: ua i ai i le talalelei sa laugaina i le atoa le lalolagi, e ui lava i osofaʻiga ua faia e misionare Kerisiano. E le'i faia lava e le Ekalesia ni soo atunuu uma. E le'i fa'asalalauina atoatoa e le Ekalesia Katoliko ona lala i tulu'iga uma o le lalolagi, o lona paolo fa'amanatuga ua pa'u ifo i luga o tagata uma. O le Loto Paia o Iesu e le'i taia lava i nuu uma.

O le misiona a Keriso le Togiola, lea ua tuuina mai i le Ekalesia, e matua mamao lava mai le maeʻa. Aʻo faʻaiʻuina le iʻuga o le meleniuma lona lua talu mai le afio mai o Keriso, o se vaʻaiga lautele o tagata soifua ua faʻaalia ai o lenei misiona o loʻo amataina lava ma e tatau ona tatou tuʻuina atoa tatou loto i lana tautua. —POPE IOANE PAULO II, Redemptoris Misio, Le. 1

E i ai itulagi o le lalolagi o loʻo faʻatalia pea le uluaʻi faʻaevagelia; isi na mauaina, ae manaʻomia se faʻamalosiʻau loloto atu; aʻo isi na tuʻu aʻi le Tala Lelei i aso ua leva, na aliaʻe mai ai se aʻoaʻoga faa-kerisiano moni, ae talu ai, i seneturi talu ai nei - faatasi ai ma ni faigata faigata - o le faiga o galuega a le aufailotu na mafua ai se tulaga faigata o le uiga o le faatuatuaga faa-Kerisiano ma le auai i le Ekalesia. —POPE BENEDICT XVI, Muamua Vespers o le Faʻamanatuga a St. Peter ma Paul, Iuni 28th, 2010

I le tagata soifua, 2000 tausaga o se taimi umi. I le Atua, e pei o ni aso se lua (cf. 2 Pt 3:8). E lē mafai ona tatou vaai i mea o loo silasila mai ai le Atua. E na o Ia lava na te malamalama i le lautele atoa o Ana fuafuaga. O loo i ai se fuafuaga paia faalilolilo ua tatalaina, o loo tatalaina, ma o loo tumau pea ona faaalia i le talafaasolopito o le faaolataga. E tofu i tatou ma se vaega e fai, e tusa lava po o le a taua pe leai e ono foliga mai (matamata Mafai Ona Ou Malamalama?). O lena tala, ua foliga mai ua tatou i ai i le faitotoa o se vaitau maoae faafaifeautalai, o se “tautotogo fou” o le Ekalesia i le lalolagi… Ae a o lei oo mai le tautotogo, o loo i ai tau mālūlū. Ma e tatau ona tatou pasia muamua: le i'uga o lenei vaitau, ma le amataga o se mea fou. 

Ua ou vaai i le vaveao mai o se vaitau fou faafaifeautalai, lea o le a avea ma se aso susulu e fua mai ai se seleselega tele, pe afai o Kerisiano uma, aemaise lava o faifeautalai ma ekalesia talavou, e tali atu ma le agalelei ma le paia i valaauga ma luitau o o tatou taimi. —POPE IOANE PAULO II, Redemptoris Misioe, o le.92

 

FAITAU MA LE VAAI

Suiga o Vaitau

O Le Vaitau o le Faatuatua

Matau: Le Sau Fou Faaevagelia

 

 

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI ma pōpō , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.