Amerika: Faataunuuina o Faaaliga?

 

O afea e oti ai se malo?
E pa'ū i se taimi leaga e tasi?
Leai, leai.
Ae e oo mai le taimi
ina ua le toe talitonu i ai ona tagata…
-taʻavale totoso, Megalopolis

 

IN 2012, a o faatupulaia la’u vaalele i luga a’e o Kalefonia, sa ou lagonaina le Agaga o uunaia au e faitau le Faaaliga Mataupu 17–18. A o amata ona ou faitau, sa pei o se veli o loo siiina i luga o lenei tusi arcane, e pei o se isi itulau o aano manifinifi o loo liliu e faailoa mai ai sina ata lilo o “taimi o le iuga.” O le upu “apocalypse” o lona uiga, o le mea moni, le tatalaina.

O mea na ou faitauina na amata ai ona avea Amerika i se malamalama fou faale-Tusi Paia. A o oʻu suʻesuʻeina faavae o talafaasolopito o lena atunuu, sa le mafai ona taofia loʻu vaai atu atonu o se sui tauva sili ona agavaa mo le mea na taʻua e St. Mealilo Papelonia). Talu mai lena taimi, e lua faiga lata mai e foliga mai e faʻamausaliina lena manatu ...

 

Amerika Alofa… ma inoino

Masalo ua sili atu ona ou malaga i le Iunaite Setete nai lo le toatele o tagata Amerika. O se parataiso moni lava ma lona tau lelei, le tele o punaoa, ae sili atu i mea uma, mafanafana ma afi totoe o le Katoliko. O tagata Amerika foi, i le lautele, ua mafai ai ona ou tuuto atu le 19 tausaga talu ai i lenei aposetolo faataimi atoa e ala i a latou tatalo agalelei ma le lagolagosua. O faavae Kerisiano o Amerika o loo faaauau pea ona susulu, e ui lava i le pogisa ua oo mai i luga o lena atunuu.

Sir Francis Bacon

Ae o faavae o Amerika, e pei ona ou faitau ai i tausaga ua mavae, sa faapena foi Masinii. O Sir Francis Bacon ua taʻua o le tama o le saienisi faʻaonaponei ma le tamamatua o Freemasonry. Na ia talitonu e ala i le poto poʻo le saienisi, e mafai e tagata ona suia o ia lava poʻo le lalolagi i lona tulaga maualuga o le malamalama (naʻo le mafaufau pe faʻapefea ona avea le faʻaupuga "The Science" ™ ma se sao taua i le faʻamalamalamaina o Amerika ma faiga faʻavae i le lalolagi i le tolu tausaga talu ai!). O le taʻua o ia lava "o le failauga o le tausaga fou," o le talitonuga faʻapitoa a Bacon Amerika o le a avea ma meafaigaluega e fatuina ai se utopia i luga o le fogaeleele, o se "New Atlantis"[1]"Sei vagana ua e malamalama i faatosinaga a sosaiete faataulaitu ma le atinaʻeina o Amerika, i le faʻavaeina o Amerika, i luga o le ala o Amerika, aisea, e te leiloa atoa ai le suʻesuʻeina o lo tatou talafaasolopito." — Dr. Stanley Montheith, The New Atlantis: Mea lilo lilo o Amataga a Amerika (vitio); faatalanoaga Dr. Stanley Monteith”O le ulutala o le tala na tusia e Sir Francis Bacon e 'faʻaalia ai le fausiaina o se laueleele utopian e iai le "agalelei ma le malamalama, mamalu ma le matagofie, amio Atua ma le agaga lautele" o uiga masani ia e masani ona taofi ia ...' o le a fesoasoani e faʻasalalau "faʻatemokalasi malamalama" e pulea le lalolagi.

Amerika o le a faʻaaogaina e taʻitaʻia le lalolagi i le faʻafilosofia malo. E te malamalama o Amerika na faʻavaeina e le au kerisiano o se atunuʻu faʻa-kerisiano. Peitai, sa i ai lava na tagata i le isi itu na mananaʻo e faʻaaoga Amerika, faʻasaua i le tatou militeri malosiaga ma le tatou malosi faʻatupe, e faʻatutuina ai temokalasi malamalama i le lalolagi atoa ma toefuatai leiloa Atlantis. —le ua maliu Dr. Stanley Monteith, Le Fou Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika (vitio); faatalanoaga Dr. Stanley Monteith (1929-2014)

Ma na tupu: Amerika, faʻaaogaina lona malosi faamiliteli ma le tamaoaiga le faʻatapulaʻaina,[2]le fa'atapula'aina pe a mafai ona e "lomi" tupe faasalalau atu le mea ua taʻua o “temokalasi malamalama” i le lalolagi atoa, ma auina atu i fafo ana aganuu ma tulaga faatauaina (e masani ona faapau pepe, maʻitaga, ma isi talitonuga) i tuluʻiga o le lalolagi. Ae o le "malamalama" iinei e tatau ona malamalama i upu Masonic: faapalepale, tutusa, alofa ma le mamalu - o lona uiga, faapalepale i le agasala, tutusa e aunoa ma se eseesega, alofa e aunoa ma le upumoni - ma le mamalu na o i latou e umia le tolu muamua.

Ae o se mea na suia i le sefulu tausaga talu ai na faateʻia ai le toʻatele: ua amata ona alu le Amerika moni lava inoino i lona lava atunuu. A aunoa ma le tusiaina o se tusi iinei, ua lava le fai atu e leʻi tupu lenei mea i le po. O le fua pa o se fa'atonuga fa'apitoa lea na amata i le tele o tausaga talu ai. I totonu o le tusi Le Communist le lavalava, sa avea muamua ma sui FBI, Cleon Skousen, na faaalia i auiliiliga faateia e fasefululima sini faa-Komunisi i le 1958. Faatasi ai ma i latou:

# 25 Tuʻua i lalo tu ma aganuu tulaga o le ola mama e ala i le faʻalauiloaina o ponokalafi ma le le taupulea i tusi, mekasini, ata tifaga, leitio, ma TV.

# 26 Faʻailoa atu le tauatane, faʻaleogolua ma feusuaʻi o se "masani, masani, maloloina."

# 17 Faʻatonutonu aʻoga. Faʻaaoga ia mea e fai ma fusipaʻu mo agafesoʻotaʻi ma faʻasalalauga pepelo a le au Komunisi. Faamalulu le mataupu aoaoina. Maua le faʻatonutonu o asosi a faiaoga. Tuʻu le laina pati i tusi aʻoga.

# 31 Tuʻulafoaʻi ituaiga uma o tu ma aga a Amerika ma faʻavaivaia le aʻoaʻoina o le talaaga a Amerika…

Na ausia le misiona. Na matou molimauina le fua mai o nei fatu fou i le fa tausaga talu ai ina ua susunu e talavou Amerika fale, talepe isi, ma nofoia pitonuu atoa.[3]ff. Faʻaalia Lenei Agaga Fouvalega Tusia Matthew J. Peterson, Sui Peresetene o Aoga i le Inisetiute a Claremont:

O le Black Lives Matter e le o fai ma sui o le Civil Rights Movement tuai. E le sailia le tutusa i lalo o le tulafono. Ma e le fa'amoemoe e taofi se'ia na te fa'ato'ilaloina le manatu tonu ma le fausaga o Amerika e pei ona tatou iloa ai… O le BLM o le mea lea e fai mai ai: o se vaega fa'ailoga lanu Marxist lea e taumafai e suia atoa le olaga Amerika. E sili atu lo latou malosi ma punaoa i le taimi nei nai lo soʻo se faʻalavelave faʻalavelave i le talafaasolopito o Amerika. E latou te le taofia seiloga e taofia i latou. -Americanmind.org, Setema 1st, 2020

Na lapataia e le tagata fai piliona o tupe, Ray Dalio, o Amerika o loo "i luga o le au" o se isi taua faalemalo, ma unaʻia le aufaipisinisi i lenei vaiaso e aveese se vaega o a latou aseta mai le atunuu.[4]Maria 16, 2024, msn.com

I le taimi nei, e tele isi mea ua uma ona ou fai atu e uiga i le filosofia ma le komunisi faavae o le Freemasonry (silasila i le Faitauga Faatatau i lalo), o se sosaiete faalilolilo filosofia i Sisifo ma aʻa i le Kabbalist Iutaia e toe foi atu i le Feagaiga Tuai.[5]faitau Le Paganism Fou - Vaega V

E leai se manatu faafilosofia e tasi i faiga faaKomunisi e lei sau mai Sisifo. O lona filosofia na sau mai Siamani, o lona sociology mai Farani, o lona tamaoaiga mai Egelani. Ma o le mea na tuuina atu e Rusia o se agaga Asiatic ma le mana ma foliga. — Venerable Fulton Sheen, Communism in America”, cf. youtube.com

Ae o Amerika o le a faʻaaogaina - ma ou te faamamafaina le upu faaaoga — ia saunia le lalolagi mo se faiga fou o faiga faa-komunisi i le lalolagi, e pei ona lapataia ai e le Tamaitai o Fatima i le 1917 faatasi ma pope. E matua faigata lava ona faimalaga i le lalolagi ma e le faʻafeiloaʻi i le faʻaosoina o aganuu a Amerika i le toetoe o atunuu uma. O lea la, ua tatou faitau ai i lenei “fafine talitane” o lē o loo tiʻetiʻe i se manu feʻai i le Mataupu e 17 o le Faaaliga. 

Ua tusia i lona muaulu se igoa, o se mea lilo, “Papelonia le aai tele, o le tinā o fafine talitane ma mea inosia o le lalolagi.” (vs. 5)

E uiga i le manufeʻai, na fai atu ai lo tatou Fafine i le Auauna a le Atua Stefano Gobbi:

O le fitu ulu faʻaalia potu eseese masonic, lea e faʻataʻitaʻia i soʻo se mea i se auala faʻaaliali ma le mataʻutia. O lenei Uliuli Manu e sefulu nifo ma, i luga o nifo, sefulu pale, o faʻailoga ia o le malo ma tupu. Masonry pule ma pulea i le atoa lalolagi e ala i le sefulu pu. —Faʻailoaina le feau ia Fr. Stefano, I le Faifeau, Tama Pele a le tatou Tamaʻitaʻi, n. 405.de; Iuni 3, 1989

Ae na matou faitau i se mea e ofo ai.

O seu e sefulu na e vaai i ai ma le manu feai e ‘ino‘ino i le fafine talitane; latou te tuua o ia e faatafunaina ma lē lavalavā; latou te aai i lona tino ma faaumatia o ia i le afi. (Faaaliga 17: 3, 16)

Na alofagia le fafine talitane, faʻaaogaina… ona lafoai lea.

Na feusuaʻi ma ia o tupu o le lalolagi, ma ua mauʻoa tagata faatauʻoa o le lalolagi ona o lona tulimataʻia o le tamaoaiga... (Faʻaaliga 18: 3)

 

Amerika Fa'atosina

O le fuaitau lona lua i le Faaaliga ou te talitonu o loo faataunuuina a o tatou talanoa atu o loo faailoa mai ai le paʻu o lenei Papelonia:

“Ua paʻū, ua paʻū Papelonia le aai tele!
Ua avea ma mea e nonofo ai temoni,
o se nofoaga o agaga leaga uma,
o se nofoaga e nofo ai manu leaga uma ma le inoino…”(Faʻaaliga 18: 2)

Pe e te alofa ia te ia pe inoino ia te ia, o le 45th Peresitene o le Iunaite Setete ua saʻo le faʻamalamalamaina o le tulaga faʻavalevalea o tuaoi tatala i lona atunuʻu aʻo faʻaauau pea ona lolovaia e tagata faʻatulafonoina:

Ma e mafai ona avea i latou ma tagata fasioti tagata mai isi atunuu. Latou te o ese mai falepuipui ma latou o mai i fafo mai falemaʻi mafaufau. Ona latou o atu lea i totonu o le aai o le malumalu ma e le mafai ona e faia le mea e tatau ona e faia. Ose tulaga fa'anoanoa tele...le filosofia aga'i agavale... e le mafai ona fa'aauau. A fa'apea, o le a le toe avea le atunu'u ma atunu'u. - sa avea muamua ma Peresitene Donald Trump, Alpha Tala Fou, Ia 18, 2024

Ua matauina i le tele o taimi ma matauina i tala fou o le toatele o "tagata malaga" e nofofua. alii ua matutua faamiliteli i le va o le 25-35 tausaga. Fox News taulamua Bret Baier tweeted ia Aperila 2024 e faapea "Ua maua e le Border Patrol le 24,296 tagata Saina sopoia faasolitulafono i le va o uafu e ulufale ai. O le toʻatele o i latou (85%) o tagata nofofua matutua (20,868). Na lipotia mai e le NBC's KTSM tala lena Tren de Aragua, o se kegi solitulafono "matua sauā" mai Venezuela,[6]ktsm.com na ulufale aloaia i le tuaoi e ala i le galu faasolitulafono o tagata malaga, ma faaopoopo atu e faapea o le a foliga mai o le a sili atu le faateleina o le "faanatinaina tagata ma fefaʻatauaiga o feusuaiga."[7]https://x.com/BigFish3000/status/1761402665588727941 47,000 Venezuelans na maua i totonu o le US i le tuaoi i saute ia Tesema talu ai - 27,000 oi latou o tagata nofofua matutua.[8]Feb 8, 2024, Faailoga Aso Taitasi

Ua mafua ai le taumatematega o nei alii e mafai ona lesitala i totonu o latou atunuu o loʻo agai i ai e avea ma 'au a UN.[9]gregreese.substack.comE mautinoa lava, o le toʻatele o nei osofaʻiga faʻatulafonoina e 'inoʻino ia Amerika, aemaise lava pe a latou taunuʻu mai atunuʻu faʻa-Islam lea o le "Oti ia Amerika" o se faʻaupuga faaleaiga.

Ae ua uma ona i totonu o ona tuaoi, e pei lava Le Communist le lavalava valoia, o “mea leaga uma” o ponokalafi ma amioga matagā ua pa, e le gata i luga o le initoneti, i ata tifaga, po o luga o le televise, ae i aʻoga. Ua fa'afuase'i ona puipuia e matua a latou fanau mai talitonuga fa'afeusuaiga e le gata ina ulufale i totonu o potuaoga ae o lo'o a'oa'oina e alii i toso. O le mea moni, e foliga mai ua faʻateleina Amerika i le itula “se nofoaga o agaga leaga uma, o se nofoaga o manu felelei uma e leaga ma inosia” a o ia lafoaia ona faavae faa-Kerisiano mo faiga faapaupau.

O lenei, i le taimi atoa "o le US fanau fanau ua vaivai i lona tulaga maualalo i le talafaasolopito,"[10]msn.com - e ui lava e le o lona faitau aofaʻi atoa.

Sa iai se faamaumauga 44.8 miliona tagata malaga mai nofo i Amerika i le 2018, e 13.7% o le faitau aofaʻi o le atunuʻu. O loʻo faʻatusalia le sili atu ma le fa faʻateleina talu mai le 1960, pe a 9.7 miliona tagata malaga na nonofo i le US, faʻamauina mo le 5.4% o le aofaʻi atoa o tagata Amerika. — Dr. Robert Malone, Iulai 17, 2023, lifesitenews.com

I le taimi lava e tasi, o loʻo tuʻuina atu lapataiga fou e uiga i le US aitalafu taamilomilo, o se apocalypse faatauoloa ma tapunia pisinisi, hyperinflation, aitalafu aitalafu aitalafu tele, ma le afio mai faasa'oga tele i totonu o le maketi o oloa na taʻu mai e se tasi o le au masalosalo masalosalo a Wall Street, Mark Spitznagel pisinisi Insider O le masina talu ai o le a avea ma "sili ona leaga le paʻu o maketi talu mai le 1929."[11]ff. msn.com E le ta'ua o atunuu BRICS e amata ona lafoai le petrodollar.[12]Toe tusia, cf. youtube.com

O nei mea uma e faʻaalia ai le lata mai sofa e le gata i le Iunaite Setete ae o Sisifo i le lautele.

O lea la, ua toe foi mai le Communism i le lalolagi i Sisifo, ona o se mea na mate i le lalolagi i Sisifo - o le malosi o le faatuatua o tagata i le Atua na faia i latou. — Venerable Fulton Sheen, “Communism in America”, cf. youtube.com

O le manatu lenei: o lenei faatafunaga o malo i Sisifo ma le Ekalesia Katoliko o ē na tele lava ina aafia ai, ua faamoemoe e fausia se faatulagaga fou i le lalolagi atoa—e aunoa ma le Atua—i le taimi nei, i lalo o le pulega a se “manu feai”.

O lenei pule taofi [e] taʻutaʻu lautele o le malo o Roma… Ou te le faʻatagaina le malo o Roma ua leai. Mamao mai ia: o le malo o Roma o loʻo tumau pea e oʻo mai i aso nei… Ma talu ai o nifo, poʻo malo, o loʻo i ai pea, o se mea moni, ma o lea tatou te leʻi vaʻaia ai le iʻuga o le malo o Roma. —St. John Henry Newman (1801-1890), Le Taimi o Anetikeriso, Lauga 1

Ae a paʻu le laumua o le lalolagi, ma ua amata ona avea ma auala ... o ai e masalosalo ua oʻo mai le iʻuga i mataupu a tagata ma le lalolagi atoa? —Lactantius, Tama o le Ekalesia, Inisitituti Paia, Tusi VII, Ch. 25, "O Aso e Gata Ai, ma le Aai o Roma ”; tusi: Fai mai Lactantius o le paʻu o le Emepaea o Roma e le o le mutaaga lea o le lalolagi, ae o le faailoga o le amataga o se "afe tausaga” nofotupu o Keriso i Lana Ekalesia, sosoo ai ma le faataunuuina o mea uma. Vaai Le Auala na Leiloa ai le Era

“O afea e oti ai se malo? Pe e paʻu i se taimi leaga e tasi?” o le fesili lea a Francis Ford Coppola i lana ata fou mataga i le pa'ū o Amerika. Ia, e le o se "taimi" - e pei o se itula.

O tupu o le lalolagi o ē na feusuaʻi ma ia i o latou tuʻinanau, e fetagisi ma faavauvau ona o ia, pe a latou iloa atu le asu o lona afi. E latou te taumamao ona o le mataʻu i le puapuaga ua oo iā te ia, ma latou faapea ane: “Aue, aue, le aai tele, Papelonia, le aai malosi. E tasi le itula ua oo mai ai la outou faamasinoga.” (Faʻaaliga 18: 9-10)

Ou te lapatai atu i lo’u nuu o le veli o le puipuiga i luga o Amerika ua lata ona aveesea pe afai e le salamo. Ua taofia e loʻu Tina lenei malo i lalo o lona ofu talaloa, ae afai e le mafai e lana fanau ona togiola, ona aveese lea o le veli mo sina taimi. O le amioletonu ua oo mai i luga o la'u fanau iti ua faaoso ai le ita tonu o lo'u Tama. — Lo tatou Alii ia Jennifer, Aperila 5, 2024

Ae ou te fai atu ia te oe, lo’u afafine e, e tusa lava pe oo mai se faatafunaga faapea ona sa le lava agaga o e na matua’i manatu mamafa i a’u lapata’iga, o le a tumau pea se toega e le aafia i le vevesi o e, ona o le faamaoni i le mulimuli mai ia te a’u ma faasalalauina atu a’u lapataiga, o le a faasolosolo ona toe nofoia le lalolagi ma o latou olaga tuuto ma le paia. O nei agaga o le a faafouina le lalolagi i le Mana ma le Malamalama o le Agaga Paia, ma o nei fanau faamaoni o aʻu o le a i lalo o laʻu puipuiga, ma le Agaga o Agelu, ma o le a latou taumamafa i le Soifuaga o le Tolutasi Paia i se tulaga sili ona ofoofogia. Auala. Ia faailoa atu i la’u fanau pele lenei mea, afafine faapelepele, ina ia leai so latou alofaga pe afai latou te le faalogo i a’u lapataiga.  —le Sr. Mary Neuzil ua maliu, o ana upu faavaloaga na ia fai mai ai mai lo tatou Tamaitai o Amerika, e tatau ona manatu i ai o ni “aafiaga faalelotu i totonu ae le o ni vaaiga mamao ma faaaliga” (Epikopo Kevin Rhoades)

 

Faʻatau Fesootai

Mealilo Papelonia

Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia

Faʻaalia Lenei Agaga Fouvalega

Black ma White

Le Sau o Amerika o le a Sau

Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi

O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi

 

 

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 "Sei vagana ua e malamalama i faatosinaga a sosaiete faataulaitu ma le atinaʻeina o Amerika, i le faʻavaeina o Amerika, i luga o le ala o Amerika, aisea, e te leiloa atoa ai le suʻesuʻeina o lo tatou talafaasolopito." — Dr. Stanley Montheith, The New Atlantis: Mea lilo lilo o Amataga a Amerika (vitio); faatalanoaga Dr. Stanley Monteith”O le ulutala o le tala na tusia e Sir Francis Bacon e 'faʻaalia ai le fausiaina o se laueleele utopian e iai le "agalelei ma le malamalama, mamalu ma le matagofie, amio Atua ma le agaga lautele" o uiga masani ia e masani ona taofi ia ...'
2 le fa'atapula'aina pe a mafai ona e "lomi" tupe
3 ff. Faʻaalia Lenei Agaga Fouvalega
4 Maria 16, 2024, msn.com
5 faitau Le Paganism Fou - Vaega V
6 ktsm.com
7 https://x.com/BigFish3000/status/1761402665588727941
8 Feb 8, 2024, Faailoga Aso Taitasi
9 gregreese.substack.com
10 msn.com
11 ff. msn.com
12 Toe tusia, cf. youtube.com
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.