…e leai se tasi e sili atu ona tauaso nai lo o lē e le fia vaai,
ma e ui lava i faailoga o taimi na valoia,
e oo lava ia i latou o e faatuatua
musu e vaai i le mea o loo tupu.
-O le tatou Faletua ia Gisella Cardia, Oketopa 26th, 2021
O AʻU e tatau ona maasiasi i le ulutala o lenei tusiga - ma e taʻu le fuaitau "taimi o le iʻuga" poʻo le sii mai o le Tusi o Faʻaaliga e sili atu le faʻamalosi e taʻua foliga vaaia o Marian. O na mea anamua e manatu o loo i totonu o le pefu o talitonuga faanuupo faatasi ai ma talitonuga anamua i “faaaliga patino”, “valoaga” ma na faaupuga faalumaina o le “faailoga a le manu feʻai” po o le “Anetikeriso.” Ioe, e sili atu pe a tuua i latou i lena vaitaimi mataʻutia, ina ua faatumulia lotu Katoliko i mea manogi a o latou sasaaina le au paia, na folafola atu e ositaulaga tagata faapaupau, ma na talitonu moni tagata lautele e mafai e le faatuatua ona tuliesea mala ma temoni. I na aso, o faatagata ma ata e le gata na teuteuina ai falesa ae o fale lautele ma fale. Vaai faalemafaufau i lena mea. O le "tausaga pogisa" - ua taʻua i latou e tagata le talitonu i le Atua.
Ae ou te le ma. O le mea moni, ou te lagona le faanoanoa mo i latou e fefefe i tua o pa pe a savalivali atu autu apokalipika; po o i latou e vave suia le mataupu a o lei afu; po o i latou e faafoliga i a latou sauniga e le na o le faalogoina o faitauga Misa i “taimi e gata ai” (o se taimi lelei e taulai atu ai i le Feagaiga Tuai i aso ua mavae, fai se tala malie — pe na o le faamanatu atu i tagata uma o aso taitasi e mafai ona avea ma o tatou “taimi faaiu. .”) Peitaʻi, ina ua uma ona vaavaai ma tatalo i lenei aposetolo mo le 17 tausaga; ina ua uma ona faalogo pope ma lea pope talu mai le 1800 o folafola mai ua tatou ulu atu i le apocalypse;[1]ff. Aisea ua le alalaga ai pope? ina ua uma ona fuaina ma tofotofoina le silia ma le seneturi o foliga vaaia o lo tatou Tamaitai;[2]ff. Faitauga i le Malo ma ina ua uma ona suesue ma le filiga i faailoga o taimi i mea e tutupu i le lalolagi… Ou te manatu e matua faavalevalea lava pe afai e le o le faatamala le nofo filemu i luma o faamaoniga o loo i o tatou luma.
O Faailoga o lo Tatou Itula
I le luasefulu tausaga ua mavae, sa valaauina moni ai lava e Pope St. John Paul II le autalavou i se “galuega mata’utia” e avea ma tagata vaai o le a folafola atu le afio mai o le Keriso toetu.[3]ff. Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai! O le mea e ofo ai, o le vaaiga sili ona taua ma le pule i o tatou taimi na sau mai pope lava latou. ua ou ua leva ona tusia lenei mea[4]ff. Aisea ua le alalaga ai pope? ma ua taʻua i latou i le faitau selau o tusitusiga. I se faapuupuuga, na latou talitonu o na fuaitau o le Tusi Paia o loo tautala i le "liliuese", "o le alofa o le toatele ua maalili", o "taua ma tala o taua", o le "tarako" taumafai e aveesea le Faatuatua, ma le foliga mai o le. “Anetikeriso”… ua i o tatou luga nei. I se aotelega:
… o tagata Kerisiano uma, ua lotovaivai faanoanoa ma ua le mautonu, o loo i ai pea i le tulaga lamatia o le pauu ese mai le faatuatua, po o o le mafatia i le oti sili ona sauā. O nei mea i le mea moni e matua faanoanoa lava ma e mafai ona e faapea atu o ia mea e tutupu e faaata mai ma faailoa mai ai le “amataga o faanoanoaga,” o lona uiga o mea o le a aumaia e le tagata agasala, “o le ua faaeaina i luga o mea uma ua valaauina. o le Atua po o le tapuaʻia.” ( 2 Tesa 2:4 ). —POPE ST. PIUS X, Miserentissimus Togiolaina, Encyclical Letter on Reparation to the Sacred Heart, Me 8th, 1928
Ma talu ai nei, o le gagana a O feau a le lagi ua matua'i suia mai le lumana'i i le taimi nei. O tagatavaai ma tagata faʻatauvaʻa i le salafa o le lalolagi, e le iloa e le tasi le isi, o loʻo fai mai o le taimi nei “o le taimi o le faanoanoa” ma le faataunuuina o valoaga;[5]vaʻai iinei ma iinei ma iinei lea “ua oo mai aso o le faanoanoa tele”[6]vaʻai iinei ma iinei ma o lea, ua oo i le taimi e ulu atu ai i le “O le atolaau o le feagaiga”, [7]vaʻai iinei ma iinei lea, ioe, o se faailoga ma se faailoga o lo tatou Fafine.[8]“O le Atolaau o le Feagaiga” sa avea ma faalupega o lo tatou Fafine talu mai le amataga o seneturi o le Ekalesia. E lē taumatea o se faatusa lea o le vaa o Noa, a o iai le folafolaga o le lagi ma le lalolagi fou ina ua mavae le Lolo. Silasila i le lauga lenei a Penetito XVI ia Aokuso 15, 2011: faʻatau ie E le gata i lea, mai le Catechism a le Ekalesia Katoliko: ‘Ua tumu Maria i le alofa tunoa auā o lo‘o ‘iā te ia le Ali‘i. O le alofa tunoa ua faatumulia ai o ia o le faatasi mai lea o Ia o le puna o le alofa tunoa uma lava. “Ia olioli . . . Le afafine e o Ierusalema . . . o loo i totonu ia te oe le Alii lou Atua.” O Maria, o lē na faatoa afio ai le Alii lava ia, o le afafine o Siona i le tino, o le atolaau o le feagaiga, o le mea e afio ai le mamalu o Ieova. O ia o “le afioaga o le Atua . . . ma alii.” Ua tumu Maria i le alofa tunoa, ua tuuina atu atoatoa i le ua afio mai e mau i totonu ia te ia, ma o le a ia foaiina atu i le lalolagi.' (n. 2676). O le mea moni, o nei talatalanoaga apocalyptic uma ua toso mai ai le au taufaaleaga mai tua o pa e lafo ni nai maa - ae leʻi toe mou atu.
… o le a lenei faataoto ua ia te oe i le nuu o Isaraelu: “Ua oo mai aso, ua mavae foi faaaliga uma”? … Nai lo lena, fai atu ia i latou: “Ua oo mai aso ma faataunuuina faaaliga uma.” … I o outou aso, le aiga fouvale, o mea uma ou te fai atu ai ou te faataunuuina lava… O loo faapea mai le aiga o Isaraelu, “O le faaaliga ua ia vaai i ai ua leva ona aso; e vavalo o ia i aso mamao!” O lea, ia fai atu iā i latou: “O loʻo faapea ona fetalai mai o le Alii Pule Silisili Ese o Ieova: E lē toe faatuai se tasi o aʻu upu. Po o le a lava le mea ou te fai atu ai e faaiu; e faia lava….” ( Esekielu 12:22-28 ).
E pei lava o taimi o Esekielu, e faapena foʻi ona tusia e St. Peteru ma Iuta, o le a i ai i totonu o tatou tagata tauemu:
O ‘outou le ‘au pele e, ‘ia ‘outou manatua ‘upu na mua‘i ta‘ua e le ‘au ‘aposetolo a lo tatou Ali‘i o Iesu Keriso, auā na latou fai atu ‘iā te ‘outou, “O le taimi mulimuli e i ai ē tauemu e ola e tusa ma o latou lava tu‘inanau fa‘aleatua.” O i latou ia e fa‘atupu fevaevaea‘iga; latou te ola i le tulaga masani, e aunoa ma le Agaga. ( Iuta 1:17-19 ).
O i latou e iai mata e vaai ai ma taliga e faalogo ai ua latou iloa lelei “faailoga o taimi.” Ae o le toatele lava e leai, aemaise lava i totonu o le Ekalesia lava ia. I le pei o tagata Isaraelu anamua, latou te manatu māmā i faamaoniga, e lē amanaʻia mea e iloagofie, e taʻuleagaina ai le talaaga o perofeta, tauemu i tagata vāai, ma taʻua uma o “le malaia ma le pogisa” (o le faaliliuga Katoliko o le “taupulepulega leaga”). O le mafuaaga lea na faaeteete ai Iesu e faapea mai pe a oo mai nei taimi, o le a faapea lava “Pei o ona po o Noa.” E oo lava i le faailoga tele o se vaa tele ua faatūina i lo latou lotolotoi—o se lapataʻiga ua lata mai le Lolo—sa faaauau pea ona “aai ma feinu tagata, ma faaipoipo ma faaipoipo, seʻia oo i le aso na ulu atu ai Noa i le vaa, ona oo mai ai lea o le lolo. ma faaumatia i latou uma.”[9]Luka 17: 27
Le fanau pele e, o le a se isi mea e mafai ona ou faia mo oe…? Ua leva ona ou talanoa atu ia te outou: Sa ou aioi atu ia te outou, tatalo ma outou, fautua atu upu e tatalo atu ai ia Iesu, ae e te lei faalogo mai i a’u upu. Faʻalogo lelei aua e mafai ona tuai tele mo oe… Faʻaliliu, ou te fai atu ia te oe: ua oʻo atu le taimi i lo latou faaiuga... O aʻu o lou Tina sa masani ona tautala atu ia te oe ma le manino: o le a le mafai ona e fai atu "Ou te leʻi malamalama" ... Ala mai, ua leai se taimi e moe ai! -Lo matou Fafine ia Valeria Copponi, Tesema 29th, 2021
… 'O le moe' a tatou, oi tatou o tatou e le mananao e vaʻaia le malosi atoa o le leaga ma e le manaʻo e ulu atu i lona Tuʻinanau. —POPE BENEDICT XVI, Catholic News Agency, Vatican City, Ape 20, 2011, Lautele aofia
O Faailoga Sili
E faapena foi i o tatou taimi, o le faailoga sili o le Atolaau o le Feagaiga o loo faaali mai i lo tatou lotolotoi - lapatai mai o loo i luga o i tatou le Afā:
‘Ona tatalaina lea o le malumalu o le Atua i le lagi, ma ‘ua iloa atu le ‘atola‘au o lana feagaiga i le malumalu… ‘Ua fa‘aali mai fo‘i le fa‘ailoga tele i le lagi, o le fafine ‘ua ‘ofu i le la, ma le masina i lalo o ona vae, ma i lona ulu le paleali‘i. fetu e sefulu ma le lua. Sa tō o ia ma tagi leotele i le tigā a o tigā o ia e fanau. ‘Ona fa‘aali mai lea o le tasi fa‘ailoga i le lagi; o le tarako mūmū tele lava… na tu i luma o le fafine o le a fanau, e ‘ai lana tama pe a fanau. ( Faaaliga 11:19-12:4 ).
O le faamatalaga a Pope Ioane Paulo II o nei faailoga taualoa e faatatau tonu lava i lenei mau tatou taimi:
O lenei lalolagi ofoofogia—o le alofa tele o le Tama na ia auina mai ai lona Alo e toatasi mo lona faaolataga—o le ata lea o se taua e le gata o loo faia mo lo tatou mamalu ma le faasinomaga o ni tagata saoloto, faaleagaga. O lenei tauiviga e tutusa ma le taua apocalyptic o loo faamatalaina i le Faitauga Muamua o lenei Misasa [Rev 11:19-12:1-6]. O le oti e tau ma le Ola: o se "aganuu o le oti" e taumafai e faʻamalosia o tatou lava manaʻoga e ola, ma ola atoatoa. E iai i latou ua teena le malamalama o le ola, ma ua sili atu i “galuega lē fua o le pouliuli.” O la latou seleselega o le le tonu, faʻailoga tagata, faʻatauvaʻa, taufaasese, sauā. I vaitausaga uma, o se fuataga o lo latou manuia manino o le oti o e le sala. I lo tatou lava seneturi, e leai lava se isi taimi i le talafaasolopito, o le "aganuu o le oti" ua avea o se faiga faʻaagafesootai ma faʻalapotopotoga o le tulafono e faʻamaonia ai solitulafono sili ona mataʻutia faasaga i tagata soifua: fasioti tagata, "fofo mulimuli," "faʻamamaina o ituaiga," ma le tele o le “faaumatia o ola o tagata a o lei fananau mai, po o le a oo i le tulaga masani o le oti”…. I aso nei, o lena tauiviga ua faateleina le tuusao. —POPE JOHN PAUL II, Tusi a Pope Ioane Paulo II i le Misasa Aso Sa i Cherry Creek State Park, Denver Colorado, World Youth Day, 1993, Aokuso 15, 1993, Solemnity of the Assumption; ewtn.com
Afai e te mafaufau pe o le a le foliga o le "taimi e gata ai", o lea ua e iloa:
Malosi malosi o le tamaoaiga ma faiga faaupufai o loo faamoemoe i ai
fa'aitiitia ma pulea le faitau aofa'i
faʻalagolago i
O i latou e puipuia le ola, mamalu ma le saolotoga.
O le faapau pepe ma le pule i le ola o ni maatulimanu autu ia e lua o le fuafuaga o taaloga a le tarako, ua maliliu ai le silia ma le 3.5 miliona tagata i le lalolagi atoa. i masina taitasi.[10]ff. worldometer.com O le maatulimanu lona tolu o le vevesi lea na pa i lenei seneturi talu ai e ala i taua ma sauaga. Ae o lea ua tatou vaʻai i le faʻaalia o le faʻaaliga ...
“Fuli Fa'ai'u”
Aʻo leʻi oʻo i le Kerisimasi, na ou faia se upega tafaʻilagi ma se lapataiga mai le tagata suʻesuʻe o le mRNA "tui" tekinolosi, Dr. Robert Malone, MD, e moni lava, o "tagata mama" o loʻo osofaia saʻo nei. [11]"Fasioti tagata mama: VAERS database o loʻo faʻaalia ai le maliliu o talavou mai le Pfizer jab", Ianuari 3rd, 2021, lifesitenews.com; "Ua vaʻaia e Peretania le 44% o le faʻateleina o tamaiti maliliu i le maeʻa ai o le jab mo tupulaga talavou, faʻamatalaga faʻamatalaga", Novema 29th, 2021, lifesitenews.com; "93 fomaʻi Isaraelu: Aua le faʻaogaina le tui Covid-19 i tamaiti", israelnationalnews.com - pepe e pei o le 6 masina le matutua. E matua fa'avalevalea ma sa'o le leaga le tui o tamaiti e 99.9973% le aofa'i o le ola.[12]O fa'amaumauga nei a tausaga o le Infection Fatality Rate (IFR) mo le fa'ama'i COVID-19, talu ai nei na tu'ufa'atasia e John IA Ioannides, o se tasi o tagata sili ona ta'uta'ua bio-statisticians i le lalolagi.
0-19: .0027% (po'o se fua faatatau o le 99.9973%)
20-29 .014% (po'o se fua faatatau ola o 99,986%)
30-39 .031% (po'o se fua faatatau ola o 99,969%)
40-49 .082% (po'o se fua faatatau ola o 99,918%)
50-59 .27% (po'o se fua faatatau ola o 99.73%)
60-69 .59% (po'o se fua faatatau ola o 99.31%)
https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2021.07.08.21260210v1 fa'atasi ai ma se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga o le kenera - ae maise o fa'aputuga o manu'a tumau e le'i tupu muamua ma maliu i le lalolagi, e masani ona tupu i totonu ole 48 itula talu ona tui.[13]Mo fa'alavelave fa'aletonu o le lalolagi, va'ai O Toloa; "Matou te iloa o le 50 pasene o maliu ona o le tui e tupu i totonu o aso e lua, 80 pasene i totonu o le vaiaso. Na latou mauaina lena mea i 86 pasene o mataupu e leai se isi fa'amatalaga” nai lo le tui.' — Dr. Peter McCullough, MD; World Tribune, Novema 2nd, 2021 I le avea ai o se tama ma se tamamatua, na aioi atu ai Dr. Malone i matua e aua nei tui a latou fanau - ae na o le faasaina e Twitter. I se tulitatao i lana lauga puupuu, na ia taʻua talu ai nei:
Ua amata ona foliga mai ia te aʻu e pei o le suʻega sili ona tele i tagata soifua i tala faʻasolopito ua le manuia… Reiner Fuellmich's “Solitulafono faasaga i Tagata"O le tuleia mo le taloina o faamasinoga fou Nuremberg ua amata ona foliga mai e sili atu le le mautonu ma sili atu ona vavalo. — Dr. Robert Malone, MD, Ianuari 2, 2021; rwmalonemd.substack.com; vaai Reiner Fullmich i totonu Mulimuli i le Saienisi?ma Faatali se minute: Rusia Roulette. Vaʻai foʻi i le "Fuellmich: Ua Lava Suʻesuʻega Fou e Faʻateʻaina Aʻoga VVV atoa" iinei; fa'amatalaga iinei.
O le vaiaso nei, na ou toe lomia ai faʻamaumauga mai le US adverse events database (VAERS) o loʻo faʻaalia ai o le faʻaleagaina o le fatu tumau ua faʻatupulaʻia mai se mea e seasea tupu i le taimi nei i luga atu o le 22,000 mataupu o myo/pericardits (na o le 10,000 na ou faʻasalalau muamua ia Oketopa 2020. !) talu ona amata tui tetele. Na ou taʻua se suʻesuʻega i le lalolagi moni i Isaraelu e faʻaalia ai o le tui e iai se faatoluina le faateleina o tulaga lamatia o le myocarditis.[14]Aukuso 25, 2020, medpagetoday.com Ona o lenei solitulafono manino, o aʻu foi, na poloka. E tusa ai ma lo'u iloa, ua nofosala le Facebook ma le Twitter i "solitulafono faasaga i tagata soifua" mo le faʻasalaina o faʻamatalaga mataʻutia o loʻo i ai i tagata lautele le aia tatau e iloilo ai.
I le taimi nei, faʻatasi ai ma le tele o faʻamaoniga e faʻapea o nei togafitiga o kenera ua amata ona faʻaumatia le puipuiga o tagata ma le mafai ona toe faʻaleleia le DNA,[15]vaʻai iinei ma iinei ma iinei ma iinei ma iinei. ua faataunuuina valoaga faanoanoa a Ioane Paulo II[16]“Fai mai le Pule Sili o Inisiua Soifua ua Si'itia 40% o Tagata ua maliliu i le 18-64 tausaga le matutua”, zerohedge.com i se tulaga fou atoa. Tolu eseese iloiloga, e aofia ai se suʻesuʻega a le Iunivesite o Columbia, e faʻaalia ai e tusa ma le 300,000 - 400,000 Amerika na o latou na fasiotia e le jab talu mai lona taʻavale.[17]vaai le vaega i lalo o Amerika i O Toloa O mea o lo'o ufiufi e fa'asalalauga fa'asalalau ma mumusu e talanoaina, o tausima'i toto'a ma foma'i fa'asalalau i le lalolagi atoa o lo'o fa'aalia,[18]vaai iinei, iinei, iinei, iinei, iinei, iinei, ma iinei. faapea foi ma faatonu o maliu,[19]vaʻai iinei, iinei, iinei, ma iinei ofisa inisiua,[20]“Fai mai le Ofisa Sili o Inisiua Soifua a Indiana, o maliu e 40% i tagata e 18-64 tausaga le matutua”: 'O le tele o tagi mo maliu na faila e le o faavasegaina o COVID-19 maliu', fai mai Scott Davison. Vaai iinei, iinei ma iinei. ma le faipule lototoa i nisi taimi.[21]ff. iinei Ma e le mafai e se tasi ona le amanaiaina le tuputupu aʻe o le mauga o molimau tuusaʻo a i latou na manua pe na molimauina a latou tagata pele ia latou soifua maloloina atoatoa na maliliu ina ua uma le fana.[22]vaʻai iinei, iinei, iinei, iinei, iinei ma iinei
O nei mea uma ua teena ma taofiofia e ala o faasalalauga masani ma se manuia mataʻina lea ua amata ona talitonu le toʻatele, e tusa lava pe i ai "se mea moni" i faʻalavelave, e talia le faʻaleagaina ma e faapea tagata uma e tatau ona tui i soo se tau. O le mea lea, o le vavaeeseina faʻamalosi ma le taufaaleaga o le "leai tui" ua talia nei e pei o le temoni o Iutaia.
O le “tarako” le “pule o lenei lalolagi” ma le “tama o pepelo” o loo taumafai pea e tafiesea mai loto o tagata le lagona o le lotofaafetai ma le faaaloalo mo le uluai meaalofa, tulaga ese ma le faavae a le Atua: o le ola o le tagata lava ia. —POPE IOANE PAULO II, Ibid. Aso Tupulaga Talavou a le Lalolagi, 1993, Aokuso 15, 1993; ewtn.com
A tele mafaufau ua oo mai i le lalolagi e le gata ina faafaigofie ae e faamanatu ai foi o se “lelei” le mea na ta’ua e Ioane Paulo II o “fofo mulimuli” o loo tutupu i o tatou taimi.[23]ff. Le Faʻamalosi malosi, ma Dr. Mattias Desmet et. al.: rumble.com
O se Lotu Fou
O le tulai mai o Le Lotu a Scientism - o se talitonuga tele ma le faʻalagolago i le malosi o le poto faʻasaienisi ma metotia. E le o se hyperbole lea. Katoliko o falesa i nisi o nofoaga na tapunia o latou faitotoa ma faasaina patele ona avatu le faamanatuga, e oo lava i e mamai - ae i le taimi lava e tasi e tatalaina o latou fale e avea ma nofoaga autu o tui, e pei o le tui o se faamanatuga lona valu. I le amataga o le faʻamaʻi, na matou vaʻaia ma le mataʻina le usitaʻi i le auala na talia ai e malo uma, faʻalapotopotoga ma taʻitaʻi o itu uma, aemaise lava epikopo, ma le faʻatuatuaga faʻavae (poʻo le leoa uigaese) o diktat uma na sau mai le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi e leʻi filifilia (o lona faʻatupeina sili o tui puipui. teu tupe Bill Gates) ma a latou ofisa o le soifua maloloina - e tusa lava pe na iai na pule itiiti faavae i le faasaienisi, sa feteenai[24]ff. Tatala Tatala i Epikopo Katoliko, Talafaʻasolopito e 10 o le faʻamaʻi lautele pe sa manino lava sa latou solia le mamalu faaletagata, saolotoga, ma le ola.[25]ff. Ina ua ou fia 'ai I le avea ai ma saienitisi iloga mai Harvard,
Oxford, ma isi nofoaga na laa i luma e fesiligia le tulaga mama o, mo se faʻataʻitaʻiga, lokaina i lalo pe ufiufi tagata soifua maloloina, na faʻasaina ma faʻaleagaina.[26]O le fiasefulu afe o saienitisi ma fomaʻi ua sainia le tele o tautinoga i le tausaga ua tuanaʻi e taʻuleagaina ai le soona fai a malo ma faʻalapotopotoga faʻafomaʻi 'faʻasaina fomaʻi mai le fesiligia pe felafolafoaʻi soʻo se faiga aloaia uma na tuʻuina atu e tali atu ai i le COVID-19', pei o le :
"Ta'utinoga a Foma'i Kanata mo Saienisi ma le Upumoni" faasaga i le 1) Teena o le Metotia Faasaienisi; 2) Le solia o le tatou Tautoga e fa'aaoga Vailaau Fa'avae Fa'amaoniga mo tatou gasegase; ma 3) Solia o le Tiute o le Fa'atagaga Fa'ailoa.
"Ta'utinoga a Foma'i - Global Covid Summit" sainia e le silia ma le 12,700 fomaʻi ma saienitisi talu mai Setema 2021 ma taʻuleagaina le tele o faiga faʻafomaʻi ua tuʻuina atu o 'solitulafono faasaga i tagata'.
"Le Tautinoga Sili a Barrington" sainia e le silia ma le 44,000 fomaʻi ma le 15,000 fomaʻi ma le soifua maloloina lautele saienitisi o loʻo manaʻomia 'O i latou e le faʻaleagaina e tatau ona vave faʻatagaina e toe amata le olaga e pei ona masani ai.'
O lenei fa'asalaga fa'aalia, peita'i, e le gata lē fa'asalaina ae sa vi'ia ma fa'amalosia e le au fa'asalalau fa'asalalau ma a latou so'o fa'afefeteina. Na amata ona gaoioi tagata ma uiga iloga uma o le auai i se tapuaiga.[27]“Uiga e Faatatau i Aganuu” mai cultresearch.org:
• E faʻaalia e le kulupu se naunautaʻiga sili atu ma le maelega ma le le fesiligia i lana taʻitaʻi ma le talitonuga.
• O le fesiligia, masalosalo, ma le faatuiese e faalotovaivaia pe oo foi i le faasalaina.
• O le taʻitaʻi e faʻatonutonu, o nisi taimi i se auiliiliga auiliili, auala e tatau ona mafaufau ai tagata, amio ai, ma lagona ai.
• O le kulupu e maualuga, fai mai se faʻapitoa, faʻaeaina tulaga mo ia lava.
• O le kulupu sa i ai le mafaufau loloto, us-versus-latou mafaufauga, lea e ono mafua ai feteʻenaʻiga ma le lautele sosaiete.
• E le tali atu le taʻitaʻi i se pulega.
• E aʻoaʻo pe faʻataʻitaʻi e le kulupu o ona faʻamaualuga maualuga faʻamaonia soʻo se mea e manatu e tatau ai. Lenei ono iʻu ai i sui auai auai i amioga poʻo gaioiga latou te ono manatu leaga pe le faʻamaoni ae e leʻi auai i le kulupu.
• O le taʻitaʻi e faʻaosofia lagona o le maasiasi ma / poʻo le tausalaina ina ia mafai ai ona faʻatosina ma faʻatonutonu tagata o le ekalesia. E masani ona faia lenei mea e ala i omiga mai paʻaga ma ituaiga faʻatauanau.
• O le faʻalagolago i le taʻitaʻi poʻo le kulupu e manaʻomia ai tagata e motusia sootaga ma aiga ma uo.
• O le vaega o loʻo naunau e aumai ni tagata fou.
• E fa'amalosia pe mana'omia tagata e nonofo ma/pe fegalegaleai na'o isi tagata o le vaega; cf. Pe a Faafesagai ma le Leaga Polofesa Mattias Desmet o le Matagaluega o Psychoanalyse and Clinical Consulting i le Iunivesite o Ghenet o loʻo faʻamamafaina le malosi o faʻasalalauga o le tala COVID o loʻo iai nei ma le auala ua oʻo ai lenei augatupulaga i se tulaga o le "mass formation psychosis."
I le amataga o le faʻalavelave sa ou suʻesuʻeina fuainumera ma fuainumera ma o le mea moni, na ou matauina e masani ona matua sese ma i le taimi lava e tasi e faʻaauau pea ona talitonu i ai tagata ma alu faʻatasi ma le tala masani. O le mafuaaga lena na amata ai ona ou suesue i ai nai lo le vaaiga o le tele o mafaufauga. Aua na ou iloa o le faʻavaeina tele e iai sona aafiaga tele i le atamai o le tagata ma le gaioiga o le mafaufau. Na ou maua le lagona e na o le pau lea o le mea e mafai ona faʻamatalaina pe aisea na amata ai e tagata atamamai ona talitonu i tala ma fuainumera i le tele o itu e matua faavalevalea. - faatalanoaga ma Reiner Fuellmich ma le Komiti Su'esu'e Corona; zero-sum.org
E tele saienitisi ma fomaʻi na latou toe faʻaalia lenei manatu mataʻutia - vaʻai le vaefaamatalaga: [28]"O loʻo i ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi. E tutusa ma le mea na tupu i le sosaiete Siamani i luma atu ma le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi lea na avea ai tagata masani, amiolelei ma fesoasoani ma "naʻo le mulimuli i poloaiga" ituaiga o mafaufauga na mafua ai le fasioti tagata. Ua ou vaai nei ua tupu lena lava fa’ata’ita’iga.” (Dr. Vladimir Zelenko, MD, Aokuso 14th, 2021; 35:53, Stew Peters Faʻaali).
“O se faalavelave. Atonu o se vaega neurosis. O se mea ua oo mai i mafaufau o tagata i le lalolagi atoa. Po o le a lava le mea o loʻo tupu o loʻo tupu i totonu o le motu aupito itiiti i Filipaina ma Initonesia, o le tamaʻi nuʻu laʻititi i Aferika ma Amerika i Saute. E tutusa uma lava—ua oo mai i le lalolagi atoa.” (Dr. Peter McCullough, MD, MPH, Aokuso 14th, 2021; 40:44, Va'aiga i le Fa'ama'i, Vaega 19).
"O le mea na matua faateʻia ai aʻu i le tausaga talu ai, i le feagai ai ma se taufaʻamataʻu e le o vaaia, e foliga mai e mataʻutia, o talanoaga saʻo na alu ese mai le faamalama ... A tatou toe tepa i tua i le vaitau o le COVID, ou te manatu o le a vaʻaia o se o isi tali a tagata i le taufaamataʻu lē vaaia i aso ua mavae ua vaaia, o se taimi o le tele o le ita.” (Dr. John Lee, Pathologist; Vitio le tatalaina; 41:00).
“Mass formation psychosis… e pei o le hypnosis… O le mea lea na tupu i tagata Siamani.” (Dr. Robert Malone, MD, inventor of mRNA tui tekinolosi Kristi Leigh TV; 4:54).
“Ou te le masani ona faaaogaina faaupuga faapenei, ae ou te manatu o loo tatou tutu i faitotoa o Seoli.” (Dr. Mike Yeadon, sa avea muamua ma Sui Peresetene ma Saienitisi Sili o Respiratory and Allergies i Pfizer; 1:01:54, Mulimuli i le Saienisi?) O le mea moni, ua ioe le militeri a Kanata na latou faʻaaogaina "auala faʻasalalau e tutusa ma na faʻaaogaina i le taimi o le taua a Afghanistan" i luga o le faitau aofaʻi le mautonu. O le faʻasalalauga na manaʻomia mo le "faʻatulagaina" ma le "faʻaaogaina" faʻamatalaga.[29]Setema 27th, 2021, ottawacitizen.com Sa fa'apea fo'i saienitisi a Peretania na latou fa'aalia le faia o ni fa'asalalauga ma le loto i ai e fa'aoga ai tagata lautele. "O le faʻaaogaina o le fefe e mautinoa lava e fesiligia ai le amio. Ua pei o se faʻataʻitaʻiga uiga ese… O le auala na matou faʻaaogaina ai le fefe e faʻaleagaina, ”o le tala lea a se saienitisi mai le Sui o le Scientific Pandemic Influenza Group on Behavior (SPI-B), o se komiti laiti a le Scientific Advisory Group for Emergencyencies (SAGE). ), le vaega sili faufautua faasaienisi a le malo o Peretania.[30]Ianuari 3, 2022, summitnews.com
I nai masina a o leʻi amata ona talanoa le tele o saienitisi e uiga i se faasesega tele, sa ou tusia ai se tala e taʻua Le Faʻamalosi malosi e faavae i luga o le mea na taʻua e St. Paulo o se "faasesega malosi" lea o le a o faatasi ma le foliga mai o le Anetikeriso.[31]2 Thess 2: 11
O le afio mai o le amioleaga e ala i le gaioiga a Satani o le a i ai ma le malosi uma ma faʻatagaga faʻailoga ma mea ofoofogia, ma faʻasesēga leaga uma mo i latou o le a fano, aua na latou mumusu e fiafia i le upu moni ma o lea na faʻaolaina ai. O le mea lea e faʻaoʻo ai e le Atua i luga o i latou le manatu sesē malosi, 'ina' ia latou talitonu ai i le mea sesē, 'ina' ia taʻusalaina tagata uma o ē leʻi talitonu i le 'upu moni, a' ua fiafia i latou i le amioletonu. (2 Tesa 2: 9-12)
le Catechism o le Ekalesia Katoliko ua taʻua lenei mea “o se taufaasesē faalotu ua ofoina atu i tagata se vaifofō manino i o latou faafitauli i le tau o le liliuese mai le upu moni.”[32]n. 675
E maeu le atamai e faaaoga fa'alavelave fa'alesoifua maloloina e fai ma mafuaaga mo le faasaoina o le lalolagi.
Le Ta'aloga umi a Satani
O fua uma nei o se lisi o mataupu a Masonic lea na tupu aʻe i le silia ma le 400 tausaga talu ai i le vaitaimi o le Faʻamalamalamaga ma na faasolosolo malie ona suia le faʻatuatua i le Atua. faatuatua i le tagata. “O le agaʻigaʻi i luma ma le faasaienisi ua tatou maua ai le malosi e pulea ai malosiaga o le natura,” o le lapataʻiga lea a Pope Penitito XVI. “Matou te le iloa o loo matou toe faaolaolaina le le aafiaga lava e tasi e pei o Papelu.”[33]Lauga Penetekoso, Me 27th, 2012 Na ia asiasi i lenei autu lautele i lana uluai tusi encyclical:
O lenei va'aiga fa'apolokalame ua fa'amoemoeina le ala o aso nei... Francis Bacon (1561-1626) ma o i latou o e na mulimuli i le taimi o le atamai o ona po nei na ia musuia, sa sese le talitonu o le a togiolaina le tagata e ala i le faasaienisi. O se fa'amoemoe fa'apea e tele naua le fesili i le faasaienisi; o lenei ituaiga o faamoemoe e taufaasese. E mafai ona fesoasoani tele le faasaienisi i le faia o le lalolagi ma tagata ia sili atu tagata. Peitaʻi e mafai foʻi ona faaumatia tagata ma le lalolagi seʻi vaganā ua taʻitaʻia e malosiaga o loo i fafo. —POPE BENEDICT XVI, Tusi faʻa-Encyclical, Fetalai Salvi, Le. 25
Ioe, ua taʻu mai ia i matou o loʻo faia mea uma “Mo le manuia lautele” - tulafono fa'atulafonoina, tapula'a, fa'atulafonoina, ufiufi, loka... e mo le "lelei lautele" ma tatou tatau lava tau lava ina talitonu ma usitai. Ae o se taufaasese lea; e i'u lava ina fa'atatau i mea o lo'o vala'auina e Malo Aufaatasi ma ta'ita'i o le lalolagi Le Toe Maua Tele. E aofia ai le toeititi atoa le paʻu o le faatulagaga o loʻo i ai nei ina ia "toe faʻaleleia atili" - ae, i le taimi nei, e aunoa ma le lotu Iutaia-Kerisiano. Naʻo se vale moni - poʻo le paʻu moni - o le a faʻaauau ona lokaina tagata soifua maloloina e mafua ai fa'ateleina o tau ma le faaumatiaga o le laina faʻapalapala. Ma le isi, o lenei foi e saʻo mai le tusi taʻaloga a Masonic.
… O le latou autu lava autu malosiaga ia matamata i ai - e taʻua o le matua soloia o le atoa tapuaiga ma faaupufai faatulagaga o le lalolagi na faia e le aʻoaʻoga Kerisiano, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou aitia, o o le a aumai ai faavae ma tulafono naʻo le natura. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Apri 20, 1884
E na'o le lalolagi Communism i se pulou lanu meamata.
… e pei ona e vaai i ai, o le taimi lenei o le fememea'i tele, pe a lafi le leaga i tua o le faafoliga pepelo; e tatau ona e gauai atu: savavali faatasi ma Iesu ma fafagaina oe lava i Lana Afioga mo lou faaolataga. Le fanau e, la’u fanau laiti, o le a latou taumafai e faatalitonu outou o loo faia mea uma mo lo outou lelei, ae o le mea tonu lava lena o loo lafi ai le faaosoosoga a le tiapolo—iloa. —O le tatou Lady ia Gisella Cardia, Novema 7th, 2020; countdowntothekingdom.com
E leʻo mou malie atu le Communism, ae toe tulaʻi mai i le lotolotoi o lenei fenumiai tele i le Lalolagi ma le tele o puapuaga faʻaleagaga. —Lo matou Fafine ia Luz de Maria Bonnila, Aperila 20, 2018; o ana uluai voluma o loo i ai le tusi a le epikopo Le faʻamaonia
E leʻo tuʻua e le Communism le Humanity, ae na ia faʻafoliga o ia lava ina ia mafai ai ona faʻaauau pea faasaga i Loʻu Tagata. —Ibid., Aperila 27, 2018
I laʻu tusi Le Fetauiga Mulimuli o loʻo i ai se vaega e taʻua o le "The Dragon Appears: Sophistry". I lalo o lena ulutala, sa ou sii maia lo tatou Alii na fetalai:
O ia o le fasioti tagata talu le amataga… o ia o le pepelo ma le tamā o pepelo. (Ioane 8:44)
I le Tusi o le Poto, tatou te faitau ai:
O le matauʻa a le tiapolo na sau ai le oti i le lalolagi, 'ua latou mulimuli atu foʻi' iā te ia o lana itu. (Wis 2: 24-25; Douay-Rheims)
Ua tatou molimauina se vaitau loloto o faiga faakomepiuta, e amata i le talitonuga o le a faasaoina i tatou e le faasaienisi: e tatau ona tatou "mulimuli tauaso i le faasaienisi", "faalagolago i le faʻamatalaga", "faʻamafola le piʻo", "ave le tui", ma isi - e aunoa ma le vaʻaia o le saienisi, faʻamaoniga, poʻo faʻamaumauga e lagolago ai na tagi. I lena tulaga, ua avea le aufaasālalau ma fofoga tautele o lenei polokalame faasatani.
Faatoa matou matauina le faamanatuga o St. Elizabeth Anne Seton. E faigata ona manatua se faaaliga na taʻua ia te ia i vaitausaga o le 1800 ina ua ia vaaia “i fale uma o Amerika se pusa uliuli e ulu atu ai le tiapolo.” I le tele o tausaga ua mavae, e toatele na manatu o loo ia faatatau i televise. Ae i aso la, o televise o pusa laupapa ma lanu efuefu. I aso nei, o fale uma, pe a le o potu uma, o loo i ai se “pusa uliuli” moni—se komepiuta, “atamai” telefoni, po o se TV “atamai” lea ua maua ai e Satani se tulagavae e luluina ai lenei “faasesega malosi” —e faaaoga ai le “faafoliga” faailoga ma mea ofoofogia” o tekinolosi.
O na tagata o loʻo matamata i le televise i le taimi nei, e fufulu faiʻai i aso uma - e manaʻomia le tui, o le COVID-19 o se faʻamaʻi mataʻutia; e fufulu fai’ai e nusipepa, e ala i le aufaasālalau. Ma afai latou te le o suʻesuʻeina le initaneti mo isi faʻamatalaga, latou te talitonu i mea e taʻu atu ia i latou. E tusa lava pe i ai so latou masalosalo, o latou paaga i le galuega fai mai, “E te le’i tui??” — Dr. Wolfgang Wodarg, PhD, “Planet Lockdown”, rumble.com. (Ia Tesema 1, 2020, sa avea muamua ma VP o Pfizer Dr. Mike Yeadon ma Dr. Wolfgang Wodarg faila se tusi talosaga faatasi ai ma le European Medicine Agency e nafa ma le EU-wide drug approval, valaau mo le taofia vave o suʻesuʻega uma o tui puipuia SARS CoV 2. Na latou taʻua "o popolega taua o le saogalemu na faʻaalia e le faʻateleina o numera o saienitisi taʻutaʻua e tetee i le tui ma le suʻesuʻega mamanu.")
I tausaga ua mavae, sa lapataia ai au e le Alii e uiga i “tui.”[34]ff. Se Webcast Fa'aperofeta? Na ou iloa e i ai se mea na matua'i sese lava ina ua ou matauina le fa'afoliga fa'atauva'a i so'o se tasi na fefe e fesiligia le saogalemu o nei cocktails o lo'o tui i totonu o le toto o pepe ma tagata matutua. Na taualuga lena i la'u tusiga O le Misa o le Pulea o lo'o fa'aalia ai pepelo ma loimata o lo'o mulimulita'i ai lenei pisinisi. I se isi faaupuga, o le sauniuniga mo lenei itula faasatani ua leva ona fai, i luga o le seneturi, talu ai na faʻaaogaina le tamaoaiga o le aiga o Rockefeller e faʻafefe ai le tele o vaega o tagata mai le faʻaaogaina o le natura i le allopathic medicine - mai le faʻaaogaina. Foafoaga a le Atua i faʻamalolo tino… i vailaʻau e togafiti faailoga.
Na faia e le ALI‘I o vaila‘au mai le lalolagi, e lē ‘ino‘ino fo‘i le tagata mafaufau i ai. (Sira 38:4 RSV)
Ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o saienitisi na galulue muamua i fale suesue ma nofoaga o faasalaga a Hitila,[35]listverse.com ma o e na galue i lalo o le tuʻufaʻatasia a le Rockefeller Standard IG Farben,[36]opednews.com na faʻapipiʻiina i polokalame a le malo o Amerika e faʻalautele, i se vaega, vailaau "vailaʻau" ma le faʻalapotopotoga tetele o le a faʻatau atu.[37]ff. O le Misa o le Pulea ma O le Caduceus Key O le maitau o le vaʻaia i le pati a le Nazi[38]wikipedia.org na mafua ai, i se vaega, le mataʻutia "faʻasaienisi" faʻataʻitaʻiga i tagata e aofia ai le suʻeina o tui ma vailaʻau. [39]encyclopedia.ushmm.org- faʻataʻitaʻiga e manino lava e leʻi maeʻa (ma e leai foi ni "tolauapiga" - vaʻai iinei).
O le a le fua o le teena atoa e tagata o vailaau a le Alii i le natura?[40]ff. Le Moni Vavave E tusa ai ma le suʻesuʻega a Harvard:
E tusa ma le 128,000 tagata e feoti ona o fualaau faasaina na faatonuina i latou. O le mea lea ua avea ai fualaau talavai ma se tulaga lamatia tele o le soifua maloloina, tulaga lona 4 ma le stroke ose mafuaaga autu o le oti. Ua fuafuaina e le Komisi o Europa e faapea, o aafiaga lē lelei mai fualaau talavai e mafua ai ona maliliu le 200,000; o lea faʻatasi, e tusa ma le 328,000 tagata gasegase i le US ma Europa e feoti mai fualaau faʻasaina i tausaga taʻitasi. - "Vailaʻau Fou Faʻatonuina: O Se Tele Aafiaga Faʻafitauli o le Soifua Maloloina I Nisi Tulaga Lelei Faʻaleaogaina", Donald W. Light, Iuni 27th, 2014; amio lelei.harvard.edu
O ia o le fasioti tagata talu le amataga… o ia o le pepelo ma le tamā o le pepelo. Ona o lapataʻiga uma a le pope ma Maria o le senituri ua mavae, e lē o se mea e aunoa ma se faamaoniga le manatu faapea o le “fofo mulimuli” o loo faia i o tatou vaitaimi o le mea tonu lava lea na fai mai ai St. John i le Tusi o Faaaliga:
… o au fa‘atau‘oa o tagata sili ia o le lalolagi, ‘ua fa‘asesēina nu‘u uma i lau togafiti fa‘ataulāitu. (Faaaliga 18:23)
O le Eleni mo le "mea faʻataulāitu": φαρμακείᾳ (pharmakeia) - o le faʻaaogaina o vailaʻau, vailaʻau poʻo sipela. O le upu lea e maua mai ai le upu Foma'i. I le 2000 tausaga ua mavae, na muaʻi vaaia ai e St. John o le a faaaogā fualaau faasāina ma vailaau e faapologaina ai tagata i lalo o se vaega malolosi o tagata—“tupu e toʻasefulu” o ē o le a pule mo “le itula e tasi, faatasi ma le manu feʻai.”[41]Faʻaaliga 17: 12
Le Mareko
Na faʻamalosia tagata uma, toʻaitiiti ma taʻutaʻua, mauoa ma mativa, saoloto ma pologa, ia aveina se faʻailoga faʻamau i o latou lima taumatau poʻo latou muaulu, ina ia leai se tasi mafai ona faʻatau mai pe faʻatau atu seʻi vagana se tasi na i ai le faʻailoga faʻamau o le manu feʻai. igoa poʻo le numera na tu mo lona igoa. (Faaa 13: 16-17)
E le'i i ai lava i le tala faasolopito o le tagata ni atina'e ma ni mea faatekinolosi na i ai mo lenei "faailoga" ina ia mafai, seia oo mai i le taimi nei. Ua leva, e tele atunuʻu o loʻo faʻasaina o latou tagatanuu mai le auai atoatoa i le tamaoaiga ma faʻatau ai meaʻai[42]Fa'asa e Saina le soifua maloloina mai le fa'atauina o mea'ai: epochtimes.com; Vitio Farani: rumble.com; Columbia: Aukuso 2, 2021; Farani24.com e aunoa ma se "tusifolau tui." I Austria, e faʻatagaina mo tagatanuu uma e agavaa e avea tui pe feagai ma sala tupe po o le falepuipui;[43]leguardian.com Fa'atoa fa'ailoa mai e Italia tui fa'atulafonoina mo i latou e silia ma le 50 - po'o le lamatia o se sala tupe mai le €600 i le €1,500;[44]rte.ie ma Ausetalia ua amata ona taofia tagata e le o usitaia i totonu o "COVID tolauapiga".[45]ff. Faatali mo se minute - Rusia Roulette
Ae leai se mea e sili atu ona mata'utia nai lo le mata'utia o "tusifolau ID numera." I atunuu e pei o Suetena, 6000 tagata ua uma ona fai microchipped a o faʻasalalau tusi folau tui.[46]ff. aa.com.tr ma rte.ie. O le mea moni, O le World Economic Forum - o le faʻalapotopotoga a le UN e faʻainisinia le "Great Reset" - ua faʻalauiloaina le microchip o se "tusifolau mo mea uma".[47]ff. weforum.org Ia Aperila 2021, le Ua faailoa mai e le Pentagon ua faia e saienitisi se vaʻa e mataʻituina le soifua maloloina ma faʻamaʻi. Tekinolosi amata, Epicenter, o ai atiaeina o se chip e suʻesuʻe mo tui, fai mai, "I le taimi nei ua matua faigofie lava le i ai o se tusifolau COVID e mafai ona maua i taimi uma i lau tui." Ma o saienitisi i le MIT ua uma ona amata faʻataʻitaʻiga falemaʻi o se faiga tuʻuina atu tui e mafai faʻailoga luga o le pa'u.[48]ucdavis.edu
…na latou faia se vaitusi e mafai ona fa'apipi'i saogalemu i totonu o le pa'u fa'atasi ma le tui lava ia, ma e na'o le va'aia e fa'aaoga ai se mea pu'eata fa'apitoa telefoni ma faamama. -Futurism, Tesema 19th, 2019
O le mea e ofo ai, o le "ink" e le vaaia o loʻo faʻaaogaina e taʻua o le "Luciferase," o se vailaʻau bioluminescent e tuʻuina atu e ala i "quantum dots" o le a tuʻu ai se "faailoga" le vaaia o lau tui puipui ma faamaumauga o faʻamatalaga.[49]Fai mai Pfizer whistleblower o Luciferase ua uma ona faʻaaogaina; va'ai: lifesitenews.com. O lenei tusitala na faʻateʻaina ona o le lolomiina o faʻamaumauga lautele i luga o lenei vailaʻau bioluminescent: emeraldb3.substack.com Ioe, o loʻo galulue le Bill ma Melinda Gates Foundation ma le polokalame a Malo Aufaatasi ID2020 e saili e tuʻuina i tagatanuʻu uma ile lalolagi se numera numera nonoa i se vailaʻau puipui. Faitotoa' GAVI, "Le Tuʻufaʻatasiga o Tui" o loʻo au faʻatasi ma le UN ia tuʻufaʻatasia tui ma nisi ituaiga biometric. Ae o nisi o saienitisi, e aofia ai Dr. Wolgang Wogard, PhD, sa avea muamua ma taitaifono o le Fono a le Palemene o le Fono a le Komiti o le Soifua Maloloina a Europa, ua lapatai mai e uiga i le taufaasese e faapea o ia tusifolau o le a tuuina atu ai le saolotoga i soo se tasi:
E foliga mai o se “faailoga” (po o le ā lava le ituaiga) e mafai ai e se tasi ona “faatau ma faatau atu” ua lē o toe taʻua o talatuu faa-Kerisiano ae o se mea moni ua faateteleina.
O le Matafaioi a le Tagata Vaai
E pei ona tuuaia e lo tatou Tamaitai i le tagatavaai Italia o Gisella Cardia, “… e leai se tasi e sili atu le tauaso nai lo le ua le fia vaai, ma e ui lava i faailoga o taimi na valoia, e oo lava ia i latou o e faatuatua ua mumusu e vaai i mea o loo tutupu.”
E ui o le uiga moni o lenei tusiga o le fafaguina lea o agaga o loʻo maua pea i le tele o hypnosis ma faʻamalosia atili ma faʻamaʻai oe o loʻo i luga o le itulau e tasi, ou te fa'amaonia tusi lenei mea e fa'aosofia e le tagata lava ia i se popole. O le aso lava lea o le Alii na valaauina a’u e fai ma leoleo i le tali atu ia Ioane Paulo II, na ou tatalaina laʻu Tusi Paia i lenei mau:
Ua oo mai le afioga a Ieova iā te aʻu: “Le atalii e o le tagata, ia e fai atu i lou nuu, ia faapea atu iā i latou, ‘Afai ou te faaoo atu le pelu i se nuu, ma ave e tagata o le nuu se tagata mai iā i latou, ma fai o ia ma o latou leoleoga. ; ma afai na te vaai atu i le pelu ua sau i luga o le laueleele ma ili le pu ma lapataia le nuu; afai e faalogo se tasi i le leo o le pu e le mataala, ma oo mai le pelu ma faaumatia ai o ia, e i luga o lona lava ulu lona toto; ‘ina ‘ia lē lapata‘iina le nu‘u, ‘ona o‘o mai ai lea o le pelu ma fa‘aumatia ai so latou; ‘ua ‘ave‘eseina lea tagata i lana amioletonu, ‘ae ‘ou te taui atu lona toto i le lima o le tagata vāai. ( Esekielu 33:1-6 ).
E lē gata i lea, ina ua valaau atu e St. John Paul II le talavou i le pā o le leoleo, na ia faapea atu:
Ua faʻaalia e le talavou latou lava mo Roma ma mo le Ekalesia o se meaalofa faʻapitoa a le Agaga o le Atua… Ou te leʻi faatali e fesili ia latou e faia se filifiliga maʻoti o le faʻatuatua ma le ola ma tuʻuina atu ia i latou se galuega taua: ia avea ma "leoleo o le taeao" i le amataga o le meleniuma fou. —POPE IOANE PAULO II, Novo Millennio Inuentee, o le.9
O lona uiga, o le faʻaaliga atoa o "taimi iʻuga" - o le taimi nei ma le oʻo mai puapuaga, o loʻo mulimuli mai Era o le Filemu, ona sosoo ai lea ma mea na tutupu mulimuli ane, e le o a'u lava.[50]ff. Le Timeline ma Se Tali ia Jimmy Akins O le “avea mo Roma ma le Ekalesia” o le faamaoni ma le faamaoni i ana aoaoga ma Tu ma Aganuu Paia.
I lena tulaga, ina ua uma ona lapataia lana au faitau i le oo mai o Anetikeriso ma le taufaasese malosi, na tuuina atu ai e St. Paulo i Tesalonia le vaifofo, lea ou te toe fai atu ai ia te outou le au faitau pele:
O lenei, le ‘au uso e, ‘ia ‘outou tutū mausalī ma tāofi i tu ma aga na a‘oa‘oina ai ‘outou e i matou, i le tu‘ugutu, po o le tusi. O lenei, ‘ia fa‘amafanafanaina o ‘outou loto ma fa‘atumauina o ‘outou loto i galuega ma ‘upu lelei uma lava, o lo tatou Ali‘i o Iesu Keriso lava ia, ma le Atua lo tatou Tamā, o lē na alofa mai ‘iā te i tatou ma foa‘iina mai le fa‘amafanafanaga e fa‘avavau ma le fa‘amoemoe lelei e ala i le alofa tunoa. ( 2 Tesalonia 2:15-17 ).
Ua molia nei oe e le Ekalesia i luma o le Atua Soifua;
‘ua ia ta‘u atu ‘iā te ‘outou mea e uiga i anetikeriso a o le‘i o‘o mai.
Pe o le a tutupu i lou taimi matou te le iloa,
pe o le a tutupu pe a mavae atu outou matou te le iloa;
a e lelei, i le iloa o nei mea,
e tatau ona e faʻamautinoa oe lava muamua.
—St. Cyril o Ierusalema (c. 315-386) Fomaʻi o le Ekalesia,
Tautalaga Catechetical, Tautalaga XV, n.9
Faʻalogo ile mea lea:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:
Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | ff. Aisea ua le alalaga ai pope? |
---|---|
↑2 | ff. Faitauga i le Malo |
↑3 | ff. Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai! |
↑4 | ff. Aisea ua le alalaga ai pope? |
↑5 | vaʻai iinei ma iinei ma iinei |
↑6 | vaʻai iinei ma iinei |
↑7 | vaʻai iinei ma iinei |
↑8 | “O le Atolaau o le Feagaiga” sa avea ma faalupega o lo tatou Fafine talu mai le amataga o seneturi o le Ekalesia. E lē taumatea o se faatusa lea o le vaa o Noa, a o iai le folafolaga o le lagi ma le lalolagi fou ina ua mavae le Lolo. Silasila i le lauga lenei a Penetito XVI ia Aokuso 15, 2011: faʻatau ie E le gata i lea, mai le Catechism a le Ekalesia Katoliko: ‘Ua tumu Maria i le alofa tunoa auā o lo‘o ‘iā te ia le Ali‘i. O le alofa tunoa ua faatumulia ai o ia o le faatasi mai lea o Ia o le puna o le alofa tunoa uma lava. “Ia olioli . . . Le afafine e o Ierusalema . . . o loo i totonu ia te oe le Alii lou Atua.” O Maria, o lē na faatoa afio ai le Alii lava ia, o le afafine o Siona i le tino, o le atolaau o le feagaiga, o le mea e afio ai le mamalu o Ieova. O ia o “le afioaga o le Atua . . . ma alii.” Ua tumu Maria i le alofa tunoa, ua tuuina atu atoatoa i le ua afio mai e mau i totonu ia te ia, ma o le a ia foaiina atu i le lalolagi.' (n. 2676). |
↑9 | Luka 17: 27 |
↑10 | ff. worldometer.com |
↑11 | "Fasioti tagata mama: VAERS database o loʻo faʻaalia ai le maliliu o talavou mai le Pfizer jab", Ianuari 3rd, 2021, lifesitenews.com; "Ua vaʻaia e Peretania le 44% o le faʻateleina o tamaiti maliliu i le maeʻa ai o le jab mo tupulaga talavou, faʻamatalaga faʻamatalaga", Novema 29th, 2021, lifesitenews.com; "93 fomaʻi Isaraelu: Aua le faʻaogaina le tui Covid-19 i tamaiti", israelnationalnews.com |
↑12 | O fa'amaumauga nei a tausaga o le Infection Fatality Rate (IFR) mo le fa'ama'i COVID-19, talu ai nei na tu'ufa'atasia e John IA Ioannides, o se tasi o tagata sili ona ta'uta'ua bio-statisticians i le lalolagi.
0-19: .0027% (po'o se fua faatatau o le 99.9973%) https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2021.07.08.21260210v1 |
↑13 | Mo fa'alavelave fa'aletonu o le lalolagi, va'ai O Toloa; "Matou te iloa o le 50 pasene o maliu ona o le tui e tupu i totonu o aso e lua, 80 pasene i totonu o le vaiaso. Na latou mauaina lena mea i 86 pasene o mataupu e leai se isi fa'amatalaga” nai lo le tui.' — Dr. Peter McCullough, MD; World Tribune, Novema 2nd, 2021 |
↑14 | Aukuso 25, 2020, medpagetoday.com |
↑15 | vaʻai iinei ma iinei ma iinei ma iinei ma iinei. |
↑16 | “Fai mai le Pule Sili o Inisiua Soifua ua Si'itia 40% o Tagata ua maliliu i le 18-64 tausaga le matutua”, zerohedge.com |
↑17 | vaai le vaega i lalo o Amerika i O Toloa |
↑18 | vaai iinei, iinei, iinei, iinei, iinei, iinei, ma iinei. |
↑19 | vaʻai iinei, iinei, iinei, ma iinei |
↑20 | “Fai mai le Ofisa Sili o Inisiua Soifua a Indiana, o maliu e 40% i tagata e 18-64 tausaga le matutua”: 'O le tele o tagi mo maliu na faila e le o faavasegaina o COVID-19 maliu', fai mai Scott Davison. Vaai iinei, iinei ma iinei. |
↑21 | ff. iinei |
↑22 | vaʻai iinei, iinei, iinei, iinei, iinei ma iinei |
↑23 | ff. Le Faʻamalosi malosi, ma Dr. Mattias Desmet et. al.: rumble.com |
↑24 | ff. Tatala Tatala i Epikopo Katoliko, Talafaʻasolopito e 10 o le faʻamaʻi lautele |
↑25 | ff. Ina ua ou fia 'ai |
↑26 | O le fiasefulu afe o saienitisi ma fomaʻi ua sainia le tele o tautinoga i le tausaga ua tuanaʻi e taʻuleagaina ai le soona fai a malo ma faʻalapotopotoga faʻafomaʻi 'faʻasaina fomaʻi mai le fesiligia pe felafolafoaʻi soʻo se faiga aloaia uma na tuʻuina atu e tali atu ai i le COVID-19', pei o le :
"Ta'utinoga a Foma'i Kanata mo Saienisi ma le Upumoni" faasaga i le 1) Teena o le Metotia Faasaienisi; 2) Le solia o le tatou Tautoga e fa'aaoga Vailaau Fa'avae Fa'amaoniga mo tatou gasegase; ma 3) Solia o le Tiute o le Fa'atagaga Fa'ailoa. "Ta'utinoga a Foma'i - Global Covid Summit" sainia e le silia ma le 12,700 fomaʻi ma saienitisi talu mai Setema 2021 ma taʻuleagaina le tele o faiga faʻafomaʻi ua tuʻuina atu o 'solitulafono faasaga i tagata'. "Le Tautinoga Sili a Barrington" sainia e le silia ma le 44,000 fomaʻi ma le 15,000 fomaʻi ma le soifua maloloina lautele saienitisi o loʻo manaʻomia 'O i latou e le faʻaleagaina e tatau ona vave faʻatagaina e toe amata le olaga e pei ona masani ai.' |
↑27 | “Uiga e Faatatau i Aganuu” mai cultresearch.org:
• E faʻaalia e le kulupu se naunautaʻiga sili atu ma le maelega ma le le fesiligia i lana taʻitaʻi ma le talitonuga. • O le fesiligia, masalosalo, ma le faatuiese e faalotovaivaia pe oo foi i le faasalaina. • O le taʻitaʻi e faʻatonutonu, o nisi taimi i se auiliiliga auiliili, auala e tatau ona mafaufau ai tagata, amio ai, ma lagona ai. • O le kulupu e maualuga, fai mai se faʻapitoa, faʻaeaina tulaga mo ia lava. • O le kulupu sa i ai le mafaufau loloto, us-versus-latou mafaufauga, lea e ono mafua ai feteʻenaʻiga ma le lautele sosaiete. • E le tali atu le taʻitaʻi i se pulega. • E aʻoaʻo pe faʻataʻitaʻi e le kulupu o ona faʻamaualuga maualuga faʻamaonia soʻo se mea e manatu e tatau ai. Lenei ono iʻu ai i sui auai auai i amioga poʻo gaioiga latou te ono manatu leaga pe le faʻamaoni ae e leʻi auai i le kulupu. • O le taʻitaʻi e faʻaosofia lagona o le maasiasi ma / poʻo le tausalaina ina ia mafai ai ona faʻatosina ma faʻatonutonu tagata o le ekalesia. E masani ona faia lenei mea e ala i omiga mai paʻaga ma ituaiga faʻatauanau. • O le faʻalagolago i le taʻitaʻi poʻo le kulupu e manaʻomia ai tagata e motusia sootaga ma aiga ma uo. • O le vaega o loʻo naunau e aumai ni tagata fou. • E fa'amalosia pe mana'omia tagata e nonofo ma/pe fegalegaleai na'o isi tagata o le vaega; cf. Pe a Faafesagai ma le Leaga |
↑28 | "O loʻo i ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi. E tutusa ma le mea na tupu i le sosaiete Siamani i luma atu ma le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi lea na avea ai tagata masani, amiolelei ma fesoasoani ma "naʻo le mulimuli i poloaiga" ituaiga o mafaufauga na mafua ai le fasioti tagata. Ua ou vaai nei ua tupu lena lava fa’ata’ita’iga.” (Dr. Vladimir Zelenko, MD, Aokuso 14th, 2021; 35:53, Stew Peters Faʻaali).
“O se faalavelave. Atonu o se vaega neurosis. O se mea ua oo mai i mafaufau o tagata i le lalolagi atoa. Po o le a lava le mea o loʻo tupu o loʻo tupu i totonu o le motu aupito itiiti i Filipaina ma Initonesia, o le tamaʻi nuʻu laʻititi i Aferika ma Amerika i Saute. E tutusa uma lava—ua oo mai i le lalolagi atoa.” (Dr. Peter McCullough, MD, MPH, Aokuso 14th, 2021; 40:44, Va'aiga i le Fa'ama'i, Vaega 19). "O le mea na matua faateʻia ai aʻu i le tausaga talu ai, i le feagai ai ma se taufaʻamataʻu e le o vaaia, e foliga mai e mataʻutia, o talanoaga saʻo na alu ese mai le faamalama ... A tatou toe tepa i tua i le vaitau o le COVID, ou te manatu o le a vaʻaia o se o isi tali a tagata i le taufaamataʻu lē vaaia i aso ua mavae ua vaaia, o se taimi o le tele o le ita.” (Dr. John Lee, Pathologist; Vitio le tatalaina; 41:00). “Mass formation psychosis… e pei o le hypnosis… O le mea lea na tupu i tagata Siamani.” (Dr. Robert Malone, MD, inventor of mRNA tui tekinolosi Kristi Leigh TV; 4:54). “Ou te le masani ona faaaogaina faaupuga faapenei, ae ou te manatu o loo tatou tutu i faitotoa o Seoli.” (Dr. Mike Yeadon, sa avea muamua ma Sui Peresetene ma Saienitisi Sili o Respiratory and Allergies i Pfizer; 1:01:54, Mulimuli i le Saienisi?) |
↑29 | Setema 27th, 2021, ottawacitizen.com |
↑30 | Ianuari 3, 2022, summitnews.com |
↑31 | 2 Thess 2: 11 |
↑32 | n. 675 |
↑33 | Lauga Penetekoso, Me 27th, 2012 |
↑34 | ff. Se Webcast Fa'aperofeta? |
↑35 | listverse.com |
↑36 | opednews.com |
↑37 | ff. O le Misa o le Pulea ma O le Caduceus Key |
↑38 | wikipedia.org |
↑39 | encyclopedia.ushmm.org |
↑40 | ff. Le Moni Vavave |
↑41 | Faʻaaliga 17: 12 |
↑42 | Fa'asa e Saina le soifua maloloina mai le fa'atauina o mea'ai: epochtimes.com; Vitio Farani: rumble.com; Columbia: Aukuso 2, 2021; Farani24.com |
↑43 | leguardian.com |
↑44 | rte.ie |
↑45 | ff. Faatali mo se minute - Rusia Roulette |
↑46 | ff. aa.com.tr ma rte.ie. |
↑47 | ff. weforum.org |
↑48 | ucdavis.edu |
↑49 | Fai mai Pfizer whistleblower o Luciferase ua uma ona faʻaaogaina; va'ai: lifesitenews.com. O lenei tusitala na faʻateʻaina ona o le lolomiina o faʻamaumauga lautele i luga o lenei vailaʻau bioluminescent: emeraldb3.substack.com |
↑50 | ff. Le Timeline ma Se Tali ia Jimmy Akins |