Anetikeriso io Tatou Taimi

 

Muamua lomia Ianuari 8th, 2015…

 

SEVERAL vaiaso ua tuanaʻi, sa ou tusia ai ua oʻo i le taimi mo aʻu 'e tautala saʻo ai, toa, ma aunoa ma se faʻatoʻesega i le "toe" o loʻo faʻalogo. Ua naʻo se toega o le aufaitau i le taimi nei, e le ona ua latou faʻapitoa, ae ua filifilia; o se toe vaega, e le ona o tagata uma e le valaʻaulia, ae toaitiiti e tali mai…. ' [1]ff. O Le Faʻatasiga ma le Faʻamanuiaga O lona uiga, na ou faʻaaluina le sefulu tausaga e tusi ai e uiga i taimi o loʻo tatou ola ai, ma faʻaauau pea ona taʻua le Sacred Tradition ma le Magisterium ina ia maua ai se paleni i se talanoaga e ono masani ona faʻamoemoe i ai naʻo ni faʻaaliga tumaoti. Ae ui i lea, e i ai nisi e na o lagona se talanoaga o "taimi faʻaiʻu" poʻo faʻalavelave tatou te feagai e matua faʻanoanoa lava, le lelei, pe faʻamataʻuvale - ma o lea e na ona latou tapeina ma faʻamavae. Ia faapea lava. O Pope Benedict sa faigofie saʻo lava e uiga i ia agaga:

O lo tatou lava moe i le afioaga o le Atua tatou te le malamalama ai i le leaga: tatou te le faʻalogo i le Atua aua tatou te le mananaʻo e faʻalavelave, ma o lea tatou tumau ai le le mafaufau i le leaga. "… Tatou o e le manaʻo vaʻai i le malosi atoa o le leaga ma aua le manaʻo e ulufale i totonu o lona Passion. —POPE BENEDICT XVI, Catholic News Agency, Vatican City, Ape 20, 2011, Lautele aofia

O se tasi o mea sili ona tumau tagata e taʻu mai e tagata ia latou tusi ia te aʻu, o lenei tusitusiga aposetoloate latou te maua ai le faʻamoemoe. Ae le o se faʻamoemoe sese. E le mafai ona tatou talanoa e uiga i le Afio mai o Iesu Keriso e aunoa ma le faailoaina o le mea na Ia fetalai ai e uiga i ai: o Lona toe afio mai o le a o faatasi ma le tele o puapuaga, sauaga ma vevesi, ma aemaise lava, taufaasese. O le mea lea talanoaga o "faʻailoga o taimi" e le o le fiailoa; e faʻatatau i le faʻasaoina o agaga; e faʻatatau ia tatou fanau ma fanau a fanau o e ua aveʻesea i se tafaoga Galulolo Faaleagaga o le taufaasese i nei taimi. E faʻafia ona e faʻalogo i tagata faʻamaoni, failauga, ma tusitala fai mai "O le a tatou feoti uma ma feiloaʻi ma Keriso i soʻo se taimi, o lea e le afaina ai pe o afio mai o Ia io tatou olaga pe leai"? Aisea la na faatonu ai tatou e Iesu e "mataala ma tatalo"? Aua o le taufaasese o le a matua maaleale ma faatosina o le a mafua ai le tele liliuese o tagata talitonu mai le faatuatuaga. 

Talu ai nei na ou aofia ai i se talanoaga imeli na taʻitaʻia e le faifeau o Peter Bannister, o le faaliliu upu mo le Countdown to the Kingdom, o le na suesueina uma ia uluai Ekalesia a Tama ma ni 15,000 itulau o le talitonuina faalilolilo faaaliga talu mai le 1970. Matauina o le tele o aʻoaʻo lotu i aso nei teena le talitonuga o o se "vaitaimi o le filemu" e pei ona faamatalaina i le Faʻaaliga 20: 1-6 ae nai lo le manaʻoga o le faʻamatalaga faʻatusa a Augustine o le "afe tausaga" (amillennialism), na ia taʻua…

… Pei o Rev. Joseph Iannuzzi ma Mark Mallett, ua ou matua mautinoa nei amillennialism e le gata  fusifusiaʻi fusifusia ae o le mea moni o se tele sese (pei o le tele o taumafaiga i le talafaʻasolopito e lagolagoina finauga faʻalelotu, tusa lava pe faigata, e lele i luma o le manino faitauga o le Mau, i lenei tulaga Faʻaaliga 19 ma le 20). Masalo o le fesili e leʻi taua tele mea uma i seneturi na muamua atu, ae e mautinoa lava o le taimi nei…

Faʻasino i ana suʻesuʻega tele, faʻasalalauga a Bannister:

E le mafai ona ou tusi lima i a nofofua talitonuina faʻamatalaga e lagolagoina Augustine's eschatology. Soʻo se mea e mautinoa ai o le mea o loʻo tatou vaʻaia vave nai lo se taimi mulimuli ane o le Afio mai o le Aliʻi (malamalama i le uiga o se maoaʻe. mea na tupu o Keriso, lē i le lagona tausalaina mileniuma o le toe foi tino o Iesu e pule tino i se malo faaletino) mo le faafouga lalolagi— mo le Faamasinoga Mulimuli / iʻuga o le paneta…. O le fetaui lelei faʻavae luga o le faʻavae o Tusitusiga Paia o faʻapea mai o le Afio mai o le Alii ua lata mai 'o lea foi, o le afio mai o le Alo o le Malaia. Ou te le vaʻai i se auala i soʻo se mea o lenei. Ma lea foi, ua faʻamaonia mai i le maoaʻe o numera o faʻavaloaga faaperofetaga faaperetania ...

Faatasi ai ma lena i lou mafaufau, ou te manao e toe tuuina atu se toʻafilemu ma paleni auala i le mataupu i se tusitusiga i lalo valaauina: Anetikeriso io tatou Taimi. Ou te faia, e le ona ou te fiafia i le le aoga o le fuafuaina o le taimi o lona faʻaaliga. Ae e toe fai atu foi, talu ai o lona afio mai e muamua ma faʻatasi ma se taufaasese sili atu, ina "e oʻo lava i le au filifilia" e mafai ona olegia. [2]cf. Mat 24:24 Pei ona e iloa, o le tele o pope o le seneturi talu ai, e talitonu o lenei togafiti ua amata ona amataina…

 

MAFAI ONA TATOU MAUA LENEI TALANOA?

O loʻo folau le Vaʻa Uliuli...

O upu na na ou faʻalogo i luga aʻe i loʻu loto a o le i amataina le toe Afio Mai. Sa ou lagonaina le uunaia o aʻu e le Alii e tusi e uiga i lenei — e uiga Faʻaaliga 13—ma ua atili faʻamalosia e loʻu faʻatonusili faʻaleagaga i lenei tulaga. Ma aisea e leai, aua o le tusitusiga lava ia na fai mai:

Poʻo ai lava taliga e tatau ona faʻalogo i nei upu. (Faaa 13: 9)

Ae o le fesili lea ia te oe ma aʻu: e i ai ni o tatou taliga e faʻalogo ai i nei upu? E mafai ona tatou ulufale i se talanoaga o le Anetikeriso ma faʻailoga o taimi, o vaega ia o lo tatou Faʻatuatuaga Katoliko, o se vaega o le tatou poloaʻiga na tuʻuina mai e Keriso e "mataala ma tatalo"? [3]cf. Mareko 14:38 Poʻo tatou vave faʻasolosolo o tatou mata ma faʻateʻaina soo se talanoaga o se paranoia ma fefe-faʻapaupau? Ua mafai ea ona tatou tuʻuʻesea o tatou manatu ma uiga faʻaituʻau ae leʻi faʻalogo i le leo o le Ekalesia, ile mea na fai mai ai ma tala a Patele ma Ekalesia? Mo latou talanoa ma le finagalo o Keriso o le na fai atu i Ana muamua epikopo, ma o lea i o latou sui:

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. Poʻo ai lava teena oe teena aʻu. (Luka 10:16)

Ae ou te leʻi suʻesuʻeina i soo se talanoaga o le Vaa Uliuli, lena siitia ekalesia pepelo, seʻi o tatou vaʻai muamua i le fesili le mautonu a a o loʻo faʻamoemoeina le Anetikeriso. O se fesili taua aua fai mai le mau, o lona afio mai o le a o faatasi ma le taufaasese. E mautinoa lava, o lenei ua leva ona tupu, aemaise lava i le lalolagi i Sisifo.

 

O le Alo o le TULAFONO

Ua faʻamaonia mai e le Tuʻufaʻasolopito, e lata i le iʻuga o taimi, le tagata e taʻua e Sagato Paulo "o le tagata solitulafono", e iai le Keriso pepelo i le lalolagi, e avea o ia ma tapuaʻiga. Ia mautinoa, o ia moni lava o se moni tagata.

… O le Anetikeriso o se tagata toʻatasi, e le o se malosiʻaga - e leʻo se amio lelei, poʻo se faʻapolokiki, e leʻo se tupuʻaga, poʻo le soloaʻiga o pule - o le tu masani a le amataga o le Ekalesia. —St. John Henry Newman, "O Taimi o Anetikeriso", Lauga 1

O lana taimi na faʻaalia ia Paulo aʻo leʻi oʻo i le “aso o le Aliʻi”:

Aua neʻi faʻaseseina oe e se tasi i soo se auala; aua e le oʻo mai lena aso, seʻi vagana ua muamua mai le liliuese, ma faʻaalia le tagata o le amioleaga, o le ataliʻi o le malaia. (2 Tesa 2: 3)

Na autasi faʻamaoniga a Tama Ekalesia i le amataga o le "atalii o le malaia" o se tagata soifua, o se tagata nofotoatasi. Peitai, Pope Na taua e Emeritus Benedict XVI le manatu taua:

E tusa ai ma le anetikeriso, ua tatou vaʻai, o le Feagaiga Fou na te vaʻaia lava i taimi uma laina o le tala faasolopito. E le mafai ona faʻatapulaʻaina se tasi o na tagata. Tasi ma tutusa na ia ofuina le tele o matapulepule i augatupulaga taʻitasi. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Faʻailoga Mataʻutia, Eschatology 9, Johann Auer ma Joseph Ratzinger, 1988, itu. 199-200

O se faʻaaliga talafeagai e tutusa ma le Tusi Paʻia:

Tamaiti e, o le itula mulimuli lenei; Faʻapei foʻi ona e faʻalogo ua sau le anetikeriso, ua faʻapea foʻi ona faʻaali mai anetikeriso e toʻatele. O lea ua tatou iloa o le itula mulimuli lenei… Ai se na te faafitia le Tama ma le Alo, o le anetikeriso lea. (1 Ioane 2:18, 22)

Pau lava lena o le fai mai e tele anetikeriso i le talafaʻasolopito o tagata. Ae o Tusitusiga Paia faʻasino tonu lava i le tasi, sili i le toʻatele, o loʻo ō mai ma se fouvalega tele liliuese agaʻi i le iʻuga o taimi. O Tama Ekalesia na taʻua o ia o le "atalii o le malaia", o le "le toatasi", o le "tupu", o le "liliuese ma le faomea" o lona tupuaga e foliga mai mai Sasaʻe Tutotonu, atonu o measina a tagata Iutaia.

Ae o afea e taunuu ai?

 

O LE FAʻAALIGA A LE FAʻATONU

E i ai ni mea taua se lua i luga o lenei mea, ae e pei ona ou taʻua, latou te le o se mea e teteʻe ai i isi.

Le tolauapiga muamua, ma le toʻatele e masani ai i aso nei, o le Anetikeriso faʻaali mai i le iʻuga o taimi, i luma tonu o le toe foʻi mai o Iesu i le mamalu aloaʻia le faʻamasinoga lautele ma le iʻuga o le lalolagi.

O le isi tolauapiga o le tasi e sili ona taatele i le va o uluaʻi Ekalesia Tama ma, e mafuli, mulimuli mai i le vaitaimi o Sagato Ioane le Aposetolo i le Faʻaaliga. Ma o lena o le afio mai o le le soli tulafono mulimuli mai ai ma le "vaitaimi o le filemu", lea na taʻua e Tama o le Ekalesia o le "malologa sapati", le "aso fitu", "taimi o le malo" po o le "aso o le Alii." [4]ff. Lua Aso Tele O lenei foi o le a avea ma manatu taatele i faaaliga faaperofetaga o onapo nei. Na ou faʻaaluina le taimi e faʻamatala ai le talitonuga a Tama o le Ekalesia i lenei itu i tusitusiga e lua: Le Auala na Leiloa ai le Era ma Millenarianism: O le a lea, ae leai. Aoteleina le tuʻufaʻatasiga mafaufauga o le Magisterium, Fr. Na tusia e Charles Arminjon:

O le manatu e sili ona pule, ma o le itu e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, ina ua pa'ū le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-57; Sophia Initaneti Press

O lenei faʻamaumauga o taimi e manino i le Tusi o Faʻaaliga na tusia ai e St. John:

I. O le tu aʻe o le tarako i le People of God (le "fafine") [5]cf. Faʻaaliga 12: 1-6

II. Ua tuu atu e le tarako lana pule i le "manu feʻai" na te pulea le lalolagi atoa mo sina taimi puupuu. O le isi manu feʻai, o le "perofeta pepelo", tulaʻi faamalosia tagata uma e tapuaʻi le muamua manu feʻai ma taliaina se toniga tamaoaiga, lea e auai se tasi e ala i le "faʻailoga o le manufeʻai". [6]cf. Faʻaaliga 13

III. Ua faʻaalia e Iesu Lona mana faʻatasi ma le au tau a le lagi, faʻaumatia Anetikeriso, lafo le manu feʻai ma le perofeta pepelo i seoli. [7]cf. Faʻaaliga 19:20; 2 Tesa 2: 8 E leʻo o le iʻuga lea o le lalolagi ile faʻasologa a mea a Sagato Ioane, poʻo le Afio Faʻalua Mai ile faʻaiuga o taimi. Fr. Ua faamatala e Charles:

Sa faamatala e St. Thomas ma St. John Chrysostom ia upu quem Dominus Iesu destruet faʻamatalaga vaʻai Adventus sui (“O ia o le a faaumatiaina e le Alii o Iesu ma le pupula o Lona afio mai”) i le tulaga o le a taia ai e Keriso le anetikeriso e ala i le tosoina o ia i le pupula o le a pei o se mimiti ma faʻailoga o Lona Afio Mai Faalua… -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-57; Sophia Initaneti Press

IV. E lokaina Satani i le to e le gata "a o nofotupu le Ekalesia i le filemu mo se vaitaimi umi, e fai ma faatusa i le numera" afe tausaga ". [8]cf. Faʻaaliga 20:12

V. Mulimuli ane, ua i ai le fouvalega mulimuli ina ua tatalaina Satani, lea na taʻua e Sagato Ioane o "Koku ma Makoku." Ae pa'ū le afi mai le lagi ma susunuina i latou a o latou siomia le tolauapiga a le au paia. O le mea taua i le faasologa o taimi a Sagato Ioane o le mea moni e faapea "O le Tiapolo na faasese i latou na lafoina i le vai afi ma le teio, mea sa i ai le manu feʻai ma le perofeta pepelo. " [9]cf. Faʻaaliga 20:10

VI. Faʻamutaina le talafaʻasolopito ole tagata ile amataga ole Faʻamasinoga Mulimuli. [10]cf. Faʻaaliga 20: 11-15

VII. Fausia e le Atua se Lagi Fou ma le Lalolagi Fou aʻo tuʻufaʻatasia le Ekalesia mo le faʻavavau i lana Paʻaga Paia. [11]cf. Faʻaaliga 21: 1-3

I lenei itu, ina ua maeʻa aʻoaʻoga a Benedict XVI, na solia e le manufeʻai ma le perofeta pepelo le afio mai o le anetikeriso, ma Koku ma Makoku le oo mai atonu na taʻua e Augustine o lemulimuli Anetikeriso. ” Ma matou te maua foi lenei faʻamatalaga i tusitusiga a uluaʻi Tama a le Ekalesia.

Ae a faʻaleagaina e le Anetikeriso mea uma i lenei lalolagi, o le a ia nofotupu mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai ai lea o le Aliʻi mai le Lagi i ao… ua auina mai lenei tagata ma i latou e mulimuli atu ia te ia i le lepa afi; ae aumai mo e amiotonu taimi o le malo, o lona uiga, mea totoe, le aso fitu paia… O mea ia e faia i taimi o le malo, o lona uiga, ile aso fitu ... le sapati moni a e amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus of Lyons, V.33.3.4, The Fathers of the Church, CIMA Publishing Co.

O taʻua e Tertullian o "taimi o le malo" o se tulaga ogatotonu i luma o le iʻuga o le lalolagi:

Tatou te taʻutino atu o se malo ua folafolaina mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, ae na o se isi tulaga o loo i ai pea; o le tulaga o le a iai pe a mavae le toe tu mo le afe tausaga i le aʻai paia o Ierusalema… —Tertullian (155–240 TA), Tama Ekalesia Nisene; Adversus Marcion, Ante-Nicene Fathers, Henrickson Publishers, 1995, Tusi. 3, itu. 342-343)

Le tusitala o le Tusi a Panapa mafaufauina o se leo i le va o Tama Ekalesia, talanoa e uiga i se taimi…

… Pe a afio mai Lona Alo ma faaumatia le taimi o le tasi soli tulafono ma faʻamasino i tagata le amio Atua, ma suia le la ma le masina ma fetu - ona mapu ai lea o Ia i le aso fitu… pe a uma ona avatu le malologa i mea uma, o le a ou faia le amataga o le aso valu, o lona uiga, o le amataga o le isi lalolagi -Tusi a Panapa (70-79 AD), tusia e le seneturi lona lua a le Tamā Faʻapolotiki

Ae leʻi oʻo i le aso lona valu, na tusia e St. Augustine:

O le a mafai moni lava ona tatou faʻauigaina upu, “O le faitaulaga a le Atua ma Keriso o le a nofo tupu faʻatasi ma Ia i le afe tausaga; ma a uma le afe tausaga, ona tatalaina lea o Satani mai i lona falepuipui; ” aua ua faapea ona latou faailoa mai o le nofoaiga a le au paia ma le faapologaina o le tiapolo o le a taofia i le taimi e tasi… o lea i le iʻuga latou te o atu i fafo e le o le aiga Keriso, ae i lena mulimuli Anetikeriso… —St. Augustine, O Aneti-Nesena Tama, Aai o le Atua, Tusi XX, Mata. 13, 19

 

O LE ANTICHRIST… I ASO NEI?

Pau lava lea o le tala e iai lava le avanoa e mafai ai ona faʻaalia le "tulafono" tatou taimi, ae le i oʻo i se “vaitaimi o le filemu.” O le a tatou iloa lona latalata i nisi o mea taua:

 

A. E tatau ona i ai le liliuese.

...faalelalolagi o le pogai o le leaga ma e mafai ona taʻitaʻia ai i tatou e lafoai a tatou tu ma aga ma feutanaʻi lo tatou faʻamaoni i le Atua e masani ona faʻamaoni. O lenei… ua taʻua o le liliuese, lea… o se ituaiga o "mulilua" lea e tupu pe a tatou fetuutuunai le aano o lo tatou avea ai: faamaoni i le Alii. —POPE FRANCIS mai se homily, Vatican Radio, Novema 18th, 2013

Ua maitauina pea e le pope le Ekalesia i le paʻuʻu pea o le faʻamaoni i le Aliʻi mo le sili atu ma le selau tausaga

O ai e le mafai ona le iloaina o loʻo i ai le sosaiete i le taimi nei, sili atu nai lo tausaga ua mavae, o loʻo mafatia i se maʻi mataʻutia ma aʻa o le, lea, o le tuputupu aʻe i aso uma ma 'aʻai i lona totonugalemu, o loʻo tosoina mai i le malaia? Tou te malamalama i le Faʻaaloalo Pele, o le a lenei faʻamaʻi—liliuese mai le Atua… A mafaufauina nei mea uma o loʻo i ai le mafuaʻaga tatau e mataʻu ai neʻi avea lenei faʻapiʻopiʻo tele e pei ona sa muaʻi muaʻi, ma atonu o le amataga o na mea leaga o loʻo taofia mo aso mulimuli; ma ia mafai ona i ai i le lalolagi le "Atalii o le Malaia" o lo o tautala i ai le Aposetolo. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903

I le matauina o le amataga o le inoino i le faa-Kerisiano i le lalolagi atoa, na tusia ai e Pope Pius XI:

… O tagata lautele Kerisiano uma, o le loto faʻanoanoa ma le le mautonu, o loʻo latou faʻaauau pea i se tulaga lamatia e o ese ai mai le faʻatuatua, poʻo ni puapuaga sili ona leaga na oti. O nei mea i le mea moni ua faʻanoanoa lava e ono fai mai, o mea faʻapenei ua atagia ai ma faʻaalia ai le "amataga o faanoanoaga," o lona uiga e uiga i mea o le a aumaia e le tagata o le agasala, "o le ua siitia aʻe nai lo mea uma ua taʻua Le Atua pe o tapuaʻi ” (2 Tesa 2: 4). -Miserentissimus Togiola, Tusi Encyclical i le Toefuataʻiga i le Loto Paia, n. 15, Me 8th, 1928; www.vatican.va

A o mafai ona ou vaʻai atu i isi paʻu o loʻo tautatala i lenei lava laina o le tuputupu aʻe le faʻamaoni, seʻi ou toe taʻua lava Paul VI:

E i ai le le mautonu tele i lenei taimi i le lalolagi ma i le Ekalesia, ma o le mea o loʻo fesiligia o le faʻatuatua… Na ou faitauina i nisi taimi le Evagelia o taimi o taimi ma ou te molimauina, i lenei taimi, ni faʻailoga o lenei iʻuga. o loʻo aliali mai. —POPE PAULO VI, Le Mea Lilo ia Paul VI, Jean Guitton, i. 152-153, Tusitusiga (7), itu. ix.

Liliuese, leiloa o le faʻatuatua, ua salalau i le lalolagi atoa ma i tulaga sili ona maualuga i totonu o le Ekalesia. —Faʻamatalaga i le Ono sefulu Ono tausaga o le Fatima Apparitions, Oketopa 13, 1977

 

B. Ae le i taunuʻu le manufeʻai, e tatau ona i ai faʻamaoniga o le "faʻailoga tele" o le "fafine o loʻo ofu i le la" ma le "faʻailoga" a le tarako o loʻo aliali mai (faʻaa. Faʻaaliga 12: 1-4).

Na ou togafitia tele lenei mataupu i laʻu tusi Le Fetauiga Mulimuli, ma faʻasalalau le vaega na feagai ma lenei Fafine ma le tarako iinei. [12]ff. O le Fafine ma le Tarako O le faʻailoa o le Fafine o loʻo faʻamatalaina e Benedict XVI:

O lenei Fafine e fai ma sui o Maria, le Tina o le Togiola, ae o ia e fai ma sui i le taimi e tasi le Ekalesia atoa, le Tagata o le Atua o taimi uma, le Ekalesia i taimi uma, ma tiga tele, toe fanaua ai Keriso. —Castel Gondolfo, Italia, Aukuso 23, 2006; Zenit

O le faʻailoga o le tarako e tuusaʻo foʻi. O ia lava:

O le tarako tele, o le gata tuai, o le ua taʻua o le Tiapolo ma Satani, o le na faaseseina le lalolagi atoa. (Faʻaaliga 12: 9)

Ua taʻua e Iesu Satani o le "pepelo" ma le "fasioti tagata". [13]cf. Ioane 8:44 Na mailei e le tarako agaga i ana pepelo ina ia faʻaumatia ai i latou.

O lea la, ua fai mai le tarako, e faaseseina “le lalolagi atoa.” E talafeagai le fai atu o se polokalame o le taufaasese i le lalolagi atoa na amataina i le seneturi lona 16 ina ua lua mea na tutupu: le Protestant Reformation ma le Enlightenment. [14]vaʻai Mealilo Papelonia I feʻau faʻamaonia a ekalesia a Fr. Stefano Gobbi, o se faʻamatalaga sili ona lelei o lenei "faʻailoga" o le tarako o aliali mai, le agaga o anetikeriso, ua aumai:

… O le Anetikeriso na faʻaalia e ala i se osofaʻiga malosi i le faʻatuatua i le afioga a le Atua. E ala i le aufaifilosofia e amata ona tuu atoa le taua i le faasaienisi ona mafaufau ai lea, e i ai le faifai malie o le avea o le tagata poto na o ia o le maʻa autu o le upu moni. Na fanaua mai ai lava sese sese faafilosofia o loʻo faaauau pea i le tele o seneturi seʻia oʻo mai i ou aso… ma le Porotesano Toe Fuataʻiga, o tu ma agaifanua na teʻena o se faʻavae o faaaliga mai le lagi, ma e naʻo le Mau Paia na te taliaina. Peitai e oʻo foi i lenei mea e tatau ona faʻamatalaina e ala i mafuaaga, ma le Magisterium moni a le Ekalesia maualuga, lea na faʻatatauina e Keriso i le puipuiga o le faʻatuatuaga o le faʻatuatua, ua teʻena lava lona teʻena. —O le tatou Tamaitai na tuuaia ia Fr. Stefano Gobbi, I le Ositaulaga, Tamaitaʻi Pele a le Tamaʻitaʻi, n. 407, "O Le Aofaʻi o le Manu Feai: 666", i. 612, Lomiga lona 18; ma Imprimatur

O le mea moni, i lenei lava vaitaimi vaitau, sa ma o ni faʻaaliga taua o le tatou Fafine, "le fafine faʻaofuina i le la," faʻafetauiaʻi nei filosofia sese.

 

C. Avanoa mo se toniga tamaoaiga lalolagi

Talu ai o le Anetikeriso faʻatulafonoina se tasi toniga faʻatulagaina tamaoaiga faiga i luga o le lalolagi atoa, o tuutuuga mo le tulaʻi mai o le lalolagi tamaoaiga o le a mautinoa lava o se faʻaaliga o nisi ituaiga. E finauina e leʻi mafai lenei mea seʻia oʻo i lenei seneturi ua tuanaʻi. Na faailoa mai e Benedict XVI le…

… Pa o le felagolagomaʻi i le lalolagi atoa, e masani ona lauiloa o le lalolagi. O Paul VI na vaʻaia muamua, ae o le televave o le saoasaoa na tupu ai e le mafai ona faʻamoemoeina. —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, Le. 33

Ae o le lalolagi, i totonu ia te ia lava e le o se leaga. Ae, o malosiaga faʻavae o loʻo i tua atu na faʻatupuina ai faʻailo a pope.

… A aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni, o lenei lalolagi malosiʻaga mafai mafua mafuaʻaga muamua ma faaleagaina fou fevaevaeaʻiga i totonu o le aiga tagata. —Ibid. n 33

Soʻo se tasi e mafai ona vaʻaia manino o malo o loʻo fusia i totonu o se lalolagi atoa teugatupe, fesoʻotaʻi fesoʻotaʻi i tekonolosi, lea e faifai malie aveʻesea faigata tupe (tinoitupe). O penefiti e tele, ae o faʻalavelave foʻi ma ono ono faʻatonutonuina. O Pope Francis sa saʻo lava e uiga i nei tuputupu aʻe tulaga lamatia i lana tuatusi i le Europa Palemene.

O le malosiaga moni o tatou temokalasi - malamalama e pei o faʻaaliga o le polokiki manao o tagata - le tatau ona faʻatagaina e pa'ū ifo i lalo o le mamafa o le tele o atunuʻu tului e le lautele, lea e faʻavaivaia ai i latou ma liua i latou i ni faiga tutusa o le tamaoaiga i le tautua. o emepaea le vaaia. —POPE FRANCIS, Lauga i le Palemene a Europa, Strasbourg, Farani, Novema 25th, 2014, Zenit 

“Emepaea le vaaia…” Ioe, o le uluaʻi manu feʻai o loʻo tulaʻi mai i le Faʻaaliga 13, o le na te faʻamalosia le lalolagi atoa i totonu o le tasi, laugatasia o le tamaoaiga, o le manu feʻai o malo, e taʻua o le "sefulu":

Ona ou iloa lea o le manufeʻai ua sau mai le sami ma ona nifo e sefulu ma ulu e fitu; ua i luga o ona seu palealii e sefulu, ma luga o ona ulu igoa taufaaleaga. (Faaa 13: 1)

E faʻapea ona fanau mai se pule saua, e le vaʻaia ma e masani ona masani, lea e tuʻufaʻatasia ma ana tulafono ma tulafono. Aitalafu ma le faʻaputuputuina o aia e faigata ai foi i atunuʻu ona iloa le gafatia o a latou lava tamaoaiga ma taofia tagatanuʻu mai le fiafia ia latou moni faʻatau mana ... I lenei faiga, lea e matele ina 'aina mea uma e faʻalavelave i polofiti faʻateleina, soʻo se mea e maaleale, pei o le siʻosiʻomaga, e leai se puipuiga i luma o aia a faʻamaonia maketi, lea ua avea na o le tulafono. —POPE FRANCIS, Evangelii Gaudium, l. 56

E mai le "manu feʻai", mai nei "nifo", e oso aʻe ai le anetikeriso…

Sa ou mafaufau i nifo e sefulu sa i ai, ae faafuasei ona oso mai le isi, se tamai nifo, ma o le tolu o nifo muamua na masae ese e tuu avanoa mo ia. O lenei nifo sa i ai mata e pei o mata o tagata, ma le gutu na tautala faʻamaualuga… Na avane le gutu o le manu feʻai faʻamaualuga ma upu leaga. (Tanielu 7: 8; Faaa 13: 5)

… Ma faʻaeeina se "faʻailoga" i luga o tagata uma a aunoa ma latou e le mafai ona faʻatau pe faʻatau atu. 

O le Faʻaaliga talanoa e uiga i le Atua tetee, le manu feʻai. E leai se igoa o lenei manu, a e numera. I totonu [o le mataʻutia o nofoaga faʻafefe], latou te faʻaleaogaina foliga ma talafaʻasolopito, liua le tamaloa i se numera, tuʻuina o ia i se toʻa i totonu o se masini tele. O le tagata e le sili atu nai lo o se gaioiga. I o tatou aso, e le tatau ona galo ia i latou na faʻataʻitaʻia le iʻuga o se lalolagi o loʻo i ai le tulaga lamatia o le faʻaaogaina o le tutusa faʻatulagaina o nofoaga faʻapitoa, pe a fai o le lautele tulafono o le masini ua taliaina. O masini na fausia saʻo lava le latou tulafono. E tusa ai ma lenei manatu, e tatau ona faʻamatalaina le tagata e le komepiuta ma e faʻatoa mafai lea pe a faʻaliliuina i numera. O le manu feʻai o se numera ma liua i fuainumera. O le Atua, e ui lava, e iai le igoa ma valaau e ala i le igoa. O ia o se tagata ma saili mo le tagata. —Cardinal Ratzinger, (POPE BENEDICT XVI) Palermo, Mati 15th, 2000 (ua faʻaopopo faʻatusilima)

 

D. O "tiga o galuega" o Evagelia ma Rev Ch. 6

St.Paul, St.John, ma Christ lava ia o talanoa e uiga i vevesi tetele na muamua ma o mai faatasi ma le afio mai o Anetikeriso: taua, paʻu o le tamaoaiga, mafuiʻe salalau solo, mala, oge ma sauaga i le mea o le a foliga mai o se tulaga lautele o le lalolagi. [15]ff. O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega

E mautinoa lava o na aso na foliga mai na oʻo mai ia i tatou lea na muaʻi taʻu mai e lo tatou Aliʻi Keriso: “O le a outou faʻalogo i taua ma tala o taua — aua o le a siʻi le tasi atunuʻu i le tasi atunuʻu, ma le isi malo i le isi malo." (Mata 24: 6-7). —POPE FAʻAMATALAGA XV, Ad Beatissimi Aposetolo, Tusi Encyclical, n. 3, Novema 1, 1914; www.vatican.va

O le lautele lautele afaina o soli tulafono e tau atu ai i le faʻamaʻaʻaina o loto peʻa faʻailoa e Iesu, o se tasi faʻailoga o le "iʻuga taimi", lena “O le a maalili le alofa o le toatele.” [16]Mata 24:12; cf. 2 Timo 3: 1-5 Ua malamalama pope o lenei e le gata o le leiloa o talitonuga faʻalelotu ae o le lautele le fiafia i le leaga lava ia.

Ae o nei mea leaga uma lava na iʻu ai lava i le palaʻai ma le paie a i latou na, e pei o amioga a le au soo momoe ma sosola, faʻalotolotolua i lo latou faʻatuatua, ma le faʻamaoni tuulafoaʻiina Keriso… o le mulimuli i le faʻataʻitaʻiga o le faalata o Iuta, a le taumamafa i le laulau paia faʻataʻalise ma le le gaoia, pe o atu i le togalauapi a le fili. Ma o lea, tusa lava pe le tusa ai ma o tatou loto, na oso aʻe le manatu i le mafaufau o lenei ua latalata mai na aso na valoʻia e lo tatou Alii “Ma talu ai ona ua tupu tele le amioletonu, o le a maalili le alofa o le toatele” (Mata. 24:12). —POPE PIUS XI, Miserentissimus Redemptor, Encyclical i le Toe Fa'aleleia i le Loto Paia, n. 17, www.vatican.va

… 'O le moe' a tatou, oi tatou o tatou e le mananao e vaʻaia le malosi atoa o le leaga ma e le manaʻo e ulu atu i lona Tuʻinanau. —POPE BENEDICT XVI, Catholic News Agency, Vatican City, Ape 20, 2011, Lautele aofia

 

SAUNIUNI MO KERISO

Pei ona ou fai atu muamua, o tatou o tagata kerisiano sauniuni mo Keriso, e le o le Anetikeriso. Ae ui i lea, e oʻo lava i lo tatou Aliʻi na lapataʻi mai ia tatou "mataala ma tatalo" neʻi o tatou momoe foi. O le mea moni, i le Evagelia a Luka, o le "Lo matou Tama" faʻaiʻu i le talosaga:

… Ma aua le faʻatauaina matou i le suʻega mulimuli. (Luka 11: 4)

Uso e ma tuafafine, e ui o le taimi o le faʻaali mai o le "le faʻamaoni" e le o tatou iloa, ou te lagona le faamalosia e faʻaauau tusitusiga e uiga i ni vave oso mai faʻailoga o taimi o Anetikeriso atonu ua latalata mai, ma vave nai lo le manatu o le toatele. Faʻatasi ai ma i latou, o le siʻitia o le malosi o le lotu Isalama, o le tele ma sili atu o faʻalavelaveina o tekonolosi, o le tupu aʻe o lotu sese, ma le osofaʻiga o soifua o tagata ma le soifua maloloina. O le mea moni, na taʻua e John Paul II o lenei "finauga mulimuli" ua io tatou luga:

O loʻo tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le lotu faʻalelotu, i le va o le Tala Lelei ma le talaʻiga e tetee ai le tala lelei, i le va o Keriso ma le anetikeriso. O lenei finauga o loʻo taʻoto i totonu o fuafuaga a le Atua Providence; o se faamasinoga e tatau ona faia e le Ekalesia atoa, ma le Ekalesia Polani. O se tofotofoga e le gata i lo tatou malo ma le Ekalesia, ae i se isi itu o le tofotofoga o le 2,000 tausaga o le aganuu ma le aganuu faa-kerisiano, faatasi ai ma ona taunuuga uma mo le mamalu faaletagata, aia tatau a tagata, aia tatau a tagata ma aia a malo. —Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA mo le faʻamanatuina o le taʻilua tausaga o le saini o le Tautinoga o le Tutoʻatasi; nisi o faʻaupuga o lenei fuaitau aofia ai upu "Keriso ma le anetikeriso" pei o luga. O le Tiakono Keith Fournier, o se tasi na auai, na lipotia mai e pei ona taua i luga; cf. Katoliko Online; Aukuso 13, 1976

Seʻi oʻu faʻaiʻu atu i upu a le Tama Ekalesia Hippolytus o le, na toe faaleoina foliga fou ma feʻau a le tatou Tamaʻitaʻi, aumai ia i tatou ki i le auala e saunia ai mo ma manumalo i taufaʻasese a Anetikeriso:

Amuia i latou e manumalo i le saua i lena taimi. Aua o le a tuʻu atu i latou e sili atu ona taʻutaʻua ma maualuluga nai lo o molimau muamua; aua o molimau muamua na latou manumalo i ana 'au tau, aʻo i latou nei na lepetia ma faʻatoilaloina le mōlia o ia lava, le atalii o le malaia. Ma a faʻaaliga ma pale, o lea, o le a le teuteuina ai e lo tatou Tupu, o Iesu Keriso!… Oe vaʻai pe faʻafefea anapogi ma tatalo le au paia o le a faʻamalositino latou lava i lena taimi. —St. Hipolita I le Iuga o le Lalolagi,n 30, 33, fouadvent.org

 

 

Ua molia nei oe e le Ekalesia i luma o le Atua Soifua; ua ia taʻu atu ia te oe mea e uiga ia Anetikeriso ae leʻi taunuu. Pe o le a tupu i lou taimi tatou te le iloa, pe o le a tupu i tua ia te oe tatou te le iloa; ae o le mea e lelei ai, ona e iloa nei mea, e tatau ona e faʻamalosia oe lava muamua. —St. Cyril o Ierusalema (c. 315-386) Fomaʻi o le Ekalesia, Tautalaga Catechetical, Tautalaga XV, n.9

 

FAITAU FUAFUAGA

O Le Manu Faʻatusatusaga Faʻatusatusa

Le Ata o le Manu Feʻai

Le Faʻaola Manu

2014 ma le Faʻaola Manu

O le galulolo faʻaleagaga

Le Vaa Uliuli - Vaega I

Le Vaa Uliuli - Vaega II

 

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:


E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. O Le Faʻatasiga ma le Faʻamanuiaga
2 cf. Mat 24:24
3 cf. Mareko 14:38
4 ff. Lua Aso Tele
5 cf. Faʻaaliga 12: 1-6
6 cf. Faʻaaliga 13
7 cf. Faʻaaliga 19:20; 2 Tesa 2: 8
8 cf. Faʻaaliga 20:12
9 cf. Faʻaaliga 20:10
10 cf. Faʻaaliga 20: 11-15
11 cf. Faʻaaliga 21: 1-3
12 ff. O le Fafine ma le Tarako
13 cf. Ioane 8:44
14 vaʻai Mealilo Papelonia
15 ff. O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega
16 Mata 24:12; cf. 2 Timo 3: 1-5
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.