Benedict, ma le iʻuga o le lalolagi

PopePlane.jpg

 

 

 

O Me 21, 2011, ma o le aufaasālalau masani, e pei ona masani ai, ua sili atu nai lo le sauni e uaʻi atu ia i latou oe faailogaina le igoa "Kerisiano," ae lagolagoina taufaasese, pe a le o valea manatu (tagaʻi i tala iinei ma iinei. Faʻamalie atu i na tagata faitau i Europa lea na faʻamutaina e le lalolagi i le valu itula talu ai. Sa tatau ona ou lafoina muamua lenei). 

 Ua faʻamutaina le lalolagi nei, poʻo le 2012? O lenei mafaufauga loloto na faʻasalalau muamua ia Tesema 18th, 2008…

 

 

MO o le lona lua ai lea o ana tusi i le tusi paʻia, na saunoa ai Pope Benedict XVI, e faapea o le afio mai o Keriso e avea ma Faamasino ma le iʻuga o le lalolagi e le o latalata mai e pei ona taʻu mai e nisi. e iai mea e tatau ona muamua muamua aʻo leʻi toe afio mai o ia mo le Faʻamasinoga Mulimuli.

Paul lava ia, i lana Tusi i Tesalonia, taʻu mai ia i tatou e leai se tasi e mafai ona iloa le taimi o le afio mai o le Alii ma lapatai mai ia i tatou faasaga i so o se atuatuvale faapea o le toe afio mai o Keriso atonu ua latalata. —POPE BENEDICT XVI, Tesema 14th, 2008, Vatican City

Ma o iinei o le a ou amata ai…

 

 

TAIMI FAʻAIʻU, E LEʻI LE IʻUGA O LE LALOLAGI

Talu mai le Afio aʻe, o le afio mai o Keriso i le mamalu ua lata mai, e ui lava "e le mo oe ona iloa taimi poʻo vaitau na faʻatulagaina e le Tama i lana lava pule." Lenei eschatological sau e mafai ona faʻamalieina i soʻo se taimi, tusa lava pe o ia uma ma le suʻega mulimuli o le a muamua e "tuai". —Catechism o le Ekalesia Katoliko, l. 673

I se aofia lautele ia Novema 12th, 2008, o le Tama Paia faʻamatalaina le mea tonu o le "faʻatuai" lenei sau:

… Aʻo leʻi afio mai le Alii o le a iai le liliuese, ma o se tasi ua faʻamatalaina lelei o le "tagata o le amio leaga", "le atalii o le malaia" e tatau ona faʻaalia, o ai la le masani e sau e taʻua le Anetikeriso. —POPE BENEDICT XVI, St. Peter's Square; o lana saunoaga o se toe taʻua mai lea o le lapataiga a Sagato Paulo i le 2 Tesalonia 2 i le toe afio mai o Keriso. 

O Tama Aulotu Muamua-o leo na fesoasoani e faʻailoa mai ma tuʻufaʻatasia tu ma aga faaaposetolo, masani ma aʻoaʻoga na sau saʻo mai le Au Aposetolo poʻo latou sui tuʻu saʻo - e aumaia ia i tatou le malamalama atili e uiga i le faʻasologa o mea na tutupu aʻo leʻi toe afio mai Keriso. O le mea moni, e faapena:

  • O lenei vaitaimi ua iʻu i le vaitaimi o le amio leaga ma le liliuese, ae taualuga i le "soli tulafono" -Anetikeriso (2 Tesa 2: 1-4).
  • Na faʻaumatia o ia e ala i le faʻaaliga o Keriso (2 Tesa 2: 8), faʻatasi ai ma i latou na taliaina le faʻailoga o le Manu Feʻai (o le faʻamasinoga a le ola; Faʻaaliga 19: 20-21); Ona lokaina ai lea o Satani mo le “afe tausaga” (Faʻaaliga 20: 2) a o faʻatulagaina e le Atua le nofotupu o le filemu (Isaia 24: 21-23) togiina e ala i le toetu o le au maturo (Faaaliga 20: 4).
  • I le iʻuga o lenei vaitaimi o le filemu, na tatalaina mai ai Satani mai le to e le gata mo se taimi puʻupuʻu, o se tatalaina mulimuli lava faasaga i le Faʻaipoipo a Keriso e ala ia "Koku ma Makoku," o malo na faʻaseseina e Satani i le fouvalega mulimuli. (Faaa 20: 7-10).
  • E paʻu le afi mai le lagi e faʻaumatia ai i latou (Faaa 20: 9); o le tiapolo na lafoina i le lepa afi lea na lafo ai le Anetikeriso — le Manu Feʻai (Faʻaaliga 20: 10) amataina o le Afio Mai Mulimuli i le Mamalu o Iesu, le toetu oe ua oti, ma le Faamasinoga Mulimuli (Faʻaaliga 20: 11-15), ma le faʻaatoaina o elemene (1 Pt 3: 10), faia se ala mo se "lagi fou ma le lalolagi fou" (Faaa 21: 1-4).

Lenei faʻasologa o mea na tutupu muamua i le toe afio mai o Keriso e avea ma Faamasino o loʻo maua i tusitusiga a nisi o pope a le Ekalesia i le amataga ma tusitala o aulotu:

… Pe a afio mai Lona Alo ma faaleaga le taimi o le le faʻatulagaina ma faamasino le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu - ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia o le amataga o le lona valu o aso, o lona uiga o le amataga o le isi lalolagi. -Tusi a Panapa (70-79 AD), tusia e le seneturi lona lua a le Tamā Faʻapolotiki

O le mea lea, o le Alo o le Atua silisili ese ma malosi uma… o le a faaumatia le amioletonu, ma faatino Lana faamasinoga tele, ma o le a ia toe manatuaina le amiotonu, oe… o le a auai i tagata i le afe tausaga, ma o le a pule ia i latou ma le sili ona amiotonu faatonuga… O le perenise foi o temoni, o le na te aumaia mea leaga uma, o le a saisaitia i filifili, ma o le a faafalepuipuiina i le afe tausaga o le pulega faalelagi… A o lei uma le afe tausaga, o le a tatalaina le tiapolo ma toe faapotopoto malo faapaupau uma e fai taua ma le taulaga paia… “Ona oo mai ai lea o le toasa mulimuli o le Atua i luga o atunuu, ma faaumatia ai i latou” ma o le a goto ifo le lalolagi i se mu tele. —4th seneturi Failauga failautusi, Lactantius, "O Tusitusiga Paia ”, O le tama-muamua Nicene, Tusi 7, itu. 211

Na saunia e St. Augustine ni fa amatalaga o le "afe tausaga" vaitaimi. O le mea e masani ona taʻua i aso nei o le e faasino i le vaitaimi talu mai le toetu o Keriso e oʻo mai i aso nei. Peitaʻi, e naʻo le tasi le faʻauigaina, masalo na lauiloa ile teteʻeina ole aʻoaʻoga sese a milenarianism i le taimi. E tusa ai ma le saunoaga a nisi Tama o le Ekalesia, o se tasi o faʻamatalaga a Augustine e ono talafeagai lelei:

O i latou na, i le malosiaga o lenei fuaitau [o le Faʻaaliga 20: 1-6], na masalomia o le uluaʻi toetutu o le lumanaʻi ma le tino, na siitia, faʻatasi ai ma isi mea, faʻapitoa i le numera o le afe tausaga, e peiseai o se mea talafeagai na tatau ai i le au paia ona faʻafiafiaina i se ituaiga malologa o le Sapati i lena vaitaimi, o se malologa paia pe a maeʻa galuega o le ono afe tausaga talu ona foafoaina le tagata… (ma) e tatau ona mulimuli mai i le faʻamaeʻaina o le ono afe tausaga, pei o aso e ono, o le ituaiga sapati aso fitu i le afe tausaga mulimuli mai; ma e mo le faamoemoe lea e tulai mai ai le au paia, e pei o. e faʻamanatu ai le Sapati. Ma o lenei manatu o le a le tetee, pe a talitonuina o le a fiafia le au paia i lena Sapati faaleagaga, ma mulimuli mai i le afio ai o le Atua… -De Civitate Dei [Le Aai a le Atua], Katoliko Iunivesite o Amerika Press, Bk XX, Ch. 7

O lenei agaifanua faʻaaposetolo ua faʻamalamalamaina atili e faʻamaoniga tumaoti faʻaaliga. O le "aso fitu", le "afe tausaga o le pulega faalelagi" na valoia e le Virgin Virgin i Fatima ina ua ia folafola atu o lona Immaculate Heart o le a manumalo ma o le a tuuina atu i le lalolagi se "vaitaimi o le filemu." O lea la, na faʻailoa atu e Iesu ia St. Faustina o loʻo ola nei le lalolagi i se taimi taua o le alofa tunoa.

Ia iloa e tagata uma loʻu alofa mutimutivale lemu. O le faʻailoga mo taimi o le iʻuga; pe a oʻo mai le aso o le faʻamasinoga. —Diary o St. Faustina, Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Le. 848

O se tasi o autu taua o mafaufauga i luga o lenei 'upega tafaʻilagi o le aʻoaʻoga o le Tino — le Ekalesia - o le a mulimuli ia Keriso lona Ulu e ala i lana lava Passion. I lenei tulaga, na ou tusia ai se faasologa o mafaufauga na valaauina O Le Faigata o le Tausaga e Fitu lea e tuʻufaʻatasia ai mafaufauga o loʻo i luga a Tama Ekalesia ma le Catechism, le Tusi o Faʻaaliga, faʻamaonia faʻaaliga vaʻaia, ma musumusuga na oʻo mai ia te aʻu e ala i le tatalo, faʻamaopoopoina uma e tusa ai ma le Passion o lo Tatou Aliʻi.

 

UA TA SE FIA?

Ma o fea o iai lenei augatupulaga i lenei faʻasologa o mea tutupu i le lagi? Na faatonuina i tatou e Iesu e mataitu faailoga o taimi ina ia tatou sili atu ona sauniuni mo Lona afio mai. Ae le na o Lona afio mai: sauniuniga foi mo le taunuu mai o perofeta pepelo, sauaga, le Anetikeriso, ma isi puapuaga. Ioe, na faatonuina i tatou e Iesu e mataala ma tatalo ina ia mafai ona tatou tumau faamaoni i le taimi o le "tofotofoga mulimuli" o le a oʻo mai.

Faʻavae i luga o mea na ou taʻua i luga, ae maise lava i upu a Pope John Paul II, Paul VI, Leo XIII, Pius X ma isi pontiff na latou uma faatatau io tatou taimi i gagana faʻa-apokalifa, o la tatou augatupulaga e mautinoa lava o se sui tauva mo le ono taunuʻu mai o le "soli tulafono." Lenei faʻaiuga ua ou auiliiliina, ioe, i le tele o tusitusiga i luga o lenei 'upega tafaʻilagi.

O le a laʻu misiona? I se vaega, o le ia sili atu saunia oe mo nei tofotofoga. Peitai, o laʻu sini autu o le saunia oe, e le mo le Anetikeriso, ae mo Iesu Keriso! Aua ua latalata mai le Alii, ma e finagalo o Ia e ulu atu i lou loto le taimi nei. Afai e te tatala faʻalauteleina lou loto ia Iesu, o lona uiga ua e amata ona ola i le Malo o le Atua, ma o puapuaga o lenei taimi o le a foliga mai o se mea noa pe a faʻatusatusa i le mamalu o le a e tofoina nei, ma o loʻo faʻatali mai ia te oe i le faavavau.

E i ai mea mataʻutia na tusia i nei "blog". Ma afai latou te fafaguina oe ma momoli oe i vae o Keriso, o lona uiga o lena o se mea lelei. O le a vave ona ou vaai ia te oe i le Lagi ma tete o loʻo tetete nai lo le iloa na e alu i le afi e faavavau ona ua e moe i le agasala. Ae sili atu pe a e sau i le Aliʻi i le faʻatuatua ma le faʻamoemoe, ma iloaina Lona alofa le tuaoia ma le alofa mutimutivale mo oe. O Iesu e le o se tasi "ala i fafo", o se faamasino saua e vave ona faasalaina oe, ae e latalata mai o Ia… o se Uso ma se Uo, o loʻo tu mai e pei ona i ai i le faitotoʻa o lou loto. Afai e te tatalaina, o le a amata ona musumusu atu Ana mea lilo lilo ia te oe, tuʻuina lenei lalolagi ma ana upega uma i lo latou tulaga talafeagai, ma faʻaeeina atu ia te oe le Lalolagi e sau, i lenei olaga, ma le isi.

Soo se talanoaga a le au kerisiano i mea mulimuli, e taʻua ole eschatology, e amata lava ile mea na tupu ile Toetu; I lenei mea na tupu o mea mulimuli na amataina ma, i se uiga mautinoa, ua uma ona i ai.  —POPE BENEDICT XVI, Lautele aofia, Novema 12th, 2008, Vatican City

Le lagi ma le lalolagi o le a mavae atu, ae o aʻu upu e le mavae atu. Ae e uiga i lena aso poʻo le itula, e leai se tasi na te iloaina, poʻo agelu i le lagi, poʻo le Alo, ua naʻo le Tama. Ia mataala! Ia mataala! E te le iloa le taimi e sau ai. (Mareko 13: 31-33)

'Ua latalata mai le Alii'. O le mafuaaga lea o lo tatou fiafia. —POPE BENEDICT XVI, Tesema 14th, 2008, Vatican City

 

FAITAU FUAFUAGA:

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, MILLENARIANISM, TAIMI O LE ALOFA ma pōpō , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.