Taofi mo Aʻafiaga

 

LE upu na manino ma puʻupuʻu a o ou tatalo i luma o le Faʻamanatuga Faʻamanatu i le vaiaso ua tuanaʻi: Faʻaola mo aʻafiaga… 

 

O LE AFI E PEI O SE AFA

Tuu mai ou te toe manatua puupuu lena aso pe a ma le 16 tausaga talu ai ina ua ou lagona le faagaeetia e matamata i se afa o taamilo i luga o laufanua. Faatasi ai ma uluai “upu nei” na oo mai ia te au i lena aoauli matagi:

O loo i ai se Afa Tele ua oo mai i luga o le fogaeleele e pei o se afa.

I ni nai aso mulimuli ane, sa tosina atu ai au i le mataupu lona ono o le Tusi o Faaaliga. A o amata ona ou faitau, sa faafuasei ona ou toe faalogoina i lo’u loto se isi upu:

Lenei le Matagi Sili. 

O le mea o loʻo faʻaalia i le faaaliga a St. John o se faasologa o mea e foliga mai e fesoʻotaʻi ma "mea tutupu" lea e oʻo atu ai i le paʻu atoatoa o le sosaiete seia oʻo i le "mata o le Afa" - o le faʻamaufaʻailoga lona ono - lea e foliga mai e matua leaga tele e pei o le mea e taʻua o le "malamalama o lotofuatiaifo” po o le “lapataiga”.[1]vaʻai Le Aso Tele o le Malamalama Ma o lenei e aumaia ai i tatou i le faitotoa o le Aso o le Alii.

E lei leva ona uma ona faitau lenei mataupu, ae valaauina au e le Alii i se aafiaga sili ona mamana, ma e ala i upu a St. John Paul II, e avea ma se “tagata vaai” mo nei taimi.[2]vaʻai Valaʻauina i le Pa E te le tau talitonu ia te au pe talia le mea ou te lagona na fetalai mai ai le Alii i lou loto. O nei mea uma ou te tuuina atu i le faamasinoga a le Ekalesia. Ae ou te faʻamoemoe o le a e mafaufau i mea o loʻo i luma o ou mata i le taimi nei ... aua o lenei Afa Tele o le a oʻo i uta. 

 

O LE PASIA O LE EKALESIA

E pei ona ou tusia i lenei taumafanafana talu ai, o mea na ou tusia e uiga i le tele o tausaga o loʻo faʻaalia nei i le taimi moni i saosaoa Warp i ola ma le oti taunuuga.[3]ff. O le fili o loʻo i totonu o faitotoʻa E tau le mafai ona tatou tausisia faailoga o aso taitasi,[4]Ina ia mulimuli i ulutala ma laʻu tagata suʻesuʻe fesoasoani, Wayne Labelle, e aofia ai faʻamatalaga, faʻatasi ma matou i le "The Now Word - Signs" i MEWE o se si'uleo tuusao o faamaufaailoga a St. John's Apocalypse.

Ina ua mavae le mea e foliga mai o se taimi o le alofa mutimutivale (muamua faamaufaailoga; faamatalaina i la tatou taimi faatulagaina) o le a aveesea le filemu mai le lalolagi (faamaufaailoga lona lua); tau ma le tamaoaiga mulimuli i lalo (faamaufaailoga lona tolu); o le paʻu o le "pelu, oge, ma le mala" - o lona uiga, vevesi lautele, oge, ma "faʻamaʻi" fou (faʻamaufaʻailoga lona fa); o se sauāga sauā na oo mai, e foliga mai e faasaga i taʻitaʻi lotu (faamaufaailoga lona lima); ona oo mai ai lea o le “mata o le Afā”, o se “lapataiga” ma se taimi o le filifiliga mo tagata soifua (faamaufaailoga lona ono ma le fitu): e iu lava ina filifili e mulimuli ia Iesu Keriso ma faailogaina mo Ia (Faaaliga 7:3), pe faailogaina mo le Anetikeriso (Faaaliga 13:16-17). 

O le mea moni, o le mea lea tatou te talanoa ai o le Passion o le Ekalesia. O le toatele o le au faaliliu o le Tusi o Faaaliga o loo fautua mai o se talafaatusa mo le Liturgy.[5]ff. Faʻamatalaina o Faʻaaliga Ma o se malamalamaaga matagofie lena o lenei tusi loloto faafaatusa. Ae o le a le mea e ese ai le Liturgy nai lo le "toe tuuina atu" o le Taulaga Paia i Kalevario, le Passion o Iesu? O le mea lea, o le Tusi o Faaaliga o loo atagia ai foi le Tugafa'atasi - ae le o le Ulu; o le taimi lenei, o le Tino o Keriso: 

… [O le Ekalesia] o le a mulimuli i lona Alii i lona maliu ma lona Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 677

Ma o le a le mea na mafua ai le Pasi o Iesu? O le “kisi” lea a Iuta, ma faatasi ai ma lena, na le maua ai le lototele o le Au Aposetolo ma sosola ese ai mai Ketesemane.

Iuta, e te faalataina ea le Atalii o le tagata i le sogi? ( Lu 22:48 .)

Ma o le a lenei "kisi" i o tatou taimi, o lo tatou Passion?

E le o le taimi na lagolagoina atoatoa ai e Pope Faranisisi le tui puipui tele o le lalolagi, ma taualuga i le faamatalaga e faapea o le faia o le tui o se “gaioiga o le alofa”?[6]vaticannews.va Aua o nei upu, ua uma ona faamauina mafatiaga o le Ekalesia.[7]ff. O ai le Restrainer? Ona o le manino ma le faʻamaoni, e pei ona faʻaalia e faʻamatalaga a le malo ma e oʻo lava i le na faia o nei "tui" mRNA, lapatai mai,[8]Dr. Robert Malone, PhD; cf. Mulimuli i le Saienisi? ua latou fa'atupuina nei le oti ma le manu'a e le'i tupu muamua[9]ff. O Toloa i le salafa o le kelope.[10]Dr. Jessica Rose, PhD, ua fuafuaina e tusa ma le 150,000 ua maliliu i le Iunaite Setete lava ia mai tui; na'o fa'amaumauga a Medicare iina na'o (18% o le faitau aofa'i) o lo'o fa'aalia ai le silia ma le 48,000 ua maliliu i totonu ole 14 aso o tui: va'ai O Toloa. Ma ua fuafuaina e le tagata suʻesuʻe fuainumera Matthew Crawford i le lalolagi atoa “e 800,000 i le 2,000,000 o le COVID-19 maliu na faamauina, o maliu moni lava na mafua mai i tui”; vaai roundingtheearth.substack.com E le gata i lea, faatasi ai ma lenei "kisi", o le tui puipui na matua tuuina atu a faamanuiaga faapope. O lenei, o le toʻatele o tagata faamaoni (e leʻi tuiina), e aofia ai ositaulaga,[11]A o ou tusia lenei mea, na oo mai se savali mai se tasi o au faitau: “Faamolemole tatalo mo se ositaulaga sili ona paia; Na ta'u atu e lona epikopo ia te ia i le aso, afai na te le tago i le fana o le a le toe faatagaina o ia e fai Misasa. Ua matua atuatuvale lava o ia ma toetoe lava a mafaufau e ave, e ui lava na te iloa le matautia o lea mea. Faamolemole tatalo mo ia… O loo i Kanata.” o lo'o fa'asa mai i Misasa, fa'asa mai pisinisi, fa'asa mai o latou aiga, fa'asa mai le sosaiete. Ole apartheid fa'afoma'i lea - ose soliga a'ia'i ole aia tatau a tagata [12]Talu ai o togafitiga mRNA genes e faʻataʻitaʻia, soʻo se faʻamalosi poʻo le "faʻatonuga" e faʻamalosia se tasi e tuiina i lenei tekonolosi o se solia tuʻusaʻo lava lea o aʻoaʻoga Katoliko faʻapea foi ma le Nuremberg Code. O lenei Tulafono na atiaʻe i le 1947 e puipuia ai tagata mamaʻi mai faʻataʻitaʻiina faʻafomaʻi, ma ua taʻua ai o lana uluaʻi faʻaliga e faapea "o le maliega malie o le tagata mataupu e matua taua lava.” — Shuster E. Lima sefulu tausaga mulimuli ane: O le taua o le Nuremberg codeTusi a le New England Journal of Medicinu 1997; 337: 1436-1440 ma aoaoga Katoliko,[13]"...o mafuaaga masani e faʻamaonia ai o le tui e le, e pei o se tulafono, o se matafaioi mama ma o le mea lea, e tatau ona ofo fua." — “Manatua i le amio mama o le faaaogaina o nisi o tui puipuia-Covid-19”, n. 5, faʻatau ie a le o lagona uma o le upu alofa. [14]Mataupu Tatala Tatala i Epikopo Katoliko 

Ua i ai i le au faatuatua o Keriso le saolotoga e faailoa atu ai o latou manaoga, aemaise o latou manaoga faaleagaga, ma o latou manaoga i Faifeau o le Ekalesia. Ua ia i latou le aia, e moni lava i nisi taimi le tiute, e tusa ai ma lo latou poto, agavaa ma tulaga, e faailoa atu ai i Faifeau paia o latou manatu i mataupu e faatatau i le lelei o le Ekalesia. E iai foʻi iā i latou le aiā e faailoa atu ai o latou manatu i isi tagata faamaoni a Keriso, ae o le faia faapea e ao ona latou faaaloalo pea i le faamaoni o le faatuatua ma amioga, ia faaalia le faaaloalo e tatau ai i a latou Faifeʻau, ma manatu i le lelei lautele ma le mamalu o tagata taʻitoʻatasi. . -Tulafono o Tulafono Canon, 212

Afai e mafai ona faʻaoga Canon 212, e mautinoa lava o le taimi nei.[15]"...o uo moni e le oi latou e faʻamalo le Pope, ae o i latou e fesoasoani ia te ia i le mea moni ma le poto faʻalelotu ma tagata." —Katinale Gerhard Müller, Corriere della Sera, Nov. 26, 2017; mai le Moynihan Letters, #64, Nov. 27th, 2017 Ina ia manino, o aʻu o le fa'asalaina o le Tama Paia, lea ou te manatu e sili ona lelei. Ae, e le mafai ona ou taʻuina atu ia te oe le tele o taimi na fai mai ai le au faitau ia te aʻu ua tuli pe ua le mafai ona maua se galuega ona ua na ona taʻu atu e tagata e ana galuega ia i latou: "Na fai mai le Pope e tatau ona e tui." E pei lava ona tuulafoaʻia Iesu e Ana Aposetolo i Ketesemane, e toʻatele i le taimi nei ua lagona le tuulafoaʻiina e a latou leoleo mamoe o ē ua na ona latou talia le manatu patino o le Pope i mataupu faasaienisi ma faafomaʻi.[16]“…e leai se tomai faapitoa a le Ekalesia i le faasaienisi… e leai se poloaiga a le Ekalesia mai le Alii e fofogaina ai mataupu faasaienisi. Matou te talitonu i le tuto’atasi o le faasaienisi.” —Cardinal Pell, Religious News Service, Iulai 17, 2015; relgionnews.com ma toetoe lava a tuua le Tino o Keriso i se ita “tagata leaga”[17]ff. O le Tupuola Faʻatupu Faʻatupu o ai nei ula, tuuese, ma soli i luga o lo latou saolotoga ma le mamalu.

E, pe ana ou fesili atu i le Togiola Paia, e pei ona faia e le perofeta o Sakaria i le agaga, 'O a nei manu'a i ou lima?' o le a le masalosalo le tali. 'Faatasi ai ma nei mea sa ou manuʻa ai i le fale oi latou sa alolofa ia te aʻu. Na ou manua e Au uo e le faia se mea e puipui ai aʻu ma i latou, i taimi uma, faia latou lava ma au fili. ' O lenei faalumaina e mafai ona faalaugatasia i le vaivai ma matamuli Katoliko o atunuu uma. —POPE ST. PIUS X, Lolomiina o le Decree of the Heroic Virtues o St. Joan of Arc, ma isi, Tesema 13th, 1908; faʻatau ie

In Francis ma le Great Shipwreck, sa matou toe manatua le faaaliga a le auvaai i Fatima o se “epikopo i ofu papae” (le pope):

O isi Epikopo, o Ositaulaga, o alii ma tamaitai Lotu sa latou o a’e i se mauga tifato, i lona tumutumu sa i ai se Koluse tele o ogalaau talatala ua tofitofi e pei o le ogalaau ma le pa’u; a o lei oo atu iina na ui atu ai le Tama Paia i se aai tele e afa ua malepelepe ma le afa gatete i le laa tu, mafatia i le tiga ma le faanoanoa, sa ia tatalo mo agaga o tino oti na ia feiloai i lona ala… -Le Savali a Fatima, Iulai 13th, 1917; faʻatau ie

O le ā lenei mala na matuā mafatia ai le Tamā Paia ma i latou na faatasi ma ia? Pe o le iloa ea, ua leva ona iloa, o le Pontiff na taitaia i latou ma le le iloa i totonu o se polokalame faʻaitiitiga tele ma le faʻapologaina o le tamaoaiga i se pulega faʻalesoifua maloloina i le lalolagi atoa? 

… o loʻo faʻaalia [i le faʻaaliga Fatima] o loʻo i ai le manaʻomia o le Passion of the Church, lea e masani lava ona atagia mai i le tagata o le Pope, ae o le Pope o loʻo i totonu o le Ekalesia ma o le mea lea ua faʻasalalauina o mafatiaga mo le Ekalesia. … —POPE BENEDICT XVI, faʻatalanoaga ma tusitala i lana malaga i Potukale; faʻaliliu mai le Italia: “Le parole del papa:« Nonostante la famosa nuvola siamo qui… »” Corriere della Sera, Me 11, 2010

Mafaufau i le savali faaperofeta lenei na tuuina atu i le tagatavaai Costa Rican ua faamaonia e le ekalesia o Luz de Maria i le silia ma le tolu tausaga talu ai:

O le tamaoaiga o le lalolagi o le a le anetikeriso, o le soifua maloloina o le a noatia i le anetikeriso, o le a saoloto tagata uma pe a latou gauai atu i le anetikeriso, o le a tuuina atu meaai ia i latou pe a latou gauai atu i le anetikeriso... O le saolotoga lea e i ai. o lo‘o tu‘uina atu lenei tupulaga: gaua‘i atu i le anetikeriso. —Lo matou Fafine ia Luz de Maria, Mati 2, 2018

Ae leai se tasi o nei mea e mafai e aunoa ma le faʻaumatiaina o le faʻatonuga o loʻo iai nei ...

 

SAUNIA MO A'afiaga

E pei lava o matagi o se afā e saosaoa ma sili atu le malosi o le latalata atu o mata o le afa - e faapena foi, o mea tetele o loʻo vave oʻo mai i le taimi nei, tasi ma le isi i le saosaoa Warp.

O nei gaioiga o le a sau e pei o boxcars i luga o ala ma o le a gogolo atoa i lenei lalolagi atoa. Ua le toe toʻafilemu sami ma o le a ala mai mauga ma o le a vaeluaina le vaeluaina. —Iesu i le tagatavaai Amerika, Jennifer; Aperila 4th, 2005

Ma uso e ma tuafafine, o le tele o lenei fa'alavelave faamoemoe ma le mamanu.[18]faʻapea lifesitenews.com E pei ona tusia e Pope Leo XIII i le tele o tausaga ua mavae, o le fuafuaga a Masonic i le taimi nei o le faaleagaina o le faatulagaga o loo i ai nei ma "toe faaleleia atili" - o se "Toe Faʻatonu Sili" - e pei ona tuʻuina mai e tagata lautele i aso nei. 

… O le latou autu lava autu malosiaga ia matamata i ai - e taʻua o le matua soloia o le atoa tapuaiga ma faaupufai faatulagaga o le lalolagi na faia e le aʻoaʻoga Kerisiano, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou aitia, o o le a aumai ai faavae ma tulafono naʻo le natura. — POPE LEO XIII, Aumua GenusEncyclical on Freemasonry, n.10, Apri 20, 1884

O nei "manatu" o loʻo tanumia i le gagana lamolemole ma masani ona faatosina o le Agenda 2030: o sini "atinaʻe gafataulimaina" a Malo Aufaatasi.[19]ff. Le Paganism Fou - Vaega III  

O lenei faʻamaʻi ua maua ai le avanoa mo le "toe setiina". O lo tatou avanoa lenei e faʻavave a tatou taumafaiga aʻo leʻi oʻo i le faʻamaʻi e toe faʻaleleia faiga tau tamaoaiga ... "Fausiaina i tua Lelei" o lona uiga o le mauaina o le lagolago i e sili ona vaivai aʻo faʻaauau pea lo tatou malosi i le ausia o le 2030 Agenda mo le atinaʻe gafataulimaina... —Prime Minisita Justin Trudeau, Global News, Setema 29th, 2020; Youtube.com, 2:05 faʻailoga

Pe na e mafaufau pe fa'afefea ona fa'afuase'i ona avea le "lua vaiaso e fa'amafola ai le pi'o" o se alaga malie mai ta'ita'i i Sisifo mo se suiga i le lalolagi? 

A aunoa ma se gaioiga vave ma vave, i se saoasaoa e le mafaatusalia ma fua, o le a tatou misia le faamalama o le avanoa e 'toe setiina ai' mo ... se lumanaʻi sili atu ona gafataulimaina ma aofia ai ... Faatasi ai ma le faanatinati o loʻo i ai nei i le aloese mai le faʻaleagaina o lo tatou paneta, e tatau ona tatou tuʻuina atu. i tatou lava i luga o le mea e mafai ona faamatalaina o se tulaga taua. —Phale Charles, dailymail.com, Setema 20th, 2020

O se taua e faasaga ia ai po o le a, tonu? O Prince Charles o le faauluuluga lea o le World Wildlife Fund (WWF), lea "sa masani ona aafia i le faatinoga o fautuaga na atiae e le Kalapu a Roma ma galulue vavalalata ma le IMF, le Faletupe o le Lalolagi, UNEP (United Nations Environment Programme) , UNESCO (Man and the Biosphere Program), le Soros Foundation, le MacArthur Foundation, le Hewlett Foundation, ma isi.[20]"Prince Charles ma le Toe Fa'atonu Sili", savkinoleg583.medium.com Ia, e leʻi faatalatū le Kalapu a Roma e taʻu saʻo po o ai lenei “taua” e faasagatau i ai: 

I le sailia ai o se fili fou e tuʻufaʻatasia i matou, na matou o mai ma le manatu o le faʻaleagaina, le taufaʻamataʻu o le vevela o le lalolagi, le lava o le suavai, oge ma isi mea e ono ofi ai le pili. O nei lamatiaga uma e mafua mai i le laveaʻiina o le tagata, ma e naʻo le suia o uiga ma amioga e mafai ai ona latou manumalo. O le fili moni la, o lotolelei lava ia. —Alexander King & Bertrand Schneider. Le Muamua Lalolagi Fouvalega, i. 75, 1993

E le mafai ona e "toe setiina" sei vagana ua e toe amata; e lē mafai ona e “fausiaina i tua” seʻia e talepe i lalo. Ma e le mafai ona e ausia soʻo se tasi o nei sini, e tusa ai ma la latou vaʻaiga ma i latou o loʻo faʻatupeina ma faʻauluuluina le tui tele o le lalolagi, e aunoa ma se faʻaititia o le faitau aofaʻi.[21]ff. O le Caduceus Key

O lenei faʻamavaeina o le "faʻatonu tuai" o le mea lea o loʻo tatou molimauina i luma o tatou mata, o loʻo oʻo mai ia i tatou i le saoasaoa o se afa o le Vaega 5. 

 

O LE TAIMI O FA'amau'ailoga

O le faamaufaailoga lona lua e masani ona manatu o se taua.

O le isi solofanua na sau i fafo, o le solofanua mumu. O lē na tiʻetiʻe ai na tuʻuina atu i ai le pule e aveʻese ai le filemu mai le lalolagi, ina ia fefasiaʻi tagata. Ma sa tuuina atu ia te ia se pelu tele. (Faʻa.6: 4)

Ua talia nei e le toatele o le siama o le SARS-CoV-2 lea ua tuuaia mo le COVID-19 o se bio-auupega, ma le iloa pe faʻafuaseʻi ona faʻasaʻoloto mai se fale suʻesuʻe i Wuhan, Saina.[22]O se pepa mai le South China's University of Technology o faapea mai 'o le fasioti tagata Coronavirus atonu na afua mai i le fale suesue i Wuhan.' (Fep. 16th, 2020; asomail.co.uk) I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusiaina le US "Biological Weapon Act", na tuuina mai se auiliiliga faamatalaga ioeina o le 2019 Wuhan Coronavirus o se leaga Biological Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona iloaina e uiga . (f. zerohedge.com) O se tagata suʻesuʻe taua o taua a Isaraelu, e tutusa lelei ana fetalaiga. (Ian. 26th, 2020; fufuluina taimi.com) Dr. Peter Chumakov o le Engelhardt Institute of Molecular Biology ma le Russian Academy of Science fai mai "e ui lava o le sini a saienitisi Wuhan i le fausiaina o le coronavirus e le leaga - ae, na latou taumafai e suesue le faʻamaʻi o le siama ... Na latou matua faia lava mea valea… Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaofi i totonu o le genome, na maua ai e le siama le mafai e sosolo ai sela o tagata. ”(zerohedge.com) Polofesa Luc Montagnier, 2008 Nobel Prize manumalo mo Faʻafomai ma le tamaloa na mauaina le siama o le HIV i le 1983, fai mai o le SARS-CoV-2 o se siama togafitia na faʻafuaseʻi ona faʻasaʻoloto mai le fale suesue i Wuhan, Saina. Mercola.com) A pepa fou, faʻamatalaina le tele o saienitisi, faʻasino agai i le COVID-19 o se inisinia siama. (Mercola.com) O se vaega o saienitisi Ausetalia na latou fausiaina ni molimau fou o le tala o le coronavirus o loʻo faʻaalia ai faʻailoga “o le faʻalavelave mai a tagata.” (lifesitenews.comfufuluina taimi.com) O le sa avea ma ulu o le ofisa o le ofisa malamalama a Peretania M16, Sir Richard Dearlove, na ia faapea mai, e talitonu o le COVID-19 virus na faia i totonu o le fale suesue ma na sosolo faafuasei. (jpost.com) O se suʻesuʻega soofaatasi Peretania-Nouei na taua ai e faapea, o le Wuhan coronavirus (COVID-19) o se "chimera" na fausia i totonu o fale suesue a Saina. (Taiwannews.com) Polofesa Giuseppe Tritto, o se tagata lauiloa faavaomalo i le biotechnology ma nanotechnology ma le peresetene o le Lalolagi Aoga o Biomedical Saienisi ma Tekinolosi (WABT) fai mai, "Na gaosia i le genetically i le Wuhan Institute of Virology's P4 (maualuga-container) fale suesue i se polokalame vaʻavaʻaia e le militeri Saina." (lifesitnews.com) O le aliʻi viris Saina faʻaaloalo o Dr. Li-Meng Yan, o le na sola ese mai Hong Kong ina ua maeʻa ona faʻaalia le silafia e Bejing o le coronavirus aʻo leʻi aliaʻe mai lipoti, na taua ai e faapea, "o le maketi o aano o manu i Wuhan o se paipa asu ma o lenei siama e le mai le natura… sau mai le fale suesue i Wuhan. ”(asomail.co.uk ) Ma o le sa avea muamua ma CDC Director Robert Redfield na fai mai foi COVID-19 'masalo' na sau mai Wuhan lab. (washingtonexaminer.com Na'o ananafi, na fa'ailoa ai e le Sui Fa'atonu Autu a le National Institutes of Health (NIH) Lawrence A. Tabak le su'esu'ega o le "gain-of-function", ma e moni lava sa i ai se "fa'ata'ita'iga fa'atapula'a" e iloa ai pe "fa'aola polotini mai le pe'a fa'alenatura o lo'o fa'asalalauina. i Saina na mafai ona fusifusia i le tagata ACE2 faʻafeiloaʻi i se faʻataʻitaʻiga o isumu.[23]zerohedge.com 

O le vaega muamua o lenei taua i tagata soifua o le siama - faʻatasi ai ma le lokaina o le lalolagi, faʻatonuga o ufimata, ma tapunia faʻamalosi pisinisi - taʻitoʻatasi uma i le saʻolotoga. O le isi vaega o le tusifolau tui ma le tui faʻamalosi, lea e faʻaleagaina, fasioti tagata, faʻapologaina, ma vaeluaina tagata. E le o le fa'ate'aina o le tulaga moni e ono tula'i mai ai se fete'ena'iga ma Saina lea e foliga mai ua fa'atupula'ia le le maalofia.[24]fufuluina taimi.com; asomail.co.uk; ff. Le Itula o le Pelu O le mea mautinoa, ua uma ona aveesea le filemu mai le lalolagi a o mou atu le saogalemu ma le saʻolotoga i lalo o faatonuga a le malo, ma osofaʻia tetee sauā i le tele o atunuu. 

Ma faʻatasi ai ma lena, o le faʻamaufaʻailoga lona tolu e foliga mai o loʻo faʻaalia:

Ina ua ia tatalaina le faamaufaailoga lona tolu… Na ou vaai, o loo i ai se solofanua uliuli, ma o lē o loo tiʻetiʻe ai o loo uu i lona lima le fua. Na ou faalogoina se mea e foliga mai o se leo i totonu o mea ola e fa. Fai mai, “O le taumafa o saito e tau ai le totogi o le aso, ae tolu vaega o karite e tau ai le totogi o le aso. Ae aua neʻi faaleagaina le suāuu olive po o le uaina.” (Faaaliga 6:6)

O le tagata tiʻetiʻe i lenei solofanua e umia se fua, lea i taimi o le Tusi Paia, o se meafaigaluega tau tamaoaiga. Na faafuaseʻi lava ona tau le saito i le totogi o le aso atoa. E tetele siʻitia o tau

I le kelope atoa, o sapalai sapalai o lo'o fa'alavelave fa'afuase'i[25]theepochtimes.com ona o le tuai o felauaiga e mafua ai ona mago le mauga o oloa,[26]ff. https://www.cnbc.com taʻitaʻia tagata suʻesuʻe e faʻaiʻu o tatou i ai i se "Faʻafitauli o le sapalai e leʻi vaʻaia talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi."[27]asomail.co.uk O se taunuuga, ua amata le faʻatauga faʻafefe[28]cnbc.com mafua ai le maualuga o le tau o tupe;[29]msn.com malosi[30]msn.com ma o tau o kesi ua siisiitia i nofoaga;[31]mobes.com; “$7.59” i se nofoaga o Kalefonia; cf. abc7.com o lo'o iai le napekini[32]news-daily.comma le le lava o pepa faleuila.[33]cnn.com; foxbusiness.com O le mea moni, o loʻo matou taumafai e faʻasalalau le tusi fou a le ma tama teine, ae o le vaiaso nei na iloa ai o loʻo nofo pea le pepa a le kamupani lomitusi i totonu o se container ma o le tau o le a. faʻalua o le a le mea na i ai i le tausaga talu ai.[34]marketplace.org

O le mea e sili ona fa'alavelave, tau o mea'ai[35]globalnews.ca ua amata ona maualuga,[36]foxnews.com; asomail.co.uk lea o le a sili ona afaina ai atunuu matitiva ma le le atinaʻeina. “O le a oo ia i tatou oge i le 2021,” o le faaaliga lea a David Beasley, o lē na manumalo i le Nobel Peace Prize o le World Food Programme.[37]apnews.com I totonu o le US, o le faʻalavelave faʻalavelave sapalai ua "tau atu i meaʻai, le lava o sapalai i aʻoga i le atunuʻu atoa."[38]foxnews.com O le faʻalavelaveina o le faʻalavelave o le mea moni o pi ua mou atu mai le valu setete o Amerika, lea "e mafai ona mafua ai ni aʻafiaga ogaoga i le siosiomaga ma le gaosiga o fualaʻau ona o lo latou avea ma pollinators taua i faʻatoaga."[39]usatoday.com I totonu o Europa, o le faʻamaʻi ma le C02 le lava o loʻo "faʻamataʻu ai le vaega o aano o manufasi, lamatia ai le sapalai o meaʻai ma sili atu le tau."[40]financialpost.com ff. iceagefarmer.comE tusa ai ma le tala a Deloitte o Suiselani, o le COVID-19 o loʻo faʻalavelaveina filifili sapalai e pei ona taua i lalo:

  • Seleselega: A o'o mai le tautotogo, ua pala fua o fa'ato'aga i fanua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le au faifaatoʻaga asparagus a Europa, e matua le lava le aufaigaluega, ma tagata faigaluega mai Europa i Sasaʻe e le mafai ona o mai i a latou faʻatoʻaga ona o tapulaʻa tuaoi - pe naʻo le fefe e lamatia faʻamaʻi.
  • Logistics: O fela'uaiga o mea'ai, i le taimi nei, o lo'o fa'asolosolo lava ona liua i se miti taufa'atau. O mea e selesele ai fua, o le fa'atonutonuina o le tuaoi ma le fa'atapula'aina o felauaiga i luga o le ea ua fa'afaigata tele ai felauaiga fa'avaomalo o oloa fou - ma taugata.[41]nytimes.com
  • lotelotega: O fale gaosi mea'ai o lo'o fa'aiti'i pe tapunia ona o le taofiofia po'o le le lava o le aufaigaluega, ma o latou fa'atau oloa o lo'o taumafai e fetu'una'i a latou galuega. I Kanata, mo se faʻataʻitaʻiga, sa galulue faʻatasi le aufaifaatoaga moa e faʻaititia a latou gaosiga i le 12.6%.[42]business.finanicalpost.com
  • Alu-i-maketi: Kamupani e masani ona fa'atau atu se vaega tele o a latou galuega e ala i auala i fafo atu o le fale (fa'ata'ita'iga o mea inu suamalie) o lo'o va'aia ua fa'aitiitia a latou fa'atau.[43]bloomberg.com
  • Sourcing: Supermarkets, a'o sikoa fa'ailoga fa'atauga, e le lava le aufaigaluega ma le tu'uina atu.[44]ft.com Ona o faʻafitauli faʻapitoa, o oloa e faʻavae i luga o le tele o mea faʻaoga ua faʻateleina le faigata ona fai ma o lea ua mou atu mai fata faleoloa.[45]leglobeandmail.com 

Ae o fea ua o i ai tagata faigaluega uma? Fai mai CNN, mo se faʻataʻitaʻiga, e manaʻomia nisi "80,000 loli".[46]cnn.com I atunuu e pei o Kanata ma le Iunaite Setete, o totogi faalemasina a le malo na faatoa uma talu ai nei, na taofia ai le aufaigaluega mai le toe foi i galuega. "O tufaaga a le feterale i luga o totogi o le leai o ni galuega a le setete na faia ai se faʻalavelave tele e toe foʻi i le galuega," o le tusi lea a Steven Malanga, o se uso i le Manhattan Institute.[47]city-journal.org O le Journal Wall Street o lo'o fa'amanino ai fo'i e fa'atonuina tui,[48]au.finance.yahoo.com faamalosia le faitau afe o tagata faigaluega e faamalolo,[49]faʻapea wsj.com ua afaina ai foi le le lava o tagata faigaluega:

…ua latou oomiina le itu sapalai ma faʻamalosi e le galue, faʻatapulaʻaina tulafono, ma le folafolaga o le tele o tulafono faatonutonu ma lafoga maualuga. O le taunuuga o le 5% o le tau o oloa ma le sapalai-faʻalavelave faʻalavelave e fai mai Ofisa Sili o Pulega o le a oʻo atu i le 2022 ma atonu i tua atu. — Oketopa 8, 2021; wsj.com

I Initia, “o le lokaina na leai ni galuega a le toatele o le 460 miliona tagata Initia, ma tuliesea i latou mai nofoaga o galuega… Ua taamilo i luga, sasaina ona o le soli o le vavao, ua latou faapupuu nei i tafatafa o auala, pe taumafai e toe foi i taulaga ona e leai se mea. a leai mo i latou e o… ua motusia filifili sapalai ua tuua ai le faitau afe o loli i luga o ala tetele ona o meaai e lei seleseleina i fanua.”[50]clubofrome.org

Ae pei ona taʻua i luga, o nei mea uma na valoia (fuafuaina?) e le Rockefeller Foundation's pandemic "Lockstep" o tupu, tusia i le 2010:

O le faʻamaʻi na iai foʻi se aafiaga mataʻutia i le tamaoaiga: o femalagaiga faavaomalo o tagata ma oloa na taofia, faʻavaivaia pisinisi e pei o turisi ma motusia laina sapalai o le lalolagi. E oo lava i le lotoifale, e masani ona pisi faleoloa ma fale ofisa sa nofo avanoa mo masina, e leai ni tagata faigaluega ma tagata faʻatau. —Me 2010, “Scenaries for the Future of Technology and International Development”; Le Rockefeller Foundation; nommeraadio.ee

Fa'afuase'i, sa'o? O le Kalapu a Roma, o se tagata lauiloa i le lalolagi atoa, na saunia se pepa e taʻua o le "Crafting The Post COVID World".[51]clubofrome.org/impact-hubs/climate-emergency/crafting-the-post-covid-world/ Fai mai: “O le a tatou tulaʻi mai lenei faalavelave faafuaseʻi. A tatou faia, o le a le ituaiga o lalolagi tatou te mananao e fai?… Tatou te manaomia se masani fou.” E tusa ai ma le World Economic Forum (WEF), lea o loʻo taʻimua i lenei lalolagi Tele Reset, o le mea tonu lava lena o le a oʻo mai:

Toatele o tatou o loo mafaufau loloto pe o afea e toe foi ai mea i tulaga masani. O le tali puupuu o le: leai. E leai se mea o le a toe foʻi i le lagona 'nutimomoia' o le tulaga masani na i ai ae le i oʻo i le faʻalavelave ona o le faʻamaʻi o le coronavirus ua faʻailogaina ai se tulaga taua tele i le tatou lalolagi. —Faʻavae o le World Economic Forum, Polofesa Klaus Schwab; co-tusitala o Covid-19: Le Sili Toe Faʻaleleia; cnbc.com, Iulai 13th, 2020 

Le sini a le WEF mo oe ma a'u? "E oʻo atu i le 2030, e te le maua se mea ma o le a e fiafia." E leai lava se isi mea na o le Communism i le lalolagi atoa ma le ataata (cf. O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi; ff. Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi). 

Fa'atasi ai ma le tele o fa'afuga maketi ua fa'amoemoe e pa'u;[52]thestar.com faatasi ai ma Saina ma isi vaega o le lalolagi ua lata i feteenaiga; ma ua lata mai le oge; faatasi ai ma aiga ua matua fevaevaeai le tasi i le isi e ala i le agaga o le fefe… e itiiti se mafaufau e vaai ai i elemene o le faamaufaailoga lona fa o mulimuli mai e pei o le tasi taavale pusa ma le isi i totonu o tagata lautele. vevesi

Ina ua ia tatalaina le faʻamaufaailoga lona fa, na ou faʻalogo i le leo o le mea ola lona fa o alaga, "Sau i luma." Sa ou tilotilo atu, ma sa i ai se solofanua lanumeamata lanumeamata. O lē na tiʻetiʻe ai, na faʻaigoa iā te ia o le Oti, ma na feoaʻi ma Seoli. Na tuʻuina atu foʻi 'iā te i latou le pule i le kuata o le lalolagi, e fasioti i le pelu, oge, ma faʻamaʻi, e ala foʻi i manu o le lalolagi. (Faʻa.6: 7-8)

Ordo ab vevesi – “Oka mai le vevesi” — mautauave a le Freemasons/Illuminati

O le natura o faimesia faalelalolagi e talitonu afai e le galulue faatasi tagata, e tatau la ona faamalosia tagata e galulue faatasi - mo lona lava lelei, e moni… O tagata fou faimesia, i le saʻiliga e liua tagata i se tuufaatasiga vavaeʻese mai lana Foafoa , o le a aumaia ma le le iloa le faʻatafunaga o le tele o vaega o tagata. O le a latou faʻailoa mai mea mataʻutia e leʻi tupu muamua: oge, faʻamaʻi, taua, ma le iuga o le Faʻamasinoga Tonu. I le amataga o le a latou faʻaaogaina le faʻamalosi e faʻatele ai le faʻaititia o le faitau aofai, ma a maeʻa lena o le a latou faʻaaogaina le malosi. —Michael D. O'Brien, Globalisation ma le New World Order, Mati 17th, 2009

O le faamaufaailoga lona lima, o le amataga lea o le sini mulimuli a Freemasonry: o le faatafunaga o le Ekalesia Katoliko. 

… Pe a saʻo tulaga, o le a salalau le nofoaiga i le lalolagi atoa e tafiesea uma Kerisiano, ona faʻavaeina ai lea o se usoga i le lalolagi atoa e aunoa ma faʻaipoipoga, aiga, meatotino, tulafono poʻo le Atua. - Freemason Francois-Marie Arouet de Voltaire, Na te tuʻimomomoina lou ulu. Stephen Mahowald,(Kindle Edition)

… ua amata le faatafunaga tele. Ua salalau atu a'oa'oga sese ma mea sese. O le tauiviga mulimuli lea mo le faʻasaoina o le talitonuga Katoliko moni ... —O lo matou Fafine ia Martin Gavenda i Dechtice, Slovakia ia Oketopa 15th, 2021; countdowntothekingdom.com

 

SAUNIUNIGA FA'AI'U

Uso e ma tuafafine, o se valaau lenei, e le o le fefe, ae ia faatuatua—ma ia saunia: ia puipuia mo aafiaga.

Lau fanau e, ua matua faatelevaveina mea uma ona ua leai se taimi; ia outou lotogatasi o le au uso ma tuafafine, ma aua le tumau na o outou, aua o le taimi lenei tou te manaomia ai e le tasi le isi.  —Lo matou Fafine ia Gisella Cardia Oketopa 16, 2021; countdowntothekingdom.com

Muamua ma le sili, o le sauniuniga faaleagaga. Ua valaau mai lo tatou Fafine i le tatalo i aso uma: “Tatalo, tatalo, tatalo” na ia fetalai atu i le tele o faaaliga i le tele o tagatavaai. O le sili atu ona faigata o lenei mea, o le sili atu foi lea ona taua, a leai o le a le matua tetee le tino, le tiapolo ma le lalolagi i ai. Lona lua, ua ia fai mai ia tatou tatalo i le Rosario i aso uma. Nao le fai lava. Tau lava o le usiusitai, ona mulimuli mai ai lea o le alofa tunoa. Tolu, ua ia valaauina i tatou e toe foi atu i le Faamanatuga, e fetaiai ma Iesu i le Eucharist ma Lona alofa mutimutivale i le Ta'uta'u atu. Lona fa, ua ia uunaia i tatou e faitau ma mafaufau loloto i le Afioga a le Atua, le pelu a le Agaga. Lona lima, na te valaau mai ia i tatou i tiute galue, ae le o le paie po o le palaai. Ua ia uunaia i tatou ina ia salamo ma anapogi, ia ositaulaga ma molimau atu io tatou tuaoi. I faaaliga faamaonia ia Elizabeth Kindelmann, ua fetalai mai ai lo tatou Alii o Iesu lava ia:

E vala'aulia tagata uma e 'auai i la'u 'au tau fa'apitoa. Le afio mai o lo’u Malo [o le Finagalo Paia] e tatau ona na o lou faamoemoega i le olaga. O a'u upu o le a oo atu i le motu o tagata. Talitonu! O le a ou fesoasoani ia te outou uma i se auala faavavega. Aua le fiafia i le mafanafana. Aua le palaai. Aua le faatali. Faafeagai ma le Afa e laveai ai agaga. Tuu atu oe i le galuega. Afai e te le faia se mea, ua e lafoai le lalolagi ia Satani ma agasala ai. Ia pupula ou mata ma vaʻai i mea lamatia uma e fai mai ai tagata afaina ma faʻafefe o oe lava agaga. —Iesu ia Elizabeth Kindelmann, Le afi o Alofa, itu. 34, lolomiina e Fanau a le Tama Faʻavae; Le faʻamaonia Archb Bishop Charles Chaput

Ae ona o le mea o loʻo tupu i le sapalai sapalai, ua naʻo se mataupu o le faʻaeteete mo nisi ituaiga faaletino sauniuniga. Teu nisi o oloa ma mea e mana'omia. Fai le mea e te mafaia i le mafaufau - ma o le a faia e le Atua isi mea.[53]tagaʻi i le Mataio 6:25-34 

Ia nofouta i le faanatinati o le teuina o fatu ma isi meaʻai e tusa ai ma tausaga o tagata taʻitasi o le aiga, e aunoa ma le faʻagaloina fesoasoani mo nisi o ou uso ma tuafafine. Taofi vailaʻau e te manaʻomia, aunoa ma le le amanaʻiaina [e teu] vai, lea e taua mo le ola. Ua e latalata tele lava i vevesi i le lalolagi atoa… ma o le a e salamo ona e leʻi usitaʻi pei o taimi o Noa… pei ona faia i le fausiaina o le Olo o Papelu (Kene.11, 1-8)—St. Mikaele le Agelu Sili ia Luz de Maria de Bonilla ia Oketopa 4th, 2021; cf. countdowntothekingdom.com

Ua filifilia outou e avea ma fitafita o le malamalama e faatoilaloina le pogisa o loo siomia ai outou. Ua uma ona ou taʻu atu ia te oe o le a le pine ae paʻu mea uma, ma ou te toe fai atu i ai oe: pe a outou faalogo ma vaai atu i uso e faasagatau i uso, o taua i ala tetele, o le tele o mala e oo mai ona o siama, ma pe a oo ina pulepulepule le faatemokalasi pepelo, faauta, o le a latalata le taimi o le afio mai o Iesu… Ia saunia ni vai, meaʻai ma vailaau. . —O lo matou Fafine ia Gisella Cardia ia Oketopa 6th, 2021; cf. countdowntothekingdom.com

O le a tulaʻi mai taua ma o le a soloia lou malosi tautupe i lou atunuʻu, aua e oʻo lava i le mauoa o le a i ai i totonu o le matitiva; mo suiga i lau tupe ua lata ona oʻo mai. O le Sisifo o le a luluina i lona autu ma o le a fafagu mai mauga i lalo o le sami. O le a ou sii loʻu lima taumatau ma o le a siʻitia luga sami, mo eria o loʻo i ai, o le a le toe i ai. Faʻaputuputu au meaʻai i le taimi nei mo oe o le a vave ona molimauina se mala tele o le a valaʻauina le tele e tutu i oʻu luma. — Iesu ia Jennifer, Me 27, 2008; countdowntothekingdom.com

Ae pe e te le o malamalama ea ua le toe i ai se taimi?… E te le o malamalama ea e na o le Lagi e mafai ona tausia oe? La‘u fanau e, ‘aua tou te popole, ‘aua fo‘i tou te masalosalo ma fefefe, auā e lē tatau ‘ona mata‘u so‘o se tasi e fa‘atasi ma Keriso.  —O lo matou Fafine ia Gisella Cardia ia Oketopa 9th, 2021; cf. countdowntothekingdom.com

Ma le mea mulimuli, ua folafola mai e lo tatou Tama'ita'i o le a i ai i o tatou tafatafa, a o tatou ui atu i lenei Mata'utia, ae mulimuli ane, e tatau ma fa'amamāina Afā. O lona Loto Mamalu, na ia fai mai ai i Fatima, o lo tatou malu ma le ala e tau atu i le Atua.

O agaga filifilia o le a tau ma le Prince of Darkness. O le a avea ma Matagi taufaafefe - leai, le o se afā, ae o se afā na faatamaia mea uma! Na ia manaʻo foi e faʻaleaga le faʻatuatua ma le talitonuga o le au filifilia. O le a ou i ai pea i ou tafatafa i le Matagi lea ua amata nei. O aʻu o lou tina. E mafai ona ou fesoasoani ia te oe ma ou te manaʻo e! —Mai i faʻamaoniga faʻaaliga a le tatou Fafine ia Elizabeth Kindelmann (1913-1985), Le Mumua o le Alofa o le Lelei Malosi o Maria: Le Tusi Faaleagaga (Kindle Nofoaga 2994-2997); faʻamaonia e Cardinal Péter Erdö, primates o Hanikeri

O Loʻu Tina o le Vaa a Noa… -Iesu ia Elizabeth Kindelmann, Le afi o Alofa, i. 109; Le faʻamaonia mai le Archb Bishop Charles Chaput

 

FAITAU FUAFUAGA

O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega

Le Sulufaiga oo Tatou Taimi

Schism? Leai luga o laʻu Uati

 

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:


E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 vaʻai Le Aso Tele o le Malamalama
2 vaʻai Valaʻauina i le Pa
3 ff. O le fili o loʻo i totonu o faitotoʻa
4 Ina ia mulimuli i ulutala ma laʻu tagata suʻesuʻe fesoasoani, Wayne Labelle, e aofia ai faʻamatalaga, faʻatasi ma matou i le "The Now Word - Signs" i MEWE
5 ff. Faʻamatalaina o Faʻaaliga
6 vaticannews.va
7 ff. O ai le Restrainer?
8 Dr. Robert Malone, PhD; cf. Mulimuli i le Saienisi?
9 ff. O Toloa
10 Dr. Jessica Rose, PhD, ua fuafuaina e tusa ma le 150,000 ua maliliu i le Iunaite Setete lava ia mai tui; na'o fa'amaumauga a Medicare iina na'o (18% o le faitau aofa'i) o lo'o fa'aalia ai le silia ma le 48,000 ua maliliu i totonu ole 14 aso o tui: va'ai O Toloa. Ma ua fuafuaina e le tagata suʻesuʻe fuainumera Matthew Crawford i le lalolagi atoa “e 800,000 i le 2,000,000 o le COVID-19 maliu na faamauina, o maliu moni lava na mafua mai i tui”; vaai roundingtheearth.substack.com
11 A o ou tusia lenei mea, na oo mai se savali mai se tasi o au faitau: “Faamolemole tatalo mo se ositaulaga sili ona paia; Na ta'u atu e lona epikopo ia te ia i le aso, afai na te le tago i le fana o le a le toe faatagaina o ia e fai Misasa. Ua matua atuatuvale lava o ia ma toetoe lava a mafaufau e ave, e ui lava na te iloa le matautia o lea mea. Faamolemole tatalo mo ia… O loo i Kanata.”
12 Talu ai o togafitiga mRNA genes e faʻataʻitaʻia, soʻo se faʻamalosi poʻo le "faʻatonuga" e faʻamalosia se tasi e tuiina i lenei tekonolosi o se solia tuʻusaʻo lava lea o aʻoaʻoga Katoliko faʻapea foi ma le Nuremberg Code. O lenei Tulafono na atiaʻe i le 1947 e puipuia ai tagata mamaʻi mai faʻataʻitaʻiina faʻafomaʻi, ma ua taʻua ai o lana uluaʻi faʻaliga e faapea "o le maliega malie o le tagata mataupu e matua taua lava.” — Shuster E. Lima sefulu tausaga mulimuli ane: O le taua o le Nuremberg codeTusi a le New England Journal of Medicinu 1997; 337: 1436-1440
13 "...o mafuaaga masani e faʻamaonia ai o le tui e le, e pei o se tulafono, o se matafaioi mama ma o le mea lea, e tatau ona ofo fua." — “Manatua i le amio mama o le faaaogaina o nisi o tui puipuia-Covid-19”, n. 5, faʻatau ie
14 Mataupu Tatala Tatala i Epikopo Katoliko
15 "...o uo moni e le oi latou e faʻamalo le Pope, ae o i latou e fesoasoani ia te ia i le mea moni ma le poto faʻalelotu ma tagata." —Katinale Gerhard Müller, Corriere della Sera, Nov. 26, 2017; mai le Moynihan Letters, #64, Nov. 27th, 2017
16 “…e leai se tomai faapitoa a le Ekalesia i le faasaienisi… e leai se poloaiga a le Ekalesia mai le Alii e fofogaina ai mataupu faasaienisi. Matou te talitonu i le tuto’atasi o le faasaienisi.” —Cardinal Pell, Religious News Service, Iulai 17, 2015; relgionnews.com
17 ff. O le Tupuola Faʻatupu Faʻatupu
18 faʻapea lifesitenews.com
19 ff. Le Paganism Fou - Vaega III
20 "Prince Charles ma le Toe Fa'atonu Sili", savkinoleg583.medium.com
21 ff. O le Caduceus Key
22 O se pepa mai le South China's University of Technology o faapea mai 'o le fasioti tagata Coronavirus atonu na afua mai i le fale suesue i Wuhan.' (Fep. 16th, 2020; asomail.co.uk) I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusiaina le US "Biological Weapon Act", na tuuina mai se auiliiliga faamatalaga ioeina o le 2019 Wuhan Coronavirus o se leaga Biological Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona iloaina e uiga . (f. zerohedge.com) O se tagata suʻesuʻe taua o taua a Isaraelu, e tutusa lelei ana fetalaiga. (Ian. 26th, 2020; fufuluina taimi.com) Dr. Peter Chumakov o le Engelhardt Institute of Molecular Biology ma le Russian Academy of Science fai mai "e ui lava o le sini a saienitisi Wuhan i le fausiaina o le coronavirus e le leaga - ae, na latou taumafai e suesue le faʻamaʻi o le siama ... Na latou matua faia lava mea valea… Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaofi i totonu o le genome, na maua ai e le siama le mafai e sosolo ai sela o tagata. ”(zerohedge.com) Polofesa Luc Montagnier, 2008 Nobel Prize manumalo mo Faʻafomai ma le tamaloa na mauaina le siama o le HIV i le 1983, fai mai o le SARS-CoV-2 o se siama togafitia na faʻafuaseʻi ona faʻasaʻoloto mai le fale suesue i Wuhan, Saina. Mercola.com) A pepa fou, faʻamatalaina le tele o saienitisi, faʻasino agai i le COVID-19 o se inisinia siama. (Mercola.com) O se vaega o saienitisi Ausetalia na latou fausiaina ni molimau fou o le tala o le coronavirus o loʻo faʻaalia ai faʻailoga “o le faʻalavelave mai a tagata.” (lifesitenews.comfufuluina taimi.com) O le sa avea ma ulu o le ofisa o le ofisa malamalama a Peretania M16, Sir Richard Dearlove, na ia faapea mai, e talitonu o le COVID-19 virus na faia i totonu o le fale suesue ma na sosolo faafuasei. (jpost.com) O se suʻesuʻega soofaatasi Peretania-Nouei na taua ai e faapea, o le Wuhan coronavirus (COVID-19) o se "chimera" na fausia i totonu o fale suesue a Saina. (Taiwannews.com) Polofesa Giuseppe Tritto, o se tagata lauiloa faavaomalo i le biotechnology ma nanotechnology ma le peresetene o le Lalolagi Aoga o Biomedical Saienisi ma Tekinolosi (WABT) fai mai, "Na gaosia i le genetically i le Wuhan Institute of Virology's P4 (maualuga-container) fale suesue i se polokalame vaʻavaʻaia e le militeri Saina." (lifesitnews.com) O le aliʻi viris Saina faʻaaloalo o Dr. Li-Meng Yan, o le na sola ese mai Hong Kong ina ua maeʻa ona faʻaalia le silafia e Bejing o le coronavirus aʻo leʻi aliaʻe mai lipoti, na taua ai e faapea, "o le maketi o aano o manu i Wuhan o se paipa asu ma o lenei siama e le mai le natura… sau mai le fale suesue i Wuhan. ”(asomail.co.uk ) Ma o le sa avea muamua ma CDC Director Robert Redfield na fai mai foi COVID-19 'masalo' na sau mai Wuhan lab. (washingtonexaminer.com
23 zerohedge.com
24 fufuluina taimi.com; asomail.co.uk; ff. Le Itula o le Pelu
25 theepochtimes.com
26 ff. https://www.cnbc.com
27 asomail.co.uk
28 cnbc.com
29 msn.com
30 msn.com
31 mobes.com; “$7.59” i se nofoaga o Kalefonia; cf. abc7.com
32 news-daily.com
33 cnn.com; foxbusiness.com
34 marketplace.org
35 globalnews.ca
36 foxnews.com; asomail.co.uk
37 apnews.com
38 foxnews.com
39 usatoday.com
40 financialpost.com ff. iceagefarmer.com
41 nytimes.com
42 business.finanicalpost.com
43 bloomberg.com
44 ft.com
45 leglobeandmail.com
46 cnn.com
47 city-journal.org
48 au.finance.yahoo.com
49 faʻapea wsj.com
50 clubofrome.org
51 clubofrome.org/impact-hubs/climate-emergency/crafting-the-post-covid-world/
52 thestar.com
53 tagaʻi i le Mataio 6:25-34
lafoina i AIGA, Faailoga ma pōpō , , , , , , , , , , , .