Kapitalism ma le Manu Feʻai

 

IOE, O le a fai le Afioga a le Atua faʻamaonia… Ae o le tu i le ala, pe o le taumafai, o le mea e taʻua e Sagato Ioane o le "manu feʻai." O se malo sese pepelo ua ofoina atu i le lalolagi se faʻamoemoe sese ma se puipuiga le saʻo e ala i tekonolosi, transhumanism, ma se lautele lautele e avea ai "se faʻafoliga o lotu ae faʻafitia lona mana." [1]2 Tim 3: 5 O lona uiga, o le a avea ma satani o le malo o le Atua—e aunoa ma Atua O le a matua faʻatalitonuina, matuaʻi foliga talafeagai, matua le mafai lava ona teteʻe, o le lalolagi i se tulaga aoao o le a "ifo" iai. [2]Faʻaaliga 13: 12 O le upu mo tapuaiga iinei i le Latina o vivii: tagata o le a "vivii" le Manu Feʻai.

Uso e ma tuafafine, ou te le toe talitonu o le malo lea i le lumanaʻi. O faavae ma e oo lava i puipui o lenei malo e foliga mai na faatuina a o tatou tautatala, e ui lava a manaʻomia le malosi atoa tatou te le iloa. A oe faitau i Ola i le Tusi o Faʻaaliga, E tele pope ua faʻatusatusa o tatou taimi i le mataupu Faʻaaliga 12 ma le 13 lea e aliali mai ai le Manu Feʻai. Ae atonu o le latalata mai o lenei tulafono faʻatiga e mafai ona sili atu ona malamalamaina e ala i le suʻesuʻeina atili o le "fafine talitane" o le, mo sina taimi, tiʻetiʻe luga o le Manu ... o se fafine talitane e aliali mai i itu uma. Kapeteni e leʻo iai.

Na 'ou vaʻai atu i le fafine o loʻo tiʻetiʻe luga o le manu mūmū na ufiufi i igoa leaga, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu. O le fafine sa ofu i le pāuli ma le mūmū ma teuteuina i auro, maʻa taua, ma penina. Sa ia uuina i lona lima se ipu auro na tumu i mea leaga ma le leaga a lona faitaʻaga. I luga o lona muaulu sa tusia ai se igoa, o se mea lilo, "Papelonia tele, le tina o fafine talitane ma mea inosia a le lalolagi." (Faʻaaliga 17: 3-5)

 

FESOOTAIGA: LALOLAGI OU

O lenei, ou te fia faʻasino atu ia te oe, i le faigofie e mafai ai, ia mea e lua foliga foliga tauvaga faʻavae i le seneturi talu ai: Communism ma Capitalism. Ole taimi nei, e leʻi sau le tatou Lady ile 1917 e lapataʻi e uiga ile Kapeteni taʻitasi. Na sau o ia e lapatai atu e uiga i le salalau o “mea sese a Lusia” lea sa aofia ai i le Communism, e igoa le talitonu i le Atua—le talitonu i le Atua, ma lona iʻuga matapeapea-O le talitonuga e leai se mea ae o mataupu o loʻo i ai mo tatou e ona ma faʻataʻitaʻi ia tatou lava iʻuga. O le Pope John Paul II na ia faamatalaina lenei "fouvalega" faasaga i le Agaga Paia o le autu o le Marxism, o le filosofia fatu o le Communism.

I le faʻavae ma le mea moni, o le matapeʻapeʻa i mea uma, e matua faʻateʻaina le iai o le Atua ma ana gaioiga, o ia o le agaga, i le lalolagi ma sili atu i tagata uma O le mafuaʻaga na mafua ai ona e le taliaina le i ai o le Atua, avea ma se faiga e matua ma faʻatulagaina le le talitonu i le Atua. Ole mea mataʻina lea ole tatou taimi: le talitonu i le Atua... —POPE IOANE PAULO II, Dominum ma Vivificantem, "I Le Agaga Paia i le Olaga o le Ekalesia ma le Lalolagi", n. 56; faʻatau ie

Ina ia mafai ona faafetauia nei pepelo a le tarako (Faʻaaliga 12: 3), Our Lady, le "mediatrix o le alofa tunoa", na talosagaina le liua, penance, ma le faʻapaʻiaina o Lusia i lona Immaculate Heart. Ae na matou tuai, ae finau nisi, e leʻi tupu.

Talu ai matou te leʻi amanaʻia lenei apili o le Feau, ua matou vaʻaia ua taunuʻu, o lea ua osofaʻia ai e Lusia le lalolagi i ana mea sese. Ma afai tatou te leʻi vaʻaia le atoaga faʻataunuʻuina o le vaega mulimuli o lenei valoʻaga, o le a tatou agaʻi atu i ai i lea taimi ma lea laa. Afai tatou te le teʻena le ala o le agasala, inoino, taui ma sui, le tonu, solia o aia a le tagata soifua, amio le mama ma le saua, ma isi. —Mai le vaega lona tolu o le mea lilo i le vaʻai mamao a Sr Lucia; i se tusi i le Tama Paʻia, Me 12th, 1982; Le Savali a Fatima, vatican.va

Lenei la, faʻapefea ona faʻasalalau atu "mea sese" o Lusia? Muamua, malamalama i uso ma tuafafine o Communism i lona tulaga e pei ona tatou vaʻaia i le muamua USSR, Saina, ma aso nei North Korea e le o le sini, e ui o le totalitaryism tatou vaʻaia o loʻo i ai lona iʻuga tatau. Nai lo lea, o le sini i le taimi nei o le faasalalauina o "mea sese" o le le talitonu i le Atua talitonu ma meafaitino e faaleagaina faatemokarasi. Ioe, pei ona ou faʻamatalaina i Mealilo Papelonia ma Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia, O Lusia sa naʻo le leai o se aoga mo sosaiete faalilolilo na teuteuina le fuafuaga a Satani.

… Tusitala ma faʻafitauli na manatu ia Lusia o le sili saunia sauniuniga mo le faʻataʻitaʻia ma se fuafuaga faʻalauteleina sefulu tausaga talu ai, ma ai mai iina o loʻo faʻaauau pea ona salalau atu mai le tasi itu o le lalolagi i le isi. —POPE PIUS XI, Divini Togiolaina, n. 24; www.vatican.va

O le mea lea, i le paʻu o le Berlin Wall ma faʻataʻapeina o le USSR, Communism e leʻi oti, ae, na suia foliga. O le mea moni, o le "pa'ū" o le Soviet Union na matua fuafuaina tausaga muamua atu. E mafai ona e faitau i ai i le le Paʻu o le Miloilo Papelonia. O le sini taua o le "toe fetuunaiga" poʻo le "perestroika" pei ona valaauina. Michel Gorbachev, ao avea ma taʻitaʻi o le Soviet Union, sa i ai faamaumauga tautala i luma o le Soviet Politburo (faia-tulafono komiti o le Communist pati) i 1987 fai mai:

Alii, uo, aua le popole i mea uma ua outou faʻalogo e uiga ia Glasnost ma Perestroika ma le temokalasi i tausaga a sau. E faʻapitoa lava mo le faʻaaogaina i fafo. E leai ni suiga taua i totonu o le Soviet Union, e ese mai i mea teuteu. O la matou mafuaʻaga o le faʻateʻaina o tagata Amerika ma tuʻu latou momoe. —Mai Agenda: o le olo lalo o Amerika, pepa na pueina e Idaho Legislator Curtis Bowers; www.vimeo.com

O le togafiti o le mailei o le vaega lena o Amerika e le gata i le lotonuu, ae o le amio lelei, i se moe i lena faiga le tonu mafai ona aumaia, ma auala atu ia te ia, sosolo lenei faiga piʻopiʻo i le lalolagi atoa. E pei ona fai mai Antonio Gramsci (1891-1937), o le na faavaeina le Italia Communist Party: "O le a tatou liliu a latou musika, faatufugaga, ma tusitusiga e faasaga ia latou." [3]mai Agenda: o le olo lalo o Amerika, o se pepa na pueina e Idaho Legislator Curtis Bowers; www.vimeo.com O le sa avea ma sui sooupu o le FBI, o Cleon Skousen, na ia faaalia auiliili le fasefululima sini a le au Komunisi i lana tusi o le 1958, Le Communist le lavalava. [4]ff. en.wikipedia.org A o e faitauina nisi o ia mau, vaʻai ia oe lava pe na faʻapefea ona manuia lenei fuafuaga mataga. Mo nei sini na afuafua sili atu i le lima sefulu tausaga talu ai:

# 17 Faʻatonutonu aʻoga. Faʻaaoga ia mea e fai ma fusipaʻu mo agafesoʻotaʻi ma faʻasalalauga pepelo a le au Komunisi. Faamalulu le mataupu aoaoina. Maua le faʻatonutonu o asosi a faiaoga. Tuʻu le laina pati i tusi aʻoga.

# 28 Aveʻese le tatalo poʻo se vaega o faʻaupuga faʻalelotu i totonu o aʻoga i luga o le eleele ua solia ai le mataupu faavae o le "vavaeʻeseina o lotu ma setete."

# 31 Tuʻulafoaʻi ituaiga uma o tu ma aga a Amerika ma faʻavaivaia le aʻoaʻoina o le talaaga a Amerika…

# 29 Faʻaleagaina le Faʻavae a Amerika i le faʻaigoaina o le lava, tuai, leai se aoga ma manaʻoga faʻaonapo nei, o se faʻalavelave i le felagolagomaʻi o malo i le lalolagi atoa.

# 16 Faʻaaoga faʻaiuga faʻaiuga a le faʻamasinoga e faʻavaivaia ai faʻavae a Amerika i le finauina o a latou gaioiga e solia ai aia tatau a tagata.

# 40 Faʻaleagaina le aiga o se faʻalapotopotoga. Faʻamalosiʻau i le ola fealofani, faʻasolosolo gofie ma teteʻa faigofie.

# 25 Tuʻua i lalo tu ma aganuu tulaga o le ola mama e ala i le faʻalauiloaina o ponokalafi ma le le taupulea i tusi, mekasini, ata tifaga, leitio, ma TV.

# 26 Faʻailoa atu le tauatane, faʻaleogolua ma feusuaʻi o se "masani, masani, maloloina."

# 20, 21 Faʻamalulu i le nusipepa. Maua le puleaina o tulaga taua i leitio, tv, ma ata lafo.

# 27 Ulufale i totonu o falesa ma suia lotu ua faʻailoa mai i tapuaiga "lautele". Faʻaleaga le Tusi Paʻia.

# 41 Faʻamamafa le manaʻoga e tausi tamaiti mai le aʻoaʻoga leaga a matua.

O nei mea uma na ofiina ma faʻamalosia faʻalauiloa e le aufaasālalau autu o loʻo avea ma ata o le manu feʻai:

E i ai le isi faʻamatalaga mo le vave faʻasalalauina o manatu faʻa-Komunisi ua sosolo nei i totonu o malo uma, tele pe laiti, agaʻi i luma ma tua, ina ia leai se tulimanu o le lalolagi e saoloto mai ia latou. O lenei faʻamatalaga e tatau ona maua i se faʻasalalauga pepelo faʻamaoni lava e le i molimauina e le lalolagi se mea faʻapenei. E faʻatonuina mai le tasi nofoaga tutotonu masani. —POPE PIUS XI, Divini Redemptoris: I le Atheistic Communism, Le. 17

Ma o lea ua tatou taunuʻu mai i le itula na salalau ai mea sese a Lusia ma ausia ai sini o le le talitonu i le Atua: ia taʻitaʻia le tagata ia vaai ia te ia lava o se atua ma ona malosiaga faʻasaienisi uma, ma o lea, e le manaʻomia ai le Foafoa.

… O gaioiga le talitonu i le Atua… na afua mai i lena aoga o filosofia lea na fia seneturi o saili e faatea le saienisi mai le olaga o le Faʻatuatua ma le Ekalesia. —POPE PIUS XI, Divini Redemptoris: I le Atheistic Communism, l. 4

Ua liua Amerika - na ia fiu, e aunoa ma se misa, pei lava ona fai mai le fuafuaga a Gramsci o le a ia faia. -Na te tuʻimomomoina lou ulu, Stephen Mahowald, i. 126

 

O LE MANU E TOLERATE I LE HARLOT

O lenei, o se mea ofoofogia ua aliali mai i luma-le malamalama e mafai ona tatou maua i le mafaufau i ai. I le faʻamatalaga a Sagato Ioane o le Manu Feʻai ma "fitu ulu ma sefulu nifo", o nifo e sefulu e faʻatusa i le "sefulu tupu" (Faʻaaliga 17:12). I tusitusiga pepelo a le tofa Fr. Stefano Gobbi, lea e tauaveina le Le faʻamaonia, O loʻo faia e le Tamaʻitaʻi se mea e maitauina e ogatasi ma le lapataʻiga a pope. lea sosaiete faalilolilo o loʻo galulue agaʻi i le faʻatoʻilaloina o le faʻatonuga nei.

O le fitu ulu faʻaalia potu eseese masonic, lea e faʻataʻitaʻia i soʻo se mea i se auala faʻalilolilo ma le mataʻutia. O lenei Uliuli Manu e sefulu nifo ma, i luga o nifo, sefulu pale, o faʻailoga ia o le malo ma tupu. Masonry pule ma pulea i le atoa lalolagi e ala i le sefulu pu. —Faʻailoaina le feau ia Fr. Stefano, I le Faifeau, Tama Pele a le tatou Tamaʻitaʻi, n. 405.de

… O le latou autu lava autu malosiaga ia matamata i ai - e taʻu o le soloia atoa o le atoa tapuaiga ma faaupufai faatulagaga o le lalolagi na faia e le aʻoaʻoga kerisiano, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou aitia, o o le faʻavae ma tulafono e tatau ona aumaia mai naʻo le natura. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20thl, 1884

O loʻo e mataala moni lava, ole faʻamoemoe ole togafiti leaga lea o le unaʻia lea o tagata e faʻatoilaloina le faʻasologa atoa o mea fai a tagata ma tuʻuina atu i latou i tagata leaga. manatu o lenei Socialism ma Communism… —POPE PIUS IX, Nostis ma Nobiscum, Faʻafiafiaga, n. 18, TESEMA 8, 1849

O lea ua ia i tatou lenei Manu Feʻai o loʻo manaʻo e pulea le lalolagi. Ae e manino lava o loʻo ia faʻatagaina lenei "fafine talitane" o le faʻafoliga Capitalism e tiʻetiʻe ai i luga mo na o sina taimi. Mo St. John tusia:

O nifo e sefulu na e iloa ma le manu feʻai e 'inoʻino i le fafine talitane; o le a latou tuʻulafoaʻia ma le lavalava; latou te 'aʻai i lona tino ma susunuina ia i le afi. Aua ua tuuina e le Atua i o latou mafaufau e faataunuu lona finagalo ma faia i latou i le maliliega e tuu atu lo latou malo i le manu feai seia maeʻa afioga a le Atua. O le fafine na e vaʻaia o loʻo fai ma sui o le 'aʻai tele o loʻo iai lana pule silisili i tupu o le lalolagi. (Faʻaaliga 17: 16-18)

O le a lenei 'aʻai, e lauiloa foʻi o "Papelonia"? Ua toe aumaia foi e le pope se malamalamaga loloto i le gaioiga le taupulea a lenei fafine talitane.

O le Tusi o Faʻaaliga o loʻo aofia ai ma agasala tetele a Papelonia - o le faʻailoga o le tele o le lolotu o 'aʻai o le lalolagi - o le mea moni e fefaʻatauaʻi ma tino ma agaga ma togafitia latou o oloa. I lenei tulaga, o le faʻafitauli o fualaʻau faʻasaina foi lona ulu, ma le faʻateleina o le malosi e faʻalauteleina ai ona feʻe i le lalolagi atoa - o se faʻaaliga manino o le pule saʻo o le mamone e faʻasesēina tagata. E leai se fiafiaga e lava, ma o le tele o le faʻaseseina o le onā e avea ma sauaga e malepelepe vaega atoa - ma o nei mea uma i le igoa o le ogaoga malamalamaaga o le saʻolotoga lea e faʻaleagaina ai le saolotoga o le tagata ma iu ai lava ona faʻaleagaina ai. —POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻafeiloaʻiga, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va/

A o Papelonia e foliga mai o loo siomia uma “aai le lolotu” o le lalolagi, e le mafai ea ona tatou faapea o lo latou "tina" o loo i Niu Ioka, lea o le fesuiaiga o oloa, World Trade Center, ma Malo Aufaatasi aafiaga moni ma faʻaaogaina le saolotoga ma pulega silisili a malo muamua lava e ala i le malosi o tamaoaiga? Ae ua tatou faitau o le Manufeʻai "ita" le fafine talitane. O lona uiga, o le fafine talitane o le a faʻaaoga mo le umi e mafai ai e faʻaleagaina malo, aveʻese i latou mai le vivii atu i le Atua, i le teuteuina o mea, i le teuteuina o oe lava. Ae latou te leʻi iloaina, o le lalolagi o le a maua e le malamalama o nei "sefulu tupu", matua faʻalagolago lava ia latou pe a pa'ū le faiga fiafia i se fale o pepa. I le avea ai o le taitai o Rusia, na fai mai ai Vladimir Lenin:

O le a faʻatau atu e le Kapeteni ia matou le maea e matou te faʻatautau ai.

 

Lapataiga PAPAL

Ioe, o le lapataʻiga mataʻutia lea a le tele o pontiff e uiga i le tamaoaiga o le taimi nei. Na lapataia e Pope Francis le au mamana o loʻo faʻatonuina tagata i le 'manatu tasi' [5]cf. Aiga, Novema 18th, 2013; Zenit lea o 'malo le vaʻaia' [6]cf. Lauga i le Palemene a Europa ma le Fono a Europa, Novema 25th, 2014; cruxnow.com avea ma 'Matai o le Lotofuatiaifo' [7]cf. Aiga i le Casa Santa Martha, Me 2nd, 2014; Zenit.org faamalosia tagata uma i se 'globalization o hegemonic laugatasia' [8]cf. Aiga, Novema 18th, 2013; Zenit ma 'faiga tutusa o malosiaga tau le tamaoaiga.' [9]cf. Lauga i le Palemene a Europa ma le Fono a Europa, Novema 25th, 2014; cruxnow.com

… O i latou e iai le malamalama, aemaise ai o le tamaoaiga e faʻaoga ia mea, [e i ai] se puleʻaga faʻamalosia le atoa o tagata ma le lalolagi atoa. E leʻi iai lava i le tagata soifua se pule ia te ia lava, ae leai se mea e mautinoa ai o le a faʻaaoga faʻapitoa, aemaise pe a tatou mafaufau pe faʻafefea ona faʻaaogaina nei. Tatou te manaʻomia le mafaufau i pomu faaniukilia na paʻu i le ogatotonu o le luasefulu seneturi, poʻo le tele o tekonolosi na faʻaaoga e le Nazism, Communism ma isi pulega pule faamalosi e fasiotia le faitau miliona o tagata, ae leai se tala e uiga i le faʻatupulaia o auupega o auupega o loʻo avanoa mo taua i aso nei. O ai e ana le pule o loʻo taoto iai, pe o le a iʻu lava iʻu? E matua lamatia lava mo se tamaʻi vaega o tagata soifua ona mauaina. —Laudato si ', n. 104; www.vatican.va

Na lapataʻi mai Benedict XVI o nei tamaoaiga o le tamaoaiga ua le toe itulagi ae o le lalolagi:

… A aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni, o lenei lalolagi malosiʻaga ono mafua ai le sili atu ona muamua faʻaleagaina ma fausia ai fouvalega i totonu o le aiga tagata… tagata soifua maua fou lamatiaga o le faʻapologaina ma faʻasese. —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, n33, 26

Na alu atili Pope Francis, ma faʻapea mai o le taimi nei, ua faʻasili le Atua, o lona uiga faamemelo i le aveʻesea o le tagata mamalu.

E faʻapea ona fanau mai se pule saua, e le vaʻaia ma e masani ona masani, lea e tuʻufaʻatasia ma ana tulafono ma tulafono. Aitalafu ma le faʻaputuputuina o aia e faigata ai foi i atunuʻu ona iloa le gafatia o a latou lava tamaoaiga ma taofia tagatanuʻu mai le fiafia ia latou moni faʻatau mana ... I lenei faiga, lea e matele ina 'aina mea uma e faʻalavelave i polofiti faʻateleina, soʻo se mea e maaleale, pei o le siʻosiʻomaga, e leai se puipuiga i luma o aia a faʻamaonia maketi, lea ua avea na o le tulafono. —POPE Farani, Evangelii Gaudium, Le. 56

Ae ii, e tatau ona tatou malamalama o le mea o loʻo unaʻia lenei "pulega faʻakolone fou" e le o le Komunisi, ae o le mea e taʻua e Francis o le "kapeteni e le mafai ona faʻatautaia", o le "otaota a le tiapolo." [10]ff. O le telekarafi, Iulai 10th, 2015 O se faiga e maua ai tupe ua avea moni ma "atua," ma faʻaleagaina ai le temokalasi e ala i le tuʻuina atu o le malosi o le tamaoaiga i lima o ni nai.

O le malosiaga moni o tatou temokalasi - malamalama e pei o faʻaaliga o le polokiki manao o tagata - le tatau ona faʻatagaina e pa'ū ifo i lalo o le mamafa o le tele o atunuʻu tului e le lautele, lea e faʻavaivaia ai i latou ma liua i latou i ni faiga tutusa o le tamaoaiga i le tautua. o emepaea le vaaia. —POPE FRANCIS, Lauga i le Palemene a Europa, Strasbourg, Farani, Novema 25th, 2014, Zenit

 

TRUMPING LE MANU?

Tele o tagata Amerika i aso nei o lo o fiafia ma le palota o Donald Trump i le tofi peresitene. Ae ou te manatu e mafai ona tatou finau, uso e ma tuafafine, ua tuai, pe a le tuai. O le paʻu o le amio lelei i le Iunaite Setete ma le Lalolagi i Sisifo e maofa, ma faatasi ai, o le pa'ū o amio pulea i le saienisi, vailaʻau, aʻoaʻoga ma sili ona taua, o le tamaoaiga. Ua matou fusifusi io matou ua le faʻamau o matapeʻapeʻa nonoa e le nonoa o tuinanau, ma toe tuu le maea i lima o na mana "le vaʻaia" o loʻo saili e pulea le lalolagi (e le gata i lea, ou te le o mautinoa o Lusia, Saina, North Korea, poʻo le ISIS e mananaʻo Amerika e avea ma "sili"). Na faafuaseʻi lava, ona avea le lapataʻiga a John John Newman ma uiga taua:

Pe a tatou tuu atu i tatou lava i luga o le lalolagi ma faalagolago mo le puipuiga i luga o lea, ma ua lafoai lo tatou tutoatasi ma lo tatou malosi, ona [Anetikeriso] ono oso mai io tatou luga i le toasa e tusa ma le Atua faatagaina o ia. Ona faafuaseʻi ai lea ona malepe le Emepaea o Roma, ma ua aliali mai ai o le Anetikeriso o se tagata faasaua, ma na malepe foi malo feʻai. —Faʻamanuia John Henry Newman, Lauga IV: O Sauaga a Anetikeriso

O afea Tatou te le iloa. Ae o le mea e foliga mai e manino mai o le fafine talitane ua i ona laʻasaga mulimuli ao le i matua pa'ū ma o se totalitary system e tu i lona tulaga — o sini ia o Le Communist le lavalava ua faʻataunuuina, ma amio lelei soli tulafono tele (tagai Le Itula o le Amioleaga).

Sa ia uuina i lona lima se ipu auro sa tumu i mea leaga ma le leaga a lana faitaʻaga ... Ua avea o ia ma tagata faʻanoanoa i temoni. O ia o se pa mo agaga leaga uma, o se pa mo manu le mama uma, [o se pa mo manu le mama uma] ma inosia [manu feʻai]. (Faʻaaliga 17: 4, 18: 2)

Ma o lea la, o le tulaʻi mai o le Manu Feʻai, e aliali mai, e le faʻatonutonuina e le Communism pei ona tatou iloa ai, ae o le Capitalism e pei ona ua avea—sili mo sina taimi-seʻia sauni le Manu Feʻai e faʻaumatia le lalolagi atoa. 

… Tiaʻi-tiaʻi le aganuʻu na faia e le malosiaga e faʻatonutonu ai le itu tau tamaoaiga ma mea tautupe a le lalolagi lautele. —Pepa faʻapitoa faʻapitoa ma sui o le faʻapotopotoga o aufaigaluega a Italia i le Vatican, TIME Magazine, Fepuari 28th, 2015

O le mea moni lava lea na lapatai mai foi Iesu:

Faʻapei o aso o Noa, e faʻapenā foʻi i aso o le Ataliʻio le Tagata; Sa latou 'aʻai ma feinu, faʻaipoipo ma faʻaipoipo seʻia oʻo i le aso na ulu atu ai Noa i le vaʻa, ona oʻo mai ai lea o le lolo ma faʻaumatia ai i latou uma. E faʻapei o aso o Lota: na latou 'aʻai, feinu, faʻatau, faʻatau atu, totō, fai fale; I le aso na tuua ai e Lota Sotoma, na to mai le afi ma le teiō mai le lagi e faaumatia ai i latou uma. (Luka 17: 26-29)

Ua paʻu, ua paʻu Papelonia le sili, na faʻainuina nuu uma i le uaina o lona tuʻinanau…. Na feusuaʻi aliʻi o le lalolagi ma ia, ma ua faʻatamaoʻoloaina tagata faʻatauʻoa o le lalolagi ona o lona taugata tele… i lo latou le gaoia, latou te fetagisi ai ma faʻanoanoa ona o ia pe a latou vaʻaia le asu o lona atua. (Faaa 14: 8; 18: 3, 9)

Le mea na ou tusia i luga, uso e ma tuafafine, o le poto. Ae e tatau ona tatou faʻatagaina lenei malamalama e faʻagaeʻetia i tatou i totonu a le Atua fuafuaga O se valaau i le liua a o i ai pea le taimi. Ia Iesu, e ala ia Maria, o le Atua o lo tatou malu i taimi uma, ma e leai se tagata poʻo se Manu Feʻai e mafai ona gaoia Lana fanau mai Ona lima…

Ona ou faalogoina lea o le isi leo mai le lagi o faapea mai: “Loʻu nuu e, alu ese ia mai ia te ia, ina neʻi aafia aʻu agasala, ma ia tofusia i ana mala, aua ua faaputuputuina ana agasala i le lagi…” (Faʻaaliga 18: 4 -5)

 

Faafetai mo a outou sefuluai i lenei auaunaga.
Faʻamanuia ma faʻafetai.

 

E faimalaga ma Mareko i lenei Aso Afio i le le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 2 Tim 3: 5
2 Faʻaaliga 13: 12
3 mai Agenda: o le olo lalo o Amerika, o se pepa na pueina e Idaho Legislator Curtis Bowers; www.vimeo.com
4 ff. en.wikipedia.org
5 cf. Aiga, Novema 18th, 2013; Zenit
6 cf. Lauga i le Palemene a Europa ma le Fono a Europa, Novema 25th, 2014; cruxnow.com
7 cf. Aiga i le Casa Santa Martha, Me 2nd, 2014; Zenit.org
8 cf. Aiga, Novema 18th, 2013; Zenit
9 cf. Lauga i le Palemene a Europa ma le Fono a Europa, Novema 25th, 2014; cruxnow.com
10 ff. O le telekarafi, Iulai 10th, 2015
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.