Ua tuai? - Vaega II

 

MEA e uiga ia i latou e le Katoliko pe faʻakerisiano? Ua latou malaia?

Ua faafia ona ou faalogo i tagata o fai mai o nisi o tagata sili ona lelei latou te iloa o "tagata le talitonu i le Atua" pe "e le o i le lotu." E moʻi a, e toʻatele tagata "lelei" o loʻo iai.

Ae leai se tasi e lava lona lelei e alu ai i le Lagi na o ia.

Ia faaauau pea le faitauina o

Taʻutinoga i vaiaso uma

 

Fork Lake, Alberta, Kanata

 

(Toe lolomi iinei mai ia Aukuso 1oth, 2006…) Na ou lagonaina i loʻu loto i le aso le tatau ona galo ia i tatou ona tatou toe foi atu i taimi o le faʻavae i taimi uma… aemaise i nei aso o le faanatinati. Ou te talitonu e le tatau ona maimau se taimi i le faʻaaogaina o lenei Sakalameta, lea e foaʻiina mai ai le tele o le alofa tunoa e faʻatoʻilalo ai o tatou sese, toefuatai le meaalofa o le ola faavavau i le tagata agasala, ma maileia filifili o loʻo fusifusia ai i tatou e le leaga. 

 

SOSOO I le Eukalesitia, o le taʻutaʻu atu i vaiaso uma, ua maua ai se aafiaga sili ona mamana o le alofa o le Atua ma lona faatasi mai i loʻu olaga.

Taʻutaʻu atu i le agaga, o le a le goto o le la i le lagona ...

O le taʻutaʻu atu, o le faamamaina lea o le agaga, e tatau ona faia ia le sili atu i le valu aso uma; E le mafai ona ou taofiofia le taofia o agaga mai le taʻutaʻu atu mo le sili atu ma le valu aso. —St. Pio o Pietrelcina

O se manatu sese le sailia o le paia, e tusa ai ma le tofiga na maua e se tasi mai le Atua, e aunoa ma le taumafaina soo o lenei sakalameta o le liuaina ma le faaleleiga. -Pope Ioane Paulo le Sili; Vatican, Mati 29 (CWNews.com)

 

VAAI I LE ALO: 

 


 

Kiliki iinei e Faʻamolemole or lesitala i lenei Tusi Faʻamaonia. 

 

Faʻamoemoega Faʻamasinoga


 

LE Masani masani o aso nei o le, "E leai sau aia tatau e faamasino ai aʻu!"

O lenei lava faaupuga ua unaʻia ai le tele o Kerisiano e lalafi, fefefe e tautatala atu, fefefe e luʻi pe fefulisaʻi ma isi ona o le fefefe neʻi foliga o se "faamasino." Ona o lenei, o le Ekalesia i le tele o nofoaga ua amata ona le toe malosi, ma o le filemu o le fefe ua mafai ai e le toatele ona se

 

Ia faaauau pea le faitauina o

Le Falepuipui e Tasi le Itula

 

IN aʻu malaga i Amerika i Matu, na ou feiloaʻi i le tele o patele na taʻu maia ia te aʻu le ita na latou faia pe a pasia e Mass le itula e tasi. Ua ou molimauina le toatele o patele ua latou faatoese mai ona o le le talafeagai o aulotu i ni nai minute. O le iʻuga o lenei mataʻu, e tele litoria ua avea ma uiga lelei o le robotic — o se masini faʻaleagaga e le mafai ona suia ni kia, e oʻo i le uati i le uati ma le lelei a le falegaosimea.

Ma o lea, ua tatou faia le falepuipui e tasi le itula.

Ona o lenei aso faʻatapulaʻa mafaufauina, faʻatulafonoina faʻatulafonoina e tagata le mautonu, ae na taliaina e taʻitaʻi lotu, ua matou manatu ai ua taofiofia le Agaga Paʻia.

Ia faaauau pea le faitauina o

Le Faʻatupuina o le Matagofie o le Upu Moni


Ata na tusia e Declan McCullagh

 

FESOASOANI e pei o se fugalaʻau. 

I augatupulaga taʻitasi, e atili ai ona tatalaina; o loʻo aliali mai ni petala fou o le malamalama, ma le pupula o le upu moni e faʻatupuina mai ai ni manogi fou o le saʻolotoga. 

O le Pope e pei o se leoleo, pe sili atu fai togalaau—Ma epikopo e galulue faʻatasi ma ia. Latou te vaʻai i lenei fugalaʻau na totogo i le manava o Maria, na faʻalautele atu i le lagi e ala i le galuega a Keriso, na faʻatupuina ni vao tuitui i luga o le Satauro, na avea ma fuga i le tuʻugamau, ma na matala i le Potu Maualuga o le Penetekoso

Ma ua ola ola talu mai lena taimi. 

 

Ia faaauau pea le faitauina o

O le "M" Upu

Le iloa le tusiata 

LELEI mai le tagata faitau:

Oe Mareko,

Mareko, ou te lagona e tatau ona tatou faʻaeteete pe a tatou talanoa e uiga i agasala faitino. Mo vaisu ua Katoliko, fefe i agasala faʻaletino mafai mafua ai loloto lagona o le taʻusalaina, maasiasi, ma le leai o se faamoemoe lea e faʻateleina le vaisu taʻamilosaga. Na ou faʻalogo i le toʻatele o tagata ua fai ma vaisu le tautala faʻaleaga i le latou poto masani i le Katoliko ona ua latou lagona le faʻamasinoina e le latou lotu ma ua le lagona le alofa i tua atu o lapataʻiga. Tele o tagata e le malamalama pe o le a le mafuaʻaga o nisi o agasala o le olaga nei agasala ... 

Ia faaauau pea le faitauina o

Lotu Lotu?

 

 

Lau pele Mareko,

O aʻu o se tagata liliu mai i le Katoliko Faʻatuatua mai le Lotu Lotu. Sa ou mafaufau pe mafai ona e aumaia ia te aʻu nisi faʻamatalaga e uiga i le "MegaChapters"? E foliga mai ia te aʻu e pei lava o ni koneseti papa ma nofoaga o faʻafiafiaga nai lo tapuaiga, ou te iloa nisi tagata i nei lotu. E foliga mai latou te folafolaina sili atu o le "lava-fesoasoani" talalelei nai lo se isi lava mea.

 

Ia faaauau pea le faitauina o

Taʻutaʻu Atu?

 


AFEA
o se tasi o aʻu konaseti, na valaʻaulia aʻu e le pateni talimalo i le potu faʻapitoa mo se tuai o le 'aiga o le afiafi.

Mo meaai suamalie, na ia faʻaauau pea ona mimita pe faʻapefea na te leʻi lagonaina faʻamatalaga taʻutaʻu i lana aulotu lua tausaga. "Vaai oe," na ia ataata, "i le taimi o le salamo salamo i Misasa, le tagata agasala faamagaloina. E le gata i lea, a maua e le tasi le Eukalesitia, ua aveʻesea ana agasala. " Sa ou malilie. Ae fai mai a ia, "E naʻo le taʻutaʻu lava o le agasala e tatau ona taʻutaʻu atu pe a ia faia se agasala faaletino. Na i ai a matou aulotu na o mai i le taʻutaʻu atu e aunoa ma le agasala, ma taʻu atu ia i latou eo ese. O le mea moni, ou te matua masalosalo lava i nisi o aʻu aulotu matuā faia se agasala i la le tino… ”

Ia faaauau pea le faitauina o

Taʻutaʻu Atu… E Tatau?

 

Rembrandt van Rijn, "O le toe foi mai o le atalii faamaumau oa"; i.1662
 

OF ioe, e mafai e se tasi ona fesili i le Atua tuusao ia faʻamagaloina agasala a se tasi, ma o le a Ia (saunia mo le mea moni, tatou faʻamagaloina isi. Na manino Iesu i lenei mea.) E mafai ona tatou vave, i le taimi tonu e pei ona i ai, taofi le toto mai le manuʻa o a tatou solitulafono.

Ae o i tonu e manaʻomia ai le Faʻamanatuga o le taʻutaʻu atu. Mo le manuʻa, e ui lava e le o le alu toto, atonu e ono aafia i le "oe lava". O le taʻutaʻu atu o agasala e aumaia ai le faamaualuga i luga o Keriso, i le peresona o le patele (Ioane 20: 23), soloieseina ma faʻapipiʻi le pulupama faʻamalolo a le Tama i upu, “… Tau ina ia tuuina atu e le Atua ia te oe le faamagaloga ma le filemu, ma ou te faasaolotoina oe mai au agasala….” Le agalelei le vaʻaia taele le manuʻa pei-ma le Faʻailoga o le Koluse-o le faifeau faʻaaogaina le ofu o le alofa tunoa o le Atua.

A e alu i le fomaʻi mo se leaga lavea, e na ona ia taofi le toto, pe na te le suʻiina, faʻamama, ma faʻaofuina ou manuʻa? O Keriso, o le Fomaʻi Sili, na ia silafia tatou te manaʻomia lena mea, ma ia uaʻi atili mai io tatou manuʻa faaleagaga.

O lea la, o lenei Faʻamanatuga o lana tali lea mo a tatou agasala.

A o iai o ia i le tino, e le mafai e le tagata ona taofia ae ia i ai ni nai agasala mama. Ae aua le inoino i nei agasala ua tatou taʻua o le "malamalama": afai e te aveina mo le malamalama pe a e fuatiaina, tetete pe a e faitauina. O ni numera o mea malamalama e faia ai le tele tele; o le tele o mataua faʻatumuina se vaitafe; o le tele o saito faia faʻaputuga. O le a la lo tatou faʻamoemoe? Ae sili i na mea uma, taʻutaʻu atu. —St. Augustine, Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 1863

E aunoa ma le matua manaʻomia, o le taʻutaʻu atu o mea sese o aso uma (venial agasala) e ui ina matua fautuaina e le Ekalesia. O le mea moni o le taʻutaʻu atu masani o a tatou agasala vai, e fesoasoani lea ia i tatou e fausia o tatou lotofuatiaifo, tau faasaga i faanaunauga leaga, ia faʻamaloloina tatou e Keriso ma alualu i luma i le olaga o le Agaga.—Catechism o le Ekalesia Katoliko, l. 1458

 

 

Faʻamasinoga o le Womb

 

 

 

TAIMI O LE ASIASI

 

A o to Maria, sa asiasi atu Maria i le tausoga o Elisapeta. I le faafeiloaiga a Maria, ua toe faamatala mai foi e le mau o le tama i totonu o le manava o Elisapeta – Ioane le Papatiso–“osooso i le olioli”.

John lagona Iesu.

E mafai faapefea ona tatou faitau i lenei mau ma lē iloa ai le ola ma le iai o se tagata i totonu o le manava? I lenei aso, ua mamafa loʻu loto i le faanoanoa o le faapau pepe i Amerika i Matu. Ma o upu, “E te seleseleina le mea e te luluina” sa taalo i lo’u mafaufau.

Ia faaauau pea le faitauina o

Le Bunker

AFEA Taʻutaʻu atu i aso nei, na oo mai i lou mafaufau le ata o se taua.

Na tutu e le fili ni pelu ma ni pulufana ia i matou, ma osofaʻia i matou i mea taufaasese, faaosoosoga, ma tuuaiga. E masani ona matou manuʻa, tafetotoi, ma le atoatoa le malosi o le tino, o loʻo gagau i lalo.

Peitai na tosoina i tatou e Keriso i totonu o le Bunker of Confession, ona… tuu ai loa lea o le pomu o lona alofa tunoa e pa i le itu faale-agaga, faaleagaina mea na maua e le fili, toe maua mai a tatou mea mataʻutia, ma toe faaofuina i tatou i lena ofutau faaleagaga lea e mafai ai ona tatou toe auai. na "itumalo ma mana," e ala i le faʻatuatua ma le Agaga Paʻia.

Ua tatou i ai i se taua. O lena poto, le o le palaʻai, e masani ai le Bunker.

Faapalepale ma Tiutetauave

 

 

FAʻAFETAI mo le 'eseʻese ma tagata o le aʻoaʻoga lea a le faʻakerisiano, leai, manaoga. Peitai, e le o le uiga lea o le "faʻapalepaleina" o le agasala. '

… [La tatou] galuega o le laveaʻi le lalolagi atoa mai le leaga ma ia suia i le Atua: i le tatalo, i le peniteniti, i le alofa mama, ma le mea silisili, i le alofa mutimutivale. —Thomas Merton, Leai se Tagata o se Motu

O le alofa le le gata i le faʻaofuina o le lavalava, faʻamafanafanaina o maʻi, ma asiasi i le pagota, ae ia fesoasoani i se tasi uso ia le lavalava, maʻi, pe falepuipui e amata ai. O le mea lea, o le misiona a le Ekalesia o le faʻauigaina foi o le mea e leaga, ina lelei lelei ona filifilia.

O le saolotoga e le aofia ai le faia o mea tatou te mananaʻo ai, ae i le i ai o le aia tatau e faia ai le mea e tatau ai.  — POPE IOANE PAULO II