O LE e le o aso uma e taʻu ai oe o se aʻoaʻo lotu.Ia faaauau pea le faitauina o
LĒ Ina ua leva ona ma faaipoipo, na totoina e loʻu toalua le ma togalaau muamua. Na ia aveina aʻu mo se maimoaga taamilo ma faasino atu pateta, pi, kukama, salati, sana, ma isi. Ina ua uma ona ia faaali mai ia te aʻu laina, sa ou faliu atu ia te ia ma fai atu, "Ae o fea o piko?" Sa tilotilo mai o ia ia te aʻu, tusi i le laina ma fai mai, "O loo iai kukama iina."
O se fesili mai le tagata faitau:
I le Faʻaaliga 20, fai mai o le ulu, ma isi mea o le a toe ola mai foi ma nofotupu ma Keriso. O le a sou manatu o le a le uiga? Pe faʻapefea ona foliga? Ou te talitonu e mafai ona moni ae mafaufau pe na iai sou malamalama atili…
AS Ua sauni Pope Francis e faapaia lona pule faapope i le Our Lady of Fatima ia Me 13th, 2013 e ala ia Cardinal José da Cruz Policarpo, Archb epikopo o Lisbon, [1]Faʻasaoga: O le faʻapaʻiaina e tupu e ala i le Katinale, ae le o le Pope ia te ia lava i Fatima, e pei ona ou sese lipotiina. ua oʻo i le taimi e mafaufau ai i le folafolaga a le Tina Faʻamanuia na faia iina i le 1917, lona uiga, ma faʻafefea ona tatala… se mea e foliga mai e sili atu ma sili atu ono i o tatou taimi. Ou te talitonu o le na muamua atu ia te ia, Pope Benedict XVI, na ia aumaia se malamalama taua i le mea o le a oʻo mai i le Ekalesia ma le lalolagi i lenei tulaga…
I le iʻuga, o le a manumalo loʻu Immaculate Heart. O le a faapaia e le Tama Paia Lusia ia te aʻu, ma o le a liua o ia, ma o se vaitaimi o le filemu o le a tuuina atu i le lalolagi. —Www.vatican.va
↑1 | Faʻasaoga: O le faʻapaʻiaina e tupu e ala i le Katinale, ae le o le Pope ia te ia lava i Fatima, e pei ona ou sese lipotiina. |
---|
Le iloa le tusiata
I FANAU e faʻaiʻu ai oʻu mafaufauga i le "vaitaimi o le filemu" faʻavae i luga o loʻu tusi ia Pope Francis i le faʻamoemoe o le a faʻamanuiaina nisi o loʻo fefefe neʻi paʻuʻu atu i le aʻoaʻoga sese a le Millenarianism.
le Catechism o le Ekalesia Katoliko fai mai:
O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i taimi uma lava e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalemesia lea e naʻo le tala atu o le talafaʻasolopito e ala i le eschatological faʻamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ituaiga fesuiaʻiga o le malo ina ia oʻo mai i le igoa millenarianism, (577) ae maise lava o le "intrinsically faapiopio" faiga faaupufai o le faalelalolagi faalelalolagi. (578) —N. 676
Na ou tuua ma le loto i ai vaefaamatalaga i luga ona e taua tele i le fesoasoani ia tatou malamalama i le uiga o le "millenarianism", ma le lona lua, "faalelalolagi faalelalolagi" i le Catechism.
LE faamoemoe i le lumanaʻi o se "vaitaimi o le filemu" faʻavae i luga o le "afe tausaga" e mulimuli mai i le maliu o Anetikeriso, e tusa ai ma le tusi o Faʻaaliga, ono foliga mai o se fou manatu i nisi tagata faitau. I isi, ua manatu o se aʻoaʻoga sese. Ae leai. O le mea moni o le, eschatological faʻamoemoe o se "vaitaimi" o le filemu ma le faʻamasinoga, o le "Sapati malolo" mo le Ekalesia i luma o le iʻuga o taimi, e e iai lona faʻavae i le Sagarota Paia. O le mea moni, na tanu i le tele o seneturi o le le malamalama faʻamatalaina, osofaʻiga le talafeagai, ma le vaʻaiga pepelo o loʻo faʻaauau pea e oʻo mai i nei aso. I lenei tusitusiga, tatou vaʻai i le fesili o saʻo auala "Na leiloa le vaitau" - o se vaega o le fasimoli ia lava - ma isi fesili e pei o pe o le moni o le "afe tausaga," pe o le a vaʻaia Keriso i lena taimi, ma le mea tatou te ono faʻamoemoeina. Aisea e taua ai lenei? Aua e le gata faʻamaonia se lumanaʻi faʻamoemoe na faʻamanuiaina e le Tina Tina faʻapea lē 'alofagā i Fatima, ae o mea e tatau ona tutupu i le faʻaiuga o lenei vaitau o le a suia ai le lalolagi e faavavau… mea na tutupu e foliga mai o loʻo iai i le amataga o tatou taimi.
O Me 21, 2011, ma o le aufaasālalau masani, e pei ona masani ai, ua sili atu nai lo le sauni e uaʻi atu ia i latou oe faailogaina le igoa "Kerisiano," ae lagolagoina taufaasese, pe a le o valea manatu (tagaʻi i tala iinei ma iinei. Faʻamalie atu i na tagata faitau i Europa lea na faʻamutaina e le lalolagi i le valu itula talu ai. Sa tatau ona ou lafoina muamua lenei).
Ua faʻamutaina le lalolagi nei, poʻo le 2012? O lenei mafaufauga loloto na faʻasalalau muamua ia Tesema 18th, 2008…
Keriso le Upu o le Ola, saunia e Michael D. O'Brien
O le a ou filifilia le taimi; O le a ou faamasino tonu. O le lalolagi ma ona tagata uma o le a luluina, ae ua ou faatuina mausali ona pou. (Salamo 75: 3-4)
WE mulimuli i le Passion o le Ekalesia, savali i tulagaaao o lo tatou Alii mai Lona manumalo ulufale atu i Ierusalema i Lona faasatauroga, maliu, ma Toetu. O lena fitu aso mai Aso Sa Passion i le Aso Sa o le Eseta. E faʻapena foi, le Ekalesia o le a feagai ma le "vaiaso" a Tanielu, o le fitu tausaga o fetaiaʻi ma mana o le pogisa, ma iʻu ai, o se manumalo maoae.
Poʻo le a lava le mea na valoʻia i le Tusi Paʻia o le a faʻataunuʻuina, ma a o lata mai le iʻuga o le lalolagi, na te faʻataʻitaʻia tagata uma ma taimi. —St. Kuperu o Karefasi
Lalo o nai mafaufauga mulimuli e uiga i lenei faasologa.
Mary nutimomoina le gata, Tusiata Leiloa
Muamua lomia Novema 8th, 2007, Ua ou faʻafouina lenei tusitusiga ma se isi fesili e uiga i le faʻapaʻiaina ia Lusia, ma isi taua tele manatu.
LE Era o le Filemu - o se aʻoaʻoga sese? Lua isi anetikeriso? Ua maeʻa ea le "vaitaimi o le filemu" folafolaina e le Tatou Lady of Fatima? Na aoga le faʻapaʻiaina ia Lusia? O fesili ia o loʻo i lalo, faʻatasi ai ma se manatu e uiga ia Pegasus ma le tausaga fou faʻapea foi ma le fesili tele: O le a laʻu tala i laʻu fanau e uiga i le mea o le a oʻo mai?
O I LENEI sa avea ma se tulaga mataʻutia i le taimi ua tuanaʻi le vaai i le "afe tausaga" nofoaiga faamatalaina e St.John i le Faʻaaliga o se moni nofotupu i le lalolagi-lea e afio ai Keriso faʻaletino tino i se malo i le lalolagi atoa malo, poʻo le o le au paia ave lalolagi malosiaga I lenei mataupu, sa le manino le Ekalesia:
O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i taimi uma lava e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalemesia lea e naʻo le tala atu o le talafaʻasolopito e ala i le eschatological faʻamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ni fesuiaʻiga o lenei pepelo o le malo ina ia oʻo mai i le igoa millenarianism, aemaise ai lava o le "intrinsically faapiopio" faiga faaupufai o se faalelalolagi faalelalolagi. -Catechism o le Ekalesia Katoliko (CCC),n.676
Na matou vaʻaia foliga o lenei "faʻalelotu faʻalelotu faʻalelotu" i manatu o le Marxism ma le Communism, mo se faʻataʻitaʻiga, lea na taumafai ai le au faʻatonu e fausia se sosaiete e tutusa uma tagata: tutusa tamaoaiga, tutusa faʻamanuiaga, ma faʻanoanoa e pei ona masani ai, tutusa pologa i le malo. E faʻapena foi, tatou vaʻaia i le isi itu o le tupe le mea na taʻua e Pope Francis o le "pule saua fou" lea o loʻo faʻaalia ai e le Kapeteniina "se foliga fou ma le le alofa i le ifo i tupua o tupe ma le faʻatonuina o se le faʻatauaina o le tamaoaiga e leai se mafuaʻaga moni a tagata." [1]ff. Evangelii Gaudium, Le. 56, 55 (Ou te toe fai foi, ou te manaʻo e siʻi loʻu leo i le lapataʻiga i ni faaupuga e sili ona manino: ua tatou toe agai atu foi i se "manu feʻai" ogaoga-faaupufai-tamaoaiga "tamaoaiga" i lenei taimi, i le lalolagi atoa.)
↑1 | ff. Evangelii Gaudium, Le. 56, 55 |
---|