Le Mata'utia o le Kominisi i le Lalolagi

 

Le fa'alavelave i lea tausaga ma lea tausaga
o lo'o tu'ufa'atasia lelei le lalolagi atoa o lo'o lagolagoina
socialism ma Communism,
faatasi ai ma faalapotopotoga o le lalolagi o loo taumafai e tafiesea le faaKerisiano,
ua lelei ona faatulagaina.
E le fa'avaivai, fa'alavelave, fa'alavelave, ma Lusifelo,
fa'aoso le malo i se nofoaga
e le'i mana'o lava i ai, e le'i galue foi i ai.
O le sini o le filifilia e le tagata lava ia elite lalolagi
o le suia atoa o tulaga taua faale-Tusi Paia
i Western Civilization.
- tusitala Ted Flynn,
Garabandal,
O le Lapataiga ma le Vavega Sili,
i. 177

 

To se valoaga mataʻina lea sa ou mafaufau i ai i aso malolo ma le taimi nei, aʻo faʻaalia le 2025. O loo ufitia aʻu e se mea moni i aso uma a o ou “mataala ma tatalo” i le malamalama o “faailoga o taimi.” O le "upu nei" foi i le amataga o lenei tausaga fou - o tatou o loo feagai ma faiga faa-Komunisi i le lalolagi atoa...
Ia faaauau pea le faitauina o

Pe a Le Toe Sili le Taulaga

 

Ai le faaiuga o Novema, Sa ou faasoa atu ia te oe o le molimau tetee malosi a Kirsten ma David MacDonald e tetee atu i le tai malosi o le aganuu o le oti lea ua sosolo atu i Kanata. A o faatupulaia le numera o le pule i le ola i le atunuu e ala i le euthanasia, o Kirsten - ua taoto i le moega i le ALS (sclerosis lateral amyotrophic) — na avea ma pagota i lona lava tino. Peitaʻi, na musu o ia e pule i lona ola, nai lo o le ofoina atu mo “ositaulaga ma tagata.” Sa ou alu e asiasi ia i laua i le vaiaso talu ai, e faaalu faatasi se taimi e matamata ma tatalo ai i aso mulimuli o lona olaga.Ia faaauau pea le faitauina o

O le taufaasese afio mai

le Ufimata, saunia e Michael D. O'Brien

 

Muamua lomia, Aperila, 8th 2010.

 

LE O le lapataʻiga i loʻu loto o loo faaauau pea ona tupu e uiga i le taufaasese o le a sau, atonu o le mea moni o le tasi o loo faamatalaina i le 2 Tesa 2: 11-13. O le mea e mulimuli mai ina ua maeʻa le "malamalama" poʻo le "lapataiga" e le gata o se puʻupuʻu ae o se vaitaimi malosi o le faʻalauiloaina, ae o se pogisa counter-faaevagelia o le a, i le tele o itu, o le a tutusa ma talitonuina. Vaega o sauniuniga mo lena taufaasese o le muaʻi iloa o le a sau:

E moni lava, e le faia e le Aliʻi le ATUA se mea e aunoa ma le faʻaalia o lana fuafuaga i ana auauna, o le au perofeta… Ua ou fai atu nei mea uma ia te oe ina ia e le paʻuʻu ese ai. Latou te tulia 'outou i fafo o sunako; E moni, e sau le aso e manatu ai se tasi na te fasiotia oe, o loʻo ia avatua le 'auʻauna i le Atua. Ma latou te faia lenei mea ona latou te leʻi iloa le Tama, poʻo aʻu. A ua ou fai atu nei mea ia te outou, pe a oʻo mai lo latou itula e te manatua ai na ou taʻu atu ia te outou na mea. (Amosa 3: 7; Ioane 16: 1-4)

E le gata ina iloa e Satani le mea o le a sau, ae ua leva ona fuafuaina mo ia. Ua faʻaalia i le gagana o loʻo faʻaaogaina…Ia faaauau pea le faitauina o

O le Faamasinoga lea

O lo outou tutumau, o le a outou malupuipuia ai o outou ola.
(Luka 21: 19)

 

A tusi mai se tagata faitau…

Na'o le matamata i lau vitio ma Daniel O'Connor. Aisea ua faatuai ai e le Atua Lona alofa mutimutivale ma le faamasinotonu?! Ua tatou ola i taimi e sili atu ona leaga nai lo le taimi a o leʻi oo i le lolo tele ma i Sotoma ma Komoro. O le Lapataiga sili e foliga mai e “luluina” ai le lalolagi ma iu ai i ni suiga tetele. Aisea tatou te ola ai pea i le tele o le leaga ma le pogisa i lenei lalolagi, lea e tau le mafai ai e tagata talitonu ona toe tutu?! O le Atua e AWOL [“ua alu ese e aunoa ma se faatagaga”] ma o loo fasia e Satani tagata talitonu i aso uma, ma e le uma le osofaiga… Ua leai so’u faamoemoe i Lana fuafuaga.

Ia faaauau pea le faitauina o

Liliuese… Mai Luga?

 

I le Tolu Mea lilo ua valoia, faatasi ai ma isi mea,
o le liliuese tele i le Ekalesia e amata i le pito i luga.

—Katinale Luigi Ciappi,
-taʻua i totonu le Ae Mea lilo Natia,
Christopher A. Ferrara, i. 43

 

 

IN a faamatalaga i luga ole upega tafailagi a le Vatican, na saunia e Katinale Tarcisio Bertone se faauigaga o le mea ua taʻua o le “Tolu Mealilo a Fatima” e taʻu mai ai ua uma ona faataunuuina le faaaliga i le taumafai e fasiotia Ioane Paulo II. O le mea moni, o le toʻatele o tagata Katoliko na lē mautonu ma lē mautonu. Na manatu le toʻatele e leai se mea o lenei faaaliga e matuā maofa ai e lē mafai ona faaalia, e pei ona taʻu atu i tagata Katoliko i le tele o tausaga ua mavae. O le ā tonu lava le mea na matuā faapopoleina ai pope ma faapea mai na latou natia le mealilo i na tausaga uma? O se fesili talafeagai.Ia faaauau pea le faitauina o

Le Fa'ata'ape Tele Lenei

 

Oi talofa i leoleo mamoe o Isaraelu
o ē na fagaina i latou lava!
Pe e lē tatau ea ona leoleoina e leoleo mamoe le lafu?

(Esekielu 34: 5-6)

 

O LE manino ua ulufale atu le Ekalesia i se vaitaimi o le fenumiai tele ma le fevaevaeaiga - o le mea tonu lava lea na valoia e lo tatou Tamaitai ia Akita ina ua ia fai mai:

O le galuega a le tiapolo o le a ofi mai e oo lava i totonu o le Ekalesia i se auala o le a vaaia ai e se tasi katinale o tetee i katinale, o epikopo faasaga i epikopo. —i le ua maliu Sr. Agnes Sasagawa o Akita, Iapani, Oketopa 13th, 1973

Ona sosoo ai lea ma le faapea, afai e vevesi leoleo mamoe, e faapena foʻi i mamoe. Faʻaalu se itula pe lua i luga o ala o fesoʻotaʻiga lautele ma o le ae maua ai Katoliko faʻaalia ma fevaevaeaʻi i auala e leʻi mafaufauina.Ia faaauau pea le faitauina o

Vitio: I le Mata o le Afa

 

LE tatou latalata atu i mata o le Afa Tele, o le tele foi lea o tofotofoga, vevesi, ma le alofa tunoa ua faateleina. Ae e faapena foʻi ona fevaevaeaʻi i le Tino o Keriso. Mai le modernism i māeʻa fa'aleaganu'u, o le tula'i mai o vaega i totonu o le Ekalesia e fa'amata'u ai le malepelepe o lona lotogatasi.Ia faaauau pea le faitauina o

Ose oge na faia e tagata

 

TAI o le vaitau ua na o le afifiina mo aʻu (o le mea lea na ou le i ai i se taimi tuai). O le asō, a o oʻu agaʻi atu i le fanua mulimuli e selesele ai, sa ou mātauina fua o fua o loo siʻomia ai aʻu. I le va'aiga a mata, toetoe lava o i latou uma o canola. O le fatu lea (lea i le taimi nei) o se fatu ua suia i le kenera lea e sausau i le glyphosate (aka. Roundup) i ni nai taimi a'o le'i seleseleina.[1]Glyphosate ua fesoʻotaʻi nei i faaitiitia sua ma kanesa. O le oloa fa'ai'uga e le o se mea e mafai ona e 'ai, a itiiti mai, e le sa'o. O le fatu ua liua i oloa eseese e pei o le suauu canola poo le margarine - ae le o se meaʻai e pei o saito, karite, poʻo le rai. 
Ia faaauau pea le faitauina o

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Glyphosate ua fesoʻotaʻi nei i faaitiitia sua ma kanesa.

Amerika: Faataunuuina o Faaaliga?

 

O afea e oti ai se malo?
E pa'ū i se taimi leaga e tasi?
Leai, leai.
Ae e oo mai le taimi
ina ua le toe talitonu i ai ona tagata…
-taʻavale totoso, Megalopolis

 

IN 2012, a o faatupulaia la’u vaalele i luga a’e o Kalefonia, sa ou lagonaina le Agaga o uunaia au e faitau le Faaaliga Mataupu 17–18. A o amata ona ou faitau, sa pei o se veli o loo siiina i luga o lenei tusi arcane, e pei o se isi itulau o aano manifinifi o loo liliu e faailoa mai ai sina ata lilo o “taimi o le iuga.” O le upu “apocalypse” o lona uiga, o le mea moni, le tatalaina.

O mea na ou faitauina na amata ai ona avea Amerika i se malamalama fou faale-Tusi Paia. A o oʻu suʻesuʻeina faavae o talafaasolopito o lena atunuu, sa le mafai ona taofia loʻu vaai atu atonu o se sui tauva sili ona agavaa mo le mea na taʻua e St. Mealilo Papelonia). Talu mai lena taimi, e lua faiga lata mai e foliga mai e faʻamausaliina lena manatu ...

Ia faaauau pea le faitauina o

Le Taʻotoga Faʻapitoa

 

Muamua lomia Iulai 5, 2007…

 

TATALO i luma o le Faʻamanatuga Faʻamanuiaina, na foliga mai na faʻamatalaina e le Aliʻi le mafuaʻaga ua ulufale ai le lalolagi i le faʻamamaina lea, e foliga mai e le mafai ona toe suia.

I le talafaasolopito atoa o Laʻu Ekalesia, sa i ai taimi na gasegase ai le Tino o Keriso. I na taimi sa ou lafoina fofo.

Ia faaauau pea le faitauina o

O Le A Le Mea Ua E Faia?

 

Na fetalai atu Ieova iā Kaino: “O le ā le mea ua e faia?
Le leo o le toto o lou uso
o loo tagi mai ia te au mai le eleele” 
(Ken 4:10).

— POPE ST JOHN PAUL II, Evangelium Vitae, l. 10

Ma o lea ou te tautino atu faamaoni ia te oe i lenei aso
e le o au e tali atu
mo le toto o so o se tasi o outou,

auā ‘ou te le‘i fa‘amavae i le ta‘u atu ‘iā te ‘outou
le fuafuaga atoa a le Atua…

O lea ia mataala ma manatua
e tolu tausaga, po ma le ao,

Ou te apoapoai atu e le aunoa ia te outou taitoatasi
ma loimata.

( Galuega 20:26-27, 31 ).

 

Ina ua maeʻa le tolu tausaga o suʻesuʻega malosi ma tusitusi i luga o le "faʻamaʻi," e aofia ai a pepa aloaia na alu viral, e itiiti lava mea na ou tusia e uiga i ai i le tausaga talu ai. O se vaega ona o le tele o le mu, o se vaega o le manaomia o le faaitiitia mai le faailoga tagata ma le inoino na oo i lo'u aiga i le nuu sa matou nonofo ai muamua. O lena, ma e mafai e se tasi ona lapataia tele seʻia oʻo ina e lavea le mamafa: pe a faʻalogo i latou o loʻo i ai taliga e faʻalogo - ma o le a naʻo le isi o le a malamalama pe a paʻi atu ia i latou iʻuga o le lapataiga le amanaiaina.

Ia faaauau pea le faitauina o

Le Passion o le Ekalesia

Afai e lei liua le upu,
o le toto e liua ai.
—ST. JOHN PAUL II, mai le solo “Stanislaw”


O nisi o aʻu au faitau masani atonu na matauina ua itiiti aʻu tusitusi i masina talu ai nei. O se vaega o le mafuaʻaga, e pei ona e iloa, ona o loʻo tatou tauivi mo o tatou olaga e faasaga i faʻauiga matagi faʻapisinisi - o se taua ua amata ona tatou faia. nisi alualu i luma i luga.

Ia faaauau pea le faitauina o

I le Toe Faaleleia o lo Tatou Mamalu

 

O le olaga e lelei i taimi uma.
O se manatu fa'anatura ma se mea moni o le poto masani,
ma ua valaauina le tagata ina ia malamalama i le mafuaaga loloto ua faapea ai.
Aisea e lelei ai le olaga?
—POPE ST. IOANE PAUL II,
Evangelium Vitae, 34

 

MEA e tupu i mafaufau o tagata pe a latou aganuu — a aganuu o le oti - taʻu atu ia i latou o le ola o le tagata e le gata e faʻaaogaina ae e foliga mai o se mea leaga i le paneta? O le ā e tupu i le mafaufau o tamaiti ma talavou matutua o ē ua taʻu soo atu e faapea, ua na o se fua fua mai o le evolusione, o lo latou ola “ua soona fai” le lalolagi, ma o lo latou “tulaga kabone” ua faaleagaina ai le paneta? O le a le mea e tupu i tagata matutua poʻo e mamaʻi pe a taʻu atu ia i latou o latou faʻafitauli faʻalesoifua maloloina ua taugata tele le "faiga"? O le a le mea e tupu i talavou o loʻo faʻamalosia e teena a latou feusuaiga? O le a le mea e tupu i le tagata lava ia pe a faamalamalamaina lo latou taua, e le o lo latou tulaga mamalu ae o lo latou fua mai?Ia faaauau pea le faitauina o

Le Fa'atiga Leipa: Fa'aitiitiga?

 

O I LENEI o se fuaitau lilo i le Evagelia a Ioane lea o loo faamatala ai e Iesu o nisi mea e faigata tele ona faailoa atu i le Au Aposetolo.

E tele mea ou te fia fai atu ai iā te outou, ae tou te lē mafaia nei. Pe a oo mai le Agaga o le upumoni, o le a Ia taitaiina outou i upu moni uma… na te faailoa atu ia te outou mea o le a oo mai. (Ioane 16: 12-13)

Ia faaauau pea le faitauina o

Ola i Upu faavaloaga a Ioane Paulo II

 

“Savavali e pei o fanau o le malamalama … ma taumafai e aoao le mea e fiafia i ai le Alii.
Aua neʻi e auai i galuega lē fua a le pōuliuli”
( Efe 5:8, 10-11 ).

I la tatou fa'alapotopotoga fa'aagafesootai o lo'o iai nei, ua fa'ailogaina i le a
tauiviga tele i le va o le “aganuu o le olaga” ma le “aganuu o le oti”…
e feso'ota'i le mana'omia fa'anatinati mo sea suiga fa'aleaganu'u
i le tulaga fa'asolopito nei,
e mauaa foi i le misiona a le Ekalesia o le talaiga.
O le faamoemoega o le Talalelei, o le mea moni, o
“ia suia tagata mai totonu ma ia fou”.
— Ioane Paulo II, Evangelium Vitae, "O Le Talalelei o le Ola", n. 95

 

IOANE PAULO II o "Tala Lelei o le Ola” o se lapataiga faaperofeta mamana i le Ekalesia e uiga i se lisi o mataupu o le “malosi” e tuuina atu se “faasaienisi ma faiga faatulagaina… taupulepulega faasaga i le ola.” Latou te amio, na ia fai mai ai, e pei o "O Farao anamua, ua le fiafia i le i ai ma le faateleina ... o le tuputupu ae o tagata o loo i ai nei.."[1]Evangelium, Vitae, n 16, 17

O le 1995 lena.Ia faaauau pea le faitauina o

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Evangelium, Vitae, n 16, 17

O le Lapataiga a le Tagata Vaai

 

ALOFA uso e ma tuafafine ia Keriso Iesu. Ou te manaʻo e tuʻuina oe i se faʻamatalaga sili atu ona lelei, e ui lava i lenei vaiaso sili ona faʻalavelave. O loʻo i totonu o le vitio puupuu o loʻo i lalo na ou faamaumauina i le vaiaso talu ai, ae e leʻi auina atu ia te oe. O se mea sili talisapaia savali mo le mea ua tupu i lenei vaiaso, ae o se savali lautele o le faamoemoe. Ae ou te manao foi e usiusitai i le “upu nei” o loo fetalai mai ai le Alii i le vaiaso atoa. O le a ou puupuu…Ia faaauau pea le faitauina o

Faafeagai ma le Afa

 

A FOU Ua sosolo le faalumaina i le lalolagi atoa ma ulutala fai mai ua tuuina atu e Pope Francis le faatagaga o patele e faamanuia i ulugalii tutusa. O le taimi lea, e leʻi taamilo ai ulutala. O le Vaa Tele lea na ta'ua e lo tatou Fafine i le tolu tausaga talu ai? Ia faaauau pea le faitauina o

Le Pepelo Tele

 

…le gagana apocalyptic o loo siomia ai le tau
ua faia se fa'alavelave loloto i tagata.
Ua mafua ai le tele o le maumau ma le le aoga o tupe faaalu.
Ua tele foi tau o le mafaufau.
O le tele o tagata, aemaise lava tamaiti laiti,
ola ma le fefe ina ua lata mai le iuga,
tele naua e oo atu ai i le atuatuvale vaivai
e uiga i le lumanai.
O le tilotilo i mea moni o le a soloia
na popolega fa'apokalipika.
- Steve Forbes, Forbes mekasini, Iulai 14, 2023

Ia faaauau pea le faitauina o

Le Eclipse a le Alo

O se taumafaiga a se tasi e pue ata le “vavega o le la”

 

Fa'aauau faʻapouliuli o le a laasia le Iunaite Setete (e pei o se masina i luga o nisi itulagi), sa ou mafaufau loloto i le "vavega o le la” lea na tupu i Fatima i le aso 13 o Oketopa, 1917, o lanu nuanua na taamilo mai ai ... o le masina o le masina i luga o fuʻa Isalama, ma le masina o loʻo tu ai lo tatou Fafine o Guadalupe. Ona ou mauaina lea o lenei vaaiga i lenei taeao mai ia Aperila 7, 2007. E foliga mai ia te au o loo tatou ola i le Faaaliga 12, ma o le a vaaia le faaalia mai o le mana o le Atua i nei aso o puapuaga, aemaise lava e ala i Lo matou Tina Amuia - "O Maria, o le fetu pupula o loo faailoa mai ai le La” (POPE ST. JOHN PAUL II, Fonotaga ma Tagata Talavou i le Air Base o Cuatro Vientos, Madrid, Sepania, Me 3rd, 2003)… Ou te lagona e le tatau ona ou faia se tala pe atiina ae lenei tusitusiga ae na o le toe lolomiina, o lea o le ... 

 

IESU fai atu ia St. Faustina,

Aʻo leʻi oʻo i le Aso o le Faʻamasinoga, ua ou lafoina atu le Aso o le Alofa Mutimutivale. -Tusi o le Alofa Mutimutivale Paia, l. 1588

Lenei faasologa o loʻo faʻaalia i luga o le Koluse:

(MERCY :) Ona fai mai lea [o le tagata solitulafono], "Iesu, ia e manatua mai aʻu ina ua e sau i lou malo." Na ia tali atu ia te ia, "Amene, ou te fai atu ia te oe, o le aso nei o le a ta faatasi ai ma oe i le Parataiso."

(FAAMASINOGA) Na lata i le aoauli ma na pogisa le laueleele atoa seʻia oʻo i le tolu i le aoauli ona o le gasetoto o le la. (Luka 23: 43-45)

 

Ia faaauau pea le faitauina o

Lapataiga a Rwanda

 

Ina ua ia tatalaina le faamaufaailoga lona lua,
Na ‘ou fa‘alogo fo‘i i le alaga o le mea ola lona lua,
“Sau i luma.”
Na sau le isi solofanua, o le solofanua mumu.
Na tuuina atu i lē na tiʻetiʻe le malosi
e aveese le filemu mai le lalolagi,

ina ia fefasiotia'i tagata.
Ma sa tuuina atu ia te ia se pelu tele.
(Faʻaaliga 6: 3-4)

…matou te molimauina mea e tutupu i aso taitasi i tagata
e foliga mai o loʻo faʻatupulaia le faʻamalosi
ma fa'afinau...
 

—POPE PENETIKO XVI, Lauga Penetekoso,
Ia 27th, 2012

 

IN 2012, na ou lolomiina ai se "upu nei" malosi tele ou te talitonu o loo "tatala" i le taimi nei i lenei itula. Na ou tusia i lena taimi (cf. Lapataiga ile Matagi) o le lapataʻiga o le a faafuaseʻi ona oso aʻe faiga sauā i luga o le lalolagi e pei o se gaoi i le po auā o loʻo tatou tausisi pea i le agasala matuiā, ma aveesea ai le puipuiga a le Atua.[1]ff. Seoli tatala Atonu o le pa'u lava lea o le Afa Sili...

A latou luluina le matagi, latou te selesele mai le asiosio. (Hos 8: 7)Ia faaauau pea le faitauina o

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Seoli tatala

Le Gaoi Tele

 

O le laasaga muamua i le toe maua o le tulaga o le saolotoga tuai
sa i ai i le aoao e fai e aunoa ma ni mea.
E tatau i le tagata ona aveese mai ia te ia lava mailei uma
tuʻuina atu ia te ia e le malo ma toe foʻi atu i tulaga taufetuli -
e oo lava i lavalava, meaai, ma nofoaga mau e tatau ona lafoai.
—a'oa'oga faafilosofia a Weishaupt ma Rousseau;
mai Lalolagi Fouvalega (1921), saunia e Nessa Webster, i. 8

Communism, o lea, toe foi mai i luga o le lalolagi i Sisifo,
talu ai na i ai se mea na maliu i le lalolagi i Sisifo-e igoa, 
le malosi o le faʻatuatua o tagata i le Atua na faia i latou.
— Afioga Akiepikopo Fulton Sheen,
“Komunisi i Amerika”, cf. youtube.com

 

TATOU Fai mai le tamaitai ia Conchita Gonzalez o Garabandal, Sepania, "Pe a toe oʻo mai le Komunisi o le a tupu mea uma," [1]Der Zeigefinger Gottes (Garabandal - Le Tamatamailima o le Atua), Albrecht Weber, n. 2 ae na te lei fai mai auala O le a toe oo mai faiga faa-Komunisi. I Fatima, na lapataia ai e le Tina Faamanuiaina o le a faasalalauina e Rusia ana mea sese, ae na te lei fai mai auala o le a salalau atu na mea sese. E pei o lea, pe a mafaufau le mafaufau i Sisifo i le Communism, e foliga mai e toe foʻi i tua i le USSR ma le vaitaimi o le Cold War.

Ae o le Communism o loʻo tulaʻi mai i aso nei e leai se mea faapena. O le mea moni, o nisi taimi ou te mafaufau ai pe o loʻo faʻasaoina pea lena ituaiga tuai o le Communism i Korea i Matu - o aai efuefu mataga, faʻaaliga tetele a le militeri, ma tuaoi tapunia - e le o se mafaufau fa'alavelave mai le fa'amata'u moni fa'a-Komunisi o lo'o sosolo i luga o tagata a'o tatou tautala: Le Toe Maua Tele...Ia faaauau pea le faitauina o

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Der Zeigefinger Gottes (Garabandal - Le Tamatamailima o le Atua), Albrecht Weber, n. 2

Le Faamasinoga Mulimuli?

Duccio, Le Faalataina o Keriso i le Faatoaga o Ketesemane, 1308 

 

O le a luluina lo outou faatuatua uma, aua ua tusia:
‘Ou te taia le leoleo mamoe,
ona taapeape ai lea o mamoe.'
(Mareko 14: 27)

A'o le'i afio faalua mai Keriso
e tatau ona uia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli
o le a luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu…
-
Catechism o le Ekalesia Katoliko, n675, 677

 

MEA pe o le “tofotofoga mulimuli ea lea e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu?”  

Ia faaauau pea le faitauina o

Natia I le Va'aiga

Baphomet – Ata na saunia e Matt Anderson

 

IN a pepa e uiga i faiga faataulāitu i le Age of Information, na mātauina ai e ona tusitala e faapea “o tagata o le nuu o faiga faataulāitu e saisaitia i tautoga, e oo lava i le tigā o le oti ma le faaumatiaga, e lē faailoa atu le mea o le a vave ona faasoa atu e Google.” Ma o lea, ua lauiloa o sosaiete faalilolilo o le a na o le "natia i luma o le vaaiga manino," o le tanumia o lo latou i ai po o faamoemoega i faailoga, logos, ata tifaga, ma mea faapena. O le upu faʻailoga o lona uiga moni o le “natia” po o le “ufiufi.” O le mea lea, o sosaiete faalilolilo e pei o le Freemasons, o latou aʻa e fa'ataulāitu, e masani ona maua o natia o latou fa'amoemoega po'o fa'ailoga i le va'aiga manino, lea e tatau ona va'aia i luga o nisi tulaga...Ia faaauau pea le faitauina o

Le Fafine i le Vao

 

Ia foa'i atu e le Atua ia te outou taitoatasi ma o outou aiga se Fagafulu manuia...

 

E FAAPEFEA pe o le a puipuia ea e le Alii Lona nuu, le Barque o Lana Ekalesia, i vai sousou o loo i luma atu? E fa'afefea - pe afai o le lalolagi atoa o loʻo faʻamalosia i totonu o se faiga faʻalelalolagi e le atua pule — faamata o le a ola pea le Ekalesia?Ia faaauau pea le faitauina o

O vaifofo ia Anetikeriso

 

MEA o le vaifofo ea a le Atua i le vaaiga a Anetikeriso i o tatou aso? O le a le “fofo” a le Alii e puipuia ai Lona nuu, le Barque o Lana Ekalesia, i vai sousou i luma atu? O fesili taua na, aemaise lava i le malamalama o le fesili loloto a Keriso lava ia:

A sau le Ataliʻi o le Tagata, e maua e ia le faʻatuatua i le lalolagi? (Luka 18: 8)Ia faaauau pea le faitauina o

O Taimi nei o Anetikeriso

 

Le lalolagi i le latalata mai o se meleniuma fou,
lea o loo sauniuni ai le Ekalesia atoa,
e pei o se fanua ua saunia mo le seleselega.
 

—ST. POPE JOHN PAUL II, Aso Autalavou a le Lalolagi, faia i le fale, Aukuso 15th, 1993

 

 

LE Ua vevesi le lalolagi Katoliko talu ai nei i le tatalaina o se tusi na tusia e Pope Emeritus Benedict XVI o loo taʻu mai ai. le O loo soifua anetikeriso. O le tusi na auina atu i le 2015 ia Vladimir Palko, o se malo litaea Bratislava na ola i le Cold War. Na tusia e le pope ua maliu:Ia faaauau pea le faitauina o

Tumau i le vasega

 

E tutusa Iesu Keriso
ananafi, i le asō, ma le faavavau.
(Eperu 13: 8)

 

TUUINA ua ou ulufale atu nei i lou sefuluvalu o tausaga i lenei aposetolo o Le Now Word, ou te tauaveina se vaaiga patino. Ma o le mea tonu lena toso i luga e pei ona fai mai ai nisi, po o lena valoaga ua faataunuuina, e pei ona fai mai ai isi. I se isi itu, e le mafai ona ou tausisia mea uma o le a oʻo mai - o le tele o mea, o mea na ou tusia i nei tausaga. E ui ou te leʻi iloa faʻamatalaga pe faʻafefea tonu mea o le a oʻo mai i le fua, mo se faʻataʻitaʻiga, pe faʻafefea ona toe foʻi mai le Communism (e pei ona taʻua e lo tatou Fafine vaʻai o Garabandal - vaʻai Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi), ua tatou vaaia nei ua toe foi mai i se tulaga e sili ona maofa, atamai, ma soo se mea.[1]ff. Le Fouvalega Mulimuli E matua maaleale, o le mea moni, e tele pea latou te le iloa le mea o loʻo faʻaalia uma i latou. “O lē ua i ai taliga e tatau ona faalogo.”[2]cf. Mataio 13:9Ia faaauau pea le faitauina o

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Le Fouvalega Mulimuli
2 cf. Mataio 13:9

E Faatasi ma i Tatou le Atua

Aua le fefe i le mea ono tupu taeao.
O le Tama agalelei lava e tasi o loʻo manatu mo oe i aso nei
tausi oe mo taeao ma aso uma.
A le o le a ia puipuia oe mai puapuaga
pe Na te avatua ia te oe le malosi e le uma.
Ia filemu i le taimi lena ma tuu ese uma mafaufauga popole ma mafaufauga
.

—St. Francis de Sales, epikopo o le senituri lona 17,
Tusi i le Lady (LXXI), Ianuari 16th, 1619,
mai le Tusi Faʻaleagaga a S. Francis de Sales,
Rivingtons, 1871, i 185

Fa‘auta, e tō le taupou ma fānau ai se tama tane;
latou te faaigoa fo‘i ‘iā te ia o Emanuelu;
o lona uiga “O loo faatasi le Atua ma i tatou.”
(Mata 1:23)

UMA O mataupu o le vaiaso, ou te mautinoa, sa faigata mo aʻu au faitau faamaoni e pei foi o aʻu. E mamafa le mataupu; Ua ou nofouta i le faaosoosoga faifaipea o le faanoanoa i le vaaiga e foliga mai e le mafai ona taofia o loo salalau atu i le lalolagi atoa. O le mea moni, ua ou moomoo mo na aso o le galuega talaʻi pe a ou nofo i le malumalu ma na ona taʻitaʻia tagata i le afioaga o le Atua e ala i musika. Ua ou alaga soo i upu a Ieremia:Ia faaauau pea le faitauina o

Le Fouvalega Mulimuli

 

E le o le malumalu e lamatia; o le malo.
E le o se mea sese e mafai ona alu i lalo; o aia tatau a le tagata lava ia.
E le o le Eucharist e mafai ona mavae atu; o le saolotoga o le lotofuatiaifo.
E le o le faamasinoga tonu faalelagi e ono mou atu; o le faamasinoga tonu lea a tagata.
E le ina ia tuliesea le Atua mai Lona nofoalii;
o le a leiloa e tagata le uiga o le aiga.

Auā e oo mai le filemu i le lalolagi na o ē vivii atu i le Atua!
E le o le Ekalesia o loo lamatia, ae o le lalolagi!”
— Afioga Epikopo Fulton J. Sheen
“O Le Ola e Taua le Ola” faasologa televise

 

E le masani ona ou faʻaaogaina fasifuaitau faʻapenei,
ae ou te manatu ua tatou tutu i le faitotoʻa lava o Seoli.
 
—Dr. Mike Yeadon, sa avea ma Sui Peresetene ma Saienitisi Sili

o Respiratory ma Allergies i Pfizer;
1:01:54, Mulimuli i le Saienisi?

 

Faaauau mai O Tolauapiga e Lua...

 

AT i lenei itula tuai, ua matua manino mai ai o se tasi “vaivai faaperofeta"ua faʻapipiʻi ma e toʻatele o loʻo faʻalogo i fafo - i le taimi sili ona faigata.Ia faaauau pea le faitauina o

O Tolauapiga e Lua

 

O loo faatalitali mai se suiga tele mo i tatou.
O le faʻalavelave e le gata e faʻasaʻoloto ai i tatou e mafaufau i isi faʻataʻitaʻiga,
isi lumana'i, isi lalolagi.
E faamalosia ai i tatou e faia faapea.

—sa avea muamua ma Peresetene Farani Nicolas Sarkozy
Setema 14th, 2009; unnwo.org; ff. O Loo Vaaia

… Aunoa ma le taʻiala o le alofa mama i le mea moni,
lenei lalolagi malosiʻaga ono mafua ai le matuaʻi faʻaleagaina
ma fausia ni vaevaega fou i totonu o le fanau a tagata…
o lo'o fa'atupuina e le tagata a'afiaga fou o le fa'apologaina ma le fa'atosina. 
—POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, n33, 26

 

O LE o se vaiaso faanoanoa. Ua matua manino mai o le Toefuataiga Tele e le mafai ona taofia a o amataina e le au le filifilia ma le au ofisa le vaega mulimuli o lona faatinoga.[1]“G20 Fa'alauiloaina le Tusifolau Tu'i Fa'asalalau a WHO ma le 'Soifua Maloloina' Fa'asinomaga Fa'ailoga", theepochtimes.com Ae e lē o le pogai moni lenā o se faanoanoaga loloto. Ae, o loʻo tatou vaʻaia ni tolauapiga se lua o faʻavae, o latou tulaga ua faʻamaʻaʻaina, ma ua amata ona leaga le vaeluaga.Ia faaauau pea le faitauina o

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 “G20 Fa'alauiloaina le Tusifolau Tu'i Fa'asalalau a WHO ma le 'Soifua Maloloina' Fa'asinomaga Fa'ailoga", theepochtimes.com

“Ua Maliu Faafuasei” — Ua Faataunuuina Valoaga

 

ON Me 28, 2020, 8 masina aʻo leʻi amataina se tui tele o togafitiga faʻataʻitaʻiga mRNA gene, sa mu loʻu loto i se "upu nei": o se lapataiga ogaoga e faapea. fasioti tagata sa sau.[1]ff. O la tatou 1942 Sa ou tulitatao lena mea i le pepa o faamatalaga Mulimuli i le Saienisi? lea ua lata nei i le 2 miliona vaaiga i gagana uma, ma maua ai lapataiga faʻasaienisi ma faʻafomaʻi na tele lava ina le amanaiaina. O loo taʻua ai e Ioane Paulo II le “taupulepule i le ola”[2]Evangelium Vitae, n. 12 o loʻo faʻaalia, ioe, e oʻo lava i fomaʻi soifua maloloina.Ia faaauau pea le faitauina o

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. O la tatou 1942
2 Evangelium Vitae, n. 12

O le Maaolo

 

‘Ua fetalai atu Iesu i ona so‘o,
“O mea e mafua ai le agasala e mautinoa lava e tutupu,
a oi talofa i lē na te tupu mai ai.
E lelei pe a tuu se maaolo i lona ua
ona lafo ai lea o ia i le sami
nai lo o ia na te faia le agasala i se tasi o i latou nei e faatauvaa.”
(Talalelei Aso Gafua, Luka 17:1-6 )

‘Amu‘ia ē fia ‘a‘ai ma fia inu i le amiotonu;
auā e maoona i latou.
(Mata 5:6)

 

ASO NEI, i le igoa o le "faapalepale" ma le "inclusivity", o solitulafono sili ona mataʻutia - faaletino, amio ma le faaleagaga - faasaga i "tamaʻi", o loʻo faʻamaonia ma e oʻo lava ina faʻamanatuina. E le mafai ona ou nofo filemu. Ou te le popole po'o le a le "leaga" ma le "fa'apogisa" po'o so'o se isi igoa e fia vala'au mai ai tagata ia te a'u. Afai e i ai se taimi mo tagata o lenei tupulaga, e amata mai i o tatou faifeʻau, e puipuia le "tagata faatauvaa o le au uso", o le taimi nei. Ae o le filemu e matua lofituina, matua loloto ma salalau, e oo atu i totonugalemu o le vanimonimo lea ua mafai ai e se tasi ona faalogoina se isi maa olo o tafe atu i le eleele. Ia faaauau pea le faitauina o

O le Tulafono Lona Lua

 

… e le tatau ona tatou manatu faatauvaa
o faʻalavelave faʻalavelave e lamatia ai lo tatou lumanaʻi,
po o meafaigaluega fou mamana
o le “aganuu o le oti” o loo i ai i lona avanoa. 
—POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i le Faʻamaonia, l. 75

 

O I LENEI e le fesiligia e manaomia e le lalolagi se toe setiina tele. O le fatu lea o lapata'iga a lo tatou Alii ma lo tatou Fafine e silia ma le seneturi: e iai se Faafouga afio mai, a Faafouga Sili, ma ua tuuina atu i le tagata le filifiliga e amatalia ai lona manumalo, a le o le salamo, po o le afi a le Foafoa. I tusitusiga a le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, atonu o loʻo ia i tatou le faʻaaliga faʻaperofeta sili ona manino e faʻaalia ai taimi vavalalata o loʻo e ola ai nei:Ia faaauau pea le faitauina o

Ua oo mai le aoaiga… Vaega II


Faamanatuga i Minin ma Pozharsky i luga o le Lotoa Mumu i Moscow, Rusia.
O le faʻatagata e faʻamanatuina ai perenise na faʻapotopotoina se vaegaau ofo fua a Rusia
ma tuliesea 'au a le Commonwealth Polani-Lithuanian

 

LUSIA o lo'o tumau pea se tasi o atunu'u e sili ona lilo i tala fa'asolopito ma le taimi nei. O le "ground zero" mo le tele o mea na tutupu i seismic i le talafaasolopito ma valoaga.Ia faaauau pea le faitauina o

Ua oo mai le aoaiga… Vaega I

 

Auā o ona po nei e amata ai le fa‘amasinoga i le ‘āiga o le Atua;
afai e amata ia i tatou, e faapefea ona iu mo i latou
o ai e le usitai i le talalelei a le Atua?
(1 Peter 4: 17)

 

WE o, e aunoa ma se fesiligia, ua amata ona ola i nisi o mea sili ona tulaga ese ma ogaoga taimi i le olaga o le Ekalesia Katoliko. O le tele o mea na ou lapataia ai mo le tele o tausaga o le a fua mai i luma o tatou mata: o se mea sili liliuese, o se vaevaega oo mai, ma ioe, o le fua o le “faamaufaailoga e fitu o le Faaaliga”, etc.. E mafai ona aotele uma i upu a le Catechism o le Ekalesia Katoliko:

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga faaiu lea e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu… E faatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo i lenei Paseka mulimuli, pe a mulimuli atu i lona Alii i lona maliu ma lona Toetu. —CCC, n. 672, 677

O le a se mea e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu e sili atu nai lo le molimauina o a latou leoleo mamoe faalataina le lafu?Ia faaauau pea le faitauina o

Se Taimi o Taua

 

E i ai le taimi atofaina mo mea uma,
ma le taimi mo mea uma i lalo o le lagi.
O ona po e fanau ai, ma ona po e oti ai;
o ona po e totō ai, ma ona po e liaʻi ai le laʻau.
O ona po e fasioti ai, ma ona po e faʻamalolo ai;
o ona po e talepe ai i lalo, ma ona po e fau ai;
O ona po e tagi ai, ma ona po e ‘ata ai;
o se taimi e faanoanoa ai, ma se taimi e sisiva ai…
O le taimi e te alofa ai, ma le taimi e inoino ai;
o le taimi o taua, ma le taimi o le filemu.

(Faitauga Muamua o lenei aso)

 

IT atonu e foliga mai o loo faapea mai le tusitala o le Failauga, o le talepeina, fasioti tagata, taua, oti ma le faavauvau ua na o se mea e le maalofia, pe afai e le “tofia” taimi i le talafaasolopito atoa. Ae, o le mea o loo faamatalaina i lenei solo taʻutaʻua o le Tusi Paia o le tulaga o le tagata paʻu ma le le maalofia o selesele mea ua luluina. 

Aua neʻi faaseseina; E le ulagia le Atua, aua o le mea e lulu e le tagata, na te seleseleina foi. (Kalatia 6: 7)Ia faaauau pea le faitauina o

Le Sili Meshing

 

LENEI i le vaiaso talu ai, o se "upu nei" mai le 2006 sa i luma o loʻu mafaufau. O le tu'ufa'atasiga lea o le tele o faiga fa'alelalolagi i totonu o se fa'atonuga fou e sili ona malosi. O le mea lea na ta'ua e St. John o le "manu'ai". O lenei faiga o le lalolagi, lea e taumafai e pulea vaega uma o olaga o tagata - o latou pisinisi, o latou gaioiga, o latou soifua maloloina, ma isi. - Ua faalogo St.Ia faaauau pea le faitauina o

Le Mata'utia Tulaga

(AP Photo, Gregorio Borgia/Photo, The Canadian Press)

 

SEVERAL O ekalesia Katoliko na susunuina i le eleele ma le tele o isi mea na faaleagaina i Kanata i le tausaga talu ai ona o tuuaiga na maua e faapea o "tuugamau tele" na maua i aʻoga sa nonofo ai iina. O faalapotopotoga ia, faavaeina e le malo o Kanata ma taufetuli i se vaega faatasi ai ma le fesoasoani a le Ekalesia, e “faaofiofi” tagata o le atunuu i totonu o sosaiete i Sisifo. O tuuaiga o tuugamau tetele, e pei ona aliali mai, e leʻi faʻamaonia lava ma o isi faʻamaoniga e taʻu mai ai e sese.[1]ff. nationalpost.com; O le mea e lē o se mea sesē, o le toʻatele o tagata ua vavae ese mai o latou aiga, ua faamalosia e lafoaʻia a latou lava gagana, ma i nisi tulaga, ua sauāina e i latou o loo pulea aʻoga. Ma o lea, ua lele atu ai Francis i Kanata i le vaiaso nei e tuuina atu se faatoesega i tagata o le atunuu sa sese e tagata o le Ekalesia.Ia faaauau pea le faitauina o

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. nationalpost.com;

Le Vaevaega Tele

 

Ua ou sau e susunu le lalolagi i le afi,
ma ou te moomoo maimau pe ana ua uma ona mumū!…

Tou te manatu ‘ea ‘ua ‘ou sau e fa‘atupu le manuia i le lalolagi?
E leai, ou te fai atu iā te outou, a o le fevaevaeaʻi.
E amata atu nei ona vaeluaina se aiga e toalima,
tolu faasaga i le lua ma le lua faasaga i le tolu…

(Luka 12: 49-53)

Ona fevaevaeai ai lea o le motu o tagata ona o ia.
(Ioane 7: 43)

 

OUTE ALOFA o le upu lena mai ia Iesu: “Ua ou sau e faamu le lalolagi ma ou te moomoo maimau pe ana uma ona mumū!” E finagalo lo tatou Alii i se Tagata ua mu ma le alofa. O se Tagata o lo latou olaga ma lo latou i ai e faaosofia ai isi e salamo ma saili lo latou Faaola, ma faalautele ai le Tino lilo o Keriso.

Ae ui i lea, na mulimuli Iesu i lenei upu ma se lapataiga o le a moni lava lenei Afi Paia fevaevaeaʻi. E le mana'omia se failotu e malamalama ai pe aisea. Na fetalai Iesu, “O aʻu o le upu moni” ma ua tatou vaai i aso uma i le auala e vaeluaina ai i tatou e Lana upumoni. E oo foʻi i Kerisiano e fiafia i le upu moni e mafai ona solomuli pe a tuia i latou e lenā pelu o le upu moni lava loto. E mafai ona tatou mitamita, tetee, ma finau pe a feagai ma le moni o tatou lava. Ma e le moni ea o aso nei ua tatou vaʻai i le Tino o Keriso ua malepelepe ma toe vaevaeina i se auala sili ona mataʻutia a o tetee le epikopo i le epikopo, o le katinale e tetee atu i le katinale - e pei ona valoia e lo tatou Fafine i Akita?

 

Le Faamamāina Sili

O masina e lua ua tuanaʻi aʻo ou tietie solo i tua ma luma i le tele o taimi i le va o itumalo o Kanata e siitia loʻu aiga, sa tele itula ou te mafaufau ai i laʻu faiva, mea o loʻo tupu i le lalolagi, mea o loʻo tupu i loʻu lava loto. I se aotelega, o loo tatou ui atu i se tasi o faamamāina silisili o tagata talu mai le Lolo. O lona uiga o loo tatou ola foi ua luluina pei o saito — tagata uma, mai le mativa i le pope. Ia faaauau pea le faitauina o

O le Faamasinoga a Sisifo

 

WE na lafoina le tele o feʻau faavaloaga i lenei vaiaso talu ai, i le taimi nei ma mai le tele o tausaga ua mavae, i luga o Rusia ma a latou matafaioi i nei taimi. Ae, e le gata i tagatavaai ae o le siufofoga o le Faipule ua lapatai mai faavaloaga e uiga i lenei itula…Ia faaauau pea le faitauina o

Le Iona Itula

 

AS Sa ou tatalo i luma o le Faamanatuga i le faaiuga o le vaiaso talu ai, sa ou lagonaina le tiga tele o lo tatou Alii— tagi masusu, e foliga mai, ua matua teena e tagata Lona alofa. Mo le itula na sosoo ai, sa matou fetagisi faatasi… o aʻu, ma aioi atu i Lana faamagaloga mo aʻu ma lo matou le toe alofa ia te Ia… ma o Ia, aua ua tatalaina nei e le tagata se Afā na ia faia.Ia faaauau pea le faitauina o