IT o se upu filemu, e pei o se uunaiga i lenei taeao: O loʻo oʻo mai le taimi o le a faʻamalosia ai e faifeʻau le "suiga o le tau".
E ese la le tautevateva o se mea mulimuli ane, o se tasi na tusia i le valu tausaga talu ai, ma le ulutala: “Faamafanafanaina o le Lalolagi e Suia ai le Talalelei i le Lotu.” Na ou taʻua moni lava i laʻu upegatafa'ilagi mulimuli le ala o loo i ai se “talalelei pepelo” ua tulai mai ua tuu ai le “faaolaina o le paneta” nai lo le laveaiina o agaga…
Ua oo mai le Taua i le Aiga
O lenei mea o loʻo paʻu i le fale, aemaise lava mo loʻu aiga ona o suiga o le tau ua le toe avea ma se faʻalavelave faʻapitoa. O se faatoaga matagi faapisinisi, ua fuafua e alu i tua o la matou tamai faatoaga, ua aumaia lenei taua faafoliga-faasaienisi i lo matou faitotoa. Ua fa'amalosia a'u e ta'ita'ia lo'u nu'u e tete'e atu i le fa'aleagaina o le si'osi'omaga o le a tu'u mai ai.[1]ff. windconcerns.com loʻu i suʻesuʻega, e le gata o lenei ua faamamafaina ai le tagi pepelo o le fa'afefeteina o le lalolagi fa'apea foi ma faiga fa'alesiosiomaga matua fa'avalevalea ua fa'amalosia i luga o tagata.
Amata i le sini ia atoatoa fa'aumatia suau'u fa'ato'aga i le 2050, pe vave. O lo'o fa'aletonu le fa'aogaina o malosiaga i le lalolagi atoa ona ua fa'aumatia e atunu'u le koale po'o le eletise faaniukilia. Vaai faalemafaufau pe o le a le mea e tupu pe a fai e tagata uma amata ave taavale eletise e manaʻomia le toe faʻaleleia i aso uma, ma faʻamafanafanaina o latou fale i le eletise naʻo. O laina eletise o le a matua pa'u lava ma i'u ai i fa'alavelave mata'utia. Ae ui i lea, o taavale fou e manaʻomia ai suauʻu faʻasolosolo o le a amata faʻasaina i Kanata i le 2026,[2]ff. surex.com ma ogaumu kesi ma ogaumu ua faasaina i le fausiaina fou i le setete o Niu Ioka.[3]ff. cnn.com
Ona i ai lea o le fesili pe faapefea ona aumaia le malosi taugofie i atunuu matitiva pe a taugata le la ma le matagi i le gaosiga, faʻaaogaina minerale e le masani ai, ma puupuu le ola. Suau'u fa'aola, ma tekinolosi e sili atu ona fou ina ia susunuina i latou mama, tumau o se puna taugofie o le malosi. Ae pei lava o le COVID-19 tala, lea na fausia foi i luga o faʻataʻitaʻiga komepiuta sese, faʻamatalaga taufaasese, ma faʻasaienisi tua,[4]ff. Mulimuli i le Saienisi? O le fefe-fa'amata'u o lo'o fa'aoso moni ai le lalolagi i se fa'alavelave fa'afuase'i na faia e tagata.[5]ff. Ea vevela i tua o le matagi O tau o le malosi i le lalolagi atoa ua matua maualuga,[6]faʻapea Peretania, Siamani, Alberta aemaise lava i le mea o loʻo suitulaga ai le malosi "lanumeamata" i puna masani. E pei ona saunoa le Palemia o Alberta, Kanata talu ai nei.
O le mea lea e tupu pe a faʻatautaia e le talitonuga le laina eletise. —cf. Palemia Danielle Smith, O le a le mea e tupu pe a tamoʻe e le Ideology le Power Grid
O le faʻavae o Greenpeace, o le na tuʻua le faʻalapotopotoga ina ua maeʻa faʻasalalau, na lapatai mai:
O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo faʻaosoina ai i tatou i faiga faʻafefe e faʻaaoga ai faiga faʻavae malosi o le a faʻatupuina ai le tele o le mativa mativa i tagata matitiva. E le lelei mo tagata ma e le lelei mo le siosiomaga… I se lalolagi mafanafana e mafai ona tatou gaosia atili meaai.— Dr. Patrick Moore, Ph.D., Fox Business News ma Stewart Varney, Ianuari 2011; Forbes.com
Fa'a-Komunisi - fa'atasi ai ma se Puapu lanumeamata
O le mea lea e matua faʻalavelave ai le faʻalogoina o le ulu o le Ekalesia Katoliko Roma ua avea ma se tasi o leo taʻutaʻua i le lalolagi mo se faʻalavelave faʻaleagaina. E pei ona ou lapataia i le valu tausaga talu ai i Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili, o tama na faavaeina i aso nei o le "faamafanafanaina o le lalolagi" e le itiiti ifo nai lo le taitai Soviet muamua o Mikhail Gorbachev ma le tagata Kanata siosiomaga Maurice Strong (ata o loo i lalo), o le au faipule tatala ma leo leo ua maliliu. Na valoia e Gorbachev:
O le taufaʻamataʻu o le siosiomaga faʻalavelave o le a avea ma faavaomalo mala ki e tatalaina ai le New World Order. - mai le 'A Special Report: The Wildlands Project Unleashes His War On Mankind', saunia e Marilyn Brannan, Faʻatonu Lagolago, Tupe ma le Tamaoaiga Iloiloga, 1996, itulau.5
Malosi le tuleia mo talitonuga mataʻutia o loʻo faʻaalia i auiliiliga lelei o le Agenda 21, lea na sainia e le 178 sui auai. O le lisi o mataupu na faalauiloa ai le soloia o le "pulea a le atunuu" ma le soloia o aia tatau o meatotino.
Mataupu 21: “Eleele… e le mafai ona togafitia o se aseta masani, pulea e tagata taʻitoʻatasi ma i lalo o le unaʻi ma le le faʻamalosia o le maketi. O le umiaina o fanua tumaoti o se mea faigaluega autu foi lea o le faʻaputuputuina ma faʻamaopoopoina o le tamaoaiga ma o lea e saofaga ai i le le amiotonu o agafesootai; a leai se siaki, e ono avea ma faʻalavelave tele i le fuafuaina ma le faʻatinoina o polokalame tau atinaʻe. ” - "Alabama Fa'asa le UN Agenda 21 Sovereignty Tuuina atu", Iuni 7th, 2012; tagata faʻafaigaluega tupe.com
Ma afai na e mulimuli i faʻasalalauga a le World Economic Forum ma lona "Sili ona toe setiina ”, o le a e iloaina le faatosinaga a Strong mai ona talitonuga e faapea “o le olaga i le taimi nei ma le taumafaina o tagata maumea o le vasega ogatotonu… e aofia ai le tele o aano o manufasi, taumafaina o le tele o mea'ai aisa ma 'fa'ataugofie', umiaina o taavale afi, tele mea eletise, fale ma fale faigaluega ea malulu ... fale taugata i le taulaga ... e le gafatia."[7]green-agenda.com/agenda21 ; ff. newamerican.com
O le komunisi lea ma se pulou lanu meamata. E lē o se mea la e faateʻia ai le taʻua e se sui o le UN's Intergovernmental Panel on Climate Change e faapea o le vevela o le lalolagi e lē faatatau i le faasaoina o le paneta ae o se polokalame o le talepeina o faiga faavae a le malo:
…e tatau ona ta'u manino mai e se tasi tatou te toe tufatufa atu faapouliuli tamaoaiga o le lalolagi e ala i faiga faavae tau. E manino lava, o tagata e ona le koale ma le suauu o le a le fiafia i lenei mea. E tatau i se tasi ona fa'asa'olotoina o ia lava mai le fa'asesega o faiga fa'ava-o-malo o le tau o faiga fa'alesiosiomaga. E toetoe a leai se mea e fai i faiga faʻavae o le siosiomaga ... —Ottmar Edenhofer, IPCC, fafafafa.com, Novema 19, 2011
O le mea sili e faʻamaoni o ia, e pei o le Minisita muamua o le Siosiomaga a Kanata:
E leai se mea o iai pe a fai o le saienisi o le mafanafana o le lalolagi o se mea taua tele… suiga o le tau [maua ai] le avanoa sili e aumai ai le faʻamasinoga ma le tutusa i le lalolagi. - Sa avea muamua ma Minisita o le Siosiomaga a Kanata, Christine Stewart; sii mai e Terence Corcoran, “Global Warming: The Real Agenda,” Faletupe Faʻamatalaga, Tesema 26th, 1998; mai le Calgary Herald, Tesema, 14, 1998
Fa'amasinoga tonu ma le tutusa - o foliga vaivai o Marxism. Ae o autu foi ia e maua ai se felafolafoaiga patino i aoaoga a le Ekalesia. Ma o iina e taoto ai le faafitauli - ma le taufaasese.
Lotu i luga o se Pu
Komunisi, poʻo le, nuu-o loʻo o se faiga faafoliga faapolokiki a le Ekalesia anamua. Mafaufau i le mea lenei:
O i latou uma na talitonu na faʻatasi ma sa tuʻufaʻatasia mea uma; o le a latou faʻatau atu a latou meatotino ma meatotino ma vaevaeina i latou uma e tusa ma le manaʻoga o le tagata lava ia. (Galuega 2: 44-45)
E le o le mea tonu ea lea o loʻo faʻatulagaina e le au faʻaagafesootai/komunisi i aso nei e ala i lafoga sili atu ma toe tufatufa atu? O le eseesega lenei: o mea na ausia e le Ekalesia anamua sa faavae i ai saʻolotoga ma alofa—e leai malosi ma pule. O le eseesega leaga lena.
I se feʻau mo le Aso o le Tatalo a le Lalolagi mo le Tausiga o Foafoaga ia Setema 2023, o le a fai mai ai Pope Francis i se lauga saunia e faapea "e tatau ona tatou "faʻalogo i le saienisi ma faʻavae se suiga vave ma tutusa e faʻaumatia ai le vaitau o le suauu. E tusa ai ma tautinoga na faia i le Paris Agreement e taofiofia le vevela o le lalolagi, o se mea valea le faʻatagaina o le faʻaauau suʻesuʻega ma le faʻalauteleina o atinaʻe suauʻu fossil."[8]ff. press.vatican.va
O le faʻafitauli o le "saienisi" o loʻo faʻalogo i ai le Pope o loʻo galue i ai pepelo. O se suʻesuʻega talu ai nei i le Heartland Institute o loʻo faʻaalia ai 96% o faʻamatalaga o le tau na faʻaaogaina e faʻamaonia ai lenei tuleiga o le tau e sese (toe foi, sa i ai fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta sese na mafua ai foʻi le faʻamaʻi faʻamaʻi COVID-19). O le Climatologist Dr. Judith Curry e ioe o le tala o le vevela o le lalolagi o loʻo faʻauluina e faʻataʻitaʻiga komepiuta sese ma o le sini moni e tatau ona i ai faaitiitia le filogia o le ea ma le vai, ae le o le carbon dioxide. Tom Harris, Pule Sili o le International Climate Science Coalition, o se tagata faʻamataʻu le tau o loʻo i ai nei liliu lona tulaga ona o faaletonu “faata’ita’iga e le aoga,” ma ua ta’ua nei le tala atoa a uila. O le mea moni, o se suʻesuʻega e taʻutino mai o le 12 iunivesite tetele ma faʻataʻitaʻiga a le malo o mea na fa'aaoga e va'ai ai le vevela o le tau e sese. Manatua “gatete o le tau” ina ua maua saienitisi ua suia ma le loto i ai fuainumera ma le amanaiaina o faamatalaga satelite e leai se mafanafana? Na lapataʻi talu ai nei, na manumalo ai le Nobel, Dr. John Clauser:
O le tala lauiloa e uiga i suiga o le tau e atagia mai ai se faiga pi’opi’o mata’utia o le faasaienisi e lamatia ai le tamaoaiga o le lalolagi ma le soifua manuia o le faitau piliona o tagata. O le fa'asaienisi o le tau ua fa'asesēina ua fa'ata'atia i le fa'ate'ia tele-fa'asalalau fa'amatalaga pseudoscience... Ae ui i lea, o se fa'afitauli moni lava i le tu'uina atu o se tulaga lelei o le soifuaga i le faitau aofa'i o le lalolagi ma se fa'alavelave fa'aletonu o le malosi. O le mea mulimuli o loʻo faʻateleina faʻateleina e le mea, i loʻu manatu, e le saʻo le saienisi o le tau. - Me 5, 2023; C02 Fa'atasi
Lona lua, o le “suiga” o loo faasino i ai le Tama Paia lē tutusa ae, e ala i se "carbon credits" scheme (ie. scam), o loʻo faʻateleina ai faʻalapotopotoga ma tagata taʻitoʻatasi e pei o Al Gore ae o le isi vaega oi matou e sili atu le totogi mo mea uma lava (vaai iinei, iinei, iinei ma iinei). E le gata i lea, o lafoga carbon i luga o fale faʻamafanafana ma suauu taʻavale, faʻapea foʻi ma le siʻitia o le tau o le eletise e totogi ai malosiaga faʻafouina, ua amata ona matua faʻasalaina le vasega ogatotonu ma tagata matitiva. O lea ina ua fai mai le Pope ...
Uo pele e, ua lata mai le taimi! … E taua se tulafono mo tau o carbon pe a manaʻomia e tagata le faʻaaoga tatau o mea na foafoaina ma le poto… o aafiaga i le tau o le a afaina pe a o tatou ova atu i le 1.5 thrC tapulaʻa o loʻo faʻailoa mai i sini o le Maliega i Palisi… faia faʻatonuga talafeagai, ina ia aloese ai mai le faia o se matua le faʻatonu i tagata matitiva ma lumanai. —POPE FRANCIS, Iuni 14th, 2019; Brietbart.com
… o le mea tonu lava o loo ia faalauiloaina ua avea nei ma meafaigaluega o se “faiga le tonu i e matitiva ma tupulaga o le lumanai.” Ae afai e te malamalama i le Marxist faavae o le suiga o le tau, o nei aafiaga e le o se mea e ofo ai.
Mulimuli ane, o le tau o Paris Agreement o loʻo faʻalauiloaina e le Pope e faʻavae i luga o se manatu sese e faʻapea o le carbon dioxide (CO2) o se mea filogia.
O le fa'aleagaina e fa'amamate ai e le gata o le fa'aleagaina o le carbon dioxide; o le le tutusa foi ua faaleagaina ai lo tatou paneta. — POPE FRANCIS, Setema 24, 2022, Assisi, Italia; lifesitenews.com
O le CO2 o le puna muamua kaponi mo le ola i luga o le fogaeleele, e taua mo le ola o laau. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai e faʻateleina ai vaitamini ma minerale i totonu o laʻau faʻapea foʻi ma a latou vailaʻau. O le tele o le carbon dioxide, o le lanumeamata o le paneta, o le tele foi lea o meaʻai.
O le faʻamamafa i se faʻafitauli sese o le tau ua avea ma faʻalavelave mo tagata faʻaonaponei, lea e faʻalagolago i le faʻalagolago, tamaoaiga, ma le malosi o le siosiomaga. E leai se uiga lelei o le matagi, paneta o le la ma ma'a fa'asao. O lenei mea pepelo ua tuleia e se lobby malosi lea na taʻua e Bjorn Lomborg o se tulaga tau alamanuia tau, e aofia ai nisi o saienitisi, le tele o ala o faasalalauga, tagata fai pisinisi, ma faipule. Na mafai ona faʻamaonia le toʻatele o le CO2 i le ea, o se kesi e manaʻomia mo le ola i luga o le fogaeleele, lea tatou te manavaina i manava uma, o se mea oona o le siosiomaga. O le tele o aʻoaʻoga faʻasaienisi ma fua faʻatatau e faʻaalia ai e leai se faʻafitauli o le tau. O fa'atusatusaga fa'aola fa'amalosi e le au masalosalo ma tagata talitonu o lo'o fa'aalia ai o le fa'amalosia o le fa'avevela o le carbon dioxide e tusa ma le 0.3% o le fa'alavelave fa'afuase'i, e itiiti ifo nai lo isi a'afiaga i le tau. I le vaitau o le olaga fa'aletagata, o le vevela na faʻafefe i le va o nai vaitau mafanafana ma malulu, ma le tele o vaitau mafanafana e sili atu le mafanafana nai lo aso nei. I taimi fa'afanua, o le maualuga ma le carbon dioxide sa i luga o le nofoaga e aunoa ma se fa'amaopoopo i le va. -Tusitala o Atina'e Gafataulimaina, Fepuari 2015
Mulimuli ane - ma o iinei o le "atinaʻe gafataulimaina" o loʻo i ai se faʻalavelave pogisa - e foliga mai o loʻo faʻaogaina e Roma ia lava ma se faʻataʻitaʻiga matua tetee-tagata lea ua tatala nei:
I le sailia ai o se fili fou e tuʻufaʻatasia i matou, na matou o mai ma le manatu o le faʻaleagaina, le taufaʻamataʻu o le vevela o le lalolagi, le lava o le suavai, oge ma isi mea e ono ofi ai le pili. O nei lamatiaga uma e mafua mai i le laveaʻiina o le tagata, ma e naʻo le suia o uiga ma amioga e mafai ai ona latou manumalo. O le fili moni lava, o tagata soifua lava ia. - Kalapu a Roma, Le Muamua Lalolagi Fouvalega, i. 75, 1993; Alexander King & Bertrand Schneider
O le sili ona lelei fesuiaiga o le tau suiga metotia o le faʻatapulaʻaina o le numera o tamaiti tasi maua. Ole auala e sili ona lelei ile suiga ole tau ole lalolagi e faʻatapulaʻa ai le aofaʻi ole faitau aofai. —O se Taiala mo le Tau o Tagata, Me 7, 2007, Optimum Population Trust
O le atinae gafataulimaina fai mai fai mai e toatele tagata i luga o le paneta, e tatau ona tatou faaititia le faitau aofai o tagata. —Joan Veon, UN atamai, 1992 UN World Summit i le atinaeina gafataulimaina
Afai e i ai se aso e te faalogo ai i se lauga e faalauiloa ai suiga o le tau-ma taʻusalaina oe pe a e le faia tonu le mea e fai mai ai le malo-ia manatua lena mea. Na pueina Keriso i se togalaau lanumeamata…
Faʻatau Fesootai
O a'a Marxist ole vevela ole lalolagi: Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili
O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi
Ou te faafetai mo lau lagolago:
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:
Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | ff. windconcerns.com |
---|---|
↑2 | ff. surex.com |
↑3 | ff. cnn.com |
↑4 | ff. Mulimuli i le Saienisi? |
↑5 | ff. Ea vevela i tua o le matagi |
↑6 | faʻapea Peretania, Siamani, Alberta |
↑7 | green-agenda.com/agenda21 ; ff. newamerican.com |
↑8 | ff. press.vatican.va |