Faanunununu o le tau

 

LE Fai mai Catechism e faapea, "Na faaeeina e Keriso i leoleo mamoe a le Ekalesia le uiga o le le atoatoa i mataupu o le faʻatuatua ma le amio mama. ” [1]cf. CCC, n. 890 Peitaʻi, a oʻo i mataupu tau saienisi, polokiki, tamaoaiga, ma isi mea, e masani ona alu 'ese le Ekalesia, faʻatapulaʻaina o ia lava e avea ma leo taʻitaʻi i tuutuuga o le amio lelei ma le amio mama e faʻatatau i le atinaʻeina ma le mamalu o le tagata ma le tausimea o le lalolagi   

… E leai se poto faapitoa a le Ekalesia i le saienisi… e leai se poloaʻiga a le Ekalesia mai le Alii e faaleo i mataupu faasaienitisi. Matou te talitonu i le tutoatasi o le saienisi. —Cardinal Pell, Religious News Service, Iulai 17th, 2015; relgionnews.com; Faʻamanatu: O loʻo faʻatali Pell se faʻamasinoga apili e pei ona faia i lenei tusitusiga mo se faʻamaoniga ua faʻateleina ona foliga mai o se ono paʻu le faʻamasinoga.

Ae ui i lea, o le Vatican ua faʻateleina le tautala i luga o le mataupu o le tagata-faia "mafanafana o le lalolagi" - pei o lenei ua avea o se saienisi mea moni ma faʻamautuina mataupu ("lalolagi faʻatapulaʻaina" o se vaitaimi e tau leiloa ai seisi ae o le Vatican faʻaaoga toe; " suiga o le tau "avea ma tupe fou upu ina ua maeʻa faasaienisi taufaasese ma le suia o fuainumera tuu" faamafanafana lalolagi "prognostications i matuia masalosalo.) Ioe, suesuega faaauau pea osooso lafoina le manatu o tagata-faia lalolagi mafanafana ma o loʻo iai ma komepiuta faʻataʻitaʻiga i le ogaoga masalosalo. Faʻapea se faʻataʻitaʻiga talu ai nei a le autalavou iloiloina suʻesuʻega na maua ai faʻataʻitaʻiga tau ua faʻateleina le vevela o le lalolagi e tusa ma le 45%. [2]ff. Lewis ma Curry

Ma aisea la le Pope na matua tu ai i tua o le "faʻatauaina o le lalolagi" faʻamataʻu? O le mea moni, o aso nei na avea ai le Tama Paʻia ma fofoga taumomoli mo Malo Aufaatasi, e le gata i le toe faʻatauaina o a latou lapataiga ua atili ai ona fesiligia, ae oʻo lava i le faʻalauiloaina o le latou lafoga o le karaponi 

Uo pele e, ua lata mai le taimi! … E taua se tulafono mo tau o carbon pe a manaʻomia e tagata le faʻaaoga tatau o foafoaga poto… e afaina ai aʻafiaga pe a o tatou ova atu i le 1.5ºC faitotoʻa o loʻo faʻailoa mai i sini o le Maliega i Pale. —POPE FRANCIS, Iuni 14th, 2019; Brietbart.com

Na ia fai atu:

I le feagai ai ma se faʻalavelave faʻafuaseʻi, e tatau ona tatou faia ni auala talafeagai, ina ia aloese ai mai le faia o se le saʻo faʻasaga i tagata matitiva ma augatupulaga i le lumanaʻi. —Ibid. 

O le Pontifical Academy of Science, ma Francis, o loʻo faʻavaeina a latou faaiuga mai le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), e le o se saienitisi faʻalapotopotoga. Marcelo Sanchez Sorondo, o le Epikopo-Chancellor o le Pontifical Academy na taʻua:

O loʻo iai nei le faʻatupulaia ole maliliega o gaioiga a tagata o loʻo iai se aʻafiaga iloga ile tau ole lalolagi (IPCC, 1996). O se aofaʻiga tele o taumafaiga ua faia i totonu o saienitisi suʻesuʻega na avea ma faavae o lenei faamasinoga. —Cf. Katoliko.org

O se mea faʻapopoleina talu ona faʻaleagaina le IPCC i le tele o taimi. O Dr. Frederick Seitz, o se fomaʻi lauiloa i le lalolagi atoa ma sa avea foi ma peresetene o le US National Academy of Science, na faitioina le lipoti a le IPCC i le 1996 na faaaoga ai faamatalaga filifilia ma fika o fomai: lea na mafua ai le lipoti lenei a le IPCC, ”o lana tagi faanoanoa lea.[3]ff. Forbes.com I le 2007, le IPCC tatau ona faasaʻoina se lipoti na faʻateleina le saoasaoa o le liusuavai o le Himalayan glaciers ma na sese fai mai latou te mafaia uma mou atu i le 2035.[4]ff. Reuters.comO le IPCC talu ai nei na toe mauaina foi faʻateleina faʻamafanafanaga faʻamafanafanaga faʻamaumauga i se lipoti faanatinati e ala i le auala e faatosinaina ai le Paris Maliega. O lena lipoti fudged faamatalaga ina ia fautua atu leai 'mānava'i le vevela o le lalolagi ua tupu talu mai le amataga o lenei meleniuma.[5]ff. nypost.com; ma Ianuari 22nd, 2017, tagata faʻafaigaluega tupe.com; mai suesuega: nature.com

 

UMA FAI FAIʻAI

O le mea malie i nei mea uma o le matua popole lava. Mo le tasi, o le carbon lafoga moni faʻasalaga le matitiva, faʻalavelaveina le autalavou o tauivi ma galuega totogi laʻititi, ma e afaina ai tagata o nuʻu i tua, loli ma ave taʻavale, aʻo le faia se mea i le tau. Lenei, i loʻu itumalo o Saskatchewan, Kanata, sa faʻatulafonoina ai le lafoga o le karaponi i le lua masina talu ai. Na oso le kesi i le 20 sene i le lita i le taeao na sosoʻo ai, ma faʻaopoopo mo le toʻatele selau o tala i le masina i faʻateleina tau ao le matua leai se mea mo le vaʻaia faʻaaliga apokalifa. O le mea moni, o lafoga o le kaponi ma le siʻitia o le suauʻu na sosoʻo ai ma le vevesi o le "Yellow Vest" lea na pa i Farani i lenei tausaga. [6]ff. cnbc.com

I le avea ai ma sui faʻavae o le siʻosiʻomaga kulupu Greenpeace toe taliu mai i suiga o le tau.

E leai ni a matou faʻamaoniga faʻasaienisi o matou na mafuaʻaga o le vevela o le lalolagi na tupu i le 200 tausaga ua tuanaʻi… O le faʻamataʻuina o loʻo unaʻia ai matou e ala i faiga tau faʻamataʻu e faʻaaoga ai le malosiʻaga o le a fausia ai se aofaʻi tele o le mativa matitiva i totonu o tagata matitiva. E le lelei mo tagata ma e le lelei mo le siosiomaga… I se lalolagi mafanafana e mafai ona tatou gaosia atili ai meaai. — Dr. Patrick Moore, Fox Pisinisi Tala Fou ma Stewart Varney, Ianuari 2011; Forbes.com

O le mea moni lena. Sili atu CO2, o lona uiga sili atu le mafanafana, o lona uiga sili atu conducive tuputupu tulaga. O taimi sili ona faʻafitauli ma faʻalavelaveina mo tagata soifua, mai se vaaiga ile tau, na tupu ina ua ofi mai le lalolagi ile vaitaimi malulu ua faʻaigoaina ole "aisa." Suetena tagata tomai i le tau, Dr. Fred Goldberg, e le gata na ia tusia le mafanafana o le lalolagi, ao leʻi taitai gaosia e le tagata kasa kaponi, ae na ia manatu foi e mafai ona tatou ulu atu i se isi vaitau aisa "i soo se taimi".

Afai tatou te o ifo i lalo i le mulimuli 4000 i le 3500 tausaga i le vaitaimi o le Bronze Age, sa tolu tikeri mafanafana nai lo nei aso i le itu i matu o le lalolagi lalo ifo ... sa tatou maua se tumutumuga fou i le maualuga vevela i le 2002 ina ua maeʻa le tele gaioiga o le la, nei o le vevela ua toe alu i lalo. Ma o lea ua tatou agaʻi atu i se vaitaimi malulu. — Aperila 22, 2010; en. tagata.cn

Ae atonu o le itu sili ona faigata o le Vatican o le le mautinoa o le lagolago mo "suiga o le tau" e foliga mai e matua leai se aoga o le manino ma taua faʻamatalaga a le Malo Aufaatasi: faʻaaogaina "lalolagi" faʻatamafanafanaina "e toe tufatufaina le tamaoaiga, ae le suia le tau. I le avea ai o se ofisa aloaia i luga o le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) na faʻaalia ma le faamaoni:

… E tatau i le tagata ona faʻasaʻolotoina o ia lava mai le manatu sese e faʻapea o faiga faʻavae faavaomalo o le tau o le siosiomaga faiga faʻavae. Nai lo lea, o le suiga o le tau e faʻatatau i le auala tatou te toe tufatufaina atu ai faapouliuli tamaoaiga o le lalolagi… —Ottmar Edenhofer, fafafafa.com, Novema 19, 2011

O lea lava Komunisi i se ofu suʻesuʻe. O le Ofisa Sili o suiga o le Tau o Malo Aufaatasi, Christine Figueres, na taua e faapea:

O le taimi muamua lenei i le talafaʻasolopito o tagata o loʻo tatou faʻatutuina tatou lava i le galuega ma le loto i ai, i totonu o se vaitaimi faʻamalamalamaina, e suia le faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le tamaoaiga ua leva ona nofotupu mo le tusa ma le 150 tausaga talu mai le suiga o falefaigaluega. — Novema 30, 2015; unric.org

Ae ui i lea, o le tulaga o le Vatikana o le…

… O numera o faʻasaienisi suʻesuʻega faʻailoa mai o le tele o le vevela o le lalolagi i le sefulu tausaga talu ai, e mafua mai i le tele o le faʻatapulaʻaina o kasa vevela (carbon dioxide, methane, nitrogen oxides ma isi) faʻamatuʻu tele ona o se faʻaiuga o gaioiga a tagata ... O le mafaufauga lava e tasi o loʻo tu i le auala e faia ai faʻaiuga filifiliga e toe suia ai le tulaga o le lalolagi faʻatauaina o loʻo i ai foi i le ala o le ausiaina o le sini o le aveʻesea le mativa. -Laudato i ', n 23, 175

 

O FAIGA MONI

E tele naua feteʻenaʻiga i nei mea uma ma e tau le mafaufau. E tuua ai se tasi e tau mafaufau poʻo ai i le lalolagi o loʻo fautuaina Pope Francis i lenei mataupu, ma o latou foi e faʻasesēina-pe o latou faʻasese i le Tama Paʻia? Ua ou toe manatua ai Massimo Franco, o se tasi o taʻimua "Vaticanists" ma o se tusitala mo le Italia aso uma Corriere della Sera, o ai fai mai:

O Katinale Gerhard Müller, o le sa avea muamua ma Guardian of the Faith, o le katinale Siamani… na ia taua i se faatalanoaga talu ai nei, o le Pope e siomia e sipai, e tau le taʻuina atu ia te ia le mea moni, ae o le mea e finagalo le pope e faafofoga i ai. -Totonu o le Vatican, Mati 2018, i. 15

Afai ua talitonu le pope o le lalolagi o le a latalata i le crater e ala i tagata-faia suiga o le tau o se taunuuga o amioga le mama, o lona uiga e le o se mea e ofo ai lona siisii ​​i luga o lona leo. O le faʻafitauli o le "saienisi" o loʻo faʻalauiloaina lenei mea ua matua galue lava i togafiti ma faʻasese, e pei ona ou taʻua i tala e lua i le taimi nei (vaai i lalo), atonu e sili atu le leaga o faia e le Ekalesia nai lo le lelei i lenei taimi. O le mea moni, e le o le vevela o le lalolagi ae oona i le lalolagi atoa o le sili ona mataʻutia ma vave faʻafitauli feagai ma tagata: oona o le sami, oona o faʻatoʻaga faiga ma meaai, oona oona o le tele o mea tatou te faʻamamaina, ofuina, ma faʻaumatia (vaʻai Le Oona Tele).

O le mea moni, na i ai se tasi na faʻalauiloaina le Pope faʻataʻitaʻiga vailaʻau o loʻo tupu i le ea ina ia mafai ai ona teteʻe i le mea ua taʻua o le vevela o le lalolagi? E oʻo mai lava i le 1978, i se faʻamaumauga manino a le US Congressional lipoti, ua taʻutino mai e tele atunuʻu malo, lala sooupu ma iunivesite ua punouai punouai i le taumafai e fesuiaʻi le tau e pei o uma a au ma auala e suia ai suiga o le tau. [7]cf. PDF o le lipoti: geoengineeringwatch.org O se tasi auala e faia ai lenei mea o le faʻasuina o aerosol i le ea, [8]ff. "Saina 'suiga o le tau' galue e pei o faʻataulaitu", leguardian.com o le mea e taʻua o auala o vailaʻau poʻo auala o chem-chem. Nei e tatau ona 'eseʻese mai auala na e masani lava faʻamamaina mai vaʻalele afi. Ae, auala chem-auala mafai ona nofo i le lagi mo le tele o itula, polokaina susulu o le la, faʻasalalauina poʻo fausiaina ao pupuni, [9]cf. O le lagi manino a Lusia mo le V-Day, vaʻai slate.com ma sili atu le leaga, timu 'oʻona ma mamafa uʻamea i lalo o luga o le le mautinoa tagata lautele. O uamea mamafa, ioe, e fesoʻotaʻi ma le anoanoaʻi o faʻafitauli tau soifua maloloina ma faʻamaʻi pe a latou faaputuputu i le tino. O faʻalauiloa faalauaitele faalauiloa i le lalolagi atoa ua amata ona aumaia lenei mataʻutia tofotofoga tagata i le malamalama. [10]faʻapea chemtrailsprojectuk.com ma chemtrails911.com

Nai lo le faʻamatala atili i luga o mea ua uma ona ou tusia, e tolu tala ou te fia faʻasino atu i le tagata faitau o loʻo manaʻo e suʻesuʻe loloto i nei mataupu:

• Faitau e uiga i le talafaʻasolopito i tua atu o le "vevela o le lalolagi" ma le talitonuga vaai, vaai Suiga o le tau ma le malosi pepelo

• Faitau faʻafefea ona talanoa uma saienitisi ma valoʻaga i le lalolagi atoa maluluO Le Taumalulu o Lo Matou Faasalaga 

• Faitau e uiga i le leaga tele o le tagata moni faia i le paneta ma le tasi i le isi: Le Oona Tele

O se mea faigata le vaʻai atu i le Vatican o lafo lana lagolago i tua o se lisi o mataupu e faʻapea, i le mea sili, masalosalo. O isi mafuaaga uma e tatau ai ona tatou tatalo malosi mo a tatou leoleo mamoe, ae maise lava o Pope Francis - ma, ia mulimuli i lana fautuaga i nei lava mataupu:

E i ai ni faʻalavelave tau le siosiomaga e le faigofie ai ona maua se maliega lautele. Lenei o le a ou taʻua foi e le o finau le Ekalesia e foia fesili faasaienisi pe suia ia faaupufai. Ae ou te popole e unaʻi se finauga faamaoni ma tatala ina ia aua neʻi faʻailoga tagata le lelei lautele i mea e fiafia iai. -Laudato i 'l. 188

I lena tulaga, o lenei tusitusiga i aso nei o le faʻaauauina se faamaoni ma tatala felafolafoaʻiga tonu ina ia "aia ma mafaufauga" faʻatatau i le Tala Lelei aua le malo. E ui lava ou te leʻi mafaufau o le a ou lotogatasi tele ma Greenpeace, ae ou te manatu o Dr.Patrick Moore na faʻaalia nei le saienisi tau o le tau mo le mea o loʻo i ai: o se faʻatatau taua. 

O suiga o le tau ua avea ma malosiaga faapolokiki malosi i le tele o mafuaʻaga. Muamua, e lautele; ua taʻu mai ia i tatou o mea uma i le Lalolagi ua taufaamatau. Lona lua, e faʻaosofia ai le lua sili ona mamana tagata faʻaosofia: fefe ma le taʻusalaina… Lona tolu, o loʻo i ai le malosiaga fesuisuiaʻi o mea e fiafia iai tagata taua o loʻo lagolagoina le tau "tala." Faʻasalalau e le siosiomaga le fefefe ma faʻaputuputu tupe; Ua aliali mai o loo faasaoina e le aufaipolokiki le Lalolagi mai le malaia; o le aufaasālalau ei ai se aso fanua ma lagona ma feteʻenaʻiga; saienitisi faʻaputuga tupe maua piliona i tupe foaʻi, fausia atoa fou matagaluega, ma faatupuina ai le fafagaina valevale o taufaafefe vaaiga; E manaʻo le pisinisi e foliga lanu meamata, ma maua ni fesoasoani tetele a le lautele mo poloketi e ono leai ni tamaoaiga, e pei o faʻatoʻaga matagi ma faʻasologa o le la. Lona fa, o le Tauagavale vaʻai i suiga o le tau o se sili lelei auala e toe tufatufaina ai le tamaoaiga mai alamanuia atunuʻu i le atinaʻe lalolagi ma le UN ofisa. —Dr. Patrick Moore, Phd, co-founder o Greenpeace; "Aisea ua avea ai aʻu ma tagata le talitonu i suiga o le tau", Mati 20, 2015; new.hearttland.org

 

 

Mareko o le a sau i Veremona
Iuni 22nd mo le Family Retreat

vaʻai iinei mo nisi faamatalaga.

O Mareko o le a taina le manaia matagofie o le pao
McGillivray kitara acoustic faia e lima.


vaʻai
mcgillivrayguitars.com

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. CCC, n. 890
2 ff. Lewis ma Curry
3 ff. Forbes.com
4 ff. Reuters.com
5 ff. nypost.com; ma Ianuari 22nd, 2017, tagata faʻafaigaluega tupe.com; mai suesuega: nature.com
6 ff. cnbc.com
7 cf. PDF o le lipoti: geoengineeringwatch.org
8 ff. "Saina 'suiga o le tau' galue e pei o faʻataulaitu", leguardian.com
9 cf. O le lagi manino a Lusia mo le V-Day, vaʻai slate.com
10 faʻapea chemtrailsprojectuk.com ma chemtrails911.com
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.