Sau Ma Aʻu

 

A o tusi e uiga i le Matagi o Fefe, faʻaosoosogavāega, ma Le mautonu talu ai nei, o le tusitusiga i lalo na umi lava i tua o loʻu mafaufau. I le aso Talalelei, fai mai Iesu i le au Aposetolo, “O mai ia outou na i se nofoaga tuufua ma malolo mo sina taimi.” [1]Mareko 6: 31 E tele mea o tutupu, e vave tele ile tatou lalolagi a o tatou latalata atu ile Mata o le Afa, e ono lamatia ai lo tatou le mautonu ma le "leiloa" pe a fai tatou te le utagia upu a lo tatou Matai… ma alu i le tatalo toʻatasi i le mea Na te mafaia, e pei ona fai mai ai le fai Salamo. "Ou te nofo i tafatafa o vai malolo". 

Muamua lomia Aperila 28th, 2015…

 

A i ni nai vaiaso a o lumanai le Eseta, sa amata ona ou faalogoina se upu malu ma le le mafai ona teteeina i lo’u loto:

Sau ia ma a'u i le toafa.

O loo i ai se faanatinati lemu i lenei valaaulia, e pei “ua oo i le taimi” e ulu atu ai i se nofoaga fou o le vavalalata ma le Alii, pe a le o se mea e sili atu…

 

LE TOafa

O le “toafa”, i le tautala i le Tusi Paia, o le nofoaga lea e ave ai e le Atua Ona tagata e fetalai atu ia i latou, faamamāina i latou, ma saunia ai i latou mo le isi vaega o la latou faigamalaga. O faataitaiga e lua e vave ona oo mai i lou mafaufau o le savaliga a Isaraelu mo le fasefulu tausaga i le toafa i le Laueleele na Folafolaina, ona sosoo ai lea ma le fasefulu aso o le nofo to'atasi o Iesu o se amataga lea o Lana galuega i le lautele.

Mo le fanauga a Isaraelu, o le toafa o le nofoaga lea na feutagaʻi ai le Atua ma tupua ma loto feita o tagata; mo Iesu, o se faalolotoina atili lea o le tuufaatasia o Lona finagalo faaletagata ma le Atua. Mo i tatou i le taimi nei, e tatau ona i ai uma uma. O lenei valaau i le toafa o se taimi lea e tatau ai ona tatou nutililiia soo se tupua o totoe mo se taimi; o le taimi lea e aveese ai o tatou loto faaletagata ma faia le Finagalo Paia. E pei ona fetalai Iesu i le toafa:

E le ola le toatasi i le mea e 'ai, ae o upu uma e tulei mai le fofoga o le Atua. (Mata 4: 4)

Ma o lea, ua silasila mai le Alii, o i tatou o Lana Faaipoipoga, ua faaofuina i tatou lava i mea faalelalolagi, ua manao ai e aveese i tatou mai le amioletonu ma toe faaofuina i tatou i le faigofie ma le mama lea ua avea ma amataga o se “vaitaimi o le filemu”.

…na teuteu e ia o ia lava i ana mama ma ana teuga, ma mulimuli atu i e ua manana’o ia te ia—a ua galo ia te ia a’u… O le mea lea, ou te faatosina ai nei o ia; Ou te taʻitaʻiina o ia i le toafa ma tautala atu ma le faatauanau iā te ia. ‘Ona ‘ou foa‘iina atu lea ‘iā te ia o togāvine sa ‘iā te ia, ma le vanu o Akori e fai ma faitoto‘a o le fa‘amoemoe. ( Ho 2:15-17 .)

le vanu o Akori o lona uiga “vanu o puapuaga.” Ioe, e taitaia e le Leoleo Mamoe Lelei Ona tagata i le vanu o le ata o le oti ina ia faaoo mai ai le oti i mea e le mai ia te Ia. O le nofoaga foi lea e aoao ai mamoe e faalogo i Lona siufofoga ma aoao ai le atoatoa faʻalagolago i le Leoleo Mamoe Lelei. Ma o le mafuaaga lea, ua sau ai le fili o o tatou agaga i le Faaipoipoga a Keriso ma se ālia o fa'aosoosoga ina ia fa'alotovaiva'i ma fa'avaivaia o ia, e taofia ai o ia mai le toafa. Aua o iina, ua iloa e le tarako o le a saogalemu o ia…

… Na tuu atu i le fafine apaau e lua o le aeto tele, ina ia mafai ona lele i lona nofoaga i le toafa, lea, mamao mai le gata, na tausia ai o ia mo le tausaga, lua tausaga, ma le afa. (Faʻa 12:14)

 

O LE TAUA I LUMA O LE TOFA

A o le'i ulu atu le fanauga a Isaraelu i le toafa, sa latou feagai ma se taimi o le faanoanoa tele: Sa tuliloa i latou e autau a Farao ma o lea ua latou solomuli atu ai i le Sami Ulaula e aunoa ma se mea e alu i ai. E toatele ua faanoanoa… e pei lava o le toatele o outou atonu ua faaosoosoina e faanoanoa i aso nei. Ae o le taimi nei o le faʻatuatua. Pe e te faalogo o valaau atu Iesu ia te oe?

Sau ia ma a'u i le toafa.

Ma atonu e te fai atu, "Ioe le Alii e, ae ua osofaia aʻu mai itu uma. Ou te le iloa atu se mea ae na o se autau o faaosoosoga i lo'u tua, ma e leai se mea ou te alu i ai i o'u luma. O fea oi ai oe le Alii e? Aiseā ua e tuulafoaʻiina ai aʻu?” O le auala e faʻaalia ai lenei mea o le a eseese i le va o le au faitau. Mo nisi o outou, o le a avea ma faafitauli o le soifua maloloina, o isi mea tau tupe, o isi sootaga, ae o isi o se tauiviga ma vaisu, ma isi. Ae o le tali ia tutusa mo i tatou uma, aoteleina i upu e lima:

Iesu e, ou te talitonu ia te Oe.

O le faatonuga tonu lava lea na tuu atu e Mose i le nuu a o latou alalaga atu ma le faanoanoa:

Aua le fefe! Ia tutumau ma vaai i le manumalo o le a manumalo ai Ieova mo outou i le aso nei… E tau Ieova mo outou; e tatau ona e nofo filemu. ( Esoto 14:13-14 ).

Ia, ua tatou iloa le mea na sosoo ai: Na vaeluaina e le Atua le Sami Ulaula, ma ona o le le mafai, na faia ai e le Atua le mea e mafai. E faapena foi, o loo tofotofoina i tatou i lenei taimi. O le a tatou faʻatuatuaina pe sosola "toe foʻi i Aikupito", toe foʻi i le nofoaga tuai o faʻamafanafanaga, o vaisu tuai ma Faaosoosoga ina ia masani? Ae o le mea lenei o loʻo fai mai ai le Tusi Paia e uiga ia "Aikupito", e uiga i le Papelonia fou ua siomia ai i tatou e pei o se 'autau:

Loʻu nuʻu e, 'inā ō' ese ia 'iā te ia, neʻi' outou faʻatasi i ana agasala, neʻi 'outou faʻatasi i ona faʻamaʻi; mo ana agasala ua faʻaputuina maualuga pei o le lagi, ma ua manatua e le Atua ana amioletonu. (Faʻaaliga 18: 4-5)

O le a faamasinoina e le Atua Papelonia, ma o lea ua Ia talotalo atu ai i Lana Faaipoipoga e tuua o ia vave. O le mea lea, ua tu ai le gata i faitotoʻa o Papelonia e taofia oe mai le ulu atu i le toafa i auala e tolu:

 

I. Fa'asesega

E afe faalavefau. Afai o loʻo e lagona le osofaʻia e le faʻalavelave pe a uma le faʻalavelave, o se faʻailoga mautinoa lea o loʻo taumafai le fili e taofia oe mai. faʻalogo le siufofoga o le Leoleo Mamoe Lelei o loo valaau mai…

Sau ia ma a'u i le toafa.

Ou te lei lagonaina lava se osofa'iga faifaipea i lo'u agaga e pei ona ou maua i masina talu ai nei, e oo ai i le tulaga e i ai taimi e le mafai ai ona tusitusi. I le taimi lava e tasi, ua aoao mai e le Alii ia te au lena mea pe a ou “saʻili muamua le Malo o le Atua”, Na te vaeluaina i taimi uma le sami o faʻalavelave e fesoasoani ia te aʻu e maua loʻu ala i le sulufaiga o Lona Loto. Ou te saili muamua Lona Malo i auala e lua: e ala i le amataina o lou aso i le tatalo, ona faia lea o le tiute o le taimi ma le naunautai ma le alofa (tagai Le Ala Toafa). Pe a ou toilalo i se tasi o nei mea, e lofituina au i tafega o mea faalavefau.

O lea ua oo foi i le taimi e fai ai ni filifiliga faigata. O loo tatou ola i se itula e faigofie ai ona ulu atu se tasi i le ola le mautonu, faaalu itula i lea itula i faafiafiaga le aoga mai le faimalaga i le “Facebook”, i le taaalo i taaloga vitio, matamata YouTube, uaea faasee, ma isi. O le valaau i le toafa o se valaau ia fa'anoanoa. I lenei tulaga, ou te manaʻo e faʻafeiloaʻi oe i laʻu tama teine ​​​​o Denise blog (le tusitala o Le Laau). Sa ia tusia se manatunatuga puupuu matagofie i le valaau anapogi E le'i faia mo le lauti.

 

II. Le fenumiai

A o tapunia le autau a Farao, sa matua le mautonu ma le fefe. Na liliu atu tagata ia Mose ma liliu atu i le Alii.

Ina ua faamavae Pope Benedict, ou te manatua se lapataiga o tatagi i lo’u loto mo ni nai vaiaso o matou o le a oo atu i taimi matautia ma le fenumiai.

Ma o lea ua tatou i ai.

Ua tatou vaaia autau a se ekalesia pepelo o loo faapotopoto i le lototoa ma le naunautai. I le lotolotoi o lenei mea, o Pope Francis—nai lo le siiina mai o le tulafono ma pupuni faitotoa e faasagatau atu ai i tagata pepelo—ua pei o Mose, na taitaia le “fili” i lo tatou faitotoa. Ua ia faia faapea e ala i le toe taʻua o le amio “faalumaina” lava lea e tasi a Keriso o lē na valaaulia foʻi le ʻauaolafoga ma fafine talitane e aai faatasi ma Ia. Ma o lenei mea ua tupu ai le fenumiai ia i latou oe mananao e faamuamua le tulafono nai lo le alofa, oe ua fausia se aai puipui o le mafanafana i tua atu o canons ma catechisms.

O loo i ai pea se manaoga tele e tatalo mo o tatou epikopo ma le Pope. O lo'o i ai le tele o fa'alavelave mata'utia o lo'o i luma tonu, e pei o le una'iga a le au maualuluga o le lalolagi e pulea le faitau aofa'i e ala i se fuafuaga fa'ale-aganu'u "suiga o le tau". Ae ui i lea, o le a mou atu le fenumiai pe a tatou iloa o Iesu, ae le o Pope Francis, o loo fausia Lana Ekalesia. O mea e oo mai e oo mai lava, ma o lea ua faatagaina ai e le Alii. Ae e tatau ona tatou “popoto e pei o gata” ina ia iloa ai o lenei fenumiai ua na o se togafiti e faatupu atili ai. vaevaega.

 

III. Vaevaega

O tagata i aso nei o loʻo gaoioi ma tali atu ona o le fefe. O lea la, e tusa lava po o se tulaga tau tupe, lagona po o le lē saogalemu faaleagaga, latou te feita i isi. Fa'ato'a fa'atupula'ia lenei mea a'o fa'agasolo le lalolagi i aso ma masina o i luma. Sa faapologaina ma le sauā tagata Isaraelu e Aikupito, ae peitaʻi, seʻi vaai i mea na amata ona latou fai mai ina ua oo mai le popolevale:

Matou te le‘i fai atu ‘ea ‘iā te oe i Aikupito, ‘ina ‘ua matou fai atu, ‘Tu‘u pea ‘iā te i matou, ‘ina ‘ia matou ‘au‘auna i Aikupito? E sili atu lo matou auauna i Aikupito nai lo le oti i le vao. ( Esoto 14:12 .)

Na latou mananaʻo e toe foʻi i le gauaʻi alofa nai lo le faalagolago i le Alii! O le a le mea o le a tupu pe a avea le vevesi i Baltimore ma vevesi i Amerika i Matu ona e faafuasei lava ona le iloa e tagata po o fea e sau ai a latou taumafataga? O le mea moni, o se tasi lenei lapata'iga na ou tuuina atu iinei i le tele o tausaga: ua "faatulagaina" i tatou mo le vevesi, ina ia pei o tagata Isaraelu, o le a sili atu lo tatou fiafia i le faapologaina i se faiga e fafagaina ma puipuia ai i tatou nai lo le avea ma tagata pologa. saʻoloto. [2]ff. O le Faʻasesē Sili - Vaega II Ua tatou vaaia i lea taimi ma lea taimi i atunuu komunisi ma agafesootai e pei o Rusia, Korea i Matu, ma Venesuela lea na vaaia ai e tagata o latou taʻitaʻi e pei o "tama", o loʻo fetagisi ma tagiauē pe a maliliu i latou sa masani ona sauaina.

Ia, o "mea sese a Rusia" ua salalau atu i le lalolagi atoa e faʻaleleia ma faʻamalosia le mea o loʻo iai nei Lalolagi Fou.

O lenei fouvalega faaonapo nei, atonu e fai mai, na moni lava na solia pe taufaamataʻu i soo se mea, ma na sili atu i le malosi ma le vevesi soʻo se mea na oʻo i ai muamua sauaga faʻasaga i le Ekalesia. Tagata lautele maua i latou i se tulaga mataʻutia o le toe paʻu atu i totonu o le barbarism sili atu le leaga nai lo le mea na faʻasauā i le tele o vaega o le lalolagi i le afio mai o le Togiola. —POPE PIUS XI, Divini Redemptoris, Encyclical on Atheistic Communism, n. 2; faʻatau ie

lea Fouvalega o le Afa [3]ff. Faamaufaailoga e Fitu o le Fouvalega O aʻu ma isi sa lapataia e uiga i - e le itiiti ifo, Benedict XVI:

… A aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni, o lenei lalolagi malosiʻaga ono mafua ai le sili atu ona muamua faʻaleagaina ma fausia ai fouvalega i totonu o le aiga tagata… tagata soifua maua fou lamatiaga o le faʻapologaina ma faʻasese. —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, n33, 26

Aua e te lolo atu i lenei faaosoosoga e liliu atu i lou tuaoi, pe o le isi fale po o le tasi e nofo i le Vatikana. Ae, faafilemu lou agaga ma o mai i fafo mai Papelonia i le toafa, aua e finagalo le Alii e “tautala atu ma le faatauanau” i lou loto.

Afai e le o manino le ala, afai e le o mautinoa le ala agai i luma, afai e te lagona le osofaia e masalosaloga, fenumiai, ma fevaevaeaiga, ona faigofie lea. faatali—fa'atali se'i afio mai le Leoleo Mamoe Lelei e ta'ita'iina oe.

Aua le fefe! Ia tutumau ma vaai i le manumalo o le a manumalo ai Ieova mo outou i le aso nei… E tau Ieova mo outou; e tatau ona e nofo filemu. ( Esoto 14:13-14 ).

Ia filemu ina ia mafai ona e faalogoina Lona siufofoga…

‘Ua tautala mai la‘u pele ma fai mai ‘iā te a‘u, “La‘u uō e, la‘u uō e, la‘u lalelei e, inā sau ia! … ( Pese o Pese, 2:10, 11 ).

 

E manaʻomia lau lagolago mo le taimi atoa o le au aposetolo.
Faʻamanuia ia oe ma faʻafetai lava!

lesitala

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

lafoina i AIGA, TAGATA FAALEAGAGA.