Fesootaiga i le Lima? Pt. Ou

 

TULAFONO le faifai malie o le toe tatalaina i le tele o itulagi o Misasa i lenei vaiaso, e toatele le aufaitau na fesili mai ia te aʻu e fai se faamatalaga e uiga i le tapu o loo tuu ai e nisi epikopo o loo tuuina mai e faapea o le Fesootaiga Paia e tatau ona mauaina "i lima." Na taʻua e se tasi tamaloa na la mauaina ma lona toʻalua le Communion “i le laulaufaiva” mo le limasefulu tausaga, ma e le i lima lava, ma o lenei faasaina fou ua tuu ai i laua i se tulaga le mafaufauina. Na tusia e leisi tagata faitau:

Fai mai lo tatou epikopo “na o le lima.” E le mafai ona amata ona ou taʻu atu ia te oe le auala na ou mafatia ai i lenei mea a o ou tago i le laulaufaiva ma ou te le manaʻo e tago i le lima. O la'u fesili: o le a le mea e tatau ona ou faia? Sa fai mai le uso o lo’u tama ia te a’u, o se mea leaga le pa’i atu i ai ma o tatou lima, lea ou te talitonu e moni, ae sa ou talanoa ma lo’u patele ma na te le lagonaina e moni… Ou te le iloa pe tatau ona ou le faia. e alu i le Misasa ae na o le alu i le Adoration and Confession?
 
Ou te manatu e faavalevalea uma nei faiga ogaoga o le faia o matapulepule i le Misasa. E tatau foi ona matou lesitala e alu i le Misasa-ae o le a iloa e le malo o ai e alu? E mafai ona e alu i faleoloa e aunoa ma nei faiga ogaoga. Ou te lagona ua amata sauaga. E matua tiga lava, ioe sa ou tagi. E leai se uiga. E tusa lava pe uma le Misasa, e le mafai ona tatou nonofo e tatalo, e tatau ona tatou o ese loa. Ou te lagona e pei ua tuuina atu i tatou e o tatou leoleo mamoe i luko…
O lea la, e pei ona e vaʻaia, o loʻo i ai le tele o tiga o loʻo faʻataʻamilo i le taimi nei.
 
 
O TETEE
 
E le fesiligia atonu o faiga faʻamaʻi sili ona mataʻutia o loʻo faʻaaogaina i aso nei, sili atu nai lo soʻo se avanoa lautele, o loʻo i totonu o le Ekalesia Katoliko. Ma feteenaiga tele. I le taimi nei, i le tele o taulaga, sili atu e mafai e tagata ona nonofo i totonu o se faleaiga, talanoa leotele, talie, ma asiasi ... nai lo le Katoliko e mananao e potopoto filemu i falesa tele gaogao. Ma e tatau i tagata fa'apotopotoga e le gata ina la'ititi le numera, ae ua talosagaina i latou e le pepese foi i nisi dioceses. O isi e manaʻomia ona fai ni matapulepule (e aofia ai ma le patele), ma e faʻasaina foi ona fai atu "Amene" pe a uma ona maua le Host pe talia le Eucharist aʻo tootuli.[1]edwardpentin.co.uk Ma o le mea moni, o nisi o dioceses e manaʻomia le aulotu e o mai i le Misasa e tatau ona lipotia poʻo ai i latou ma poʻo ai foi na latou faʻafesoʻotaʻi.
 
O lenei mea e matua feteenai, matua osofaia, matua le ogatasi ma mea o loʻo tutupu i tagata lautele (ma, ioe, e matua le faʻasaienitisi-ae ui i lea e matua malilie i ai le tele o epikopo), ou te leʻi ofo i le faʻalogo mai le au faipule ma ositaulaga. latou te lagona le "faalataina" ma le "oona tele.” Talu ai nei, na oso ese ai lenei mau mai le itulau:
“Oi talofa i leoleo mamoe o ē faaumatia ma faataapeapeina mamoe o loʻu lafumanu!” ua fetalai mai ai le Alii. O lea la. o lo‘o fa‘apea ‘ona fetalai mai o le ALI‘I, le Atua o Isaraelu, e uiga i leoleo mamoe o ē tausia lo‘u nu‘u: “‘Ua ‘outou fa‘ata‘ape‘ape la‘u lafu, ma ‘outou tulia i latou, ‘ae tou te lē tausia i latou.” ( Ieremia 23:1-2 ).
Ina ia sagatonu, e toatele epikopo e mautinoa o loo taumafai i le mea sili latou te mafaia; e toatele masalo latou te iloa o loo feagai ma faasalaga matuia pe afai latou te tetee atu i le Malo; o isi o loo faatinoina mea latou te lagona e moni mo le “lelei lautele,” aemaise lava mo a latou aulotu matutua. Peitaʻi, na taʻu mai e se tasi patele iā te aʻu e faapea, ina ua ia fai atu i se toeaina e nofo ese mai i le Misasā ona o lona soifua mālōlōina, na faapea mai le toeaina: “O ai ea e te taʻu mai ai iā te aʻu le mea e lelei pe lē lelei mo aʻu? E mafai ona ou filifili mo aʻu lava pe o le sau i le Misasa e aoga le lamatiaga. Masalo o le tautala tuusao e faamamafaina ai le toatele o tatou lagona: o loo faia e le Malo i tatou e pei o i tatou o ni mamoe valea e le mafai ona galulue e aunoa ma tikeri uma o o tatou olaga e pulea nei. Ae o le mea e sili atu ona ogaoga o le mea moni ua tuuina atu e le Ekalesia toetoe lava o lona mana uma e tusa ai ma le mea moni auala o le a ia faailoa atu lona tuuto. Ma e na o le Atua lava na te silafiaina aafiaga faaleagaga na tutupu mai le aveesea o le Eucharist (o se autu atoa ia te ia lava).
 
O le mea lea, ua tatou pasia Le Manatu o Le Le Toe Foi. Ina ia toe maua le mea e le gata o le mafaufau masani ae oo lava i lo tatou faaleagaga tiute e foliga mai o le a iʻu ai i se sauāga moni o taʻitaʻi lotu isi taimi lata mai.
O le mea moni, o i latou uma e mananaʻo e ola i le tapuaʻiga iā Keriso Iesu o le a sauāina. (Faitauga o Misasa muamua)
 
 
O le Saienisi
 
Ae faapefea le Fesootaiga i le lima? O se laasaga poto lea? Katoliko News Agency lomia se faamatalaga a le Archdiocese o Portland i Oregon ina ua amata ona sosolo vave le COVID-19:
O le taeao nei na matou feutagai ai ma ni fomai se toalua e uiga i lenei mataupu, o se tasi o ia o se fomai faapitoa i immunology mo le Setete o Oregon. Na latou malilie o le faia lelei o le taliaina o le Fa'amanatuga Pa'ia i luga o le laulaufaiva po'o le lima o lo'o i ai se fa'alavelave tutusa. O le tulaga lamatia o le pa'i atu i le laulaufaiva ma pasi atu ai le faua i isi e mautinoa lava o se tulaga matautia, ae peitai, o le avanoa e pa'i atu ai i le lima o se tasi e tutusa lelei lava ma o lima o se tasi e sili atu ona aafia i siama. — Mati 2, 2020; faitau faʻamatalaga; ff. catholicnewsagency.com
Tuuina atu o tatou lima i le tele o feso'ota'iga ma mea e pei o 'au o le faitoto'a, ma isi. nisi tulaga lamatia. E le gata i lea, afai e 50 tagata fesoʻotaʻi na ulufale atu i se falesa ma paʻi uma i latou i le 'au o le faitotoʻa pito i luma-ma tuʻu ai e se tasi o i latou se siama-ma mauaina le Host i lou lima, lea atonu na faʻafesoʻotaʻi ma le au o le faitotoa, e mafai ona aoga. lafo atu le siama i lou gutu. Peitaʻi, e iai foʻi le lamatiaga pe a paʻi le lima o le ositaulaga i le laulaufaiva o se tasi. O le mea lea, fai mai le au atamamai, o loʻo i ai se tulaga lamatia "tutusa".
 
O le mea lea, faʻamalosia Feso'ota'iga i le lima, mai se vaaiga faasaienitisi mama, e foliga mai e leai se faavae.
 
Ae o le mea lenei e le faʻaopoopoina uma. E faitau selau afe tagata e feoti i tausaga taʻitasi mai le Influenza, ae e leʻi faia lava se mea e puipuia ai lena faʻamaʻi pipisi, e pei o faiga ogaoga o loʻo faia nei.
 
 
O LE A LE TULAFONO?
 
E tele sauniga a le Ekalesia Katoliko. I nisi o lotu i Sasa'e, e na'o le laulaufaiva e tufaina ai le Falaoa e ala i le fufui o le Areto i totonu o le ipu, ona avatu lea o le Tino ma le Toto Taua mai se sipuni. I le “Latin Mass” po o Faʻaopoopo fo'i, e na'o le laulaufaiva e fa'atagaina ai tagata fai feso'ota'iga. I le Le masani foliga (le Ordo Missae) o le sauniga faa-Latina, e faataga e le Ekalesia tagata faamaoni e talia a le o le lima po o le gutu. O lea na fai atu manino, o lea e le o se agasala ia talia ma le migao le Eucharist i le lima o se tasi i lau aulotu masani. Ae o le mea moni, o le mea lea le ala e faia e Tina Ekalesia manaʻo tatou talia lo tatou Alii i le aso nei.
 
E pei lava o aʻoaʻoga, ua faʻalauteleina lo tatou malamalama i le Sacred Mysteries i le aluga o taimi. O le mea lea, na iu ai ina avea le Fesootaiga i luga o le laulaufaiva e avea ma masani a o tuputupu aʻe le migao o le Ekalesia i le faʻaaliga, e le gata i ana faatufugaga paia ma fausaga, ma i lona poto faaleagaga.

… faatasi ai ma se malamalama loloto i le moni o le mealilo o le Eucharistic, o lona mana ma le i ai o Keriso i totonu, na oo mai ai se lagona sili atu o le migao i lenei faamanatuga ma o se lotomaualalo loloto na lagonaina e manaomia pe a taliaina. O lea, na faavaeina ai le masani o le tuuina atu e le faifeau se fasi areto faapaiaina i luga o le laulaufaiva o le failauga. O lenei auala o le tufatufaina atu o le Fa'apotopotoga Pa'ia e tatau ona fa'atumauina, i le amanaia ai o le tulaga o loo iai nei le Ekalesia i le lalolagi atoa, e le gata ona o loo i ai le tele o seneturi o tu ma aga i tua atu, ae maise ona o loo faaalia ai le faaaloalo o le au faatuatua mo le Eucharist. O le aganuʻu e le faʻaumatia i soʻo se auala mai le mamalu o le tagata lava ia o loʻo faʻalatalata atu i lenei Sacrament: o se vaega o lena sauniuniga e manaomia mo le taliaina sili ona fua o le Tino o le Alii. —POPE ST. PAULO VI, Faʻamanatu Domini, Me 29th, 1969)

Ona ia taʻua lea o se suʻesuʻega e tusa ma le 2100 epikopo na faʻaalia ai o le lua vaetolu o i latou na faia e talitonu e tatau ona suia le faiga o le Fesootaʻiga i le laulaufaiva, ma iʻu ai i le faaiʻuga a Paulo VI: “Ua filifili le Tamā Paia e lē suia le auala o loo iai i le faia o le sauniga paia i ē faamaoni.” Ae ui i lea, na ia faaopoopo mai:

Afai o se faʻaoga faʻafeagai, o le tuʻuina atu o le Faʻapotopotoga Paia i luga o lima, o loʻo i ai, o le Holy See - o loʻo manaʻo e fesoasoani ia i latou e faʻataunuʻuina la latou galuega, e masani ona faigata e pei ona i ai nei - o loʻo taoto i luga o na konafesi le galuega o le fuaina ma le totoa po o a lava tulaga faʻapitoa e ono i ai iina. , fa'aeteete ina ia 'alofia so'o se tulaga lamatia o le leai o se fa'aaloalo po'o ni manatu sese e fa'atatau i le Eucharist Fa'amanuiaina, ma ia 'alofia so'o se isi a'afiaga e ono mulimuli mai. -Ibid.

E le fesiligia o le Fesootaiga i le lima ua mafua ai le tele o sacrileges i aso nei, o nisi e le mafai lava ona faia sei vagana ua faatagaina lenei faiga. O se fa'aaliga fa'apitoa ua sili atu fo'i i le tufatufaina atu o le Eucharist Pa'ia ma le auala e maua ai i le tele o nofoaga. E le mafai ona fesoasoani lenei mea ae faʻanoanoa i tatou uma a o faʻaauau pea ona faʻaalia e palota le faʻaitiitia o le talitonuga i le Moni Presence i le taimi lava e tasi.[2]pewresearch.org

Sa faanoanoa St. John Paul II i nei sauaga i Dominicae Cenae:

I nisi o atunuu ua amatalia ai le faiga o le mauaina o le Fesootaiga i lima. Lenei na talosagaina e fonotaga a episcopal ta'ito'atasi ma ua maua le fa'atagaga mai le Apostolic See. Ae ui i lea, o mataupu o le leai o se faʻaaloalo i ituaiga o le eucharistic ua lipotia mai, o mataupu e le gata i tagata taʻitoʻatasi ua taʻusalaina i ia amioga ae faʻapea foʻi ma faifeʻau o le Ekalesia e le o lava le mataala e uiga i uiga o le au faʻamaoni. agai i le Eucharist. E tupu foi, i nisi taimi, o le filifiliga saoloto a i latou e fiafia e faaauau le faiga o le mauaina o le Eucharist i luga o le laulaufaiva e le o amanaia i na nofoaga ua faatagaina ai le tufatufaina o le Fesootaiga i le lima. O le mea lea e faigata ai i le tulaga o lenei tusi o loʻo i ai nei le le taʻua o faʻalavelave faʻanoanoa na taʻua muamua. E leai lava se uiga o lenei mea e faasino ia i latou o e, i le taliaina o le Alii o Iesu i le aao, e faia ma le migao loloto ma le tuuto, i na atunuu ua faatagaina ai lenei faiga. (numera 11)

Ae, o le protocol i totonu o le Faatonuga Lautele mo le Misia Roma i le US:

Afai e na'o lalo o le ituaiga o areto e fai ai le Fa'amanatuga, e si'i teisi e le Ositaulaga le talimalo ma fa'aali atu i tagata ta'ito'atasi, ma fai atu, O le Tino o Keriso. E tali atu le fai fe'au, Amene, ma talia le Fa'amanatuga a le o le laulaufaiva, po'o le mea e mafai ai, i le lima, o le filifiliga o lo'o taoto i le tagata fai feso'ota'i. O le taimi lava e maua ai e le tagata fesoʻotaʻi le talimalo, na te faʻaumatia atoa. —N. 161; usccb.org

 
O LE A LE MEA E TATAU ONA E FAIA?
 
E ala i le afioga a Keriso lava ia, ua i ai i le Ekalesia le pule e faia ai tulafono e tusa ai ma ana faiga masani:
E moni, ou te fai atu ia te outou, o mea uma tou te fusifusia i le lalolagi, e fusifusia foi lea i le lagi; ( Mataio 18:18 .)
O le mea lea, pe e te manaʻo e maua le Faʻasalalauga i le lima i le tulaga masani o le O le Misasa e tuu atu ia te oe, i dioceses pe a faatagaina, pe afai e faia ma le migao ma i se tulaga o le alofa tunoa (e ui o le masani, toe, o le talia i le laulaufaiva). Peitaʻi, ou te iloa e lē faamāfanafanaina ai nisi o outou. Ae o oʻu manatu patino nei…
 
O le Eucharist e le na o se tapuaiga i le tele o tapuaiga; o le “puna ma le tumutumu” o lo tatou faatuatuaga.[3]Catechism o le Ekalesia Katolikol. 1324 O le mea moni, na folafola e Iesu o so o se tasi e mauaina Lona Tino ma Lona Toto e mauaina ola e faavavau. Ae ua Ia fetalai atili:
E moni, e moni, ou te fai atu iā te outou, seia vagana tou te aai i le tino o le Atalii o le tagata ma inu i lona toto, e leai so outou ola i totonu ia te outou; o lē ‘ai i lo‘u tino ma inu i lo‘u toto, ‘ua ‘iā te ia le ola e fa‘avavau, ‘ou te toe fa‘atūina fo‘i o ia i le aso gata‘aga. ( Ioane 6:53-54 ).
O lea, mo aʻu lava ia, ou te faia aua lava nei teena lo'u Alii Eucharistic sei vagana ai ni mafuaaga ogaoga. Ma e na o le pau lava le mafuaaga e oo mai i le mafaufau o le 1) i se tulaga o le agasala faaletino po o le 2) i se vaeluaga ma le Ekalesia. A leai, aisea o le a ou taofia ai aʻu lava mai le Meaalofa o le "ola e faavavau" pe a ofoina mai Iesu ia te aʻu?
 
O nisi o outou e lagona, e ui i lea, o le taliaina o Iesu i le lima o le "faaleaga" o le Alii ma o lea ua avea ai ma mafuaaga "tolu" aoga e teena ai le Eucharist. Ae ou te fai atu ia te outou, e toatele e talia Iesu i se laulaufaiva e fetuu ma tautala leaga i o latou tuaoi mai le Aso Gafua e oo i le Aso Toonai—ae peitai, latou te le mafaufau faalua i le taliaina o Ia. O le fesili, pe a e filifili e talia Iesu ona ua na o le lima e faatagaina, o le a le manatu o loo e taumafai e fai? Afai o se mataupu o le faia o se faamatalaga i le vaega o totoe o le nuu e uiga i lo outou amioatua, o lena lava mea o se mea faatauvaa. Afai o le tuuina atu a molimau i lou alofa ma le tatau “mataʻu i le Alii”, ona tatau loa lea ona e fuaina pe o le faatinoga o teena E ono avatu foʻi e Iesu se molimau lē lelei i le nuu ona e mafai foʻi ona vaai i ai o ni fevaevaeaʻiga pe faatauvaa, talu ai e leai se faasāsā masani i le tulaga masani (ma le toʻatele o tagata paia. do talia Iesu i o latou lima).
 
Mo a'u, ou te talia Iesu i luga o le laulaufaiva, ma e tele tausaga, aua ou te lagona o lenei mea e sili ona migao ma e tusa ai ma manaoga o le Ekalesia. Lona lua, e faigata tele mo vaega o le Talimalo lē ia tumau i le alofilima o le tasi, e tatau ona matua faaeteete (ma e toatele e le mafaufau i lenei mea). Ae, e le mafai lava ona ou teena le Alii pe afai e tausisi pea le epikopo i lenei faiga o le taliaina. Ae, ou te faia le mea tonu lava na a'oa'oina i le ulua'i Ekalesia i le taimi o le Fa'apotopotoga i le lima sa faataitai:

O lenei, pe a fa'alatalata atu, 'aua ne'i fa'aloaloa o 'outou tapulima, pe fa'aloaloa o 'outou tamatama'i lima; a ia fai lou lima tauagavale ma nofoalii i le itu taumatau, e pei o le na te talia se Tupu. Ma o le fa'agogo o lou alofilima, talia le Tino o Keriso, ma fai atu i luga, Amene. O lea la, ina ua uma ona faapaia ma le faaeteete o outou mata e ala i le pa'i atu o le Tino Paia, ia taumamafa i ai; ia outou mataala ne'i maumau se vaega o ia mea ; auā o mea uma ‘ua mā‘imau ‘iā te ‘outou, e matuā leaga lava lea ‘iā te ‘outou, peiseaī o se tasi o ‘outou lava tagata. Auā ‘ia e ta‘u mai ‘iā te a‘u, ‘āfai e avatu e se tasi ‘iā te oe o fatu auro, e te lē tausia ‘ea ma le fa‘aeteete ‘iā te oe, ma ‘ia ‘outou leoleo ‘ina ne‘i mā‘umau se tasi o na mea, ma e gau ai? E lē sili ‘ea ‘ona ‘outou mataala, ‘ina ne‘i pa‘u‘ū mai ‘iā te ‘outou se mea e sili ‘ona tāua i le auro ma ma‘a tāua? Ma a uma ona e aai i le Tino o Keriso, ia faalatalata atu foi i le Ipu o Lona Toto; aua le faaloaloa atu ou lima, a ia punou, ma faapea atu ma le agaga o le tapuai ma le migao, Amene, ia faapaiaina oe e ala i le taumafa foi i le toto o Keriso. Ma a'o iai pea le susu i ou laugutu, ia tago i ai i ou lima, ma faapaia ou mata ma laumata ma isi totoga o lagona. Ona faatalitali lea mo le tatalo, ma avatu le faafetai i le Atua, o lē ua taʼuaogaina oe mo mealilo silisili. —St. Cyril o Ierusalema, lona 4 senituri; Faʻatonuga Faʻataʻitaʻiga 23, n. 21-22

I se isi faaupuga, afai o oe manaomia ina ia talia Iesu i lou lima, ia faia faapea e pei o loo tuuina atu ia te oe le pepe o Iesu e lo tatou Fafine. Taofi o Ia ma le migao tele. Ona talia lea o Ia ma le alofa tele.
 
Ma, afai e te manao ai, alu i le fale, tusi lou epikopo, ma ta’u atu ia te ia pe aisea ua e lagona ai e le talafeagai lenei fomu—ona e malolo ai lea i lou lotofuatiaifo ua e migao i le Alii i le mea sili e te mafaia.
 
 
EPILOGUE
 
I se tasi aso, na faasilasila mai ai e se Tupu, o Aso Sa taitasi, o le a sau ai o ia e asiasi i aiga uma o Lona malo. Faatasi ai ma lena, o tagata uma mai alii e oo atu i tagata faatauvaa o le nuu na saunia o latou fale i le mea sili latou te mafaia.
 
O le toatele o le au mauoa sa latou faataatiaina kapeta mumu taugata, sa teuteuina o latou faitotoa i luma i le ufiufi, sa faaogatusa o latou faitotoa i teuga silika, ma tofia ni tagata faaili e faafeiloai le Tupu. Ae i totonu o fale o tagata matitiva, pau lava le mea e mafai ona latou faia o le saluina o le poletito, lulu le fala, ma ofuina o latou ofu lelei po o se suti.
 
Ina ua oo i le aso mo le asiasiga a le Tupu, na taunuu muamua atu se Avefeau e faailoa atu le taunuu mai o le Tupu. Ae na ofo le toatele, na ia faapea mai, e fia sau le Tupu i le auala e ulufale atu ai le auauna, ae le o le pito i luma.
 
“E le mafai!” ‘ua ‘alaga atu le to‘atele o ali‘i. “O ia tatau lava sau i le faitotoa tele. E fetaui lelei lava. O le mea moni, e mafai e le Tupu ae sau ia i lenei ala, ne'i tatou le maua o ia. Auā matou te lē mananaʻo e faatigā iā te ia, pe tuuaʻia foʻi i tatou e isi i le lē talafeagai.” O lea, na alu ese ai le Avefeau—ma e leʻi ulu atu le Tupu i o latou maota.
 

Ona sau ai lea o le Susuga i le nuu ma agai atu i le faleoo muamua. O se nofoaga faatauvaa—o lona taualuga e fai matala, faavae pi'opi'o, ma lona auivi laupapa ua masaesae ma tau. Ina ua ia tuʻituʻi atu i le faitotoʻa, sa faapotopoto le aiga e faafeiloaʻi le latou tagata asiasi.

 
“Ua ou i ai iinei e faailoa atu e ala i se poloaiga a le tupu e finagalo le Tupu e asiasi atu i lou afioaga.”
 
Na aveese e le tama lona pulou ma punou lona ulu, na faafuasei ona maasiasi i lona siosiomaga leaga ma tali atu, “Ou te faamalie atu. Ma o tatou loto atoa, tatou te fia talia le Tupu. Ae… e le agavaa lo tatou aiga mo lona faatasi mai. Vaai,” o lana tala lea, ma faasino atu i le faasitepu laupapa ua tu ai le Avefeau, “o le a le Tupu e tatau ona faia e uia ai ia sitepu mataga? Ona faasino atu lea i lona faitotoa, sa ia faaauau ai. “O ai ea se tamalii faapena e tatau ona punou e ulu atu i lo tatou faitotoa? Ioe, o ai le Tupu e tatau ona nofo i la matou tamai laulau laupapa?”
 
Ona o lea, ua va’ai mata o le Ali’i Faifeau ma ua fa’amaualalo lona ulu a’o sioa atu i le tama, e peisea’i o su’esu’e lona agaga.
 
“Ae ui i lea,” o le tala lea a le Avefeau, “e te faia naunau e talia le Tupu?”
 
Na liua foliga o le tama ina ua pupula ona mata. “Le lagi e, faamagalo mai a’u pe afai ua ou faailoa atu i le avefeau lelei a lo’u Tupu e ese lo’u manatu. Ma o tatou loto atoa, o le a tatou talia o ia pe a talafeagai lo tatou fale: pe ana mafai foi ona tatou faataatiaina le kapeta mumu ma teuteu lo tatou faitotoa; afai e mafai foʻi ona tatou tautauina o mea teuteu ma tofia le ʻaufaipepa, ioe, ioe, o le a tatou fiafia i ona luma. Aua o lo tatou Tupu o le sili lea ona tamalii ma le lalelei o tagata. E leai se tasi e tutusa pe alofa mutimutivale e pei o ia. Matou te aioi atu ia te oe, ia momoli atu o matou alofaaga sili ma faailoa atu a matou tatalo, alofa, ma le faamaoni.”
 
“Ta’u atu ia te ia oe lava ia,” o le tali atu lea a le Avefeau. Ma faatasi ai ma lena, na ia aveese lona ofu talaloa ma faaali atu lona ofu faasinomaga moni.
 
“Lo’u Tupu!” o le alaga lea a le tamā. Na tootuli le aiga atoa i o latou tulivae ina ua sopoia e le Tupu o lo latou faitotoa ma ulufale atu i lo latou faleoo. “Faamolemole tu i luga,” na ia fai atu ai ma le lemu, ma na mou atu uma lo latou fefe i se taimi. “O le faitotoa lea ala laupapa talafeagai. Ua teuteuina i le mama, ua teuteuina i le matagofie o le lotomaualalo, ma ua ufitia i le alofa. Sau ia, se‘i ta nonofo ma oe ma ta aai faatasi…”
 
 
 
FAITAU FUAFUAGA
 
 
 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI ma pōpō , , , , , , .