Aso 12: O Lo'u Faatusa o le Atua

IN Aso 3, sa matou talanoa ai O le faatusa o le Atua ia i tatou, ae faapefea lo tatou faatusa o le Atua? Talu mai le Pau o Atamu ma Eva, ua faaseseina lo tatou faatusa o le Tama. Tatou te vaai ia te Ia e ala i tioata o o tatou natura pa'ū ma mafutaga faaletagata... ma e manaomia foi ona faamaloloina.

Tatou amata I le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia, amene.

Afio mai le Agaga Paia, ma tuia e ala i aʻu faamasinoga o oe, loʻu Atua. Tu'u mai ia te a'u ni mata fou ou te vaai ai i le moni o lo'u Foafoa. Tuu mai ia te au ni taliga fou e faalogo ai i Lona siufofoga malu. Tuuina mai ia te au se loto aano e suitulaga i se fatu maa ua masani ona fausia se pa i le va o a’u ma le Tama. Afio mai le Agaga Paia: susunuina lo'u mata'u i le Atua; soloi ese o'u loimata o le lagona ua tuulafoaiina; ma fesoasoani mai ia ou talitonu o loo faatasi mai pea loʻu Tamā ma e lē mamao. Ou te tatalo e ala ia Iesu Keriso lo’u Alii, amene.

Ia faaauau la tatou tatalo, valaaulia le Agaga Paia e faatumuina o tatou loto…

Sau le Agaga Paʻia

Afio mai le Agaga Paia, afio mai le Agaga Paia
Afio mai le Agaga Paia, afio mai le Agaga Paia

Afio mai le Agaga Paia, afio mai le Agaga Paia
Afio mai le Agaga Paia, afio mai le Agaga Paia
Ma ia susunuina o'u fefe, ma soloiesea o'u loimata
Ma talitonu ua e iinei, le Agaga Paia

Afio mai le Agaga Paia, afio mai le Agaga Paia
Afio mai le Agaga Paia, afio mai le Agaga Paia

Afio mai le Agaga Paia, afio mai le Agaga Paia
Afio mai le Agaga Paia, afio mai le Agaga Paia
Ma ia susunuina o'u fefe, ma soloiesea o'u loimata
Ma talitonu ua e iinei, le Agaga Paia
Ma ia susunuina o'u fefe, ma soloiesea o'u loimata

Ma talitonu ua e iinei, le Agaga Paia
Afio mai le Agaga Paia…

—Mark Mallett, mai Faʻailoa atu e le Aliʻi, 2005©

Su'e Fa'atau

A o tatou oo mai i aso mulimuli o lenei solomuli, o le a sau tala e uiga i lou faatusa o le Tama Faalelagi i aso nei? E te vaai atili ia te Ia e pei o le faalagiga na tuuina mai e Sagato Paulo ia i tatou: “Abba”, o le faaEperu mo le “Tama”… po o se Tama mamao, o se faamasino saua e faapepepepe pea i luga o ou le atoatoa? O ā ni popolega po o ni masalosaloga o loo iā te oe e uiga i le Tamā, ma aiseā?

Faaalu sina taimi i lau api talaaga e tusi ai i lalo ou manatu pe faapefea ona e vaai i le Atua le Tama.

O Se Molimau Laiti

Na ou fanau mai o se Katoliko pepe. Mai lo'u la'itiiti, sa ou alofa ia Iesu. Sa ou oo i le olioli o le alofa, viia, ma aoao e uiga ia te Ia. O lo matou olaga faaleaiga sa tele lava ina fiafia ma faatumulia i talie. Oi, sa matou misa… ae sa matou iloa foi ona faamagalo atu. Sa ma aoao e tatalo faatasi. Sa matou aoao e taaalo faatasi. E oo ane i le taimi na ou tuua ai le aiga, sa avea loʻu aiga ma aʻu uō mamae, ma sa faaauau pea ona tuputupu aʻe laʻu faiā patino ma Iesu. Na foliga mai o se tuaoi matagofie le lalolagi…

I le tau mafanafana o lo’u 19 tausaga, sa ou faataitaia musika Misa ma se uo ae tatagi le telefoni. Sa fai mai lou tama ou te sau i le fale. Sa ou fesili ia te ia pe aisea ae sa ia fai mai, “Sau i le fale.” Sa ou tietie atu i le fale, ma a o amata la’u savaliga i le faitotoa pito i tua, sa ou maua lenei lagona o le a suia lo’u olaga. Ina ua ou tatalaina le faitotoa, sa tutu mai ai lo’u aiga, ma fetagisi uma.

“O le a??” sa ou fesili ai.

“Ua maliu lou tuafafine i se faalavelave tau taavale.”

O Lori e 22 tausaga le matua, o se tausi soifua manava. O ia o se tagata aulelei na faatumulia se potu i le ata. O le aso 19 o Me, 1986. Nai lo o le tau mālū masani e tusa ma le 20 tikeri, o se matagi malosi. Sa ia pasia se suotosina kiona i luga o le alatele na mafua ai se paʻepaʻe, ma sopoia le auala i se loli o sau. Na taumafai le au tausi maʻi ma fomaʻi, ana uo, e laveaʻi o ia - ae e leʻi faia.

O lo'u tuafafine e to'atasi ua leai… o le lalolagi matagofie na ou fausia na pa'u i lalo. Sa ou le mautonu ma faateia. Na ou ola aʻe ma matamata i oʻu mātua e foaʻi atu i e matitiva, asiasi i tagata matutua, fesoasoani i tane i le falepuipui, fesoasoani i fafine maʻitaga, amataina se vaega talavou… ae sili atu i mea uma, alofa ia i matou le fanau i se alofa malosi. Ma o lenei, ua valaauina e le Atua lo la afafine i le aiga.

I tausaga mulimuli ane, ina ua ou siiina lau pepe teine ​​muamua i o’u lima, sa masani ona ou mafaufau i o’u matua o siiina Lori. Sa le mafai ona taofia lo'u mafaufau pe o le a le faigata o le aveesea o lenei ola laitiiti faapelepele. Sa ou nofo i lalo i se tasi aso, ma tuu na mafaufauga i musika…

Ou te alofa ia oe pepe

Fa i le taeao 'na fanau ai la'u tama teine
Sa ia pa'i mai i se mea i totonu ia te au
Sa ou maofa i le olaga fou na ou vaai i ai ma au
Sa ou tu ai iina ma sa ou tagi
Ioe, sa ia pa'i atu i se mea i totonu

Ou te alofa ia te oe pepe, ou te alofa ia te oe pepe
O outou o lo'u tino ma o'u lava tagata
Ou te alofa ia te oe pepe, ou te alofa ia te oe pepe
I le mamao e te alu i ai, ou te alofa tele ia te oe

E malie pe mafai e le taimi ona tuua oe i tua,
I taimi uma e alu ai
Ua atoa le sefuluvalu o ona tausaga, o lea ua seasea ona vaaia
I totonu o si o matou fale filemu
O nisi taimi ou te lagona le tuuatoatasi

Ou te alofa ia te oe pepe, ou te alofa ia te oe pepe
O outou o lo'u tino ma o'u lava tagata
Ou te alofa ia te oe pepe, ou te alofa ia te oe pepe
I le mamao e te alu i ai, ou te alofa tele ia te oe

O nisi taimi i le taumafanafana, e vave ona pa'u lau lau
Ua leva ona fuga atoa
O aso uma la i le taimi nei, ou te ifo ma ou tatalo:
“Le Alii e, taofi mai la’u tama teine ​​i lenei aso,
A e vaʻai ia te ia, taʻu i lona tama fai mai:”

“Ou te alofa ia te oe pepe, ou te alofa ia te oe pepe
O outou o lo'u tino ma o'u lava tagata
Ou te alofa ia te oe pepe, ou te alofa ia te oe pepe
Ou te tatalo ia e iloa i taimi uma,
Tau ina ia fetalai mai le Alii Lelei ia te oe
Ou te alofa ia te oe pepe”

—Mark Mallett, mai vaivai, 2013©

O le Atua o le Atua - Ou te Leai

Ina ua atoa lo’u 35, sa maliu la’u uo pele ma lo’u faiaoga, o lo’u tina, i le kanesa. Na toe tuua aʻu i le iloaina o le Atua o le Atua, ma e leai.

E matuā lē masuʻesuʻeina Ana faamasinoga ma e matuā lē mafaatusalia Ona ala! “Aua o ai ua iloa le finagalo o le Alii, po o ai foi ua avea ma Ona fesoasoani? Po o ai na tuuina atu se meaalofa ia te Ia ina ia tauia o Ia?” ( Roma 11:33-35 .)

I se isi faaupuga, e iai se aitalafu a le Atua iā i tatou? E le o Ia na amataina puapuaga i lo tatou lalolagi. Na Ia foaiina mai i tagata le tino ola pea i se lalolagi matagofie, ma se natura e mafai ona alofa ma iloa o Ia, ma meaalofa uma na o mai faatasi ma lena. E ala i lo tatou fouvale, na oo mai ai le oti i le lalolagi ma se vanu e le gata i lo tatou va ma le Atua e na o le Atua lava Ia e mafai, ma faatumuina. Pe le o i tatou ea ua i ai se aitalafu o le alofa ma le lotofaafetai e totogi?

E lē o le Tamā a o lo tatou filifiliga saʻoloto e tatau ona tatou fefefe ai!

O le a le mea e tatau ona faitio ai tagata ola? e uiga i a latou agasala! Seʻi o tatou suʻesuʻe ma suʻesuʻe i o tatou ala, ma toe foʻi atu iā Ieova! ( Aue 3:39-40 .)

O le maliu ma le toetu o Iesu e lei aveesea ai mafatiaga ma le oti ae na aumaia ai faamoemoega. I le taimi nei, e mafai e mafatiaga ona faamamaina i tatou ma avea le oti ma faitotoa i le faavavau.

Ua avea ma'i ma ala i le liua... (Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 1502)

Fai mai le Evagelia a Ioane, “Ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai Lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te Ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.”[1]John 3: 16 E le o faapea mai o se tasi e talitonu ia te Ia o le a maua le ola atoatoa. Po o se olaga le popole. Poo se olaga manuia. Ua folafola mai ai le ola e faavavau. O mafatiaga, pala, faanoanoa… ua avea nei ma meaʻai e faatagata matua ai e le Atua, faamalosia, ma iu ai ina faamamaina i tatou mo le mamalu e faavavau.

Ua tatou iloa e aoga mea uma lava mo i latou o e alolofa i le Atua, o e ua valaauina e tusa ma lona finagalo. ( Roma 8:28 )

Na te lē faapuapuagatia ma le lotomalie pe aumaia le faanoanoa i tagata. (Aue 3:33)

O le mea moni, sa ou faia le Alii e pei o se masini faatau: afai e na o le amio a se tasi, fai mea tonu, alu i le Misasa, tatalo… o le a sologa lelei mea uma. Ae afai e moni lena mea, o le a le avea a'u ma Atua ae o Ia o le a faia my tauofo?

O lo'u faatusa o le Tama na manaomia ona faamaloloina. Na amata i le iloaina e alofa le Atua i tagata uma, ae lē na o “Kerisiano lelei.”

… Na te faaoso Lona la i luga o e leaga ma e amiolelei, ma faatotō ifo le ua i luga o e amiotonu ma e amioletonu. ( Mata 5:45 )

E oo mai le lelei i tagata uma, faapea foi ma mafatiaga. Ae afai tatou te tuu atu ia te Ia, o le Atua o le Leoleo Mamoe Lelei na te savali faatasi ma i tatou i le “vanu o le ata o le oti” (cf. Salamo 23). Na te le aveesea le oti, seia oo i le iʻuga o le lalolagi - ae ofo mai e puipuia i tatou mai ai.

… e tatau ona fai o ia ma tupu seia tuuina e ia ona fili uma i lalo o ona vae. O le toe fili e faaumatia o le oti. ( 1 Korinito 15:25-26 ).

I le afiafi o le falelauasiga o lo’u uso, sa nofo ai lo’u tina i le pito o lo’u moega ma tilotilo mai ia i maua ma lo’u tuagane. “Tama, e lua a tatou filifiliga,” o lana tala lemu lea. “E mafai ona tatou tuuaʻia le Atua mo lenei mea, e mafai ona tatou faapea atu, ‘Ina ua uma mea uma ua matou faia, aiseā ua e faia ai faapea iā i matou? Pe,” na faaauau ai le tina, “e mafai ona tatou faatuatuaina lena mea Iesu ua iinei ma i tatou nei. O loo Ia siosiomia i tatou ma fetagisi faatasi ma i tatou, ma o le a Ia fesoasoani mai ia i tatou ia manumalo i lenei mea.” Ma sa Ia faia.

O Se Sulufa'iga Fa'amaoni

Na faapea mai Ioane Paulo II i se tasi taimi:

E finau Iesu, aua e finagalo o Ia mo lo tatou fiafia moni. E manaʻomia e le Ekalesia le 'au paʻia. Ua valaauina uma i le paia, ma naʻo tagata paʻia e mafai ona toe faʻafouina tagata. —POPE JOHN PAUL II, Feʻau a le Autalavou mo le 2005, Vatican City, Aug. 27th, 2004, Zenit

Na faaopoopo mulimuli ane e Pope Benedict,

E leʻi folafolaina mai e Keriso se olaga faigofie. O i latou e manaʻomia ni faʻamafanafanaga ua latou viliina le numera sese. Nai lo lena, na ia faasino mai ia i tatou le ala i mea sili, o le lelei, agai i se moni olaga. —POPE PENETIKA XVI, Lauga i Tagata Faifeau Siamani, Aperila 25, 2005

"O mea sili, o le lelei, o se olaga moni" - e mafai lea i le lotolotoi o puapuaga, e tonu ona o loo i ai so tatou Tama alofa e tausia i tatou. Ua Ia auina mai Lona Alo e tatala le Ala i le Lagi. Ua ia auina mai le Agaga ina ia tatou maua Lona Soifua ma Lona mana. Ma Na te faasaoina i tatou i le Upu Moni ina ia tatou saoloto pea.

Ma pe a tatou toilalo? “Afai tatou te ta’uta’u atu a tatou agasala, e faamaoni o ia ma le amiotonu, e na te faamagaloina a tatou agasala, ma faamamaina i tatou i amioletonu uma lava.”[2]1 John 1: 9 O le Atua e le o le pule sauā na tatou faia ia avea ai o Ia.

E lē uma le alofa o le ALI‘I, e lē uma fo‘i lona alofa; e fa'afouina i taeao ta'itasi, e tele lava lou fa'amaoni. ( Aume 3:22-23 .)

Ae faapefea maʻi, maliu, oti, ma mafatiaga? O le folafolaga lenei a le Tamā:

“E ui lava ina lūlūina mauga ma lūlūina aʻega, ae e lē lūlūina lava loʻu alofa mo outou, e lē aveesea foʻi laʻu feagaiga o le filemu,” ua fetalai mai ai Ieova, o lē e alofa mutimutivale iā te outou. ( Isaia 54:10 )

O folafolaga a le Atua i lenei olaga e le faatatau i le faasaoina o lou mafanafana ae o le faasaoina o lou mafanafana filemu. Sa saunoa Fr. Stan Fortuna CFR masani i aso nei, “O le a tatou pagatia uma. E mafai ona e mafatia faatasi ma Keriso pe mafatia e aunoa ma Ia. O le a ou mafatia faatasi ma Keriso.”

Ina ua tatalo Iesu i le Tama, sa Ia fetalai atu:

Ou te le ole atu ia e ave ese ia te i latou i le lalolagi, a ia e leoleo ia te i latou mai le tiapolo. ( Ioane 17:15 )

I se isi faaupuga, "Ou te le ole atu ia te oe e aveese le leaga o mafatiaga - o latou satauro, e tatau mo lo latou faamamaina. Ou te talosaga atu ia e taofia i latou mai o le leaga sili ona leaga o mea uma: o se taufaasese faasatani e vavaeeseina ai i latou mai ia te A'u mo le faavavau.

O le malutaga lea ua tuuina atu e le Tama ia te oe i taimi taitasi. O apaau ia ua Ia faaloaloa mai e pei o se matuamoamoa, e puipui ai lou faaolataga ina ia e iloa ma alofa i lou Tama Faalelagi mo le faavavau.

Nai lo le lafi mai le Atua, amata ona lafi in O Ia. Vaai faalemafaufau o oe i luga o vae o le Tama, o ona aao e siosiomia oe a o e tatalo i lenei pese, ma Iesu ma le Agaga Paia o loo siomia oe i lo latou alofa...

Nofoaga nanaina

O oe o lo'u lafitaga
O oe o lo'u lafitaga
O loo tumau ia te Oe faafesagai
O oe o lo'u lafitaga

Siosiomia a'u, lo'u Alii e
Siʻosiʻomia aʻu, loʻu Atua e
Ia siosiomia a'u e Iesu

O oe o lo'u lafitaga
O oe o lo'u lafitaga
O loo tumau ia te Oe faafesagai
O oe o lo'u lafitaga

Siosiomia a'u, lo'u Alii e
Siʻosiʻomia aʻu, loʻu Atua e
Ia siosiomia a'u e Iesu
Siosiomia a'u, lo'u Alii e
Loʻu Atua e, ia siʻosiʻomia aʻu
Ia siosiomia a'u e Iesu

O oe o lo'u lafitaga
O oe o lo'u lafitaga
O loo tumau ia te Oe faafesagai
O oe o lo'u lafitaga
O oe o lo'u lafitaga
O oe o lo'u lafitaga
O oe o lo'u lafitaga
O oe o lo'u malu, o lo'u malutaga
I lou afioaga, ou te nofo ai
O oe o lo'u lafitaga

—Mark Mallett, mai Ia silafia e le Alii, 2005©

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 John 3: 16
2 1 John 1: 9
lafoina i AIGA, TOE FA'AMALOLOGA.