Aso 4 - Mafaufauga Loloto mai Roma

 

WE tatalaina sauniga taeao o lenei taeao i se pese. Na faamanatu mai ai ia te aʻu se mea na tupu i le fiasefulu tausaga talu ai…

Sa taʻua o le “Savaliga mo Iesu.” E afe ma afe o Kerisiano na potopoto e savavali i ala tetele o le aai, ma ave fu’a o loo folafola atu ai le pule o Keriso, ma usuina pese o viiga, ma faailoa atu lo tatou alolofa i le Alii. Ina ua matou taunuu atu i le lotoā o le itumalo, na sii lima o Kerisiano mai lotu uma ma vivii atu iā Iesu. Sa matua faatumulia le ea i le afioaga o le Atua. E leʻi iloa e tagata i oʻu autafa o aʻu o se Katoliko; Sa ou le iloa po o le a lo latou talaaga, ae sa matou lagonaina se alofa malosi o le tasi i le isi… o se tofo o le lagi. Sa matou molimau faatasi i le lalolagi o Iesu o le Alii. 

O le faiga ekumeni lena. 

Ae e tatau ona agai i luma. E pei ona ou fai atu ananafi, e tatau ona tatou sailia se auala e tuufaatasia ai le “Keriso ua vaevaeina,” ma e na o le lotomaualalo tele, faamaoni, ma le alofa tunoa o le Atua. 

O le matala moni e aofia ai le tumau mausali i le loloto o talitonuga maumaututu o le tagata, manino ma fiafia i lona lava faasinomaga, ae i le taimi lava e tasi o le "matala i le malamalama i mea a le isi pati" ma "iloa o talanoaga e mafai ona faʻaoaina ai itu taʻitasi". O le mea e le aoga o le matala faʻalauaʻitele e fai mai "ioe" i mea uma ina ia aloese ai mai faʻafitauli, aua o lenei o se auala e faaseseina ai isi ma teʻena ai i latou le lelei na tatou maua e tufaina ma le agalelei i isi. —POPE Farani, Evangelii Gaudium, l. 25

Ua tuuina atu i le Lotu Katoliko le “tumu o le alofa tunoa ma le upu moni.” O se meaalofa lenei i le lalolagi, ae le o se matafaioi. 

••••••

Na ou fesili atu ia Katinale Francis Arinze se fesili tuusaʻo e uiga i le auala e tatau ona tatou molimauina ai le upu moni i le alofa i isi i Kanata, ona o le "agalelei" o le ita o le malo i le taimi nei ia i latou e tetee i a latou mataupu saʻo faaupufai. Fines ma e oʻo lava i le falepuipui e mafai ona faʻatali mo i latou e le o fai mai le mea saʻo "faʻatagaina e le setete", faʻapea foʻi ma isi ituaiga o sauaga e pei o le leiloa o galuega, le faʻatagaina, ma isi. 

O lana tali sa atamai ma paleni. E le tatau ona sailia e se tasi le falepuipui, o lana tala lea. Nai lo lena, o le auala sili ona "faʻalavelave" ma aoga e aʻafia ai suiga o le auai lea i faiga faʻapolokiki. O le au faipule, na ia ta‘ua ai, e valaauina tonu lava e sui tulaga faalelalolagi o loo siomia ai i latou ona o iina e totō ai.

O ana upu e le'i avea lava o se valaau ina ia faavalea. Manatua, na ia fai mai ai, a o momoe Peteru, Iakopo ma Ioane i le Faatoaga o Ketesemane. “E leʻi moe Iuta. Sa malosi tele o ia!”, o le tala lea a le Katinale. Peitaʻi, ina ua ala aʻe Peteru, na aʻoaʻia o ia e le Alii i le tipiina o le taliga o le fitafita Roma.

O le savali na ou aveina o lenei: e le tatau ona tatou momoe; e manaomia ona tatou faaauai tagata i le upumoni faasaoloto o le Talalelei. Ae ia i ai le mana o la tatou molimau i le upumoni ma a tatou faataitaiga (i le mana o le Agaga Paia), ae le o ni laulaufaiva ma’ai e osofa’i malosi ai isi. 

Faafetai lava Cardinal pele.

••••••

Na matou ulufale atu i le Falesa o Sagato Peteru i le aso. O le upu basilica o lona uiga o le “fale tautupu,” ma e faapena. E ui lava ina sa ou i ai muamua iinei, o le matagofie ma le matagofie o St. Peter's e matua lofituina. Na ou fealua'i solo i tua atu o le uluai “Pieta” a Michelangelo; Sa ou tatalo i luma o le tuugamau o Pope St. John Paul II; Na ou faamamaluina le tino o St. John XXIII i totonu o lana pusa tioata… ae o le mea sili, na iu lava ina ou mauaina se taʻutaʻu ma mauaina le Eucharist. Na ou mauaina Iesu o lē na fa‘atali mai ‘iā te a‘u.

O le aisa i luga o le keke o le, i lenei taimi atoa, o se aufaipese Orthodox Rusia mai St. Petersburg na siuleo i le basilica atoa, e oo lava i le usuina o vaega o le Mass. Russian chorale o se tasi lea o musika e sili ona ou fiafia i ai (e pei o le pese i luga o steroids). Oka se alofa tunoa na i ai iina i le taimi lava e tasi. 

••••••

I le tuugamau o St. John Paul II, sa ou ofoina atu i le Alii outou, laʻu au faitau, ma o outou faamoemoega. E faafofoga mai o Ia ia te oe. Na te le tuua lava oe. E alofa o Ia ia te oe. 

••••••

 I la'u tatalo i le afiafi, sa faamanatu mai ai ia te au le i aso taʻitasi o le faamaturoina ua valaauina i tatou taitoatasi e ala i upu a le au paia e toalua:

O le ā le uiga o le tuʻia o le tino i fao o le mataʻu i le Atua seʻi vaganā ai le taofia o lagona faaletino mai tuʻinanauga o le tuʻinanau faasolitulafono i lalo o le mataʻu i le faamasinoga a le Atua? O i latou o e tetee atu i le agasala ma fasioti o latou tuinanau malolosi—ina ne’i latou faia se mea e tatau ai le oti—atonu e faamalosi e fai atu faatasi ma le Aposetolo: ‘Ia mamao ‘iā te a‘u lo‘u mitamita, vaganā le satauro o lo tatou Ali‘i o Iesu Keriso, o lē na fa‘asatauroina ai le lalolagi ‘iā te a‘u, o a‘u fo‘i i le lalolagi. Ia faamaumau Kerisiano i inā i le mea na ave ai i latou e Keriso faatasi ma ia.  —Pope Leo le Sili, Sagato Leo le Lauga Sili, Tama o le Ekalesia, Vol. 93; Manaia, Novema 2018

Iesu ia St. Faustina:

O le a ou aoao atu nei ia te oe le mea o le a aofia ai lou holocaust, i le olaga i aso faisoo, ina ia faasaoina ai oe mai ilusi. E te talia puapuaga uma ma le alofa. Aua e te mafatia pe afai e masani ona oo lou loto i le inoino ma le le fiafia i le ositaulaga. O lona malosi uma e faalagolago i le loto, ma o nei lagona faafeagai, e mamao mai le faʻaititia o le tau o le taulaga i Oʻu mata, o le a faʻaleleia ai. Ia e iloa o lou tino ma lou agaga e masani ona i ai i totonu o le afi. E ui o le a e le lagonaina lo'u faatasi i nisi o taimi, o le a Ou faatasi pea ma oe. Aua le fefe; O loʻu alofa tunoa o le a ia te oe ...  —Divine Mercy in My Soul, Diary, l. 1767

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

lafoina i AIGA, TAIMI O LE ALOFA.