Le Leoleo Mamoe Pele… O Fea Oe I Ai?

 

WE o loʻo ola i taimi e sili ona televave ma suia le taimi. O le manaʻoga mo se faʻatonuga lelei e leʻi sili atu lava… ma e faapena foi le lagona o le tuulafoaʻia o le toatele o le au faʻatuatua lagona. O fea, o loʻo fesiligia ai e le toʻatele, le leo o a tatou leoleo mamoe? O loʻo tatou ola nei i se tasi o tofotofoga sili ona mataʻutia i le tala faasolopito o le Ekalesia, ae ui i lea, na tumau pea le le pisa o le tulaga maualuga - ma a latou tautatala i nei aso, e masani ona tatou lagonaina le leo o le Malo Lelei ae le o le Lelei Leoleo Mamoe. .

O leoleo mamoe o loʻo tautatala mai, o loʻo talanoa i "faʻailoga o taimi" e masani ona faʻalilolilo pe faʻataʻamilomiloina e faʻaalia ai le tupu tele o le feeseeseaʻi i totonu o taʻitaʻi lotu i le ogaoga o lamatiaga tatou te feagai. Toatele ua masani nei ma le faamaonia[1]Ina ua maeʻa le valu tausaga o suʻesuʻega, na iloa ai e Rev. John Shojiro Ito, Epikopo o Niigata, Iapani, le uiga maoaʻe o le faasologa o mea lilo na tutupu e faatatau i le faatagata o le Tina Tina o Maria, ma na ia faatagaina foi i le pulega aoao a le ekalesia. Tina Paia o Akita, a o faatali le Tusi Paia e lolomiina le tonu faaiuga i lenei mataupu. ” -ewtn.com valoʻaga mai Iapani ma le tatou Tamaʻitaʻi o Akita:

O le galuega a le tiapolo o le a ulu atu i totonu o le Ekalesia i se auala o le a vaʻaia ai le katinale e teteʻe atu i katinale, o epikopo ma epikopo. O faifeʻau e faamamaluina aʻu o le a tauemuina ma teteeina ia latou pepelo… ekalesia ma fatafaitaulaga ua lepetia; o le a tumu le Ekalesia ia i latou e taliaina fetuʻunaʻiga ma o le temoni o le a unaʻi le tele o patele ma agaga faʻapaʻiaina e tuua le galuega a le Alii… - ia Sr Agnes Sasagawa o Akita, Iapani, Oketopa 13th, 1973 

I le malamalama ai i le mea o loʻo tatalaina i lenei itula, e taua le mafaufauina o se faʻamatalaga fou o lenei valoʻaga, faʻapea foʻi ma Fatima…

 

O LE FAIGA FAALEAGAGA

Ua valaauina e le tatou Tamaitai le au faamaoni e "Tatalo mo leoleo mamoe ” mo le tele o tausaga i le taimi nei e ala i ana foliga. Ou te manatu e mafai lava ona tatou talisapaia pe aisea. E leai seisi i le koluse-lauulu o sauaga nai lo le epikopo ma faifeʻau oe ua faateleina fetaiaʻi ma tapulaʻa i luga o le Misasa faʻatulafonoina e le Malo. Ou te manatu e leai seisi o tatou e mafai ona malamalama atoatoa i le faigata o le tulaga ma omiga latou te feagai i lenei itula. E faigofie ona faitio mai le pew.

AI le taimi lava e tasi, e le mafai e se tasi ona faʻaleaogaina gaioiga le malamalama a nisi o leoleo mamoe na latou lokaina faitotoʻa ma, i nisi tulaga, faasa se avanoa i le Faʻamanatuga Faʻamanatuga, Papatisoina, Taʻutaʻu Atu agasala ma e oo lava i "sauniga mulimuli." O le manatu o le a taʻu atu e le malo i le Ekalesia o le Sakalameta e "le taua" e inosia - ae le o se mea e ofo ai; o epikopo o le a matua taua lava ioe i praxis, Peitai, e ofoofogia.

O le le maua o faʻamanatuga e lamatia ai le faʻaolaina o agaga! 

Aʻo ou tusia lenei mea, o vaalele vaʻalele e ova atu i le selau tagata faimalaga o loʻo nonofo i le lua futu le vaʻaia o loʻo lele i luga; o loʻo iai le faʻatagaina e aveʻese ai a latou ufimata a o latou taumafataga o loʻo tuʻufaʻatasia i le ea feololo.[2]E faʻapena le tulaga i le tele o itumalo o Kanata e faʻasa i le aulotu ona aveʻese a latou matapulepule pe pepese, ma o tulafono faʻataʻitaʻi e "sili atu nai lo mea e manaʻomia i le tele o oka a le vaega o le soifua maloloina ma tulafono a le atunuʻu" e matuaʻi faʻatulafonoina lava i tagata lotu.[3] Epikopo Ronald P. Fabbro, CSB, Diocese o Lonetona, Kanata; COVID-19 Faʻafou

Ioe, ua taʻu mai ia i tatou e le au faaupufai o lotu o "salalau solo." I se isi itu, e tusa ma le tasi le pulega a le Kanata na lipotia mai:

E leʻi iai lava se mea e tasi o faʻasalalauga i totonu o aulotu a le Katoliko i le tatou aʻoaʻoga. E oʻo lava i le feaveaʻiga na tulaʻi mai i isi ekalesia e le o ni Katoliko, o le aofaʻi o mataupu e faʻatatau i ekalesia e naʻo le 2%, ma e matua maualalo lava nai lo le tele o isi faʻapotopotoga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o fale kalapu e 5%, faleʻaiga i le 8%, ma kasino ma rinks e 25%. Lona uiga e faʻalua ona e maua le COVID ile fale kalapu nai lo le lotu, ma 12 taimi e maua ai mai le nofoa nai lo le lotu.  —Tusi mai se patele i le Diocese o Saskatoon, Kanata
O le a le taimi e tutu ai leoleo mamoe ma finau mai o le a le toe faailogaina a latou aulotu ma o Iesu Keriso e "taua"? Tasi le epikopo e leʻi faatali e aʻoaʻi ona uso a sui usufono:
O le mea moni e le talitonuina, i le lotolotoi o lenei faʻasaina i le lalolagi atoa o le Misasa Paia lautele, e tele epikopo, e oʻo i le taimi e le i faʻasaina ai e le malo tapuaiga faitele, na faia ai ni tulafono e le gata na latou faʻasaina ai le faʻamanatuina lautele o le Misasa Tele, ae o isi lava faʻamanatuga o ia… O na epikopo na faʻaalia i latou lava i se vaaiga masani, ia naʻo le olaga faaletino ma le tino na latou vaʻaia, faʻagaloina la latou galuega muamua ma le le suia e tausi le ola e faʻavavau ma le ola faʻaleagaga…. oe lava lelei. — Epikopo Anthony Schneider, Me 22nd, 2020; catholiccitizens.org; lifesitenews.com
Lenei, Epikopo Schneider foliga mai e faaleo le aʻoaʻiga a le perofeta o Esekielu:
Oi talofa i leoleo mamoe o Isaraelu oe na fafaga i latou lava! E le tatau ea i leoleo mamoe ona fafaga le lafu? Na e faʻaumatia susu, fai 'ie fulufulu mamoe, ma fasi povi pepeti, ae o le lafu e te leʻi faʻafagaina. E te leʻi faʻamalosia e ua vaivai pe faʻamalolo i e mamai pe fusifusi manuʻa. E te leʻi toe faʻafoʻi mai le na se pe saili le ua leiloa ae na e pule ma le saua ia latou. Ma na latou faʻataʻapeʻapeina ona o le leai o se leoleo, ma avea ma meaai mo manu feʻai uma. (Esekielu 34: 2-5)
O le Epikopo Falani o Marc Aillet na tuuina mai foi se lapataiga malosi e faatatau ia i latou oe “E leʻi faʻamalosia e ua vaivai pe faʻamalolo ie mamaʻi.” 
Talu ai o le tagata e "tasi i le tino ma le agaga", e le o se mea saʻo le liua o le soifua maloloina faaletino i se taua aʻiaʻi i le tulaga o le taulagaina le mafaufau ma le soifua maloloina faaleagaga o tagatanuu, ma aemaise lava e taofia ai i latou mai saoloto faatino a latou tapuaiga, lea poto masani faamaonia le taua mo latou paleni tutusa… E le o faʻamalosia le Ekalesia e faʻafetaui ia lava ma faʻaaliga aloaʻia ma faʻaupuga, e matua le avea lava ma "fusipaʻu" o le Setete, e aunoa ma lenei uiga o le leai o se faʻaaloalo ma talanoaga poʻo le manaʻomia mo le le usitaʻi o tagata. . — Tesema 2020, Notre Eglise; countdowntothekingdom.com
I le faʻaleaogaina o le Easter Triduum ma o le ala lea o le papatisoga o tagata liliu mai, e tele faifeau e leʻi faia “Aumai le ua se pe saili le ua leiloa.” O isi na le taliaina le Faauʻuina o Maʻi, oti toʻatasi ae aunoa ma le mautinoa o le faʻamagalogaina a Keriso.
 
Ae o isi “Saua ma saua i latou,” pei o le tasi faifeau na faamataʻuina se tina e toafitu o le a ia telefoni i leoleo pe a fai e le ufiufi, e ui lava e leai se tulafono e manaʻomia ai lenei i lona Setete.[4]Oketopa 27th, 2020; lifesitenews.com Ua manaʻomia foi e nisi o aʻoaʻoga a le aulotu latou te tuʻuina atu o latou igoa pe a latou auai i le Mass po o le Confession, lisi e mafai ona tuʻuina atu i pulega lautele. Ou te le o iloa seisi kamupani e manaʻomia ai lenei tagata, e aofia ai faleʻaiga, kasino, poʻo fale faʻafiafia. E fefefe ma Orwellian, e fai atu le sili. Ae ui i lea, o le tasi epikopo i Kanata na lapataia ana faifeau e ono feagai ma "moliaga" pe a latou le usitaia.[5]Tesema 8, 2020; lifesitenews.com Na ou faitau lava aʻu i le initaneti i luga o le upega tafailagi na talanoa ai patele e toʻalua tala o latou tuaoi oe solia COVID-19 tapu. Na faafuaseʻi lava ona matou mauaina se faʻamalama mataʻutia i le mafaufau na mafua ai le malepelepe o le talitonuina ma le mataʻutia o le faalata i le va o tuaoi ma uo i Siamani ma le tele o atunuu Komunisi - o le mafaufau na unaʻia e le fefe. 

O le fefe, ua uʻuina e le toʻatele, o loʻo taofia e le aʻoaʻoga taufaamataʻu ma le taufaamataʻu a le au pulega a le malo, ma o loʻo faʻasalalau e le tele o faʻasalalauga autu… I totonu o le Ekalesia, e mafai ona tatou vaʻaia ai ni faʻalavelave e leʻi mafaufauina: i latou na faitioina le pule. o le Hierarchy ma faʻaletonu luiina lona Magisterium, aemaise i le itu o amio mama, o aso nei tuʻuina atu i le Setete e aunoa ma le sasaina o se laumata, foliga mai na leiloa uma faitioga lagona, ma latou faʻatuina i latou lava o amio faʻapitoa, tuʻuaʻi ma faʻavasega faitioga ia i latou e faʻamalosi e fai fesili e uiga i le ofisa tele poʻo e puipuia le saolotoga faʻavae. O le fefe e le o se fesoasoani lelei: e tau atu ai i amioga le lelei, e tuʻu ai tagata i le tasi ma le isi, e tupu ai le feteʻenaʻi ma e oʻo lava i sauaga. Atonu tatou te latalata i le pa o se pa! — Epikopo Marc Aillet, Tesema 2020, Notre Eglise; countdowntothekingdom.com

… Ua ou iloa faailoga o polokiki a le Oti i loʻu talavou. Ua ou toe vaai nei ia latou… -Tagata na sao mai le Holocaust, Lori Kalner; wicatholicmusings.blogspot.com 

I le liliu atu i le Leoleo Mamoe mo le taʻiala i lenei "vanu o le ata o le oti," na faanoanoa ai Katinale Raymond Burke o le au lotu e masani ona le taʻitaʻia e le Talalelei ae, nai lo lea, o le faalelalolagi.

Tele taimi, e le maua e le faʻamaoni se mea i se tali, poʻo se tali e le faʻavaeina i le le suia upu moni e uiga i le Faʻatuatua ma Amioga Mama. Latou te mauaina tali e foliga mai e o mai, e le mai leoleo mamoe, ae pule o le lalolagi. —Tagata i totonu le mamalu o le tatou tamaʻitaʻi o Guadalupe i le maota tapuaʻi o le tatou tamaʻitaʻi o Guadalupe i La Crosse, Wisconsin; Tesema 13th, 2020; youtube.com

O le a faia le Ekalesia "Tumu ia i latou e taliaina fetuʻunaʻiga", Na lapataia e le tatou Tamaitai o Akita.

 

E FA’APEFEA ONA… O ISI?

E pei lava o le le mautonu, ae le gata i le le faʻalavelave, o le pulega a le malo i le sili atu ona ogaoga o faʻaiuga o loʻo aumaia e le COVID-19 - o faʻalavelave faʻafuaseʻi. e sili mamao atu lena nai lo le aofaʻi laititi o maliu mai le siama. O le United Nations World Food Programme (WFP) na lapatai mai, o le iʻuga o le siama, o le aofaʻi o tagata o loʻo feagai ma faʻalavelave tau taumafa i le lalolagi atoa, e mafai ona faʻaluaina 265 miliona tagata i le faʻaiuga o lenei tausaga. 

I se tulaga e sili ona leaga, tatou ono tilotilo i le oge i le tusa o le tolu sefulu o atunuʻu, ma o le mea moni, i le 10 o nei atunuʻu, ua silia i le tasi miliona tagata i le atunuʻu ua lata i le oge. —David Beasley, Faʻatonu WFP; Aperila 22nd, 2020; cbsnews.com

Aisea? Ona o lockdowns o le maloloina, o loʻo faʻaleagaina pisinisi, galuega, ma faʻalavelaveina le gaosiga o meaʻai ma faʻapipiʻiina le filifili sapalai. Matou te le o lagonaina tele i Amerika i Matu, ae, ae o tala ou te faʻalogo ai mai atunuʻu laʻititi atinaʻe e matua faʻafefe lava.

I Alberta, Kanata, na lapataʻi mai ai le Premiere o le faateia o le 40 pasene o pisinisi "atonu e le mafai ona toe kiina moli" ona o le lokaina.[6]Tesema 8th, msn.com O se suʻesuʻega fou na maua ai o le tasi vaetolu o faleʻaiga a Amerika e ono tapunia tumau.[7]Novema 29th, 2020; pymnts.com I Iapani, na oʻo le pule i le ola i le 2,153 ia Oketopa lava ia, ma faʻailogaina ai le lona fa o masina masina o le siitaga.[8]Novema 13th, 2020; cbsnews.com I Amerika, e toʻafa mai le toʻa 10 tagata o loʻo sailia fesoasoani fesoasoani, o loʻo faia nei mo le muamua taimi.[9]Novema 25th, 2020; leguardian.com Ma sa lapatai mai le au suʻesuʻe i le Iunivesite o Birmingham, o le sili atu i le 28 miliona taimi e maʻaleʻale ai i le lalolagi atoa, e pei o kanesa poʻo taotoga, e mafai ona taitai atu ai i le "leaga o le soifua maloloina, faateleina le lelei o le olaga, ma le le manaʻomia maliu." [10]… Ma vaiaso faaopoopo taʻitasi o le faʻalavelave i auaunaga a le falemaʻi faʻaopopo atili ai le 2.4 miliona faʻaleaogaina. Me15th, 2020; birmingham.ac.uk

Ae i le tuʻufaʻatasiga, e pau lava le tala a le Ekalesia i le lalolagi i lenei vaiaso o le: “Alu loa, fai tui.”

Aisea - aisea ua faigofie ai i le Ekalesia ona faʻaupupula ofisa o le malo i faʻatapulaʻaina lata mai… ae filemu ile lamatiaga mataʻutia o nei lava faiga e aumaia? 

O matou i totonu o le World Health Organisation e le fautuaina le lokaina o se auala muamua e faʻatonutonu ai lenei siama ... Atonu e ono faʻaluaina le mativa o le lalolagi i le amataga o le tausaga fou. Atonu e faaluaina le leai o ni meaʻai a le fanau ona e le maua ni meaʻai a le aʻoga ma o latou matua ma aiga matitiva e le gafatia. O lenei o se mataʻutia, leaga matautia lalolagi mala, moni. Ma o lea matou te matua ai lava apili i taitai uma o le lalolagi: taofi le faʻaaogaina o lockdown o lau muamua auala pulea auala. Atiae sili atu lelei faiga mo le faia ai. Galulue faʻatasi ma aʻoaʻo mai le tasi i le isi. Ae ia manatua, lokaina naʻo le tasi iʻuga e le tatau ona e, faʻatauvaaina, ma o lena mea ua faʻateteleina ai le mativa i tagata matitiva. —Dr. David Nabarro, World Health Organization (WHO) avefeʻau faʻapitoa, Oketopa 10, 2020; Le Vaiaso i le 60 Minute # 6 ma Andrew Neil; gloria.tv

Ma e leai se tasi o nei mea e tautala e uiga i le le le mafaamatalaina le le mautonu mafaufau o tagata matutua, le leai ni galuega, ma tamaiti talavou e le o aafia fua i le siama, ae ui i lea, faasaina mai a latou aʻoga, faauooga, taʻaloga taʻaloga - i se upu - latou talavou. E pei lava o le puipuia o le oti e COVID-19, lea o fuainumera fuainumera fasiotia itiiti ifo ma le 0.5% o le siama,[11]O le siama o loʻo i ai le tulaga toe faʻaleleia e sili atu i le 99% mo i latou ei lalo o le 69 tausaga ma toetoe lava o le 100% fua faatatau mo i latou i lalo o le 20, e tusa ai ma le Centers for Disease Control (CDC). cf. cdc.gov tatau ona puipuia ile se tau.

 

O FEA OI MAMALU?

Ma o lenei, o nei mea uma o loʻo fai se pogisa ...

Ua faalauiloa e Epikopo i le lalolagi atoa le lelei o le ave o tui fou e maua mai i sela paʻu o fetal. O le finauga e faapea "o le tiute e aloese mai le fealofani i meafaitino [i amioga mataga o le aumaia o tui puipui mai sela sela ua aveese] e le faamalosia pe a fai e i ai se faigata tele." [12]Vaʻai i le Pontifical Academy mo le olaga mafaufau:  tui puipuia.org E le o epikopo uma e malilie, mafaufau ia te oe.

To le laina pito i lalo mo aʻu o, faia [le tui] o loʻo iai lava faʻailoga, le DNA, o tamaiti faʻapau? Afai e talia, ou te le taliaina. — Epikopo Joseph Strickland, Tyler, Texas; Tesema 2nd, 2020; lifesitenews.com

O le a le mafai ona ou faia se tui, e le mafai ona ou uso ma tuafafine, ma ou te faʻamalosiʻau atu ia te oe, aua neʻi faia ma ni mea mai sela o sela na aumai mai se pepe na toʻesea… e matua le taliaina mo tatou — Epikopo Joseph Brennan, Diocese o Fresno, Kalefonia; Novema 20, 2020; youtube.com

… Oi latou e talia ma le lotomalie e talia ia tui e ulufale i se ituaiga o concatenation, e ui lava mamao ese, faatasi ai ma le gaioiga o le faapau pepe pisinisi. O le solitulafono o le faapau pepe e matua mataʻutia lava soʻo se ituaiga o felafolafoaʻiga ma lenei solitulafono, e oʻo lava i se matua mamao ese, e le mama ma e le mafai ona taliaina i lalo o soo se tulaga e se Katoliko pe a uma ona ia iloaina atoa. —B Bishop Athanasius Schneider, Tesema 11th, 2020; crisismagazine.com

Faʻapea foi, o a ni faʻalavelave faʻaleagaga o le iloa, tusa lava pe mamao, tuʻuina i totonu o se tino le fua o se solitulafono? Ae ui i lea, o le fesili, peitaʻi, e i ai se "matua faʻalavelaveina" manaʻomia le au faʻatuatua e faia se tui faʻataʻitaʻiga uma?

I se isi itu, o se suʻesuʻega fou ua faʻaalia ai e 84% le toʻaitiiti o falemaʻi mo i latou na togafitia ma le "low-dose hydroxychloroquine faʻatasi ma le zinc ma le azithromycin." [13]Novema 25th, 2020; suʻesuʻeina Washington, cf. faʻamuamua: sciencingirect.com Ua faʻaalia nei le Vitamini D e faʻaititia ai le ono maua e le coronavirus ile 54%.[14]bostonherald.com; Setema 17th, 2020 suʻesuʻega: api talaaga.plos.org Ma ia Tesema 8th, 2020, Dr. Pierre Kory augani i le Senate fofogaina i le US e faapea o le National Inisitituti o le Soifua Maloloina iloiloina faanatinati sili atu 30 suesuega e uiga i le aoga o Ivermectin, o se faamaoniga tetee anti-parasite.

Mauga o faʻamatalaga na tulaʻi mai le tele o nofoaga tutotonu ma atunuʻu i le lalolagi atoa, faʻaalia ai le ofoofogia aoga o Ivermectin. E faʻaleagaina ai le faʻasalalauina o lenei siama. Afai e te tago i ai, e te le maʻi. - Tesema 8th, 2020; cnsnews.com

A o lolomiina lenei tusitusiga, na faalauiloa mai e le National Institutes of Health i le US o Ivermectin ua avea nei faamaonia o se filifiliga mo le togafitia o le COVID-19.[15]Ianuari 19th, 2021; lifesitenews.com I Kanata, o se 'au suʻesuʻe mai le Montreal Heart Institute fai mai o le colchisin, o le fofoga fualaʻau ua uma ona iloa ma faaaoga mo isi faamai, e mafai ona faaititia falemai mo COVID-19 e 25 pasene, le manaʻoga mo masini ea i le 50 pasene, ma maliu i le 44 pasene.[16]Ianuari 23rd, 2021; ctvnews.com Peretania saienitisi mai le University College London Hospitals NHS (UCLH) faasilasilaina i le Kerisimasi o loo latou suesueina le vailaau Provent, lea e mafai foi ona puipuia se tasi na aafia i le coronavirus mai le alu e atiina ae le faamai COVID-19.[17]Tesema 25, 2020; le tagata puipui O isi fomaʻi o loʻo faʻapea mai ua latou manuia i le "inhaled steroids" pei o le budesonide.[18]ksat.com Ma, e moni lava, o loʻo i ai meaalofa o le natura e toetoe lava a le amanaʻiaina, taʻufaʻatauvaina pe faʻamamaina foi, e pei o le antiviral power o leSuauʻu gaoi", Vitamini C, D, ma le metala paʻepaʻe e mafai ona faʻamalosia ma fesoasoani e puipui le tatou puipuiga mai le Atua ma le malosi. 
Na faʻatupuina e le Atua le lalolagi i laʻau faʻamalolo e le tatau ona tuulafoaʻia e le tagata faʻautauta… (Sirach 38: 4)

O le mea moni, na lolomiina e le au suʻesuʻe i Isaraelu se pepa o loʻo faʻaalia mai ai o se vaega o le photosynthetically manipulasi Spirulina (ie. Algae) e 70% aoga i le taofiofia o le "cytokine afa" e mafua ai le COVID-19 o le tino puipuia o le tino i le lua.[19]Fepuari 24th, 2021; jpost.com I le iuga-i luga o le pito i luma-tagata suʻesuʻe mai le Tel Aviv University ua faʻamaoniaina o le tala o le coronavirus, SARS-CoV-2, e mafai ona fasiotia lelei, vave ma taugofie faʻaaogaina ultraviolet LEDs i faʻapitoa taimi. O le suesuega lomia i le Tusi o talaaga o le Photochemistry ma Photobiology B: Biology maua o ia moli, pe a faʻaaoga saʻo, mafai ona fesoasoani i le faʻamaʻiina o falemaʻi ma isi nofoaga ma faʻatelegese ai le sosolo o le siama.[20]Le Ierusalema Post, Tesema 26th, 2020

I nisi upu, iina e Suʻesuʻega lelei i se tui mo se siama o loʻo iai nei se fua faatatau o le toe faaleleia e sili atu i le 99.5% mo i latou ei lalo o le 69 tausaga ma toeititi lava o le 100% fua faatatau mo i latou ei lalo ifo o le 20 tausaga, e tusa ai ma le Centers for Disease Control (CDC).[21]ff. cdc.gov

E i ai isi metotia faʻasaga i le COVID-19 e faʻatagaina ai matou ona taofia le le fiafia i le tasi itu ae taofi le faʻamaʻi i le isi lima, ma latou taofia ai falemaʻi mai le ova ma mamafa. —Dr. Louis Fouché, o se fomaʻi faʻapitoa mo togafitiga ma faʻafola, Marseille, Farani; Tesema 10, 2020; lifesitenews.com

Ae ui i lea, o le ecclesial "conveyor belt" o le mea moni toe fai le tala a le Setete a o taofiaina i latou lava i se matua vaapiapi manatu, e pei o le atoa fesili lelei o tui mafai ona faʻaititia i pe o latou maua mai i le faʻapapāina o maʻitaga. O se amioga gaogao ma maoae taunuuga.

O le mafuaʻaga e faʻalua. Muamua o le mafuaʻaga o se manatu masani o le tui puipuia e saogalemu. E pei ona ou auiliiliina uma O le Misa o le Pulea ma O le Caduceus Key, ma le sili atu i le selau tuʻufaʻatasi vaefaʻamatalaga, o le ala o tui manuʻa e le gata e moni, ae faʻatele - aemaise lava i tamaiti; lena, ma le umi aʻafiaga o le fou tui faʻataʻitaʻiga e matua le iloa, ma saienitisi taʻutaʻua lapatai o ono mala faʻaleagaina,[22]O le Caduceus Key ni mea atonu e le o iloa mo ni masina poʻo ni tausaga pe a maeʻa nei tui mRNA faia i piliona o tagata.

O tui ua maua e mafua ai le tele o faʻasolosolo, tuai tuai atinaeina leaga mea tutupu. O ni mea leaga na tutupu e pei o le maʻisuka ituaiga 1 atonu e le tupu sei vagana 3-4 tausaga talu ona uma ona fai se tui. I le faʻataʻitaʻiga o le maʻisuka ituaiga 1 o le tele o taimi o faʻafitauli leaga e ono sili atu nai lo le tele o taimi o faʻamaʻi pipisi tuga na faia le tui e puipuia. Talu ai o le ituaiga 1 maʻisuka ua na o se tasi o le tele faʻamalosia puipuia faʻamaʻi ono mafua mai i tui, faʻasolosolo tuai tuai o faʻalavelave tutupu o se mataupu ogaoga soifua maloloina lautele. O le taunuʻu mai o tekonolosi tui fou e fausia ai ni mea fou e mafai ona fai ai tui puipui. - "COVID-19 RNA based Vaccines ma le lamatiaga o le Prion Disease Classen Immunotherapies," J. Bart Classen, MD; Ianuari 18th, 2021; scivisionpub.com

Afai o fonotaga a le epikopo atoa o le a latou lagolagoina le saienisi o piliona piliona kamupani tumaoti latou te le o aʻafia mo vailaʻau o loʻo latou tuleia e tui i totonu o tino o le faʻatuatua, o fea o iai le paleni o lamatiaga-penefiti?

Lona lua, ma o le mea e sili ona ogaoga, o tui e le gata ina tuʻuina atu o se faʻalavelave faʻafomaʻi ae o se vailaʻau tatau ai. O le le iloa e le epikopo le tuputupu aʻe o tekonolosi ua matuaʻi fesoʻotaʻi ma tui? Bill Gates, o le quarterback le aloaia o mea uma-tui o loʻo manino valaʻau le tele o tui i tua o le vaaiga, fai mai:

Mo le lalolagi lautele, naʻo le masani ai naʻo le toe foi mai pe a tatou tele na tuiina le atoa lalolagi faitau aofaʻi. —Bill Gates talanoa ia Le Taimi o Tupe ia Aperila 8, 2020; 1:27 faʻailoga: youtube.com

… Gaioiga, pei o aʻoga… potopoto… seʻi vagana ua e tui lautele, atonu e le toe foi mai na mea. —Bill Gates, faʻatalanoaga ma CBS Lenei Taeao; Aperila 2nd, 2020; lifesitenews.com

E tutusa lea ma le toso teine ​​faʻamalosi. Ae ui i lea, e oʻo lava i le aʻoaʻoga a le Katoliko o loʻo lagolagoina le fou fou o le soifua maloloina.

Atonu foliga mai taliaina e nisi tagata e aua le faia le tui ma fai mai o le a latou nonofo i le fale ma le toe o ese. Ae ou te le o iloa pe faʻafefea ona faia e tagata se tulaga faʻapenei ona o atu ai lea i fafo i le sosaiete, e pei ona tatau ona i ai i se taimi ma atonu o latou e feaveaʻi. E i ai le tele o le moni o se tagata taʻitoʻatasi filifiliga, lea e tatau ona faʻaaloalo i taimi uma. Ae o lena tagata e tatau lava ona mafaufau foi e uiga ia te ia po o lana matafaioi i isi tagata uma. —Dr. Moira McQueen, faʻatonusili o le Canadian Catholic Bioethics Institute; Tesema 2nd, 2020; grandinmedia.ca

Ou te iloa o lenei faamatalaga matua le mafaufau lava ona o le mea ua taʻua ma le mea ua uma ona talanoaina lautele o le lumanai lautele faiga faavae.

Mo se faʻataʻitaʻiga, e le o po se lilo i le Malo Aufaatasi o loʻo atiaʻe le ID2020 "e tuʻuina atu i le digital ID ma tui."[23]biometricupdate.com E leai se mea lilo o le MIT na faia se tui puipui e tuʻuina mai ai "fluorescent quantum dots" e naʻo le "masini faʻapitoa" e mafai ona faitauina ai.[24]Tesema 19, 2019; statnews.com ma e ono faʻaleaogaina ai le manaʻoga o tui puipuia ole COVID o loʻo iai nei mai le manaʻomia o le faʻaliliuga loloto.[25]Aperila 29th, 2020; ucdavis.edu Ma e mautinoa e leai se mea lilo o malo o loʻo vave ona faʻasolosolo ona faia le sao i totonu o le sosaiete faʻalagolago i tui. Na faatoa faalauiloa mai e le Setete o Niu Ioka tulafono e faamalosia ai tui puipui.[26]Novema 8th, 2020; fox5ny.com Na fautuaina e le Ofisa Sili o Fomaʻi i Ontario, Kanata e le mafai e tagata ona oʻo atu i “nisi tulaga” e aunoa ma se tui.[27]Tesema 4th, 2020; CPAC; twitter.com I Tenimaka, e ono faʻatagaina e le tulafono faʻavae Malosiaga i le pulega a Tenimaka mo le "faʻamalosia o tagata e mumusu e faia le vailaʻau puipui i ni tulaga faapitoa 'e ala i le taofia o le tino, ma leoleo faʻatagaina e fesoasoani'.[28]Novema 17th, 2020; tagata matamata.co.uk I Isalaelu, Sheba Medical Center Chief Medical Officer, Dr. Eyal Zimlichman, fai mai o tui o le a le faamalosia e le malo, ae "Poʻo ai lava e tuiina o le a otometi lava ona maua le 'green tulaga'. O le mea lea, oe ono tui, ma maua le Green Status e alu saoloto ai i lanu lanumeamata uma: O le a latou tatalaina mo oe aganuu gaioiga, latou o le a tatala atu ia te oe faleoloa faʻatau, faletalimalo, ma faleʻaiga. "[29]Novema 26th, 2020; israelnationalnews.com Ma i Peretania, Conservative Tom Tugendhat fai mai,

E mafai lava ona ou vaʻai i le aso na fai mai ai pisinisi: "Vaʻai, e tatau ona e toe foʻi i le ofisa ma afai e le tuiina oe e te le sau i totonu." 'Ma e mautinoa lava ou te vaʻai atu i nofoaga faʻafesoʻotaʻi o fesili mo tusi faʻamaonia o tui.' — Novema 13, 2020; metro.co.uk

I se aotelega, e ono manaʻomia tagata e ave se tui moni "stamp" ina ia "faʻatau ma faʻatau atu." Aveese le manino apocalyptic implications (Rev 13: 16-17) e leʻi mafai muamua seʻia oʻo i le taimi nei… o fea le leo o le Ekalesia ua lapataia le Malo e leai se tui mafai lava aveʻese aia tatau a tagata? O tatou faʻatali seʻia oʻo mai io tatou luga pei o le gaoi i le po? Pe o le fia moe o Ketesemane, o le fua o le Ekalesia matua leai se mea e le agaga o le mafaufau lelei, lona malamalamaaga na matua faʻatamaia lava e ona po nei, ua mafua ai ona moe?

O lo tatou lava moe i le afioaga o le Atua tatou te le malamalama ai i le leaga: tatou te le faʻalogo i le Atua aua tatou te le mananaʻo e faʻalavelaveina, ma o lea tatou tumau ai le faʻalogo i le leaga… o le au soo momoe e le o se faʻafitauli o lena. taimi, nai lo le atoa o talaʻaga, 'o le moe' o lo tatou, o tatou oe le mananao e vaʻai i le atoa malosiaga o le leaga ma e le manaʻo e ulu atu i Lona Passion. —POPE BENEDICT XVI, Catholic News Agency, Vatican City, Ape 20, 2011, Lautele aofia

O le mea e lelei ai, e faitau afe fomaʻi ma saienitisi i le lalolagi atoa o loʻo ala mai ma lapataʻi i se fouvalega faatekonolosi ua amata ona taofia uma le faitau aofai o tagata faitau aofai o tagata i le lima o piliona piliona o loʻo tutu e faia piliona, faʻatasi ai ma a latou paʻaga i filifiliga feterale tofiga.

Lapataʻi valaʻaulia oe e teʻena soʻo se totalitary tafetafeaʻe o le a fesoʻotaʻi ma le tui manatu lava ia: aitalafu lautele, tui tusi faʻamaonia i lalo o le paʻu, ma isi mea uma e tatau ona faʻateʻia oe i le maualuga tikeri, ma e tatau ona e teʻena ia i le aʻafiaga o le alu i a totalitary dystopia. E tatau ona tatou pipiʻi faʻatasi, e tatau ona tatou galulue, e tatau ona tatou tusitusi, e tatau ona tatou talanoa, e tatau ona tatou faʻamatala atu i tagata le mea na ou taʻu atu nei ia te oe. Oe o le a vaʻaia, o le malo ma ana vailaʻau ma vailaʻau faʻamalosi tino, o le polokiki, tamaoaiga, fomaʻi, ma tekinolosi malosiaga i tua atu, o le a solomuli, aua na o le pau lena o le mea e mafai ona latou faia pe a fetaiaʻi ma le mafaufau lelei ma le filemu. Tumau le paleni o le paoa. Tetee i lenei tui. — Dr. Louis Fouché; lifesitenews.com

 

FATIMA… O SE MOLI FOU?

O loʻo faʻasaʻolotoina le au faʻatuatua o Keriso e faʻailoa o latou manaʻoga, aemaise o latou manaʻoga faʻaleagaga, ma o latou manaʻoga i Faifeʻau o le Ekalesia. E iai la latou aia tatau i taimi le tiute, ina ia o gatasi ma lo latou iloa, agavaʻa ma tulaga, e faʻaalia i Faifeʻau paia o latou manatu i mataupu e faatatau i le lelei o le Ekalesia. E iai la latou aia tatau e faʻalauiloa ai o latou manatu i isi o tagata faʻatuatua o Keriso, ae i le faia o lea latou tatau ona faʻaaloalo i taimi uma i le faʻamaoni o le faʻatuatua ma amio lelei, faʻaali le faʻaaloalo tatau i o latou Faifeʻau, ma amanaʻia uma le lelei lautele ma le mamalu o tagata taʻitoʻatasi. -Tulafono o Tulafono Canon, 212

Tusa o le tolu vaiaso talu ai, sa i ai se tasi "nei upu" i loʻu fatu:

Faalataina.

Na amata ona ou tusi e uiga i ai… ae e iai se mea na taofia aʻu. I ni nai aso mulimuli ane, na ou tau ai i se tala fou faatoa lomia mai se tusi a Pope Francis i le galulue faatasi ma Austin Ivereigh valaauina Tatou Miti. O ana upu sa faʻasino ia i latou o loʻo faʻatupuina atugaluga ogaoga i mea uma mai le leai o se saienisi lelei i tua faamalosia pule ufimata[30]vaʻai Faʻamatalaina o Mea Moni i le mataʻutia ma e leʻi masani ai tele lokaina o le soifua maloloina:

O nisi o teteʻe i le taimi o le faʻafitauli o le coronavirus ua oʻo mai ai i luma le ita ita o le sauaina, ae o le taimi lea i tagata ua afaina naʻo latou lava mafaufauga: i latou e fai mai, mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻamalosia e fai se matapulepule o se le talafeagai faʻavaeina e le setete, ae o loʻo galo pe le amanaiaina i latou e le mafai faʻamoemoeina, mo se faʻataʻitaʻiga, i luga o le puipuiga lautele pe ua le maua a latou galuega. Faatasi ai ma ni tuusaunoaga, malo faia taumafaiga tele e faamuamua le manuia o latou tagata, i le faia ma le naunautai e puipuia le soifua maloloina ma le faasaoina o ola ... o le tele o malo gaioiga tali atu, ma tuuina atu le saʻo auala e taofia ai le faamai. Peitai na tetee nisi vaega, mumusu e taofi lo latou mamao, savavali faasaga i tapulaa o femalagaaiga-e pei o faiga e tatau ona faia e malo mo le lelei oo latou tagata e fausia ai se ituaiga o osofaʻiga faaupufai i le tutoatasi po o le saolotoga o le tagata lava ia! ... Na matou talanoaina muamua e uiga i mea faasaʻo, ofutau -e faʻapipiʻiina oe lava, o tagata e faʻatamaia le faitioga, mafaufau na o latou lava… e le mafai ona feoaʻi i fafo atu o la latou lava lalolagi fiafia. —POPE Farani, Tatou Moemiti: O Le Ala i se Lumanai Lelei (itulau 26-28), Simon & Schuster (Faʻamavaega Lomiga)

O le mea malie na matua matautia lava. Na ou tagi moni lava i nei upu. Mo le taimi e tasi, ua tuua ai aʻu e Francis Francis ua ou le magagana. I le faʻapea atu ia i latou o loʻo lapataʻi atu, o faʻatapulaʻa o loʻo afaina ai tagata sili ona vaivai (o tagata matitiva lava na valaauina ai i tatou e Pope Francis), o le faʻateleina o malo o loʻo latou faia ni mea leaga e ala i le lokaina o loʻo faʻaleagaina ai le itu tau tamaoaiga, ma faʻatamaʻia ai malo, ma le mativa o piliona, ma tuleia tagata i le pule i le ola, fiaaai, pe a le o taua ... o loʻo i ai moni tekinolosi taufaamataʻu… e faʻatulagaina lenei mea i se isi itu na tuuina atu i le "ita ita o le saisaitia", i le "narsiseti… ufiufi faʻafitafita… mafaufau na oi latou lava… le mafai ona feʻaveaʻi i fafo atu o la latou lava lalolagi fiafia "o le sili tuʻutia lafoaina o uma. Aʻo auai nei Pope Francis i le tali o leo i le lalolagi o loʻo latou faʻaaogaina le "COVID-19" ma le "suiga o le tau" o se avanoa e "toe faʻaleleia atili ai"[31]vaʻai le feʻau a le Tama Paʻia, Tesema 3, 2020; faʻatau ie le lalolagi e tusa ai ma le aʻoaʻoga a le Marxist, o upu a Esekielu ua avea ma o latou faʻanoanoa sili ona faʻatauaina i o tatou taimi:

Ma na latou faʻataʻapeʻapeina ona o le leai o se leoleo, ma avea ma meaai mo manu feʻai uma. (Esekielu 34: 5)

Atonu e iai se isi uiga i le vaʻaiga a le "lona tolu mea lilo" na ave i le fanau e toatolu a Fatima e uiga i le "Epikopo i ofu sisina":

Na alaga leotele le Agelu: 'Penance, Penance, Penance!'. Ma sa matou vaʻaia i se malamalama tele o le Atua lea: 'o se mea e tutusa ma foliga o tagata i se faʻata a latou pasi ane i ona luma' o le Epikopo ua ofu i ofu Paʻepaʻe 'na matou maua le manatu o le Tama Paia'. O isi Epikopo, Ositaulaga, aliʻi ma fafine Lotu na o aʻe i se maʻa maualuluga, i le tumutumu o lea sa i ai se Koluse tele o ogalaau saesae pei o se cork-laau ma le paʻu; ae le i taunuu iina le Tama Paia na pasi ane i se taulaga tele afa o faʻatafunaga ma le afa tetete ma laa laa, faʻatigaina i le tiga ma le faʻanoanoa, na ia tatalo mo agaga o tino oti na ia feiloaʻi a o agaʻi atu; Ina ua taunuu i le tumutumu o le mauga, i luga o ona tulivae i lalo o le Koluse tele na fasiotia ai o ia e se vaega o fitafita na fanaina pulu ma aū ia te ia, ma i le auala lava e tasi na feoti faasolosolo ai isi Epikopo, Ositaulaga, tamaloloa ma fafine Lotu lotu, ma tagata taʻoto eseʻese e eseese o latou tulaga ma tofiga. I lalo ifo o lima e lua o le Koluse sa i ai agelu e toalua ma le tioata tioata i lona lima, lea na latou aoina ai le toto o le au Maturo ma faatasi ai ma le sausauina agaga o loo agai atu i le Atua. -Le Savali a Fatima, Iulai 13th, 1917; faʻatau ie

Atonu o le vaʻaiga lenei a le pope, ina ua ia iloa lona sese - o se mea sese na mafua ai le faʻapologaina ma le oti o lana lafu - na faamalosia e savali i tua atu o le "Tino oti na ia feiloai a o agai atu." O se vaʻaiga a le pope na faʻatuatuaina tele i se "Global toe setiina"O le a le aofia ai lava ia Kerisiano na ia manatu o le a tautua. O se faʻaaliga o le pope o le a ia iloaina lona sese i se taimi ua tuai ai ma “Afa gatete i le laa laa, mafatia i tiga ma faanoanoaga,” taitai le Ekalesia e ala i lona tuinanau, oti, ma toetu mulimuli ane ai.

… O loʻo manaʻomia le le Passion o le Ekalesia, lea e masani ona atagia mai ai ia lava le tagata o le Pope, ae o le Pope i totonu o le Ekalesia ma o le mea lea ua faalauiloa mai o le puapuagatia mo le Ekalesia… —POPE BENEDICT XVI, faʻatalanoaga ma tusitala i lana malaga i Potukale; faʻaliliu mai le Italia, Corriere della Sera, Me 11, 2010

Ma atonu o le mafuaʻaga lea, ina ua fai mai le Tatou Fafine e faitau leotele le mea lilo lona tolu lea, e leʻi faailoaina e le pope ina ua maeʻa le mea lilo ona o le fefe neʻi lulu le talitonuga o le lafu.

Ou te le iloa. Naʻo loʻu faʻaauau pea ona tatalo i aso uma mo le matou Pope ma a matou leoleo mamoe, mo lo latou malosi, poto ma le puipuiga. Ae e le mafai ona ou fifilemu a o ou vaʻai atu i oʻu uso ma tuafafine o taitaiina atu i auvae o le tarako ma le puʻe a le Manu Feʻai….

 

Le Alii e Iesu Keriso, alofa mutimutivale i Lau lafu, faataapeapeina ma tuulafoai i luko… Sau e taitai i matou i le Vanu o le Aganuu o le Oti seʻia matou oʻo atu i laufanua lauusiusi o le Malo o Lou Finagalo Paia i le mea, iʻu ai, fiafia i le latou "malologa sapati." [32]"Ae a faʻatamaʻia e le Anetikeriso mea uma i lenei lalolagi, o le a nofotupu o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai ai lea o le Aliʻi mai le Lagi i ao… ua auina mai lenei tagata ma i latou e mulimuli atu ia te ia i le lepa afi; ae aumai mo e amiotonu taimi o le malo, o lona uiga, mea totoe, le aso fitu paia… O mea ia e faia i taimi o le malo, o lona uiga, i le aso fitu ... le Sapati moni a e amiotonu… O i latou na vaʻaia Ioane, le soʻo o le Aliʻi, [taʻu mai ia i matou] na latou faʻalogo ia te ia pe na faʻapefea ona aʻoaʻo ma fetalai le Alii e uiga i nei taimi… ”--St. Irenaeus o Lyons, Tama o le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4,O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co.

I o tatou taimi sili atu nai lo se isi lava taimi muamua le sili ona aoga o le leaga faʻatuina o le palaʻai ma vaivaiga o tagata lelei, ma malosiaga uma o le pulega a Satani e mafua mai i le vaivai alu ese o Katoliko. E, pe a ou ono fesili i le Atua Paia, e pei ona faia e le perofeta o Sakaio i le agaga, 'O a ia manuʻa i ou lima?' o le a le masalosalo le tali. 'Faatasi ai ma nei mea sa ou manuʻa ai i le fale oi latou sa alolofa ia te aʻu. Na ou manua e Au uo e le faia se mea e puipui ai aʻu ma i latou, i taimi uma, faia latou lava ma au fili. ' O lenei faalumaina e mafai ona faalaugatasia i le vaivai ma matamuli Katoliko o atunuu uma. —POPE ST. PIUS X, Lolomiina o le Decree of the Heroic Virtues o St. Joan of Arc, ma isi, Tesema 13th, 1908; faʻatau ie

Faaiu le Esekielu…

O loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le Aliʻi le ATUA: Faʻauta! O le a 'ou alu atu e tau ma nei leoleo mamoe. O le a ou ave aʻu mamoe mai o latou lima ma taofi le latou leoleoina o laʻu lafu, ina ia le toe fafagaina latou nei leoleo mamoe .. Ou te laveaʻiina i latou mai nofoaga uma na latou faʻataʻapeʻapeina ai i le aso o ao pogisa… I se lelei o laufanua lafulemu ou te fafaga ai latou; i luga o mea maualuluga o Isaraelu o le a avea ma o latou fanua lauolaola. O i inā latou te taooto ai i lalo i le vao lelei; i laufanua lauolaola o le a latou fafagaina i luga o mauga o Isaraelu. O aʻu foʻi ou te leoleoina laʻu lafu; O aʻu lava e malolo ai latou… (Esekielu 34: 10-15)

 

FAITAU FUAFUAGA

I Lenei Vigil

Le Mataala i Faanoanoaga

Faanoanoa o Faanoanoaga

Le Tupuaga i le Pouliuli

O la tatou Ketesemane

Ositaulaga ma le Manumalo

Pope Francis ma le Great Reset

Au Talavou Ositaulaga, Aua le Fefe!

Mafuaʻaga ma le Oti o Mealilo

 


 Faʻamanuia ma faʻafetai. 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Ina ua maeʻa le valu tausaga o suʻesuʻega, na iloa ai e Rev. John Shojiro Ito, Epikopo o Niigata, Iapani, le uiga maoaʻe o le faasologa o mea lilo na tutupu e faatatau i le faatagata o le Tina Tina o Maria, ma na ia faatagaina foi i le pulega aoao a le ekalesia. Tina Paia o Akita, a o faatali le Tusi Paia e lolomiina le tonu faaiuga i lenei mataupu. ” -ewtn.com
2 E faʻapena le tulaga i le tele o itumalo o Kanata
3 Epikopo Ronald P. Fabbro, CSB, Diocese o Lonetona, Kanata; COVID-19 Faʻafou
4 Oketopa 27th, 2020; lifesitenews.com
5 Tesema 8, 2020; lifesitenews.com
6 Tesema 8th, msn.com
7 Novema 29th, 2020; pymnts.com
8 Novema 13th, 2020; cbsnews.com
9 Novema 25th, 2020; leguardian.com
10 … Ma vaiaso faaopoopo taʻitasi o le faʻalavelave i auaunaga a le falemaʻi faʻaopopo atili ai le 2.4 miliona faʻaleaogaina. Me15th, 2020; birmingham.ac.uk
11 O le siama o loʻo i ai le tulaga toe faʻaleleia e sili atu i le 99% mo i latou ei lalo o le 69 tausaga ma toetoe lava o le 100% fua faatatau mo i latou i lalo o le 20, e tusa ai ma le Centers for Disease Control (CDC). cf. cdc.gov
12 Vaʻai i le Pontifical Academy mo le olaga mafaufau:  tui puipuia.org
13 Novema 25th, 2020; suʻesuʻeina Washington, cf. faʻamuamua: sciencingirect.com
14 bostonherald.com; Setema 17th, 2020 suʻesuʻega: api talaaga.plos.org
15 Ianuari 19th, 2021; lifesitenews.com
16 Ianuari 23rd, 2021; ctvnews.com
17 Tesema 25, 2020; le tagata puipui
18 ksat.com
19 Fepuari 24th, 2021; jpost.com
20 Le Ierusalema Post, Tesema 26th, 2020
21 ff. cdc.gov
22 O le Caduceus Key
23 biometricupdate.com
24 Tesema 19, 2019; statnews.com
25 Aperila 29th, 2020; ucdavis.edu
26 Novema 8th, 2020; fox5ny.com
27 Tesema 4th, 2020; CPAC; twitter.com
28 Novema 17th, 2020; tagata matamata.co.uk
29 Novema 26th, 2020; israelnationalnews.com
30 vaʻai Faʻamatalaina o Mea Moni
31 vaʻai le feʻau a le Tama Paʻia, Tesema 3, 2020; faʻatau ie
32 "Ae a faʻatamaʻia e le Anetikeriso mea uma i lenei lalolagi, o le a nofotupu o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai ai lea o le Aliʻi mai le Lagi i ao… ua auina mai lenei tagata ma i latou e mulimuli atu ia te ia i le lepa afi; ae aumai mo e amiotonu taimi o le malo, o lona uiga, mea totoe, le aso fitu paia… O mea ia e faia i taimi o le malo, o lona uiga, i le aso fitu ... le Sapati moni a e amiotonu… O i latou na vaʻaia Ioane, le soʻo o le Aliʻi, [taʻu mai ia i matou] na latou faʻalogo ia te ia pe na faʻapefea ona aʻoaʻo ma fetalai le Alii e uiga i nei taimi… ”--St. Irenaeus o Lyons, Tama o le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4,O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co.
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , .